Fond PIO poziva korisnike da dostave potvrde o životu

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske pozvao je korisnike kojima se penzije isplaćuju van Republike da do kraja godine dostave potvrdu o životu, kako bi isplata penzije u narednoj godini bila redovna i bez obustavljanja.

Potvrda o životu za korisnika sa prebivalištem van Republike Srpske dostavlja se nadležnoj filijali koja je korisniku donijela rješenje o ostvarivanju prava i isplaćuje penziju.

Korisniku koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno isplata penzije se obustavlja, navodi se u saopštenju Fonda.

Osim za 179 korisnika u Sjevernoj Makedoniji, dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na korisnike sa prebivalištem u državama nastalim na području bivše SFRJ, za koje se podatak o činjenici života obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

Fond je najavio da će korisnike o obavezi dostavljanja potvrde o životu obavijestiti i putem pisane poruke na čeku ili nalogu za isplatu penzije za oktobar, novembar i decembar.

Novi korisnici prava sa prebivalištem van Republike Srpske potvrdu o životu dostavljaju nadležnoj filijali nakon donošenja rješenja o ostvarivanju prava.

Potvrda o životu je pravilna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta.

Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od Opštine Centar 4.000 KM Udruženju penzionera

Načelnik Opštine Centar Srđan Mandić i predsjednik Udruženja penzionera Opštine Centar Mujo Slato potpisali su protokol kojim se iz budžeta Opština izdvaja iznos od 4.000 KM Udruženju za podršku u radu.

Mandić je naglasio da Opština Centar već tradicionalno finansijski pomaže Udruženje penzionera te da će takvu praksu nastaviti i u budućnosti.

“Opština Centar brine o svojim sugrađanima treće životne dobi, te kroz razne aktivnosti nastoji podignuti kvalitetu njihovog života što su svojim vrijednim i napornim radom zaslužili. Ove godine povećali smo izdvajanja Udruženju penzionera, ali na ovome se nećemo zaustaviti. U skladu sa mogućnostima u narednoj godini nastojat ćemo dodatno uvećati sredstva za ovu namjenu”, poručio je Mandić.

Uz riječi zahvalnosti Opštini Centar i načelniku Mandiću, Slato je istakao značaj dugogodišnje uspješne saradnje.

“Svaki vid pomoći je dragocjen i nama je dobro došao. Opština Centar zaista svesrdno pomaže penzionere kroz razne projekte. Ali i mi kao udruženje brinemo o svojim članovima. Naše udruženje broji preko 7.000 članova, tako da ta brojka govori o našoj organiziranosti i velikoj obavezi koju imamo prema svima njima. Hvala Opštini Centar i načelniku Mandiću što i na ovaj način prepoznaje potrebe svojih građana”, rekao je Slato.

(Izvor i foto: centar.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Delić najavio kada se očekuje podjela pomoći EU

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike najavili su da je 23. oktobra 2023. godine planirano objavljivanje javnog poziva za selekciju domaćinstava koja imaju pravo na EU pomoć.

Resorni ministar Adnan Delić istakao je da su u Programu utroška sredstava prepoznate četiri kategorije domaćinstava koje imaju pravo na pomoć, a po zahtjevima iz Sporazuma BiH i EK.

Riječ je o domaćinstvima u kojima žive penzioneri sa minimalnom ili zagarantovano penzijom, primaoci stalne novčane pomoći, korisnici federalnog dječijeg doplatka, te jednoroditeljske porodice u kojima je otac nepoznat ili jedan roditelj preminuo.

“Javnim pozivom dobićemo informacije koliko domaćinstava imamo i kolika su njihova ukupna primanja, a po završetku javnog poziva opštine i gradovi novac će uplatiti na račune onih koji budu na konačnom spisku “, rekao je ministar Delića.

Inače ovaj program Vlada Federacije provodi uz podršku Evropske unije.

(izvor i foto: fbihvlada.gov.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Koja je razlika između obične i parne pegle?

