Italijanski vulkan Etna na Siciliji početkom ove sedmice eruptirao je s izuzetnom snagom, izbacujući ogroman oblak pepela i dima koji se uzdigao više od 6 kilometara u visinu. Erupcija je izazvala paniku među turistima koji su se zatekli na planini, a ni stanovnicima, naviklim na erupcije Etne, nije bilo svejedno.
Prema izvještajima, erupcija je bila najmoćnija u posljednje četiri godine, sa snažnim eksplozijama i piroklastičnim tokovima koji su se spuštali niz padine vulkana.
I dok Etna redovno pokazuje svoju aktivnost, jedan drugi italijanski vulkan privlači veću pažnju i zabrinutost naučnika — supervulkan Kampi Flegrei, u blizini Napulja. Ova ogromna kaldera, poznata i kao „Plamena polja“, pokazuje znakove buđenja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice po planetu.
Naučnici su u ovom području zabilježili više od 3.000 potresa u posljednjih šest mjeseci, što ukazuje na povećanu seizmičku aktivnost. Ovakvi potresi često prethode vulkanskim erupcijama, jer pritisak unutar vulkana raste, gurajući magmu ka površini, piše uniladtech.com.
Kampi Flegrei je dio Kampanskog vulkanskog luka, koji uključuje i poznati vulkan Vezuv, odgovoran za uništenje Pompeja 79. godine nove ere.
Katastrofalne posljedice potencijalne vulkanske erupcije
Više od četiri miliona ljudi živi u sjenci Kampi Flegreija, uključujući grad Napulj i obližnje gradove poput Pocuolija. To nisu udaljena planinska sela; to su gusto naseljeni urbani centri koji se nalaze na vrhu drevne kaldere.
Potencijalna erupcija Kampi Flegreija mogla bi imati katastrofalne posljedice. Tokovi lave, oblaci pepela i vreli piroklastični talasi mogli bi da unište infrastrukturu, zatrpaju naselja i ostave osnovne servise, poput vode i struje, u ruševinama.
Nije stvar samo u rastopljenoj stijeni. Vulkanski pepeo može prizemljiti avione, uništiti usjeve, začepiti motore i izazvati respiratorne probleme. U najgorem slučaju, može u narednim godinama promijeniti globalne vremenske obrasce.
Italijanske vlasti nisu olako shvatile prijetnju. Zvanični nivo uzbune za vulkan Kampi Flegrei podignut je 2012. godine sa zelenog (normalnog) na žuti (oprez). Protokoli za hitnu evakuaciju su izrađeni i revidirani, ali koordinacija masovnog kretanja miliona ljudi pod iznenadnom prijetnjom ostaje logistički izazov epskih razmjera.
Nauka stoji iza zabrinutosti
Tim koji predvodi dr Đanmarko Buono, istraživač na Univerzitetu Federiko Drugi u Napulju, nedavno je sproveo studiju u kojoj je analizirao emisije gasova iz Solfatare, jednog od mnogih vulkanskih otvora unutar Flegrejskih polja. Nalazi su zapanjujući: gotovo 80 posto ugljik-dioksida u tom području direktno je povezano s aktivnošću magme. Preostalih 20 posto dolazi od interakcija između vrućih fluida i podzemnih stijena, što je manje zloslutan fenomen.
Ova studija dodaje težinu teoriji da se magma polako približava površini, stvarajući sve veći pritisak ispod Zemljine kore. U kombinaciji s bubrenjem tla i stalnim zemljotresima, ova kombinacija signala je razlog za stvarnu zabrinutost.
Jedan od zanimljivijih alata u arsenalu naučnika je koncept pozajmljen iz inženjerstva: modeliranje mehaničkih kvarova. Tradicionalno korištena za procjenu naprezanja i stabilnosti vještačkih struktura, ova tehnika je prilagođena za procjenu kako se slojevi stijena ponašaju pod ekstremnim podzemnim silama. Prema nedavnim analizama, kora ispod Kampi Flegreija prelazi iz savijanja u pucanje – prelaz koji često prethodi vulkanskim erupcijama. Pukotine u stijenama mogu djelovati kao izlazi za bijeg, omogućujući magmi da lakše izbije naviše.
Šta nas uči istorija
Da bismo razumjeli potencijalne razmjere erupcije Kampi Flegreija, moramo se osvrnuti daleko unazad. Prije oko 40.000 godina, supervulkan je oslobodio jednu od najnasilnijih erupcija u istoriji Zemlje. Vjeruje se da je taj događaj izazvao masovne klimatske poremećaje, možda čak i ubrzao pad populacije neandertalaca u Evropi.
Posljednja erupcija Kampi Flegreija, relativno mala, dogodila se 1538. godine. Za samo nekoliko dana stvorila je novo brdo – Monte Nuovo. Od tada, vulkan je površinski ostao miran, ali su geolozi primijetili sve veće nemire od sredine 20. vijeka.
Uočen je jedan tekući fenomen poznat kao bradiseizam – sporo izdizanje i spuštanje tla uzrokovano podzemnim pomjeranjem magme i gasa. U Pocuoliju, tlo se podiglo za oko metar i po otkako je ova posljednja faza počela 2005. godine, što je siguran znak da se u podzemlju stvari mijenjaju. Ovo blago podizanje može djelovati bezopasno, ali je sve samo ne to.
To je kao da gledate balon kako se polako naduvava – i znate da neće tako ostati zauvijek.
Globalni domino efekat
Iako se nalazi u Italiji, erupcija Kampi Flegreija mogla bi ostaviti posljedice širom svijeta. Vulkanski pepeo koji se ispušta u gornje slojeve atmosfere može preći velike udaljenosti, potencijalno prekrivajući dijelove Evrope gustom, zagušljivom izmaglicom. Pored lokalnog razaranja, takva erupcija mogla bi poremetiti međunarodni vazdušni saobraćaj, uništiti poljoprivrednu proizvodnju u regionima i izazvati dugoročne atmosferske promjene.
Dovoljno snažna eksplozija mogla bi osloboditi dovoljno sumpora i pepela da smanji globalne temperature, slično onome što se dogodilo nakon erupcije vulkana Tambora u Indoneziji 1815. godine – katastrofe koja je dovela do „Godine bez ljeta“ 1816. godine.
Sličan hladni događaj danas bi mogao dodatno opteretiti već krhke lance snabdijevanja hranom i izazvati ekonomsku nestabilnost. Udarni talasi bi se osjetili daleko izvan Napulja.
Za sada, međutim, ne postoji jasan vremenski okvir za ono što bi moglo – ali ne mora – da se dogodi sljedeće. Vulkani su poznati po tome što su nepredvidivi. Iako se upozoravajući znakovi akumuliraju, tačno određivanje trenutka erupcije često ostaje nedostižno.
Ipak, naučnici nastavljaju pomno pratiti svaku tutnjavu, mjehurić i oblak gasa. Alati za daljinsko očitavanje, satelitski podaci, senzori za deformaciju tla i gasni spektrometri igraju ulogu u složenoj slagalici predviđanja vulkanskog ponašanja.
Ono što Kampi Flegrei čini posebno enigmatičnim jeste njegova dvostruka priroda: dok pokazuje sve klasične upozoravajuće znakove vulkanskih nemira, on je, također, pokazivao slične aktivnosti u prošlosti – ali bez erupcija. Trenutni nivo seizmičnosti, međutim, zajedno s malom dubinom magme i povećanom proizvodnjom gasa, sugeriše da bi ovaj put moglo biti drugačije, zaključuje Free Jupiter.
(Izvor vijesti: Magazin)
