Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.
Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.
Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.
Nema zvaničnih procjena po zemljama
Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH.
Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomista.
“Rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama”, kaže Gavran.
Doznake najvećim dijelom penzije
Iako nema preciznih podataka, pretpostavke su da najveći dio doznaka iz inostranstva čine upravo penzije, odnosno najviše novca se slije u džepove penzionera koji su svoj radni vijek proveli u nekoj od zemalja EU, a danas žive u Bosni I Hercegovini.
“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.
(Izvor vijesti: Nezavisne)