Peglanje je jedna od najzamornijih kućnih aktivnosti. Ako povremeno peglate malu količinu odjeće, recimo jednom nedjeljno i obično posao završite za manje od 30 minuta, onda je kvalitetna tradicionalna pegla dobar izbor za vas. Dobra je za ličnu upotrebu, za manja domaćinstva, odnosno manje količine veša.

Obična pegla koristi samo suhu toplinu za peglanje odjeće. Grejni potplat pegle izravno dolazi u kontakt s tkaninom kako bi zagrijao i izravnao nabora. S druge strane, parna pegla koristi vodu koja se zagrijava i pretvara u paru. Para se zatim ispušta iz otvora na potplatu pegle kako bi omekšala tkaninu i olakšala peglanje.

Parna pegla obično omogućava brže i učinkovitije peglanje odjeće. Para pomaže u omekšavanju vlakana tkanine, što olakšava ravnanje nabora i uklanjanje bora. Takođe može biti korisna za peglanje složenijih dijelova odjeće poput manžeta i ovratnika.

Parna pegla je učinkovitija u uklanjanju težih i dubljih nabora odjeće. Obična pegla može imati poteškoća s uklanjanjem težih nabora, posebno na debljim tkaninama.

Parna pegla može biti nježnija prema osjetljivim tkaninama. Para pomaže u izbjegavanju oštećenja osjetljivih tkanina jer smanjuje izravan kontakt između potplata pegle i tkanine. Obična pegla može biti grublja prema osjetljivim tkaninama, posebno ako se koristi visoka temperatura.

Parna pegla obično ima dodatne funkcije poput samoprečišćavanja, automatskog isključivanja, podešavanja temperature i različitih postavki pare. To može pružiti više mogućnosti i fleksibilnosti tokom peglanja.

Na kraju, izbor između obične i parne pegle zavisi od vaših potreba. Ako često peglate odjeću s teškim naborima ili radite s osjetljivim tkaninama, parna pegla može biti bolji izbor. Međutim, ako preferirate jednostavnost i ne peglate često, obična pegla može biti dovoljna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li su trebinjski penzioneri zadovoljni ponudom prodavnice “Treća dob”?

Prodavnica “Treća dob”, koja posluje pri Agrarnom fondu Trebinje, osnovana je prije tri godine sa ciljem da se da se pomogne penzionerima sa najmanjim primanjima, sa popustima od 25 do 50 odsto. No međutim, u medijima se često pisalo da oni zbog kojih postoji ova radnja, a to su penzioneri, zapravo nisi zadovoljni jer su kako se navodilo, rafovi bili polu prazni i po mjesec dana.

“Tražio sam masti, nema, krompir je samo 10, 20 feninga jeftiniji po kilogramu, a cijene su velike. Šta ćes kupiti, nemaš ništa. Dođeš tražis papir, tamo najlošiji a najskuplji. Bolje ne ići dole”, rekao je penzionar vidno izrevoltiran.

“Ranije sam bio u prodavnici ,, Treća dob’’ i nije bilo dovoljno artikala, kad se otvorila radnja bilo je samo dva ili tri proizvoda. Moram vam priznati da nije ni blizu, treba čovjek sa namjerom otići tamo. Penzioner da se tamo snabdjeva, ostao bi gladan”, objasnio je penzioner koji, prema njegovim riječima, prima penziju u iznosu od 275 KM.

Međutim u prodavnici “Treća dob” je situacija dosta drugačija od onoga što su rekli Trebinjci.

Rafovi su puni artikala, a Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda, istakao je da prodavnica “Treća dob” pozitivno posluje, te da se ovdje mogu kupiti osnovne živnotne namirnice.

“Problema sa snabdjevanjem nemamo, u svakom trenutnu naši kupci imaju mogućnost da kupe sve osnovne životne namirnice, od brašna, ulja, šećera. Ono što je u arsotimanu dolazi u dovoljnim količinama”, istakao je Dutina.

