Mitar (99) je najstariji volonter Crvenog krsta: Snagu mi daje to što pomažem ljudima

Priroda je sila i njeni zakoni djeluju. Nisam u stanju da sve govorim tačno u rečenicama, po književnom jeziku. To da mi oprostite, počinje svoju priču Mitar Medović, starina od 99 ljeta.

Više od polovine svoga života, ili da budemo precizni, 56 godina, posvetio je pomaganju drugima. Najstariji volonter i još uvijek aktivan član Crvenog krsta.

– Nekako mi to bilo najpogodnije jer sam bio u službi milicije 22 godine, pa sam imao kontakte sa Crvenim krstom i centrom za socijalni rad – kaže Mitar, najstariji volonter Crvenog krsta.

Umno još može da doprinese

Fizička snaga, kaže Mitar, malo ga izdaje. Umno još može da doprinese. Ipak, snagu i istrajnost daje mu osjećaj zadovoljstva u činjenju dobra drugima.

– Imam veliki osjećaj, moralnu snagu dobijao sam kroz čitav život, imam volju za život i da pomažem ljudima – dodaje Mitar.

Za svoj rad dobio je 30 priznanja. Međutim, ona najveća su 10 ljudskih života koje je spasio od sigurne smrti. Veliki doprinos dao je i u razornim poplava iz maja 2014. A prva, velika akcija u kojoj je učestvovao je ona iz 1969., nakon zemljotresa.

– U decenijama volonterskog rada, na odmor se nije mislilo, niti išlo. Tu je bio i kada je trebalo prihvatiti i zbrinuti srpski narod koji je u kolonama pristizao iz Hrvatske. Živo se prisjeća svega.

– Po najvećoj zimi, decembar mjesec, dolazak u Banjaluku pješice, toga se sjećam – naglašava Mitar.

Snagu mi daje to što pomažem ljudima

Kada smo ga pitali za formulu dugovječnosti i vitalnosti samo se nasmijao. Tačno ne može da kaže u čemu tajna krije, ali naslućuje.

– Ne znam, ali snagu mi je davalo to što sam pomagao narodu – jasan je Mitar.

I dok je živ, zaključuje Mitar, ljudi će mu davati snagu da pomaže. Ni 100 svjećica na torti, koje se bliže, u tome ga neće zaustaviti.

(Izvor i foto: ATV)

Podijeli tekst sa drugima na:

Jogurt – zdravi međuobrok koji je odličan za crijeva

Kada je u pitanju zdravlje crijeva, naša ishrana igra glavnu ulogu. I to ide dalje od doručka, ručka i večere – grickalice su takođe veoma važne.

Ako želimo da jedemo nešto hrskavo, znamo da su štapići od povrća bolji od čipsa, a ako želimo nešto slatko, voće je zdravija opcija od kolača.

Međutim, osim očiglednih „nezdravih” grickalica koje bi trebalo da ograničimo, postoje i one koje bi trebalo da jedemo češće.

Gastroenterolog dr Sara Mezili otkrila je jednu takvu užinu, koju čak i ona jede nekoliko puta nedeljno i tvrdi da joj je omiljena.

„Smatram grickalice normalnim dijelom svoje svakodnevne ishrane. Jogurti su moji omiljeni, bilo obični ili pomješani sa svježim voćem. Jogurt nudi mnogo hranljivih sastojaka poput proteina, kalcijuma, fosfora, vitamina B12 i vitamina D“, rekla je dr Mezili za Parade.

Probiotičke bakterije koje se nalaze u nekim jogurtima mogu da spriječe nadimanje i zatvor.

Kalcijum u jogurtu može pomoći u regulisanju mišića u digestivnom traktu, podstičući redovno varenje, a proteini u jogurtu mogu doprinjeti osećaju sitosti i smanjiti iskušenje da se jede manje zdravih opcija, prenosi Danas.

Takođe, imaju velike koristi za sistem za varenje regulacijom mikrobiote u crijevima.

Probiotičke bakterije, koje se nalaze u nekim jogurtima, su ono što može pomoći u regulisanju mikrobiote i može sprečiti neprijatne probavne sporedne efekte kao što su nadimanje i zatvor, dodaje dr Mezili.

