Penzioner sa Pala Novak Radović sa jednakom strašću i uzbuđenjem sprema se da 43. put posjeti Međunarodni beogradski sajam knjiga, koji je od svog prvog odlaska, davne 1977. godine, propustio samo jednom.
Radović za Srnu ističe da je Sajam knjiga u Beogradu za njega mjesto neopisive sreće, prvorazredni događaj u oblasti kulture, sa kojim se ništa ne može porediti.
“Sajam sam jedini put propustio ratne 1992. godine. I sad pamtim koliko sam želio da odem, da na momenat osjetim tračak normalnosti. Ipak, već naredne godine uspio sam da se ukrcam na neki kamion u Foči i da preko Čelebića dođem u Crnu Goru i Pljevlja, odakle smo produžili do Beograda”, navodi Radović.
Prisjećajući se tih nekoliko dana boravka u Beogradu i posjete Sajmu knjiga, Radović kaže da je to bilo nestvarno iskustvo, da se iz ratom zahvaćene zemlje odjednom pojavi na tom veličanstvenom događaju i bar na momenat osjeti svu ljepotu života.
Radović ističe da je već 1994. godine na poziv tadašnjeg direktora novoosnovane Narodne biblioteke Republike Srpske sa Pala Nedeljka Šipovca počeo da radi u toj ustanovi kulture, tako da se već iste godine ponovo našao na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.
“Te godine sam uredno otišao na Sajam kao bibliotekar Narodne biblioteke Republike Srpske i od tada više nisam nijedan propustio”, naglašava Radović.
On napominje da je prije dvije godine penzionisan, tako da je prošle godine prvi put na Sajam otišao kao penzioner i radio na štandu jedne izdavačke kuće koja ga je i ove godine angažovala.
“Ne mogu to opisati. Sajam knjiga za mene je najbolji sabor koji postoji, koji me najviše raduje. Mjesecima se uoči Sajma psihički spremam, a kako se primiče početak moje uzbuđenje i ta neka pozitivna trema je sve veća”, navodi Radović, koji je radni vijek proveo u biblioteci.
Radović smatra da se po brojnosti izdavača i ponudi knjiga Sajam nije mnogo promijenio, neke velike izdavačke kuće su nestale, ali su ih manje uspješno zamijenile i popunile prazninu.
“Ipak, kao i sve, i Sajam se mijenja. Čini mi se da je ljudi manje, mada su i dalje velike gužve, ali ne kao nekada. Fale mi i brojne roštiljnice koje su se nalazile ispred Sajma. Nekako taj spoj mirisa roštilja i knjige mi je davao neku posebnu draž. Poslije višečasovnog obilaska štandova sa knjigama volio sam da svratim u neku od tih roštiljnica. Nije se znalo da li je više ljudi unutra ili ispred u redu za hranu”, prisjeća se Radović.
On ističe da je za više od četiri decenije, kako odlazi na Sajam knjiga, upoznao sve značajnije književnike, političare i brojne druge radnike iz oblasti kulture, ali da je na njega najveći utisak ostavio akademik Matija Bećković, kao i susret sa Zoranom Đinđićem, koji je tada bio opozicioni političar.
“Bećković je čovjek koji osvaja i plijeni svojom harizmom. Kada razgovarate sa njim niste načisto da li se šali ili govori ozbiljno, prosto je fascinantan. Isto tako, neće da odgovori na svako pitanje. Nekako, ako ne želi, napravi šalu i zaobiđe to. Ništa manje impresivan nije ni srpski glumački bard Petar Božović”, navodi Radović.
On napominje da sebi nikada neće oprostiti što susrete sa velikim ličnostima nije ovjekovječio na neki način, pošto bi do danas imao veliku i vrijednu kolekciju.
Prema njegovim riječima, nekada se zajedno sa Sajmom knjiga održavao i sajam štamparstva, te je prva hala bila rezervisana za štamparske mašine, što je u to doba bilo impresivno.
“Poslije obilaska Sajma, mi iz Sarajeva obavezno bismo otišli na Skadarliju, gdje smo nekada morali čekati da bismo našli slobodno mjesto u nekoj od kafana. Bila su to divna vremena, a ta ulica imala je poseban šmek”, kaže Radović.
Međunarodni beogradski sajam knjiga, regionalno najveća manifestacija posvećena knjizi, biće održan od 21. do 29. oktobra.
(Izvor i foto: Srna)