Dugoročna studija sprovedena u Švedskoj pokazala je da fizičke spospobnosti počinju da opadaju oko 35. godine života. Studija je 47 godina pratila iste učesnike.
Nakon toga pad je postepen, ali se ubrzava sa godinama. Ohrabrujuće je što su i osobe koje su kasnije započele s vježbanjem uspjele da poboljšaju fizičku spremnost i do 10 odsto. To potvrđuje da fizička aktivnost ima smisla u svakom životnom dobu.
Govoreći o rezultatima istraživanja, doktorka Aleksandra Mladenović istakla je da se biološki vrhunac čovjeka danas pomjera između 25. i 35. godine. Naglasila je da se taj raspon mijenja kako se produžava životni vijek.
“Očekujem zaista da se to pomjeri ka nekim četrdesetim godinama kako dužina života bude rasla. A, rašće sigurno, čak i sa ovim sadašnjim stanjem razvoja nauke i medicine, a sigurno će taj razvoj ići i dalje”, rekla je Mladenovićeva.
Proces starenja povezan sa ishranom
Mnogo važniji od dužine života je, kako navodi, dužina zdravog života, takozvani heltspan, koji će se u budućnosti vjerovatno dodatno produžavati.
Ona naglašava razliku između hronološke i biološke starosti. Ćelije i organi mogu biti biološki mlađi ili stariji od stvarnih godina. Biološka starost zavisi od više faktora i može se mijenjati načinom života.
Iako genetika ima određeni uticaj, čak 80 odsto procesa starenja povezano je sa ishranom. Takođe, uticaj imaju fizička i intelektualna aktivnost, kao i izloženost stresu.
Kada je riječ o ishrani, kalorijska restrikcija se pokazala kao jedna od najefikasnijih anti-ejdžing metoda. Posebno ako se primjenjuje u ranijoj odrasloj dobi.
Možda vas zanima i ovo:
Najbolje rezultate daje kombinacija umjerenog unosa kalorija i redovne fizičke aktivnosti.
Istraživanja takozvanih „plavih zona“, gdje živi veliki broj dugovječnih ljudi, pokazala su da su optimizam i nizak nivo stresa važni faktori zdravog starenja.
Sve više ljudi danas vodi računa o kondiciji, što ukazuje na rast svijesti o značaju zdravog načina života i u srednjim i starijim godinama, piše RTS.