Neke odlične opcije jogurta uključuju običan grčki jogurt, skir, kefir ili jogurt sa niskim sadržajem masti.

Doktorka savetuje da izaberete obične ili minimalno zaslađene sorte, jer neki jogurti sa ukusima mogu da sadrže veliku količinu šećera,

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri čekaju sastanak sa premijerom

Delegacija saveza udruženja penzionera Federacije BiH razgovarala je o svojim zahtjevima sa federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Sastanak je trajao dva sata i prema riječima Mustafe Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH pomaka ima i očekuju da bi do kraja naredne sedmice mogli imati sastanak sa premijerom FBiH Nerminom Nikšićem i članovima Vlade FBiH.

Penzioneri imaju osam zahtjeva, među kojima su jednokratna pomoć od po 100 KM i 200 KM kao i vanredno povećanje penzija.

– Ja kao vječiti kritičar danas sam ostao začuđen prijemom i pripremom ministra Delića i Ministarstva, koji su značaj dali delegaciji Saveza i ovom današnjem sastanku. Bio je Delić i njegovi pomoćnici kao i prestavnici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Što se tiče cijelog sastanka mogu reći da je bilo konstruktivno. Ministarstvo na čelu sa ministrom Delićem u potpunosti se složilo da naših osam zaključaka predoči Vladi Federacije. Ministar nam je obećao da će u što kraćem roku zatražiti sastanak sa Kolegijem Vlade. Nekih bi pomaka moglo biti, međutim, rano je da govorim. Današnjim sastankom sam zadovoljan – kazao je Trakić.

(faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO: Od naredne godine elektronska razmjena podataka i sa Austrijom

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske najavio je danas da će se od iduće godine primjenjivati elektronska razmjena podataka i sa Austrijom.

Primjenom ovog sporazuma prestaće obavezno slanje potvrde o životu za oko 1.900 korisnika prava Fonda PIO Republike Srpske koji žive u Austriji, saopšteno je iz Fonda.

Kako se navodi, ni korisnici prava Zavoda za penzijsko osiguranje Austrije koji žive u Republici Srpskoj neće više biti u obavezi dostavljati potvrdu o životu krajem tekuće godine, kako bi isplata bila nastavljena i u narednoj godini.

– Ovim unapređenjem razmjene podataka u značajnoj mjeri će se štedjeti materijalna sredstva, maksimalno skraćivati rokovi dostave neophodnih podataka, a korisnicima prava potpuno se eliminiše vrijeme i novčana sredstva potrebni za obezbjeđenje, ovjeru i poštanske troškove slanja potvrde o životu na utvrđenom međunarodnom obrascu u drugu državu – ističu iz Fonda.

Sporazum o elektronskoj razmjeni podataka, o činjenici nastupa smrti korisnika prava, kao i elektronskoj razmjeni podataka o visini penzije korisnika prava usaglašen je tokom savjetodavnih dana penzijskih fondova Republike Srpske, Federacije BiH i Austrije koji su održani prošle sedmice u Sarajevu, uz učešće atašea za socijalna pitanja Austrije u BiH i predstavnika kompanije “Dojče post”.

Predstavnici nosilaca osiguranja ovaj sporazum će potpisati u oktobru, a njegova primjena počinje od 1. januara naredne godine.

U saopštenju se dodaje da su savjetodavni dani bili prilika da se nosioci osiguranja upoznaju o izmjenama pravnih propisa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja od posljednjeg radnog sastanka održanog u Beču u martu 2023. godine.

Osiguraniici i korisnici prava ova tri nosioca osiguranja mogli su neposredno rješavati pitanje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, potvrđivanje staža osiguranja ostvarenog na području druge države, podnijeti požurnicu u postupcima rješavanja zahtjeva, eventualna pitanja isplate penzija i svim ostalim pitanjima u direktnom kontaktu sa savjetodavcima zaposlenim u tri penzijska fonda.

Iz Fonda navode da su ovakve aktivnosti planirane u skladu sa godišnjim planom i programom rada penzisjkih fondova i u kontinuitetu se organizuju naizmjenično u BiH i Austriji, u duhu partnerskih odnosa i što bolje saradnje nosilaca osiguranja u postupcima rješavanja zahtjeva podnosilaca.

