U FBiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova.
Penzijski sistemi u BiH suočavaju se s ozbiljnom i sve vidljivijom krizom. Tu krizu koju pogoršavaju nepovoljni demografski trendovi, kontinuirano iseljavanje i smanjenje broja ljudi koji uplaćuju doprinose. Ono što se godinama smatralo dugoročnim problemom, danas je postalo kratkoročna budžetska pretnja.
U oba entiteta temelji penzionog sistema nalaze se pod snažnim fiskalnim pritiskom. Vlasti su sve češće prisiljene da rupe u fondovima krpe transferima iz budžeta, brišući granicu između penzionog osiguranja i klasične socijalne pomoći, piše Hayat.
Javni sektor godinama nepromjenjen
Iako ovaj problem nije specifičan samo za BiH, dodatni teret predstavljaju složena administracija, fragmentirano tržište rada i visoka stopa neaktivnosti stanovništva. Kako broj penzionera raste, a radna snaga se smanjuje, sistem postaje sve osjetljiviji na svaku ekonomsku krizu.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u FBiH javni sektor godinama gotovo nepromijenjen, dok privatni sektor nosi gotovo sav rast zaposlenosti.
U 2024. godini u Federaciji BiH bilo je ukupno 547.660 zaposlenih. Od toga je 173.013 zaposleno u javnom sektoru, dok je 374.647 radilo u privatnom sektoru. To znači da javni sektor čini oko 32 posto zaposlenosti, a privatni 68 posto.
Ključni problem nije samo veličina javnog sektora, već odnos onih koji uplaćuju i onih koji primaju. U FBiH trenutno ima 464.203 penzionera, dok je broj zaposlenih u privatnom sektoru manji za oko 89.500 osoba.
Drugim riječima, u FBiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova.
Prema podacima Agencija za statistiku BiH, u septembru 2025. godine u BiH je bilo 853.172 zaposlenih, dok je broj penzionera iznosio 758.203. Razlika između zaposlenih i penzionera manja je od 100.000, što je dugoročno neodrživo.
U Srpskoj sve manje radnika u privatnom sektoru
U RS formalno se bilježi rast zaposlenosti, ali isključivo zahvaljujući javnom sektoru. Podaci Fonda PIO Srpske pokazuju da je u posljednje dvije godine u javnom sektoru RS-a zaposleno više od 7.400 novih radnika, dok se broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjuje.
Na kraju 2024. godine u privatnim firmama u RS-u bilo je 136.543 radnika, što je manje nego prethodnih godina, a samo tokom 2025. zabilježen je pad od 2.137 zaposlenih u privatnom sektoru.
Možda vas zanima i ovo:
Republika Srpska ima najnepovoljniji odnos radnika i penzionera u regionu
Iako ukupan broj zaposlenih u RS-u raste, struktura tog rasta pokazuje da se teret sistema sve više prebacuje na budžet, dok realna ekonomija slabi. To dugoročno dovodi u pitanje ne samo penzioni sistem, već i ukupnu fiskalnu stabilnost entiteta i države.
