Iz dana u dan, nastavlja se priča o borbi za osnovnu egzistenciju. Podatak da je potrošačka korpa dostigla cifru od 3.149,80 maraka je zastrašujući. Ekonomski stručnjaci naglašavaju važnost reagovanja vlasti, ali i građana. Ističu kako vlasti nisu preduzele adekvatne mjere u vezi s ekonomskom krizom. Građani se nalaze između dvije nepremostive tačke – niskih plata i penzija i neprestano rastućih životnih troškova.
Cijene rastu brže nego u EU
Rast cijena u Bosni i Hercegovini je nesrazmjeran u odnosu na zemlje EU. Ekonomski podaci za period od 2021. do 2024. godine otkrivaju alarmantnu razliku u rastu cijena. Rezultat je to nekvalitetnih zakona, nepostojanja kontrole tržišta, kvalitetnih ekonomskih mjera, ali – posebno kontrole rasta inflacije, tvrde stručnjaci.
“Od 2021. do 2024. godine cijena hrane u Zapadnoj Evropi po nekim pokazatejima je porasla od 30 do 40%. U Bosni i Hercegovini od 100 do 400%. Ne morate biti doktor ekonomije kad živite u zemlji u kojoj je donedavno minimalna plata bila 600 KM, a potrošačka korpa 3.000 – ne treba vam doktorat da vidite da to apsolutno ne može da funkcionira, da ne znam na koji način narod preživljava”, ističe Kasim Tatić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
“Jedino kad su akcije u tržnim centrima, onda je vidljivo da te cijene mogu biti znatno niže. Međutim, marže nisu ograničene i to je razlog da cijene mogu rasti svakodnevno i da je samo nebo granica”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don”.
Trgovci zloupotrebljavaju situaciju
Ekonomski stručnjaci smatraju da pojedini trgovci i privrednici zloupotrebljavaju situaciju u zemlji – enormno dižući cijene. Opravdanje trgovinskih lanaca je da svaka nova nabavka ima i nove cijene robe. Istovremeno, Tatić ukazuje na to da aktuelna vlast krizu i poskupljenja pravda globalnom krizom i inflacijom.
“To je urađeno vrlo tendenciozno iz vrlo važnog razloga koji javnost treba da zna. Inflacija je vid poreza. Ali jedan izuzetno lijep porez za vladajuću strukturu jer ne mora proći kroz zakonsku proceduru da bi se usvojio”, pojašnjava Tatić.
“Ovo je alarmantna situacija u kojoj politika treba da preuzme odgovornost i da se konačno okrene ka tome da građanima pomogne na daleko drugačiji način nego što je to do sada slika i prilika koju svakodnevno gledamo”, poručuje Marić.
U ovakvom ambijentu postavlja se pitanje postaje li Bosna i Hercegovina plodno tlo za divljanje cijena robe i usluga. Građani su itekako svjesni situacije u kojoj se nalaze.
