Uspostavljanje dosljednih, zdravih navika tokom naznačenog perioda može značajno smanjiti dugoročni rizik i poboljšati kvalitet života.
Neko vrijeme ne brinemo o zdravlju, ali dođu i faze kada je fokus potpuno na toj temi. Organizam ne funkcioniše kao ranije, pa su potrebne korekcije ponašanja i navika. Tako su istraživači iz Finske ispitali ovu temu i došli do zaključka da je decenija između 36. i 46. godine kritično vrijeme za oblikovanje budućeg zdravlja.
“Decenija, odnosno godine između 36. i 46. godine su važne jer predstavljaju most ka kasnijim godinama života”, rekla je dr Anđela Vilson, ginekolog, prenosi New York Times, navodeći da se rizik od raznih bolesti povećava, a prevencija, rana dijagnoza i intervencija su od najveće važnosti upravo u tom periodu.
Studija je pratila nekoliko stotina djece rođene u finskom gradu Jivaskila 1959. godine, sve do njihovih ranih 60-ih, a podaci o mentalnom i fizičkom zdravlju prikupljani su kada su učesnici imali 27, 36, 42, 50 i 61 godinu.
Alkohol, duvan i manjak fizičke aktivnosti štetni
Istraživači su procjenjivali njihov krvni pritisak, obim struka, nivo šećera u krvi, holesterol i druge masnoće u krvi, dok su učesnici odgovarali na pitanja o svom psihološkom blagostanju.
Autori studije su bilježili da li su pušili, prekomjerno konzumirali alkohol ili vježbali manje od jednom sedmično, u bilo kom trenutku. Ove tri navike podstakle su mentalne i fizičke tegobe, koje su se često osjećale već u 36. godini.
“Nalazi ističu važnost rješavanja rizičnih zdravstvenih ponašanja, kao što su pušenje, prekomjerno pijenje i fizička neaktivnost, što je ranije moguće, kako bi se spriječilo da se šteta koju nanose nagomila tokom godina, kulminirajući lošim mentalnim i fizičkim zdravljem u kasnijem životu“, rekla je vodeća autorka studije Tija Kekalainen, zdravstvena naučnica koja se bavi starenjem.
Smanjenje unosa alkohola smanjuje rizik od hipertenzije, bolesti jetre, određenih vrsta raka i poboljšava san i mentalno zdravlje. Prestanak pušenja smanjuje kardiovaskularni rizik, rizik od raka, poboljšava funkciju pluća i produžava očekivani životni vijek.
“Kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, na primjer, oni koji žele da smanje svoj rizik obično se fokusiraju na faktore ponašanja kao što su ishrana i fizička aktivnost”, rekla je epidemiolog Majan Jičak-Sade.
Sitnice koje puno znače
Prema njenim riječima, čak i male promjene u svakodnevnom životu – kao što je poboljšanje ventilacije tokom kuvanja ili hodanje umjesto vožnje kada je to moguće – mogu značajno smanjiti ove štetne izloženosti i posljedično smanjiti kardiovaskularni rizik.
Internista dr Sandžaj Sinha rekao je da je važno izbjegavati pušenje i alkohol te uspostaviti dobre navike kada je riječ o vježbanju, ishrani i spavanju – ali ne nužno samo između 36. i 46. godine. Čak i male fizičke aktivnosti mogu pomoći u poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja.
“Ne slažem se da postoji magična decenija za ozdravljenje, već – što ranije, to bolje”, rekao je za The Post, dodajući da je ključno biti proaktivan prije nego što nivoi hormona prirodno opadnu, što otežava promjenu rutina.
Niži nivo testosterona „može dovesti do postepenog smanjenja mišićne snage ili nivoa energije“, objasnio je Sinha.
“Većina žena još nije u menopauzi, ali kada se to desi – a prosječna starost je oko 51 godine – mogu se javiti problemi sa spavanjem, bolovi u zglobovima, manjak energije, mentalna magla. Uobičajeno je da se osjete kumulativni efekti životnih izbora, poput povećanja tjelesne težine, povišenog pritiska, umora i ukočenosti, između 36. i 46. godine, a ključ nije u savršenstvu – već u preduzimanju akcije”, navela je Sinha.
(Izvor vijesti: Politika)