Dodao je da nije bilo situacije da su rafovi bili prazni, te da u svakom trenutku imaju dovoljne količine zaliha i da penzioneri u ovoj prodavnici, u odnosu na druge trgovačke objekte, mogu da kupe proizvode po cijeni jeftinijoj za 40 odsto.

(Izvor i foto: trebinjedanas.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Na kojim radnim mjestima u Srpskoj su najčešće zaposleni penzioneri?

Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade u Republici Srpskoj su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i drugo, rekli su u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO RS).

Kako su pojasnili, tu se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom.

“Potom, tu su oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugo u manjem broju”, naveli su iz Fonda PIO RS.

Prijava na osiguranje kreću se u rasponu od punog radnog vremena (osam časova), pola radnog vremena (četiri časa), na dva časa, do prijave po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u organima upravljanja i drugo, što nije obavezni vid osiguranja, u smislu radnog odnosa.

U Republici Srpskoj iz godine u godinu raste broj građana koji nakon ostvarene penzije ponovo rade.

Na kraju prošle godine prijavljeno je 6.534 osiguranika koji imaju istovremeno i status korisnika prava, od čega starosnih penzija 6.109, a invalidskih 425.

(Izvor: InfoBijeljina; Foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj više od petine stanovnika starije od 65 godina

U Republici Srpskoj je, prema procjeni, sredinom 2021. godine 21,2 odsto stanovništva imalo 65 i više godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku, a resorni ministar Selma Čabrić kaže da je podrška licima treće životne dobi dužnost i obaveza svakoga – prvo kao člana porodice, a potom i institucionalno.

Prema podacima ovog Zavoda, procijenjen broj stanovnika Republike Srpske, sredinom 2021. godine bio je 1.128.309.

Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Selma Čabrić je povodom 1. oktobra – Međunarodnog dana starijih lica rekla za Srnu da je podrška licima treće živtne dobi dužnost i obaveza svakog, prvo kao člana porodice, a potom i institucionalno.

“Sigurna sam da u svojoj porodici svako od nas ima bar neku osobu u toj životnoj dobi kojoj je potrebna pomoć i podrška i današnji dan je prilika da im se zahvalimo za sve što su učinili za nas, ali i da im posvetimo pažnju svakog drugog dana”, rekla je Čabrićeva.

Ona je naglasila da joj je veoma drago što među mladim ljudima primjećuje želju i potrebu da pomognu starijima, posebno kada je riječ o volonterima koji su svojim angažmanom i posvećenošću, naročito u periodu pandemije virusa korona, pokazali da su veliki humanisti i izuzetno dobri ljudi, spremni da budu društveno korisni i pomognu onima kojima je potrebno.

(Foto ilustracija: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani FBiH još uvijek čekaju novac koji im je namijenila Europska unija

Prošlo je osam mjeseci otkako je EU potpisala i dostavila BiH sporazum o finansiranju paketa energetske podrške vrijedan 70 miliona evra, u kojem je veći dio predviđen za pomoć građanima BiH u prevladavanju posljedica energetske krize, ali novac još nije stigao do krajnjih korisnika u FBiH.

U jeku poskupljenja energenata, na pragu još jedne teške zime, u mjesecu koji je samo srećom topliji od prosjeka, u Ministarstvu rada i socijalne politike već danima nisu u mogućnosti ponuditi konkretan odgovor kada će isplata konačno početi. Socijalno ugroženi građani u RS finansijsku pomoć za troškove grijanja, u iznosu od 476,46 KM po domaćinstvu, već su dobili.

Podsjetimo, od 70 miliona evra – 50 je usmjereno za pomoć ugroženim domaćinstvima, a 20 za unapređenje energetske efikasnosti. Paket pomoći podijeljen je u omjeru 66% za FBiH (33 miliona evra), 33% za RS (16,5 miliona) i 1% za Distrikt Brčko (5 miliona).

Federalni ministar Adnan Delić još u maju se sastao s predstavnicima Izaslanstva EU kako bi razmotrili najefikasniji model realizacije programa podrške domaćinstvima. Dana 14. juna Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, usvojila je program utroška sredstava u iznosu od 64.534.646 KM namijenjenih za minimalno 109.000 ugroženih domaćinstava u ovom entitetu.

