Svakodnevni život danas podrazumijeva neprestano prebacivanje između različitih digitalnih platformi i aplikacija – od čitanja i slanja imejlova, obavještenja, video poziva, do praćenja školskih i ličnih obaveza pomoću telefona ili kompjutera.
Takav stalni tok prekida i prelaza između misli i aplikacija iscrpljuje mozak jer nije evolutivno prilagođen brzom prebacivanju fokusa sa jednog na drugo. Dok fizički umor možemo lako osjetiti, mentalni se nagomilava neprimjetno, sve dok ne počne da nam ometa život.
Stručnjaci ističu tri glavna izvora ovog mentalnog zamora: Prvi je prebacivanje između digitalnih alata i aplikacija. Na primjer, prelazak sa jedne platforme za video konferencije na drugu zahtijeva prilagođavanje različitim interfejsima i koracima. Iako svi alati djeluju slično, svaki prelazak zahtijeva mali dodatni mentalni napor koji se vremenom nakuplja i iscrpljuje nas.
Drugi tip je prebacivanje između digitalnih zadataka. Na primjer, kada nas nešto prekine u radu na jednom programu, mozak mora da “isključi” fokus za taj zadatak i ponovo se angažuje na drugom. To zahtijeva značajan kognitivni napor, a svaki prekid nam troši energiju i povećava umor.
Treći tip je prebacivanje između različitih oblasti života. Bilo da je riječ o porukama iz škole, pozivima za kućne popravke, digitalnom bankarstvu ili drugim privatnim obavezama, takvi prekidi nam potpuno remete koncentraciju.
Društvene mreže pojačavaju zamor
Ovo je posebno iscrpljujuće jer nije samo tehnički, već i emocionalno zahtijevan zadatak.
Pored toga, društvene mreže dodatno pojačavaju zam18or. One istovremeno troše našu pažnju, zahtijevaju da neprestano donosimo zaključke na osnovu nepotpunih informacija i izazivaju emocionalne reakcije.
Postajemo ljubomorni, frustrirani ili nezadovoljni kada gledamo tuđe objave ili čitamo uznemirujuće vijesti.
Iako tehnologija više nije nešto čega se možemo odreći, možemo da je koristimo pametnije – tako da radi za nas, a ne protiv nas.
Kada smo u kancelariji, spontani razgovori i fizičko kretanje nam daju kratak predah, ali kod kuće toga često nema, pa moramo svjesno da pravimo pauze od ekrana, bilo da završavamo obaveze ili samo gledamo sadržaj na društvenim mrežama, prenosi Si-En-En.
Manje prebacivanja između alata, manje paralelnih zadataka i više fokusiranih perioda rada omogućavaju mozgu da se odmori i sačuva energiju. Prelasci s jednih programa na druge su neminovni, ali možemo birati kako ćemo ih rasporediti i sačuvati energiju.
(Izvor vijesti: RT Balkan)
