Svjesni nedostatka stručnog kadra, zbog čega su poslodavcima gotovo nezamjenljivi, radnici sve češće u penziju odlaze čim steknu uslove za to, ali ostaju da rade pa tako kućni budžet uz penziju dopune i platom.
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS saopštio je juče da je u prethodnih deset mjeseci broj penzionera povećan za 4.699, dok je u istom periodu lani taj broj bio duplo manji, odnosno 2.370.
Tokom cijele prošle godine broj penzionera povećan je za 3.918 u odnosu na posljednji dan 2021. godine.
U Fondu dodaju da je u posljednjih nekoliko godina, a naročito u ovoj, povećan broj korisnika koji su nakon ostvarivanja prava na penziju ponovo stekli status osiguranika.
Zaključno sa oktobrom ove godine 8.074 penzionera imala su radni angažman i to najčešće u sektoru građevinarstva, saobraćaja, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, naučnoj djelatnosti i rudarstvu.
Direktor Fonda PIO RS Mladen Milić kaže za “Glas” da je ovo prva godina u kojoj se bilježi ovako enorman rast te da su tri razloga dovela do toga.
– Prvi je nešto veći priliv zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju u odnosu na lani, oko 670 zahtjeva više. Drugi, daleko važniji je porast broja korisnika prava koji nakon penzionisanja zasnivaju radni odnos. Osiguranici se daleko lakše odlučuju na penzionisanje čim ispune prvi uslov, odnosno navrše 40 ili 35 godina staža. Ne čekaju više 65 godina starosti, već odmah podnose zahtjev za penziju, a potom ponovo zasnivaju radni odnos, jer znaju da su potrebni poslodavcu. Koriste zakonsku mogućnost da pored plate dobijaju i penziju – pojasnio je Milić i dodao da je treći razlog manja stopa smrtnosti.
Milić navodi da sa Svjetskom bankom rade analizu penzijskog sistema u Srpskoj i FBiH koja bi trebalo da bude prezentovana početkom iduće godine.
– Vidjećemo da li će biti potrebe za određenim reformama. Povećanje broja korisnika svakako neće ugroziti sigurnost isplate penzija, jer je priliv po osnovu izvornih doprinosa sada procentualno na najvišem nivou otkad postoji Republika Srpska – kazao je Milić.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe za “Glas” da na jednog penzionera u Srpskoj dolazi 1,16 zaposlenih te da je sa takvim omjerom penzijski sistem neodrživ, zbog čega su reforme neophodne.
– Činjenica je da imamo demografske, socijalne, političke, ekonomske probleme i potrebne su nam reforme na svim nivoima. Promjena školskih planova i programa, politička stabilizacija ukoliko je to moguće da bi motivisali i zadržali ljude u zemlji. Potrebne su nam strani, ali i domaći investitori, gdje će biti podsticano zapošljavanje i nova radna mjesta, pogotovo zapošljavanje u proizvodnim sektorima sa favorizacijom izvoza – rekao je Ljuboja i dodao da ekonomija nije u fokusu u BiH decenijama.
Demograf Aleksandar Čavić ističe da su on i njegove kolege iz struke još prije 15 godina upozoravali da će doći do ozbiljnih problema na tržištu radne snage jer daleko manji broj građana ulazi u radno sposobni period života, u odnosu na generacije koje stasavaju za penziju.
– Već neko vrijeme u penziju odlaze najbrojnije generacije rođene u bivšoj Jugoslaviji, to su ljudi rođeni između 1946. i 1961. godine. Tih godina u BiH se u prosjeku rađalo više od 100.000 beba, a sada za rad stasavaju mladi rođeni 2003. godine i višestruko ih je manje. Potreba na tržištu rada na neki način mora biti nadomještena, bilo produženim radom građana u penziji ili kroz migrantsku radnu snagu – rekao je Čavić i dodao da će rast broja penzionera biti na visokom nivou još najmanje tri godine.
(Izvor Glas Srpske)
