Praznici su vrijeme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i trenutak kada zaboravimo da slušamo sopstveno tijelo. Srce tada radi pod dodatnim opterećenjem – zbog stresa, hrane, alkohola, hladnoće. Praznicima se treba radovati i slaviti, ali umjereno i bez gubljenja kontrole, a posebnu pažnju treba da obrate pacijenti s postojećim faktorima rizika.
Postoji sindrom „prazničnog srca“. To nije bolest, već skup problema koji mogu nastati kada se organizam izloži rizicima koji nisu uobičajeni.
“U prazničnom periodu karakteristično je da ima više emocija i stresa. Mnogo više i brže se jede, a dolazi i do povećane konzumacije alkohola, često i nekontrolisano. Češće iznenada izađemo napolje. Jednostavno, tokom praznika gubimo kontrolu i izlažemo svoj organizam i srce povećanom opterećenju”, kaže kardiolog, dr Dragan Simić.
Najugroženiji su ljudi s koronarnom bolešću, anginom pektoris, pa onda ljudi sa stentovima i bajpasovima. Naravno, oni s hipertenzijom, koja baš u ovakvim periodima varira i dolazi do nekontrolisanih skokova. Osim njih, ugroženi su i pacijenti s aritmijama.
Svi oni, ističe, moraju da vode računa.
“S druge strane, tu su pacijenti visokog rizika. To su gojazni ljudi, dijabetičari, oni s hipertenzijama koji ne znaju da ih imaju, kao i svi koji nisu ni u kakvoj fizičkoj formi. Sve su to pacijenti koji još na pravi način nisu dijagnostikovali zdravstvene probleme i oni su u povećanom riziku jer samo misle da su zdravi”, navodi Simić, a prenosi RTS.
Red stresa, red hrane, red alkohola
Veliki „problem“ kod prazničnih okupljanja nisu samo hrana i piće, već stres. Okupljanje ljudi, organizacija, strepnja da li će sve proteći kako treba.
Koliko god da je povod lijep, nesumnjivo je da je nivo stresa povećan, adrenalin se više luči, srce brže kuca, krvni pritisak raste, dolazi do veće šanse za rupturu plaka.
Zbog toga je izuzetno važno prepoznati i najmanje simptome, obaviti preglede i uz dijagnostičke metode utvrditi da li postoji problem.
Pažljivo se izlažite hladnoći
Tokom praznika se dešava i da iznenada izađemo napolje – da skoknemo nešto da završimo ili dokupimo nešto iz prodavnice.
Kada izađemo na hladan vazduh, krvni sudovi se skupljaju, a srce brže kuca i opterećuje se. Logično, dolazi do skoka krvnog pritiska. Ta dva faktora mogu dovesti do problema.
Svim pacijentima s postojećim problemima i stanjima se zbog toga savjetuje da prelaz na hladan zimski vazduh bude postepen i obavezno da stave šal preko usta, kako bi se vazduh malo ugrijao prije nego što uđe u pluća.
Umjerenost glavu čuva
Sve to čemu se izlažemo tokom praznika predstavlja, kako kaže gost Jutarnjeg programa, jeziv rizik, koji je potpuno bespotreban.
“Ključna riječ tokom praznika je – umjerenost. Jesti više proteina, povrća, umjereno piti, sporije jesti, više žvakati. Smanjite porcije za petinu, nemojte pretjerivati sa slatkišima, masnom i slanom hranom“, objašnjava kardiolog.
Između obroka se odmoriti, opustiti. Može se malo prošetati. Veliki broj ljudi je gojazan, ima visok indeks tjelesne mase, a još tokom praznika dobiju tri, četiri, pet kilograma.
Ako se prepozna bilo kakva nelagodnost u grudnom košu u vidu bola, stezanja, gušenja, pečenja i koja se širi na ramena i ruke i traje samo nekoliko minuta – to je alarm i signal da se obavezno ode na pregled.
Više na ovoj temi:
