Lako je upasti u začarani krug brige o ljudima koji su u stanju da se sami brinu o sebi. U nezdravim porodičnim vezama u odraslom dobu zavisnost se može ispoljiti kao uvjerenje da imate pravo i dužnost da se miješate u tuđi život.
Gdje i s kim odrastate i šta doživljavate u svom domu obilježiće vas za cijeli život. Traumatični odnosi s članovima porodice najviše utiču na nas. Trauma ostavlja dugoročne posljedice na tijelo, um, odnose, finansijsku stabilnost i emotivno i psihičko zdravlje. Prvih osamnaest godina života duboko utiče na cijeli vaš život.
Ovo je jedna od poruka Nedre Glover Tavab, psihološkinje i autorke knjige „Bez trzavica: Kako da izađete na kraj s nezdravim porodičnim odnosima” (izdanje „Laguna”, prevod Ksenija Vlatković).
Disfunkcionalne porodice su one u kojima su zlostavljanje, haos i zanemarivanje prihvaćene norme. Autorka navodi i druge faktore koji u djetinjstvu mogu dovesti do disfunkcije. To su sebični, emotivno nezreli ili dominantni roditelji, ali i stopljeni i takmičarski odnosi u porodici.
Teret iz djetinjstva
Mnogo toga iz djetinjstva pomaže terapeutu da stekne sliku o tome kako je kod nekoga nastao problem koji u odraslom dobu ta osoba pokušava da riješi. Zato svojim pacijentima Nedra Glover Tavab uvijek postavlja i pitanja: „Kada ste to osjetili prvi put?” ili „S kim ste se prvi put tako osjećali?”
I obično odgovor vraća u djetinjstvo. Međutim, iako je činjenica da mnogi nose teret godina u kojima su bili najnemoćniji i osjećaj da su prinuđeni da nastave tako, odraslo doba pruža priliku da se ta priča promijeni.
Rezilijentnost je sposobnost da se prihvati ono što se desilo. Možemo da se izborimo sa svojim okruženjem kad posjedujemo odgovarajuće zaštitne faktore. U te zaštitne faktore spadaju: snažna veza s odraslom osobom od povjerenja, snažne vrijednosti ili životna svrha, sposobnost samoregulacije, pozitivan stav i dovitljivost.
Osim toga, u tome će se uspjeti ako se grade zdrave socijalne veze, ako postoji podrška vršnjaka i mentora, ali su često potrebni i redovni strukturisani programi koji povećavaju izlaganje zdravim odnosima.
Treba biti iskren
Ona poručuje da u vezi sa svojim djetinjstvom treba biti iskren (barem pred sobom).
„Iskrenost ne znači izdaju, već hrabrost. Nemojte više da uljepšavate svoja iskustva jer će vas istina osloboditi. Ljudi često pogrešno predstavljaju svoje odnose i iskustva zato što se previše plaše da priznaju istinu. Ali poricanje istine vam ne dozvoljava da raskinete veze s prošlošću”, navodi autorka. Kad se tuga, strah, uvrijeđenost i razočaranje pomiješaju u jedno, dobija se ogorčenost. Za svaki odnos je opasno ako u njegovoj pozadini tinja ogorčenost, jer nikad ne znate kad će da bukne.
Porodične odnose često opterećuje i takozvana suzavisnost. U zdravim odnosima odrasli ljudi ne moraju da snose odgovornost za drugu osobu. Suzavisnost znači biti odgovoran za uređivanje tuđeg života, raspoloženja, granica i osjećanja. U nezdravim vezama u odraslom dobu suzavisnost se može ispoljiti kao uvjerenje da imate pravo da se miješate u tuđi život i da drugome određujete kako će funkcionisati u njemu.
Zanemarivanje sopstvenih potreba
Psihološkinja objašnjava da je zdravo imati potrebu za drugim ljudima, ali ako ste stopljeni s njima i ako nemate pojam o sebi u tom odnosu, to znači da ste suzavisni. Proglasiti svojom dužnošću da (bez pitanja) spasavate druge od problema za koje su sami odgovorni predstavlja suzavisnost.
Zanemarivanje sopstvenih potreba kako biste se brinuli o nekom drugom takođe predstavlja suzavisnost. Uzajamna bliskost je zdrava, ali nije zdravo biti stopljen s nekim i zavisiti od njegovih osjećanja.
„Nije teško upasti u začarani krug brige o ljudima koji su u stanju da se sami brinu o sebi. Ponekad osoba kojoj želite da pomognete ne želi da se promijeni. Ali prije svake odluke koju donesete imate priliku da odaberete hoćete li je donijeti. Možete se izboriti sa suzavisnošću tako što ćete pokazati ljudima kako da se sami brinu o sebi, dopustiti im da evoluiraju do veće samostalnosti i pomoći im da izmijene očekivanja u vezi sa podrškom koju dobijaju od vas. Ako se neko drogira, pije, ima finansijske probleme ili pravi neku drugu štetu u svom životu, možda vam se čini da je jedini način da to sredite da vi riješite njihove probleme. Ali nije tako”, poručuje autorka.
Činjenice o najbližima koje je teško prihvatiti:
• Sebični su i neće prezati ni od čega da bi dobili ono što žele
• Nisu dobri slušaoci
• Ponekad nešto promijene, ali to ne traje dugo
• Zlobni su, često bez povoda
• Uzimaju više nego što daju
• Nisu savršeni
Šta sve možete da naslijedite od porodice:
• Vještinu raspolaganja novcem
• Vještinu komuniciranja
• Način na koji se vezujete za druge osobe
• Vrijednosti
• Sklonost zloupotrebi droge
• Odnos prema svojoj djeci
• Odnos prema svom psihičkom zdravlju
(Izvor vijesti: Magazin)
