Povremeni gubitak apetita nije neuobičajena pojava. Stres, umor, virusne infekcije ili određeni lijekovi mogu privremeno da smanje želju za hranom.
Međutim, ako gubitak apetita traje duže, prati ga neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili se javlja uz druge tegobe, važno je obratiti se ljekaru.
Kada gubitak apetita postaje razlog za zabrinutost?
Smanjen apetit najčešće nije znak ozbiljne bolesti. Može da se javiti zbog probavnih smetnji, anksioznosti, depresije, infekcija ili neželjenih dejstava lijekova.
Ipak, ponekad može da bude povezan i sa bolestima organa za varenje, hormonskim poremećajima ili drugim zdravstvenim problemima.
Pregled ljekara preporučuje se ako gubitak apetita traje duže od jedne do dvije sedmice, naročito ako se ne može objasniti promjenama životnih okolnosti ili prolaznom bolešću.
Posebnu pažnju treba obratiti na nenamjerni gubitak tjelesne težine. Zatim izražen umor, učestale bolove u stomaku, dugotrajnu mučninu, promjene u pražnjenju crijeva ili osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja.
Ako se uz gubitak apetita pojavi krv u stolici, ne treba odlagati odlazak ljekaru. Crna, katranasta stolica, obilno krvarenje, jak bol u stomaku ili znaci ozbiljne dehidratacije zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.
Na koje promjene u ishrani treba obratiti pažnju?
Jedan od znakova na koje treba obratiti pažnju jeste i promjena uobičajenih prehrambenih navika. Osoba koja je ranije normalno jela, a sada se brzo zasiti ili redovno preskače obroke jer ne osjeća glad, trebalo bi da razmotri šta je uzrok takve promjene.
Ljekar će, u zavisnosti od simptoma, procijeniti da li su potrebne analize krvi, pregled organa za varenje ili dodatna dijagnostika, prenosi b92.