Smijehom do zdravlja

Najkraća je distanca između dvoje ljudi, nevjerovatno je zarazan i skroz nas obuzima, dokazano otklanja stres, ublažava bolesti, i da – ništa ne košta.

“Smij se, smij, uvijek se smij”, riječi su pjesme, jer na licu od osmijeha nema ljepšeg mejkapa i na sve to treba dodati da smijeh, dokazano, zbližava ljude, otklanja stres i ublažava bolesti pa se zbog toga i primjenjuje u pojedinim terapijama.

Smijeh može i da se vježba. Indijac dr Madan Katari ustanovio je sistem vježbi koji izaziva smijeh, a koji obuhvata vježbe disanja uzete iz joge, kao i vježbe istezanja i tehnike za stimulisanje smijeha.

Svi volimo ljude koji se smiju

Ovaj sistem za izazivanje smijeha pokazao se kao vrlo djelotvoran i veoma brzo postao popularan širom svijeta. Danas u svijetu ima na stotine hiljada klubova smijeha, čiji članovi se redovno sastaju isključivo da bi se smijali radi unapređenja sopstvenog zdravlja.

Smijeh je najjednostavniji oblik dubokog disanja, a nobelovac dr Oto Varburg tvrdi da, kada bismo unosili dovoljno kiseonika u naše tijelo, bili bismo manje podložni bolestima.

Svi volimo ljude koji se smiju. Stoga ne čudi savjet stručnjaka: „Ako želite dobre odnose u porodici – smijte se; dobre odnose s djecom – smijte se.” Smijeh donosi dječiju razigranost i daje potpunu sigurnost da budemo ono što jesmo.

Stručnjaci tvrde da je 15 minuta smijeha dovoljno da se prag bola podigne za 10 odsto. Zaštita od bola koju pruža smijeh, po svemu sudeći, dolazi od endorfina, kompleksne hemijske supstance (neurotransmitera) koja pomaže u prenošenju nervnih impulsa među nervnim ćelijama, ali i ublažava djelovanje fizičkog bola i stresa.

Endorfin se luči i prilikom drugih fizičkih napora, kao što su ples, plivanje, trčanje…

Smijeh snižava krvni pritisak

Dok se smijemo, snižava nam se krvni pritisak, povećava protok krvi kroz organizam i snabdijevanje krvi kiseonikom, a smanjuju se lučenje hormona stresa i osjećaj bola, čime se raspoloženje dosta poboljšava. Takođe, poznato je da raspoloženje ostaje dobro oko 45 minuta nakon što prestanemo sa smijehom.

Smijeh je kompleksna psihološka manifestacija o čijem se nastajanju malo zna. Međutim, jedinstveno medicinsko istraživanje koje su sproveli brazilski kardiolozi pokazalo je da je kod pacijenata koji su gledali komedije zabilježeno poboljšanje kardiovaskularnih problema. Studija je pokazala da smijeh izaziva širenje tkiva unutar srca – i povećava protok kiseonika kroz tijelo.

“Naša studija je otkrila da terapija smijehom povećava funkcionalni kapacitet kardiovaskularnog sistema”, rekao je glavni autor studije profesor Marko Safi iz bolnice u Porto Alegru u Brazilu.

Nalazi su predstavljeni na godišnjem sastanku Evropskog kardiološkog društva u Amsterdamu, najvećoj svjetskoj konferenciji za bolesti srca.

Prva studija ove vrste

Ovo je prva studija ove vrste koju su sproveli naučnici kako bi ispitali da li terapija smijehom može poboljšati stanje pacijenata sa srčanim oboljenjima.

U istraživanju je učestvovalo 26 odraslih osoba prosječne starosti 64 godine, kod kojih je dijagnostikovana koronarna arterijska bolest uzrokovana nagomilavanjem plaka u zidovima arterija koje srce snabdijevaju krvlju.

Tokom tromjesečnog trajanja studije, polovina učesnika je gledala dva različita kanala koji emituju popularne komične sitkome u trajanju od sat vremena svake nedjelje. Druga polovina je gledala programe sa dokumentarnim filmovima političke tematike ili o globalnom zagrijavanju.

Na kraju, poslije 12 nedjelja, kod pacijenata koji su gledali komedije zabilježeno je poboljšanje od 10 odsto na testu koji je mjerio koliko kiseonika njihovo srce može da pumpa u krvotok.

„Ova studija je otkrila da terapija smijehom može da pomogne u smanjenju upalnih procesa i smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara.”

Oni bolje upućeni gledaoci znaju da televizijski programi u Srbiji imaju najmanje humorističkih emisija, pa bi, umjesto da budu prikovani uz ekran, bilo bolje da što češće uživaju u zabavnim večerima sa prijateljima i porodicom.

Smijeh nije šala

„Smijeh je tjelesna vježba, dragocjena za zdravlje”, tvrdio je Aristotel. Filozofija i umjetnost odavno su pružile dokaze da smijeh nije šala, a tek početkom 21. vijeka postao je predmet posebne nauke koja se studira na evropskim i svjetskim univerzitetima. Ime te nove nauke koja proučava uticaj smijeha na ljudski organizam je gelotologija, nauka o smijehu, a potiče iz grčkog jezika, od riječi „gelos” (smijati se).

Nova saznanja o smijehu i njegovoj ulozi u životu ljudi i rezultati empirijskih istraživanja pokrenuli su veliki broj novih projekata, kao što su: terapija smijehom, seminari smijeha, škole smijeha (koje su postale vrlo popularne u Njemačkoj) i tome slično.

Šta nam poručuje gelotologija?

• Smijanje smanjuje napetost mišića.
• Smijeh jača imuni sistem.
• Smijehom se povećava aktivnost pluća, više kiseonika se unosi, što dovodi do ubrzanja metabolizma svih ćelija.
• Tokom smijanja, luče se hormoni sreće serotonin, endorfin i dopamin, koji su odgovorni za osjećaj sreće i zadovoljstva.

Započnite dan osmijehom!

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *