Najdublji dio Jadrana zagrijava se višestruko brže nego što se očekivalo.
Promjene koje su se očekivale tek krajem vijeka, događaju se već danas, pokazalo je međunarodno istraživanje u kome su učestvovali i naučnici sa Instituta „Ruđer Bošković“ (IRB).
Naučnici IRB-a analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.
To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem vijeka događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosisteme, klimu i obalske zajednice – saopšteno je iz Instituta.
Najbrže zabilježene promjene
Temperatura mora na dubini od 1.000 metara u protekloj deceniji porasla je za 0,8 Celzijusovih stepeni, a salinitet se povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ti trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji, ističe se u saopštenju, prenosi zagrebački Jutarnji list.
Rad dr sc Elene Terzić i dr sc Ivice Vilibića objavljen je u Limnology and Oceanography Letters i rezultat je međunarodne saradnje hrvatskih, italijanskih i slovenačkih naučnika koji su kombinovali podatke s različitih okeanografskih platformi.
Posebno nas brine činjenica da se promjene ubrzavaju. To nije postupno prilagođavanje, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti – ističe Vilibić.
Ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda ima značajne implikacije za bioraznolikost, klimu i obalske zajednice te ukazuje na potrebu preciznijeg modeliranja promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana.
Prirodni termostat Mediterana
Jadransko more može se zamisliti kao prirodni „termostat“ Mediterana jer izmjenom topline utiče na temperaturne obrasce cijelog basena, objašnjavaju s IRB-a. Kada se tokom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran vijekovima pokreće sistem struja koji osigurava stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana.
Međutim, taj prirodni sistem sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija, i tako umjesto da rashlađuje duboke mediteranske vode, Jadran šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sistem.
Glavni uzrok tih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima padavina i riječnih dotoka. Povećane temperature vazduha znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama padavina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.
Uticaj na klimu Evrope
Sa IRB-a ističu da se taj trend ubrzava i da je stopa zagrijavanja dubokih voda u razdoblju od 2012. do 2024. porasla na 0,8 Celzijusa po deceniji, dok su prije bile oko 0,2 stepena u jednom vijeku.
Promjene u dubokim vodama već sada utiču na morski život. Vrste prilagođene hladnijim uslovima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svog staništa.
Promjene u dubokom Jadranu mogu da utiču na čitav evropski klimatski sistem. Promjene gustine dubokih voda utiču na porast nivoa mora duž evropske obale Mediterana, a naučnici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta nivoa mora, naveli su, između ostalog, iz IRB-a
(Izvor vijesti: Nezavisne)