U saopštenju se dodaje da je Fond PIO Republike Srpske sa Federalnim zavodom dogovorio širu razmjenu podataka i dokumentacije elektronskim putem koja obuhvata potvrdu staža i statusa korisnik/osiguranik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Opština Novi Travnik nastavlja sa podrškom penzionerima

Opština Novi Travnik i ove će godine nastaviti pružati finansijsku podršku udruženjima uirovljenika/penzionera. Odlukom načelnika Stjepana Duje, svako udruženje će dobiti po 1.000 KM, što je znak konstantne brige i podrške najstarijim sugrađanima.

Udruženje umirovljenika Novi Travnik, koja broji oko 1.100 članova, koristi ovu pomoć za različite aktivnosti i projekte koji poboljšavaju kvalitetu života svojih članova.

S druge strane, Udruženje penzionera Novi Travnik, s oko 1.500 članova, takođe će iskoristiti donirana sredstva za unapređenje uslova života penzionera, odnosno njihovih članova.

Opštinski načelnik istakao je važnost podrške starijim građanima te naglasio kako Opština konstantno radi na unapređenju uslova života svih svojih sugrađana.

“Ova sredstva su simbolična, ali predstavljaju našu opredijeljenost, sad već i tradiciju da podržavamo one koji su svojim radom i trudom izgradili našu zajednicu. Umirovljenici i penzioneri su temelj našeg društva“ izjavio je Dujo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Google vraća stari sistem prikaza rezultata pretrage

Google je tokom nedavno održane I/O konferencije najavio neke novitete koji stižu u pretragu interneta.

Iako se u velikom dijelu svojih vesti i noviteta Google fokusirao na AI funkcije koje stižu u kompanijine servise, uključujući i Search, kompanija nije zanemarila osnovnu funkciju pretrage.

Tako je Google objavio novi “Web” filter za pretragu, koji će korisniku prikazivati samo tekstualne linkove u rezultatima pretrage.

Novi i dodatni filter će omogućiti prebacivanje između Google-ovih tabova sa rezultatima pretrage, kao što smo to do sada imali za Images, News, Videos i druge. Web tab je sada dostupan svim korisnicima Google Search-a.

“Ovo smo dodali nakon što smo čuli od nekih korisnika da bi ponekad radije videli linkove do veb stranica u svojim rezultatima pretrage, na primjer ako traže tekstualne dokumente dužeg formata, koriste uređaj sa ograničenim internet pristupum, ili jednostavno za one koji samo više vole tekstualne linkove”, stoji u objavi Google-a.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stevo i Rada pola vijeka u braku: Bez tolerancije se ne može

Supružnici Stevo i Rada Mihajlović upoznali su se 1973. godine u Grubišnom Polju, u Hrvatskoj, na zboru, a kako kroz smijeh kažu u razgovoru za “Nezavisne novine”, nije bila ljubav na prvi pogled, ali je bila zauvijek.

Nedavno su proslavili čak 50 godina braka.

“Nakon što smo se upoznali, družili smo se, a već 1974. godine smo se vjenčali u Grubišnom Polju, a živjeli smo u Daruvaru sve do 1991. godine”, priča Rada i dodaje da u Banjaluci žive već 31 godinu.

Nasmijana Rada u šali dobacuje da joj se Stevo i nije nešto posebno svidio na prvi pogled, ali malo-pomalo, uvidjela je da je ipak on čovjek za nju.

“Ja sam imala 25, a Stevo 26 godina kada smo se upoznali, a kako kod nas znaju reći, on je bio dobra prilika i tako smo nastavili da se viđamo, zaljubili se, a na kraju se i oženili”, priča Rada, a Stevo dodaje da je Rada uvijek bila zgodna djevojka.

Saglasni su da nema neke posebne tajne ili jedinstvenog recepta za dug i skladan brak.

“Nema tu nekog propisanog pravila po kom se čovjek može ponašati i da vrijedi za sve, sve je individualno. Prvo i najvažnije je uzajamno poštovanje, ponekad i uzdržanost, a usput, treba čovjek imati i sreće. Mnogi su ispoštovali sve kako treba, ali nisu imali sreće zbog nekih drugih okolnosti koje su uticale na to da ne dožive dug i skladan brak”, priča Stevo, a njegova supruga napominje da je ključna tolerancija.

Bez tolerancije se ne može

“Da, zaista, bez tolerancije se ne može. Nagla reakcija i rasuđivanje i brzo donošenje odluka nekada bude i pogrešno”, saglasan je Stevo, a Rada se nadovezuje i ističe da sve u životu rade sporazumno.

“Zajedno popuštamo, a ako se i posvađamo, nikada se nije desilo da nismo razgovarali dva dana, to obično bude dva, tri sata. Ima ih koji, kada se posvađaju, ne pričaju po mjesec dana ili ko zna koliko dugo, a to kod nas nikada nije bilo”, priča Rada, a njena jača polovina kaže da je razgovor ključ svega i mladim parovima savjetuje da se nekada mora i popustiti zarad mira u kući.

Ističu da nisu planirali neku posebnu proslavu zlatnog pira, a da im je lijepo iznenađenje priredio unuk.

“Plod naše ljubavi je kćerka Tatjana, koja je rođena 1980. godine, a velika sreća u našim životima je i njen sin Stefan, koji nam je i organizovao proslavu i okupio nama drage ljude na jednom mjestu da proslavimo 50. godišnjicu braka. Sve je on to dogovorio sa mojom kćerkom i sestričinom, a mi ništa nismo znali”, priča Rada.

Dodaje da su prije godišnjice taman proslavili i krsnu slavu Đurđevdan, gdje je i isplanirana zabava iznenađenja.

“Znali smo u subotu, kada nam je i bila godišnjica, da idemo negdje tim povodom, ali nismo ni slutili da će biti više ljudi. Imamo prijatelje iz Daruvara koji nam dolaze na slavu i mi njima, i oni su takođe bili u restoranu ‘Marko Polo’ i bili dio iznenađenja. Kada sam ih sve vidjela u restoranu, pa dekoraciju i sve ostalo, prvo sam se bila ukočila, jer stvarno nismo očekivali da će biti svi tu”, priča Rada i uz osmijeh dodaje da im se proslava zlatnog pira dopala, iako je nisu planirali, a sada su spremni i voljni da proslave i dijamantski pir, ali, kako kaže, o tome će odlučivati zdravlje.

“Mladima bih savjetovala puno strpljenja, tolerancije, razgovora i razumijevanja jer bez toga se ne može, ne samo u braku. Sve radite zajedno i posvetite se i svojim karijerama. Stevo se i sada bavi knjigovodstvom, iako je u mirovini, a ja sam radila kao službenica u sudu, i SUP-u”, rekla je Rada.

Savjeti bračnog para

Savjete bračnog para Mihajlović svakodnevno sluša i u životu primjenjuje i njihov unuk Stefan Ožegović, koji je glavni “krivac” što su na lijep i prikladan način, uz drage ljude i veselje, Stevo i Rada proslavili 50 godina zajedničkog života.

“S obzirom na to da su moji roditelji razvedeni, ja sam odrastao sa mamom, bakom i djedom, i zajedno sa majkom želio sam da učinimo neku lijepu stvar za njih, jer su oni sve ove godine činili lijepe stvari za nas. To je i neki izraz zahvalnosti njima i zato smo obilježili na malo svečaniji način jedan bitan dan u njihovom životu”, zaključio je ponosni unuk.

(Izvor i foto: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mobilna ekspozitura kao spas: Po platu i penziju u banku na točkovima

Stanovnici malih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj u kojima nema banke, kao što su Drinić, Berkovići, Istočni Drvar te Kalinovik, uskoro bi mogli da plaćaju račune, ali i da novac sa računa podižu iz vozila, odnosno mobilne ekspoziture.

To bi trebalo da im bude omogućeno izmjenama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima koji će se naći pred poslanicima republičkog parlamenta 22. maja.

Osnovne izmjene pomenutog zakona odnose se na to da kao uplatno-isplatno mjesto budu uvedene mobilne ekspoziture – mjesta na kojim bi bilo omogućeno strankama da obavljaju poslove s novcem iz vozila.

U razlozima za izmjene zakona, čiji je predlagač predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, navedeno je da je potrebno omogućiti svim građanima Republike Srpske korišćenje bankarskih usluga.

“Trenutno pojedine opštine kao što su Drinić, Berkovići, Istočni Drvar te Kalinovik nemaju niti jednu banku. Uvođenjem mobilne ekspoziture biće omogućeno građanima koji žive na ovim područjima da ostvaruju svoja prava kao što je, na primjer, posjedovanje osnovnog računa posredstvom kojeg primaju platu i penziju”, navedeno je u razlozima za donošenje pomenutog zakona. Naglašava se da je Agencija za bankarstvo RS već podzakonskim aktima regulisala ovakav vid obavljanja bankarske djelatnosti sa istim ciljem, odnosno omogućavanje korišćenja bankarskih usluga građanima koji žive u područjima u kojima ne posluje nijedna banka.

Bez banke od 2022.

Građani Drinića ostali su bez banke u novembru 2022. godine i od tada se na razne načine dovijaju kako bi došli do usluga koje im banke nude.

“Sva sreća pa imamo “Poštu” u kojoj građani mogu platiti račune, ali i dobiti penziju. S druge strane, građani, kada im vrijeme dozvoljava ili obaveze, odlaze u najbliže lokalne zajednice koje imaju banku da bi podigli platu i koristili druge usluge koje banke nude”, kazao je “Glasu Srpske” načelnik Drinića Drago Kovačević i dodao da bi uvođenje mobilne ekspoziture rasteretilo, prije svega, gužve u “Pošti”.

Podsjeća i da su na razne načine nastojali zadržati banku u toj opštini.

Nudili smo sve moguće povoljnosti da ih zadržimo, ali oni nisu našli svoj interes – zaključio je Kovačević.

Imaju Poštu

I načelnik Berkovića Nenad Abramović trenutno jedini spas vidi u poslovnici “Pošta” u ovoj lokalnoj zajednici jer putem nje penzioneri primaju čekove, a građani plaćaju račune.

Ako trebaju u banku da podignu platu ili da obave neke druge poslove, onda idu do opštine Stolac u FBiH koja je udaljena 20 kilometara. Nakon toga nam je najbliža Bileća koja ima banku, a udaljena je nekih 40 kilometara – kazao je “Glasu” Abramović.

Istočni Drvar nikada nije imao banku, a problem se pojavio, navode u ovoj lokalnoj zajednici, kada je i u Ribniku ugašena poslovnica.

Sreća nam je što imamo “Poštu” pa tu građani mogu platiti račune. Najbliža banka nam je trenutno u Mrkonjić Gradu, pa zatim u Banjaluci. Građani i privrednici se na razne načine dovijaju, čak i daju punomoći drugim licima kako bi za njih obavili neke poslove u bankama – kazala je “Glasu” načelnica Istočnog Drvara Milka Ivanković i dodala da bi mobilna ekspozitura omogućila mještanima da konačno dobiju banku, pa makar i onu na točkovima.

Trajno rješenje

Nenad Abramović navodi da bi najbolje bilo da Srpska ima svoju banku i da u svakoj lokalnoj zajednici postoji i poslovnica.

“Do tada vidimo spas u najavljenoj mobilnoj ekspozituri, ali to nije trajno rješenje ovog problema”, zaključio je Abramović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Očekivani ljudski životni vijek će se povećati za pet godina

Očekivani ljudski životni vijek će se do 2050. godine povećati za skoro pet godina, objavio je list Lancet.

Predviđeno je da će se ukupni ljudski životni vijek povećati sa 73,6 godina u 2022. na oko 78,1 godina u 2050. godini, što je povećanje od 4,5 godine.

Za muškarce će se povećati sa 71,1 godine na 76 godina, a za žene sa 76,2 godine na 80,5 godina.Najveće povećanje će biti u zemljama u kojima je očekivani životni vijek trenutno niži.

Trend je u velikoj mjeri rezultat mjera javnog zdravlja koje su spriječile i poboljšale stope preživljavanja od kardiovaskularnih bolesti, Covid-19 i niza zaraznih bolesti, kao i bolesti majki, novorođenčadi i bolesti povezanih sa ishranom, kažu stručnjaci.

Iako se predviđa da će se očekivani životni vijek širom svijeta povećati do 2050. godine, napredak je sporiji nego u tri desetljeća koja su prethodila pandemiji Covid-19, pokazalo je istraživanje. Studija pokazuje da će aktuelni trendovi u nezaraznim bolestima kao što su kardiovaskularne bolesti, rak i dijabetes, kao i izloženost faktorima rizika koji su povezani sa nezaraznim bolestima kao što su gojaznost, visok krvni pritisak, nezdrava ishrana i pušenje, imati najveći utjecaj na zdravstvene probleme naredne generacije.

Život u zdravlju

Produženje životnog vijeka nije praćeno produženjem života u zdravlju u istoj mjeri. Prosječan broj godina koje osoba može očekivati da će provesti u dobrom zdravlju povećat će se sa 64,8 godina u 2022. na 67,4 godine u 2050. godini, što je povećanje od samo 2,6 godina.

To dalje implicira da iako se očekuje da će više ljudi živjeti duže, od njih se također očekuje da će provesti više godina u lošem zdravlju.

Ukupan broj godina izgubljenih zbog lošeg zdravlja i rane smrti koji se mogu pripisati metaboličkim faktorima rizika, kao što su visok krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi i visok indeks tjelesne mase, mjera gojaznosti, porastao je za skoro 50 posto od 2000. godine, pokazalo je istraživanje.

Analiza je zasnovala svoje procjene na 88 faktora rizika i njihovim povezanim zdravstvenim ishodima za 204 zemlje i teritorije od 1990. do 2021. godine.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Stanivuković: Prevoznici koji budu vraćali penzionere biće sankcionisani

Informaciju da besplatne autobuske karte za banjalučke penzionere neće važiti radnim danima u periodu od šest do osam sati ujutro gradonačelnik Draško Stanivuković naziva lažnom, a kako dodaje, prevoznici i vozači, ako budu vraćali penzionere, biće sankcionisani.

Nekoliko penzionera žalilo se jer su ugledali natpis na nekim autobusima da njihove besplatne karte neće važiti u jutarnjim časovima, a ova informacija je, prema riječima Stanivukovića i Dejana Mijića, direktora “Autoprevoza”, lažna, te je kako objašnjavaju, riječ o preporuci.

Kako dodaje Stanivuković, banjalučki penzioneri koji imaju karticu za besplatan javni prevoz mogu da se voze autobusima potpuno besplatno i neograničeno u svim smjerovima do kraja života.

“Ovo je laž, laž i laž, najveća moguća laž. Javni prevoz za naše penzionere na cijeloj teritoriji Banjaluke doživotno je besplatan. Penzioneri dobijaju kartu koja važi za sve smjerove i prevoznike, odnosno najskuplju mjesečnu kartu”, rekao je on, te dodao da postoji preporuka za penzionere da izbjegavaju prevoz u jutarnjim časovima, kada je gužva i kada radnici idu na posao, a djeca u školu.

“Ako penzioner mora ići kod doktora, ili gdje god ujutro, naravno da to može. Ovo je samo preporuka zbog solidarnosti kako se ne bi stvarale dodatne gužve kada su najveće špice”, rekao je Stanivuković, te je dodao da će biti sankcionisani oni koji budu vraćali penzionere.

“Penzionere niko ne smije vratiti, a ukoliko neko vrati penzionera, biće sankcionisan i prevoznik i vozač”, istakao je on.

Dodao je da mnogi lešinari i mešetari na političkom polju idu i zavaravaju ljude.

“Zato mi organizujemo podjelu karata i ja želim lično i pojedinačno svakom penzioneru objasniti koja su njegova prava”, rekao je on, te dodao da su karte već platili.

Podsjetio je da svi sugrađani koji su stariji od 65 godina mogu zahtjev za dobijanje svoje doživotne besplatne karte za javni prevoz predati u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera grada Banjaluka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica.

Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”, istakao je da se svi penzioneri sa besplatnim karticama za javni prevoz voze bez ograničenja, a to važi za sve prevoznike.

“Ja mislim da to da besplatne autobuske karte za banjalučke penzionere neće važiti radnim danima u periodu od šest do osam sati ujutro nigdje ne piše, ni kod jednog prevoznika, a ako ima, to je greška i treba nam javiti kako bi taj natpis bio uklonjen”, rekao je on.

(Izvor: nezavisne.com; foto: Grad Banja Luka)

Podijeli tekst sa drugima na: