Autor: Sandra Vukić

Iako se u javnosti, kada je riječ o izmjenama Zakona o PIO u FBiH, najviše govorilo o povećanju penzija, te izmjene donose i mnoge druge novine, a jedna od najbitnijih odnosi se na buduće penzionere koji će za minimalnih 15 godina staža imati daleko manja primanja nego sadašnji korisnici Fonda PIO FBiH.

Parlament FBiH uskoro će razmatrati izmjene Zakona o PIO, koje je usvojila Vlada Federacije BiH. Te izmjene podrazumijevaju drugu formulu za usklađivanje penzija u Federaciji BiH.

Primjena te formule kako pišu Nezavisne dovešće do toga da januarska penzija bude veća za 11,6 odsto. Takođe, penzioneri će dobiti još jedno usklađivanje u julu, kada bi penzija trebalo da bude povećana za dodatnih 5,6 odsto.

Međutim, osim povećanja penzija za malo više od 17 odsto, značajna izmjena je i ona koja propisuje visinu penzije za buduće penzionere. To je definisano članom 81. izmjena Zakona o PIO, koji je u potpunosti izmijenjen.

Šta piše u Članu 81.

Prema sadašnjem Zakonu o PIO, osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života ostvaruje pravo na najnižu penziju koja sada u Federaciji BiH iznosi 599 KM.

Ukoliko izmjene Zakona o PIO prođu, najniža starosna penzija zavisiće od dužine penzijskog staža. Određivaće se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine.

Za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 odsto od prosječne penzije. S obzirom na to da prosječna penzija sada iznosi malo više od 650 KM, 60 odsto tog iznosa je 390 KM.

U suštini, penzioner koji je u decembru prošle godine otišao u penziju sa 15 godina staža i 65 godina života imaće najmanju penziju od 599 KM, a penzioner koji u januaru ode sa 15 godina staža i 65 godina života imaće penziju od 390 KM.

Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 odsto od prosječne penzije. Za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, penzija ne može biti niža od 75 odsto. Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 odsto. Za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 odsto.

Obrazloženje zakona

“U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u FBiH trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjena. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije”, piše u obrazloženju izmjena Zakona o PIO.

Iako u obrazloženju zakona piše da su te izmjene tražili penzioneri, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera, uvjeren je da član 81. zakona neće biti usvojen, navodeći da je razlog tome prava učesnika u ratu.

“Ne možete kazniti nekoga ko je učestvovao u ratu. Poslije rata pet-deset godina niko nije mogao dobiti posao. Pa kako ćeš ga kazniti? Izvjesno je da budu usvojeni članovi 79. i 147. zakona, koji se odnose na usklađivanje penzija i na isplatu posmrtnina. Član 81. mora ići u redovnu proceduru. To neće proći, nema od toga ništa”, rekao je nedavno Trakić.

Protiv ovih izmjena su i u Savezu samostalnih sindikata BiH, gdje kažu da Sindikat uopšte nije učestvovao u izradi izmjena zakona u vezi sa članom 81.

“Ja ću biti na sjednici Parlamenta FBiH i reagovaću jer je trebalo da uzmemo učešće. Izmjene člana 81. su neprihvatljive za nas, nije u redu da penzije ubuduće budu manje”, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Možda vas zanima i ovo:

Sindikat protiv izmjene člana 81. Zakona o PIO FBiH

Novina i posmrtnina

Osim usklađivanja penzija i izmjene člana 81. Zakona o PIO, novine se odnose i na to ko može naplatiti posmrtninu nakon sahrane penzionera. Prema sadašnjem članu Zakona o PIO, pravo na posmrtninu imaju najuži članovi porodice, suprug, supruga i djeca. Sa izmjenama Zakona o PIO posmrtninu će moći naplatiti i osobe koje nisu članovi porodice, ali su platile troškove ukopa.

Takođe, penzioneri koji primaju penziju putem Federalnog zavoda PIO, a žive na području Republike Srpske, dosad nisu mogli ostvariti pravo na posmrtninu, što je takođe promijenjeno.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, rekao je da su socijalna davanja i penzije prioritet Vlade Federacije BiH.

“Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi tim povećanjem porasla sa 600 na 700 KM. To u praksi znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona na nivou FBiH. Za taj zakon u budžetu za 2026. godinu planirali smo 4,3 milijarde KM”, rekao je juče Nikšić, a prenio Faktor.

Nermin Nikšić, premijer FBiH rekao je da odgovorno zaduživanje omogućava istovremeno vraćanje dugova i zaštitu standarda građana povećanjem penzija, plata i invalidnina.

On je rekao da socijalna pomoć i penzije ostaju prioritet Vlade FBiH.

“Naš cilj je jasan – očuvati stabilnost sistema. Istovremeno osigurati realan rast primanja za one koji su cijeli život radili ili kojima je podrška države nužna za dostojanstven život”, rekao je Nikšić.

On je rekao da se to jasno vidi kroz budžet FBiH. Taj budžet je kako je rekao snažno socijalno orjentisan, prenosi Faktor.

“Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi, tim povećanjem, porasla sa 600 na 700 KM. To u praksi znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona na nivou Federacije BiH. Za taj zakon u budžetu za 2026. godinu planirali čak 4,3 milijarde KM”, rekao je Nikšić.

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH usvojila budžet: Za penzije 4,4 milijarde KM

Budžet povećan i za socijalna davanja

Takođe, rekao je da je za socijalna davanja budžet povećan za više od 100 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.

“Samo u okviru resora socijalne zaštite izdvojeno je 333 miliona KM.  Za invalidnine, 336 miliona KM za neratne invalide, 228 miliona KM. Za porodice s djecom i 59 miliona KM za roditelje-njegovatelje. Gotovo sve naknade u nadležnosti Ministarstva su rasle, a taj trend će se nastaviti i u ovoj godini, jer smo izmijenili osnovice koje su godinama bile fiksirane, te je uspostavljen sistem redovnih usklađivanja”, rekao je Nikšić.

On je rekao i da je naknada za roditelje-negovatelje povećana sa 619 na 1.000 KM. Dječiji dodatak je povećan sa 117 na 190 KM.

“Time smo značajno proširili obuhvat korisnika, pa je broj djece koja primaju dječiji dodatak do kraja 2025. godine narastao na gotovo 20.000”, rekao je Nikšić.

U FBiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova.

Penzijski sistemi u BiH suočavaju se s ozbiljnom i sve vidljivijom krizom. Tu krizu koju pogoršavaju nepovoljni demografski trendovi, kontinuirano iseljavanje i smanjenje broja ljudi koji uplaćuju doprinose. Ono što se godinama smatralo dugoročnim problemom, danas je postalo kratkoročna budžetska pretnja.

U oba entiteta temelji penzionog sistema nalaze se pod snažnim fiskalnim pritiskom. Vlasti su sve češće prisiljene da rupe u fondovima krpe transferima iz budžeta, brišući granicu između penzionog osiguranja i klasične socijalne pomoći, piše Hayat.

Javni sektor godinama nepromjenjen

Iako ovaj problem nije specifičan samo za BiH, dodatni teret predstavljaju složena administracija, fragmentirano tržište rada i visoka stopa neaktivnosti stanovništva. Kako broj penzionera raste, a radna snaga se smanjuje, sistem postaje sve osjetljiviji na svaku ekonomsku krizu.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u FBiH javni sektor godinama gotovo nepromijenjen, dok privatni sektor nosi gotovo sav rast zaposlenosti.

U 2024. godini u Federaciji BiH bilo je ukupno 547.660 zaposlenih. Od toga je 173.013 zaposleno u javnom sektoru, dok je 374.647 radilo u privatnom sektoru. To znači da javni sektor čini oko 32 posto zaposlenosti, a privatni 68 posto.

Ključni problem nije samo veličina javnog sektora, već odnos onih koji uplaćuju i onih koji primaju. U FBiH trenutno ima 464.203 penzionera, dok je broj zaposlenih u privatnom sektoru manji za oko 89.500 osoba.

Drugim riječima, u FBiH ima više penzionera nego radnika u realnom sektoru, što predstavlja ozbiljan alarm. Svako usporavanje ekonomije, pad izvoza, rast inflacije ili novi val iseljavanja direktno ugrožava stabilnost penzionih fondova.

Prema podacima Agencija za statistiku BiH, u septembru 2025. godine u BiH je bilo 853.172 zaposlenih, dok je broj penzionera iznosio 758.203. Razlika između zaposlenih i penzionera manja je od 100.000, što je dugoročno neodrživo.

U Srpskoj sve manje radnika u privatnom sektoru

U RS formalno se bilježi rast zaposlenosti, ali isključivo zahvaljujući javnom sektoru. Podaci Fonda PIO Srpske pokazuju da je u posljednje dvije godine u javnom sektoru RS-a zaposleno više od 7.400 novih radnika, dok se broj zaposlenih u privatnim preduzećima smanjuje.

Na kraju 2024. godine u privatnim firmama u RS-u bilo je 136.543 radnika, što je manje nego prethodnih godina, a samo tokom 2025. zabilježen je pad od 2.137 zaposlenih u privatnom sektoru.

Možda vas zanima i ovo:

Republika Srpska ima najnepovoljniji odnos radnika i penzionera u regionu

Iako ukupan broj zaposlenih u RS-u raste, struktura tog rasta pokazuje da se teret sistema sve više prebacuje na budžet, dok realna ekonomija slabi. To dugoročno dovodi u pitanje ne samo penzioni sistem, već i ukupnu fiskalnu stabilnost entiteta i države.