Kilogram faširanog mesa u Federaciji BiH iznosi 16 KM, fileta 13 KM, kilogram jagoda je sa osam KM došao na 6,5 KM, paradajz je tri i po do četiri KM, školjka jaja 10 KM… Sve ovo su pokazatelji kakve efekte imaju “zaključane” cijene koje je uvelo Federalno ministarstvo trgovine.
– Ma hrana je najskuplja. Vi ne možete otići u prodavnicu što nećete potrošiti 50 KM. Ovo je užas! Svaki dan cijene rastu. Kantica pavlake koja je nekada bila 2,50 KM sada je pet KM. Sirevi su skuplji, o mesu da i ne pričam. Pekari su najviše uzeli fursata, a radnike ne plaćaju. Samo grabe. Malo im je da je hljeb i tri KM. Nema ovdje ko da lupi šakom o sto i kaže da je dosta! – govori penzionerka iz Sarajeva.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cijena u Federaciji BiH u grupi “hrana” u februaru 2024. godine u odnosu na februar 2023. godine iznosi 100,9. To znači da su cijene u prosijeku porasle za 0,9 posto, a na terenu to izgleda ovako.
– U okviru grupe “hrana”, zabilježen je rast cijena u sljedećim klasama: meso 5,4 posto, riba 6,2 posto, voće 4,8 posto, povrće 7,2 posto, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 3,3 posto te ostali prehrambeni proizvodi za 5,9 posto. U posmatranom periodu u okviru grupe “hrana” zabilježen je pad cijena u klasama: hljeb i žitarice za 2,0 posto, mlijeko, sir i jaja 4,4 posto i ulja i masnoće 16,7 posto – naveli su za Faktor iz Federalnog zavoda za statistiku.
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, koji je i predsjednik Kluba zastupnika SBiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, i ranije je ukazivao kako “zaključane cijene” nemaju efekta na inflaciju.
– Ako se prati indeksno, unutar kategorija, “zaključavanje cijena” nikakvog efekta nema. Zaključavanje cijena je kataloška akcija. Ako kataloška akcija ima neki utjecaj na inflaciju, onda to neko treba da dokaže i za to dobije Nobelovu nagradu, ali toga nema, ne postoji. Nije dokazano da kataloška akcija može imati utjecaja na inflaciju – kazao je Čavalić.
