Prijateljstva u doba interneta: Mreže obezbjeđuju virtuelni, ali ne i humani odnos

Koliko se pojam i doživljaj prijateljstva promijenio u doba onlajn komunikacije?

Na Svjetski dan prijateljstva, psihijatar i porodični psihoterapeut Nevena Čalovska Hercog objašnjava da je jedna od najvažnijih odlika ovakvog odnosa simetričnost, da društvene mreže pružaju virtuelni, ali ne i humani kontakt, kao i zašto nam najbolji prijatelj ne može biti četbot.

Kada se priča o tome da li danas ljudi imaju manje prijatelja i zašto je to tako, uvijek se kao krivac izdvaja savremeno doba – društvene mreže i moderne tehnologije.

Psihijatar i porodični psihoterapeut Nevena Čalovska Hercog kaže da to jeste uzrok, ali samo djelimično.

“Imamo manje prijatelja zato što živimo na način da zanemarujemo tu osnovnu potrebu, a to je da budemo sa nekim u bezuslovnom, prihvatajućem, trajnom, neosuđujućem, povjerljivom odnosu. To su osobine kada nekoga pitate ko vas najbolje razumije, onda će reći – ‘Najbolje me razumije moja prijateljica, najbolji prijatelj’. I kad pitate a šta je to u tom odnosu što čini najbolje prijateljstvo, onda oni govore o tom doživljaju prihvaćenosti, sigurnosti, ali istovremeno dobar prijatelj je i neko ko te podržava, ali i neko ko te izaziva“, objašnjava Čalovska Hercog.

Prijateljstvo je simetrično

U prijateljstvu prihvatamo osobe i sa manama. Prijatelji znaju gdje smo bili, šta smo proživjeli, kako smo se osjećali, kakve smo odluke donosili.

“Prihvataju nas takve kakvi jesmo danas, možda i sa odlukama u vezi kojih se kajemo ili ne, ali se prihvataju na način da o svemu tome možemo na siguran, bezbjedan način da razgovaramo. Isto tako, da je odnos simetričan. To je znači neko ko je jednako zainteresovan za mene, a i ja isto tako za njega”, istakla je Čalovska Hercog.

Uprkos bezgraničnoj odanosti i povjerenju, postoje granice. Mnogo je faktora od kojih zavisi kako ćemo reagovati na prijatelja iz djetinjstva.

“Vremenom se neka prijateljstva pojačavaju, a nekada se prijatelji udaljavaju. Zavisi od toga da li kroz vrijeme ostajemo u usaglašenim sistemima vrijednosti, da li smo međusobno doživjeli da smo jedan drugome bili zaista bezuslovna podrška u nekim teškim trenucima“, navodi psihoterapeutkinja.

Prema njenim riječima, sa nekim prijateljima iz djetinjstva možemo lako da se povežemo i kada se sretnemo poslije mnogo godina, dok sa nekima to bude samo prijatan susret jer nas je život odveo možda na druga mjesta i dao nam druge ideje i drugi smisao.

Prepoznaje li se pravi prijatelj (samo) u nevolji?

Učestvuje li pravi prijatelj i u radosti i u teškim trenucima?

“Na muci se poznaju junaci, ili A friend in need is a friend indeed, kako kažu Englezi. Zaista je važno kad nam je teško da imamo nekoga ko nas razumije, ko nas podržava, u koga imamo povjerenje i da znamo da će biti tu uz nas. Ali to ne znači da i kada se radujemo ne možemo da ih imamo. Meni se čini da prijatelji imaju kapacitet u prijateljstvu da u tom širokom dijapazonu osjećanja – i od radosti i ushićenja do nekih, da kažem, teških, murnih, mučnih, mračnih situacija – da nas prate. To su onda dobri prijatelji“, objašnjava Nevena Čalovska Hercog.

Prava prijateljstva ne moraju početi u djetinjstvu

Prava prijateljstva, prema ocjeni Nevene Čalovske Hercog, ne moraju biti samo ona koja su započela u djetinjstvu. Nauka pokazuje da su centralni nervni sistem i mozak sposobni da formiraju nove sinapse dok smo živi, pa samim tim možemo da integrišemo nova iskustva, misli i osjećanja – a time da formiramo i nova prijateljstva.

Tokom života, kako ističe, ljudi se – živeći u različitim životnim ciklusima – kreću kroz različite društvene mreže, sreću nove ljude, imaju nova iskustva i sa nekima ih, na primjer na poslu, poveže neka zajednička teška ili vesela situacija.

“U razmjeni tih iskustava povežu se i onda prošire interesovanja, povežu se i traju kroz vrijeme. Tako da, lijepo je imati prijatelje iz djetinjstva, ali to ne znači da ne možemo tokom života steći nova prijateljstva.“

Društvene mreže treba koristiti, a ne zloupotrebljavati

Društvene mreže i sve to što je donio napredak u tehnologiji, promijenili su dosta na polju međuljudskih odnosa. Iako se najčešće čuju kritike na račun onlajn komunikacije, postoje i pozitivne strane takvih kontakata.

“Možemo da koristimo društvene mreže da nam pomognu da se sa nekim povežemo. Međutim, društvena mreža je virtuelni kontakt, nije humani kontakt. Humani kontakt podrazumijeva i da se osjetimo, da se pratimo, vidimo neverbalno i da vidimo kako se čujemo – i sve što virtuelni svijet ograničava.

Ima i toga da ljudi kažu da im je najbolja prijateljica četbot – kad pitam, uvijek dobijem odgovor. Međutim, ChatGPT i Džemini ne postavljaju pitanja, oni govore ono što vi želite da čujete. Laskaju, i često će možda ohrabriti neke impulse ili neka ponašanja koja nisu u vašem interesu. Važno je da društvenu mrežu koristimo, a ne da je zloupotrebljavamo“, poručila je Nevena Čalovska Hercog.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *