Alkohol može predstavljati zdravstveni problem čak i za one koji piju malo ili povremeno. Konzumacija alkohola je štetna po zdravlje u bilo kojem životnom dobu, ali s godinama rizici postaju veći – čak i uz istu količinu pića.
Alkohol utiče na gotovo svaki organski sistem u tijelu, uključujući mišiće i krvne sudove, sistem za varenje, srce i mozak. Posebno utiče na starije osobe, jer kod njih već dolazi do određenog opadanja ili slabljenja većine organskih funkcija.
Kod starijih osoba koje piju postoji sasvim drugačiji skup zdravstvenih faktora rizika. Ljudi možda ne primjećuju da pića koja su ranije dobro podnosili sada drugačije utiču na njihov mozak i tijelo.
Alkohol može izazvati nove probleme u starijem dobu – naročito kod osoba starijih od 65 godina – čak i za one koji piju malo ili povremeno. Starije osobe uglavnom imaju manje mišićne mase i zadržavaju manje vode u tkivima u odnosu na mlađe, što može povećati koncentraciju alkohola u krvi, upozoravaju ljekari.
To znači da je potrebno manje alkohola da bi se starija osoba osjećala pijano, a time se povećava rizik od ozbiljnih povreda pri padu.
Alkohol povećava rizik od demencije
Prema istraživanju doktorke Sare Džo Nikson, starije osobe takođe pokazuju deficite u radnoj memoriji pri nižim koncentracijama alkohola u krvi nego mlađi konzumenti. U drugoj studiji na kojoj je dr Nikson radila, neki stariji ljudi su u simulacijama vožnje imali problema i nakon manje od jednog pića.
Konzumacija alkohola može povećati rizik od razvoja hroničnih stanja kao što su demencija, dijabetes, rak, hipertenzija i srčane bolesti. Takođe može pogoršati zdravstveno stanje kod starijih osoba koje već žive s hroničnim bolestima.
Interakcije sa lijekovima imaju veliki značaj. Miješanje alkohola sa lijekovima koji se često koriste u starijem dobu – kao što su oni za liječenje dijabetesa ili povišenog pritiska – može smanjiti efikasnost lijekova ili izazvati štetne nuspojave, poput čireva ili nepravilnog rada srca. Bensodiazepini, kada se kombinuju sa alkoholom, mogu usporiti disanje i djelovati kao snažan sedativ.
Čak i lijekovi koji se izdaju bez recepta mogu biti rizični. Na primjer, aspirin, koji neki stariji ljudi uzimaju radi smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti (uprkos mogućim nuspojavama), može izazvati ozbiljna gastrointestinalna krvarenja, za koja su starije osobe već u većem riziku.
Neki stariji odrasli tvrde i da se mamurluk pogoršava s godinama. Iako ne postoje snažni naučni dokazi koji to potvrđuju, mamurluk može djelovati gore jer alkohol dodatno pogoršava druge simptome starenja, poput lošeg sna.
Kako smanjiti rizik?
Stručnjaci ističu da je konzumacija alkohola među starijima porasla u posljednjim godinama, iako je trend teško precizno pratiti zbog oslanjanja na ankete samoprocjene. Nakon decenija miješanih poruka o štetnosti i mogućim koristima alkohola, najnovija istraživanja jasno pokazuju da nijedna količina alkohola nije bez rizika.
Ali koja je „sigurna“ količina za starije ljude? To nije lako odrediti. Postojeće studije koriste različite kriterijume za umjereno pijenje, što otežava uspostavljanje konsenzusa.
Dr Nikson preporučuje da odrasli stariji od 65 godina ne bi trebalo da konzumiraju više od jednog pića dnevno, i ne više od sedam pića sedmično.
Svi stručnjaci naglašavaju da starije osobe treba da obrate pažnju na reakcije svog tijela na alkohol i da prestanu ili smanje konzumaciju ako primijete da alkohol negativno utiče na njihovo fizičko ili kognitivno stanje.
„Odgovor ne mora biti potpuna apstinencija“, kaže dr Nikson. Ali zdravo starenje „vjerovatno ne podrazumijeva više pića dnevno za većinu ljudi“.
Zato, ako trenutno ne pijete – nemojte ni počinjati, savjetuju ljekari. A ako pijete, budite iskreni prema svom ljekaru o količini koju konzumirate i činite to u sigurnom okruženju, svjesni da vaša tolerancija možda više nije kao što je nekad bila.
(Izvor vijesti: RTS)