Precizirano je da će pomoć dobiti porodice u kojima nijedan član ne radi, penzioneri sa minimalnim penzijama, djeca korisnici dječjeg dodatka i djeca samohranih roditelja bez stalnih ili prihoda manjih od minimalne plate.

(Izvor: Dnevni avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da odaberete novi mobilni telefon?

Odabir novog mobilnog telefona može biti izazovan, s obzirom na veliki izbor dostupnih modela i različite karakteristike. Evo nekoliko koraka koji vam mogu pomoći pri odabiru novog mobilnog telefona:

Postavite prioritete: Razmislite o tome što vam je najvažnije u mobilnom telefonu. Da li vam je prioritet dobra kamera, veliki zaslon, dugotrajna baterija, brz procesor ili nešto drugo? Definisanje prioriteta pomoći će vam suziti izbor.

Odredite svoj budžet: Postavite budžet koji ste spremni potrošiti na novi telefon. To će vam pomoći fokusirati se na modele koji se uklapaju u vaš finansijski okvir.

Istražite: Proučite različite marke i modele mobilnih telefona. Pročitajte recenzije, gledajte videozapise i istražite specifikacije kako biste stekli bolji uvid u njihove karakteristike i performanse.

Razmotrite operativni sistem: Odlučite želite li mobilni telefon s Android, iOS ili nekim drugim operativnim sistemom. Svaki operativni sistem ima svoje prednosti i specifičnosti, pa je važno odabrati onaj koji vam najbolje odgovara.

Isprobajte telefon: Ako je moguće, posjetite prodavnicu i isprobajte različite modele telefona. Osjetite njihovu veličinu i težinu kako biste vidjeli koji vam najbolje odgovara.

Provjerite kompatibilnost: Ako planirate zadržati svoju postojeću SIM karticu i mobilni operater, provjerite kompatibilnost telefona s mrežom i tehničke zahtjeve.

Razmislite o budućnosti: Razmislite o tome koliko dugo planirate zadržati novi telefon i hoće li on zadovoljiti vaše potrebe u narednim godinama. Razmislite o ažuriranjima softvera, podršci za aplikacije i mogućnosti nadogradnje.

Kada birate mobilni telefon za stariju osobu, važno je uzeti u obzir njihove specifične potrebe. Odaberite telefon sa jednostavnim funkcijama. Velikim i dobro osvijetljenim tipkama, jasno vidljiv tekst na zaslonu i jednostavne ikone mogu olakšati upotrebu telefona.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Invalidsku penziju u Srpskoj prima 12,49 odsto korisnika

Pravo na invalidsku penziju ostvarilo je 35.024 ili 12,49 odsto od ukupno 280.472 korisnika prava na penziju Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske.

Pravo na invalidsku penziju ima osiguranik kod koga je gubitak sposobnosti za rad prouzrokovan povredom van rada ili bolešću, nastao prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili 10 godina penzijskog staža, saopšteno je iz Fonda.

Pravo na invalidsku penziju ima i osiguranik kome je poslije 58. godine života utvrđena smanjena radna sposobnost, sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili 10 godina penzijskog staža.

Osiguranik kod koga je gubitak sposobnosti za rad pruzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću, ima pravo na invalidsku penziju, bez obzira na dužinu penzijskog staža.

Osiguranik do navršenih 35 godina života ima pravo na invalidsku penziju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima dvije godine staža osiguranja.

Prosječna starost u momentu ostvarivanja prava na invalidsku penziju je 52 godine, pri čemu muškarci to pravo ostvaruju u prosjeku sa 52,5 godine, a žene sa 50,9 godina, navodi se u saopštenju.

Korisnici prava na invalidsku penziju u prosjeku to pravo koriste 18,5 godina koje se iz godine u godinu blago povećava, dodali su iz Fonda.

Podijeli tekst sa drugima na: