Ljevoruki ljudi možda imaju određene prednosti u situacijama koje zahtijevaju brzo razmišljanje i istovremeno praćenje više stvari.
Kako navodi viši istraživač Valerij Litvinov, način na koji je kod ljevorukih ljudi organizovan mozak može im pomoći u zadacima kao što su vožnja automobila u gustom saobraćaju ili upravljanje avionom.
Ljevoruki čine oko 10 do 15 odsto svjetske populacije. To znači da je otprilike svaka sedma ili osma osoba ljevoruka.
Mozak ljevorukih može biti fleksibilniji
Kod većine ljudi koji pišu desnom rukom, lijeva strana mozga ima važnu ulogu u govoru, čitanju, pisanju i logičkom razmišljanju.
Kod ljevorukih ljudi raspored određenih funkcija može biti drugačiji. Neke funkcije mogu biti raspoređene na obje strane mozga.
Zbog toga mozak može biti fleksibilniji u obradi različitih informacija. To može biti korisno kada osoba mora istovremeno pratiti više stvari.
Upravo zbog toga ljevoruki bi mogli imati određenu prednost u situacijama kao što su vožnja kroz gust saobraćaj, brze kompjuterske igre ili upravljanje borbenim avionom.
Moguća prednost i nakon moždanog udara
Istraživač navodi i da ovakva organizacija mozga može imati određene prednosti nakon moždanog udara.
Ako je oštećen dio mozga koji je zadužen za određenu funkciju, slične funkcije u drugom dijelu mozga mogu u određenoj mjeri pomoći u njenom oporavku.
Ipak, to ne znači da su svi ljevoruki ljudi automatski bolji vozači. Na sposobnost vožnje utiču brojni faktori, poput iskustva, pažnje, vida, refleksa i zdravstvenog stanja.
Poznati ljevoruki ljudi
Među poznatim ličnostima koje su bile ljevoruke navode se Leonardo da Vinči, Nikola Tesla, Albert Ajnštajn i Ludvig van Betoven.
Međunarodni dan ljevorukih obilježava se 13. avgusta. Cilj ovog dana je da se ukaže na posebnosti ljevorukih ljudi, ali i na probleme sa kojima se mogu susresti u svakodnevnom životu, jer su mnogi predmeti i uređaji prilagođeni prvenstveno dešnjacima.
