Kako penzioneri prežive mjesec: “Imam 500, potrošim 1.000 KM – ne znam odakle”

Isplata majskih penzija počinje danas, a na 447.389 korisnika u FBiH rasporediće se ukupno 290 miliona KM. Bez obzira na to što iznosi najnižih penzija, kakve prima većina penzionera, nisu dovoljni ni za puko preživljavanje, svaka najava isplate iz Zavoda PIO FBiH donosi olakšanje.

O ozbiljnosti situacije svakog petog u mjesecu svjedoče redovi na bankomatima i šalterima banaka.

– Najniža penzija za maj iznosi 573,53 KM, zagarantirana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 maraka – saopšteno je iz federalnog Zavoda.

Goraždanin Mirsad Karović čudi se rasponu najniže i najviše penzije, jer smatra da ni dobitnici Nobelove nagrade ne zaslužuju pet puta viši iznos od ostalih.

On će danas po svoje 573 marke.

– Mentalitet Bosanaca i Hercegovaca je da ne povjeruješ. Imam 500, a potrošim 1.000 KM. Razmišljao sam, ali nikako ne znam odakle mi. Interesantno je da se preživljava. Ne mogu reći da živim dobro, ali mogu reći skromno. Izađem i na kafu s rajom, nismo ni gladni, ni žedni, ali nikako mi nije jasno kako od minimalca preživimo mjesec – kaže Karović.

Jedan od odgovora krije se u činjenici da je Mirsad dobrog zdravlja i da ne živi u centru grada, pa u vrtu i plasteniku proizvede povrće za svoje potrebe.

– Ne kupujem krompir, luk, mrkvu, cveklu, špinat… Nisam računao, ali uštedim, ostane mi od pijace. Kupujem samo mliječne proizvode. Zato je teže onima koji nemaju gdje da posiju, a žive samo od penzije – dodaje Karović.

Mostarka Sabina Đulić i njen muž imaju minimalnu penziju. Troškovi života su sve nepodnošljiviji i, kako kaže, penzioneri su uvijek u škripcu.

– Penzionerima je uvijek teško bilo, a sada, u ovoj situaciji divljanja cijena, pogotovo. Da nam, makar, penzije dođu do neke skale da budu 700 KM, bilo bi podnošljivije. Ovako, dok platimo režije, kupimo lijekove, hranu čije cijene skoro svaki dan idu naviše, jedva se uspijemo izvući. A imamo i sina s poteškoćama, koji ima 100-postotnu invalidnost – kaže Đulić.

Poput ostalih, kaže da je mnogo onih kojima je teže, pa više nego opravdanim smatra zahtjeve penzionera da im se isplati novčana pomoć, ali i da se izmjenama Zakona o PIO osigura da se penzije, kao u zemljama okruženja, usklađuju s rastom troškova života.

– Pitam se kako žive porodice čija djeca ne rade i u kojoj je jedini prihod minimalna penzija. Kako prezime, kako se griju? Mi kombinujemo struju i drva, a da se grijemo samo na struju, nema šanse da bi naše dvije penzije bile dovoljne – dodaje Đulić.

Svi digli ruke

Sramota Vlade FBiH je da su minimalnu penziju povećali za 6,5 KM, kaže Halim Nuhanović, penzioner iz Tuzle.

– Život penzionera je vrlo težak. Minimalna penzija trebala bi biti do 1.000 maraka, da bi mogli da žive normalno.

Ako je jedna penzija u kući, to je nemoguće, jer je potrošačka korpa za prošli mjesec bila 2.930 KM. Od nas su svi digli ruke – poručuje Nuhanović.

Dosta je!

Nekadašnji radnik Rudnika soli Tušanj, koji nije želio otkriti identitet, kaže da ima natprosječnu penziju, pa se čudi kako izdrže oni s minimalnom.

– Život je svaki dan skuplji, a penzije stagniraju. Bojim se da su se i naši predstavnici dobrim dijelom uhljebili pa šute. Vlada kaže da nema para. Para ima, ali nema za penzionere i socijalne slučajeve. Ima za njihove plaće, a mi životarimo. Koliko god se ovako borili, nema od toga ništa dok ne izađemo na proteste i ne kažemo: “Dosta je!“ – kaže penzioner iz Tuzle.

(Izvor: avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počinje isplata majskih penzija u Federaciji BiH

U Federaciji BiH danas počinje isplata penzija za maj. Najniža penzija iznosi 573,53 KM, zagarantovana je 684,48 KM a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 365.151, iznosi 722,56 KM.

Penziju za maj primit će 447.389 korisnika, a ukupno je za isplatu potrebno oko 290 miliona KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto građani BiH žive čak sedam godina kraće od Španaca

Za činjenicu da Španci žive najduže među stanovnicima Europske unije analitičari smatraju najzaslužnijim životni stil koji uključuje zdravu prehranu i dosta kretanja.

Vrijeme kao razlog

Naime, u ovoj zemlji najzastupljenija je mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Uz to, Španija obiluje sunčanim danima, što pogoduje tome da stanovnici više vremena provode na otvorenom, koristeći to vrijeme za bavljenje fizičkim aktivnostima.

Predsjednik udruženja kardiologa Manuel Anguita je, govoreći o toj temi, rekao kako stanovnici mediteranskih zemalja cijene i svoj društveni život, zbog čega izlaze češće nego ljudi u nordijskim zemljama. Dužem životnom vijeku Španaca doprinosi i činjenica da manje piju teška alkoholna pića, da imaju solidan javni zdravstveni sistem, i to da decenijama nisu imali ratove, te svojom politikom nastoje smanjiti broj saobraćajnih nesreća.

Na drugom i trećem mjestu kada je u pitanju životni vijek su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina. Prosjek starosti stanovništva Evropske unije je 81,5 godina.

BiH na sredini liste

U Hrvatskoj ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina. Bosna i Hercegovina se nalazi negdje na sredini liste. Naime, prema posljednjim podacima koje je u svojoj publikaciji “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” objavila Agencija za statistiku BiH, očekivano trajanje života pri rođenju u 2022. je 77,5 godina za žene i 73,1 godinu za muškarce.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2002. godine prosječna starost umrlih osoba ženskog pola bila je 70,7 godina, dok je prosječna starost osoba muškog spola bila tek 65 godina. Rastu prosjeka životnog vijeka svakako doprinosi kvalitet života i zdravstvenog sistema, koji se posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini koliko-toliko popravlja.

Velike količine stresa

Međutim, najveći neprijatelj stanovništva ove zemlje još uvijek su velike količine stresa, nedovoljno kretanje, konzumiranje duvana i alkohola te nezdrava hrana, što je vidljivo iz najčešćih uzroka smrti. Naime, žene u ovoj zemlji najčešće umiru od posljedica moždanog, a muškarci od posljedica srčanog udara. Uz navedene uzroke smrti, tu je i dijabetes koji se sve češće javlja kao tihi ubica, piše Večernji list BiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Isporuka ogreva za penzionere u USK-u ide po planu

Savez udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona aktivno radi na osiguravanju bolje kvalitete života za svoje članove, a trenutno su fokusirani na isporuku ogrevnog drveta.

Prema riječima predsjednika Saveza udruženja penzionera USK Mirsada Terzića, isporuka drveta teče po planu i nada se da će sve predviđene količine biti isporučene do 30. septembra 2024. godine.

“Dosad nije bilo primjedbi na kvalitetu i količinu drveta, što je pohvalno s obzirom da smo ranijih godina imali određenih problema. Ovo je jedna od ključnih stvari za penzionere jer se većina njih grije na drva i jako je važno da ga dobiju na vrijem”, ističe Terzić.

Kaže da su ranije imali slučajeva kašnjenja isporuke što je mnogim penzionerima stvaralo velike probleme.

Radi se o populaciji koja uglavnom živi od penzije i ogrev nabavlja preko Saveza udruženja penzionera USK-a.

(Izvor: startbih.ba; foto ilustracija)

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Gotovo 10.000 penzionera dobilo kartice za doživotno besplatan javni prevoz

Gradonačelnik najavio i skoru podjelu kartica za kupovinu sa popustima.

Gradonačelnik Banjaluke uručio je danas kartice za besplatan javni prevoz za više desetina penzionera.

-Uz karticu za doživotno besplatan prevoz naši penzioneri na godišnjem nivou ostvariće uštede najmanje u visini jedne penzije. Izvršili smo danas uručenje novih kartica čime smo se dodatno približili brojci od 10 000 kartica za doživotno besplatan javni prevoz. – istakao je on i dodao:

-Uskoro krećemo sa podjelom “Kartica prijateljstva” koje će našim penzionerima omogućiti znatno povoljniju kupovinu i dodatne uštede.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pet bolesti kojih se treba čuvati nakon 50. godine

Ovo su najčešće bolesti starije dobi, a mi vam donosimo šta možete učiniti kako biste ih izbjegli ili bolje držali pod kontrolom nakon 50. godine.

Artritis

Artritis je vjerovatno jedna od najčešćih bolesti s kojima se susreću osobe starije od 65 godina. Naime, iako se najčešće razvija u dobi od 30 do 60 godina, učestalost sa starenjem raste pa tako, prema procjenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, pogađa čak 49,7 osoba starijih od 65 godina. Radi se o bolesti koja može uzrokovati jaku bol te znatno smanjiti kvalitet života. Iako vas artritis može obeshrabriti u tome da budete aktivni i u starijoj dobi, to nastojte spriječiti tako da u dogovoru sa svojim ljekarom napravite personalizirani program aktivnosti koji će vam, s ostalim terapijama, pomoći da se osjećate bolje i da dulje budete pokretni.

Srčane bolesti

Poznato je da su srčane bolesti glavni uzrok smrti u populaciji starijoj od 65 godina. Kako stare, ljudi imaju sve više rizičnih faktora, poput visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola, koji povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti te za srčani ili moždani udar.

Savjet ljekara: vježbajte, zdravo se hranite i dobro se naspavajte. Jesti zdravo pritom znači hraniti se tako da se održava optimalna tjelesna težina. Taj savjet je, osim za prevenciju srčanih bolesti, koristan i općenito za očuvanje dobrog zdravlja u starijim godinama.

Rak

To je drugi vodeći uzrok smrti među ljudima iznad 65 godina, no ako se preventivnim pregledima, kao što su mamogram, kolonoskopija ili pregled kože, otkriju na vrijeme, mnogi oblici raka su izlječivi. Rak se, nažalost, ne može uvijek prevenirati, no ako živite s tom bolešću, to ne znači da ne možete povećati kvalitet svog života, čak i ako prolazite kroz teške terapije. U tome će vam pomoći opći savjeti za zdrav život u trećoj dobi i savjeti liječnika koji vas prati.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, koja postaje sve veći javnozdravstveni izazov povezan s globalnim starenjem stanovništva. Stručnjaci smatraju da slabljenje kognitivnih funkcija u svakom slučaju ima znatan utjecaj na zdravlje osoba starije dobi te donosi probleme kao što su pitanje sigurnosti, samostalnosti ili eventualnog smještaja u dom penzionera ili neku drugu instituciju u kojoj bi mogli dobiti odgovarajuću skrb.

Osteoporoza

Osteoporoza može dovesti do smanjene pokretljivosti, a ako dođe do pada i prijeloma kuka ili koljena, i do invalidnosti. Iako se nekoć smatralo da je to “ženska” bolest, procjene pokazuju da među oboljelima danas ima oko 30 posto muškaraca, ali i da se promjena gustoće kostiju javlja sve ranije.

Podijeli tekst sa drugima na:

U RS nema porodičnih doktora, traži se angažovanje penzionera

Građane Republike Srpske, u domovima zdravlja, liječi ukupno 321 ljekar porodične medicine. Samo u banjalučkom Domu zdravlja, koji je nadležan za najveći broj zdravstvenih osiguranika, usluge pruža 129 doktora. Njihova neto plata je od 1.811 do 2.266 KM.

Po podacima koje je Fena dobila od Instituta za javno zdravstvo RS, u domovima zdravlja tokom prošle godine od ukupnog broja specijalista porodične medicine, četiri su starosti do 34 godine, njih 78 je u starosnoj grupi 35-44, 129 u grupi 45-54 i 110 je starijih od 55 godina.

Iza ove statistike kriju se mnogi problemi zbog kojih je prijedorski Dom zdravlja zatražio od resornog ministra u Vladi RS zakonske izmjene po kojima bi, u određenim okolnostima, mogli biti angažovani doktori koji su u penziji. Takođe, zatražena je i izmjena podzakonskih akata u cilju rješavanja problema koji se zove nedostatak doktora porodične medicine. Zato, po ocjeni samih ljekara, prijeti veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine.

Primjera radi, banjalučki Dom zdravlja je uspio da zaposli jedva dva nova doktora i to na raspisana dva konkursa na kojima je traženo ukupno 12 ljekara. Zapravo, zaposlena su oba doktora koja su se prijavila na konkurse.

Upravo zbog nedostatka kadra, postoji mogućnost da će tokom praznika i korištenja godišnjih odmora, rad u pojedinim ambulantama biti redukovan. Banjalučki Dom zdravlja ima 34 ambulante porodične medicine u 33 mjesne zajednice u kojima se poslovi svakodnevno obavljaju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija za hiljadu penzionera

Ove godine na banjsku rehabilitaciju besplatno će 1.000 penzionera Srpske.

Troškove njihovog oporavka snosiće Vlada, za šta je budžetom predviđeno 680.000 KM.

Penzioneri u banje odlaze i preko lokalnih udruženja , ali i u vlastitoj režiji i najbrojniji su gosti u banjama Srpske.
Više je razloga zbog kojih penzioneri biraju banjsku rehabilitaciju, ali su zdravstveni na prvom mjestu.
Ništa manje važni nisu druženje i socijalna interakcija .

U teslićku banju penzioneri dolaze najčešće zbog liječenja kardiovasularnih bolesti, fizijatrijsko-rematološke, ali i pulmološke rehabilitacije.

Aleksandar Radošević, iz ZTC Banja Vrućica Teslić, rekao je da imaju odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera RS, te da svi penzioneri iz Srpske ostvaruju popust od 10 odsto na sve zdravstvene programe i mogućnost plaćanja na šest mjesečnih rata.

(Izvor: rtrs; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Evropi su samo u Bugarskoj i Albaniji penzije niže nego u Bosni i Hercegovini

Značajne su razlike u iznosu penzija širom Evrope. Manje od polovine Evropljana vjeruje da će imati dovoljno novca za život u penzionerskim danima, što je zabrinjavajući podatak.

Prema podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat) iz 2021. godine, najviša prosječna mjesečna penzija je u Islandu u odnosu na ostatak Evrope, a iznosi 2.762 eura.

Među deset država s najvišom prosječnom mjesečnom penzijom su Luksemburg (2.575 eura), Norveška (2.438 eura), Danska (2.417 eura), Švicarska (2.138 eura), Austrija (1.962 eura), Nizozemska (1.931 euro), Irska (1.906 eura), Švedska (1.838 eura) i Belgija (1.737 eura).

Bosna i Hercegovina je među evropskim državama s najnižom prosječnom mjesečnom penzijom (237 eura ili 474 KM), a samo su Bugarska s 226 eura i Albanija sa 131 eurom zemlje u kojima su prosječne mjesečne penzije niže nego u Bosni i Hercegovini.

Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije, najviša prosječna mjesečna penzija je u Sloveniji (692 eura), a zatim slijede Hrvatska (388 eura), Crna Gora (291 euro) i Srbija (276 eura). Izostali su Eurostatovi podaci za Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Prosječna mjesečna penzija na nivou Evropske unije iznosi 1.294 eura, prenosi Euronews.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Stotinu ili više godina u Bosni i Hercegovini ima 2.805 građana, a među populacijom koja je proživjela cijeli vijek, a i više od toga, dominiraju žene.

“Najviše ljudi sa 100 ili više godina živi na području opštine Sarajevo – 439. Najstarija osoba u Bosni i Hercegovini je ženskog pola, ima 119 godina i živi u opštini Lukavac, mjesto Šikulje”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe da postoje dvije pravilnosti koje su empirijski utvrđene. Kako navodi, prva pravilnost je da se muškarci češće rađaju od žena, dok je druga pravilnost da žene žive duže od muškaraca.

“Očekivano trajanje života žena je duže od života muškaraca za nekoliko godina. U našoj populaciji to je između pet i šest godina, u zavisnosti od godine u kojoj se utvrđuje. Ovo je pravilnost po kojoj mi odgovaramo prosjeku svjetske populacije u običajnim mirnim okolnostima. U ratnim okolnostima život muškaraca dodatno se skraćuje”, ističe on za “Nezavisne novine” i podsjeća da muškarci češće obavljaju rizična zanimanja kao što su vojne, policijske ili vatrogasne službe, odnosno poslove koji dovode do većeg stepena trošenja organizma, što, takođe, dovodi do toga da muškarci žive kraće.

“I životne navike su kod muškaraca nešto što dovodi do kraćeg života”, ističe on.

Da 100 ili više godina ima više žena nego muškaraca ne čudi ni demografa Aleksandra Majića, koji ističe da se ovi podaci poklapaju sa svim relevantnim podacima u svijetu, Evropi i zemljama okruženja.

“Ako uzmemo samo prostor Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vidjećemo da je očekivano trajanje života za žene duže za otprilike šest godina nego za muškarce. U svim starosnim kontingentima iznad 50 godina dominiraju žene zato što je vjerovatnoća smrtnosti muškaraca mnogo veća u odnosu na smrtnost žena”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

U prilog brojkama da u BiH ima više stogodišnjaka među ženama nego muškarcima, govore i podaci Republičkog zavoda za statistiku Srpske, prema kojima je utvrđeno da muškarci u Srpskoj žive kraće od žena.

“Prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u 2023. godini iznosila je 72 godine, a za žene 78 godina. U odnosu na 2022. godinu, prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u blagom je padu, dok je prosječna starost prilikom umiranja za žene u blagom porastu”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

Sa najmilijima nedavno je 110. rođendan proslavila i najdugovječnija stanovnica sarajevske opštine Stari grad, Ajka Lokmić, a tim povodom ju je posjetio i načelnik ove opštine.

Zanimljivo je da je broj osoba koje imaju 100 ili više godina u Bosni i Hercegovini u porastu, barem ako je vjerovati podacima IDDEEA. Tako su “Nezavisne novine” početkom 2021. godine pisale da u BiH živi 1.149 osoba koje su dočekale novi životni vijek. Tada je sa 100 i više godina bilo 329 muškaraca i 820 žena.

Tadašnji podaci pokazali su da je najviše stogodišnjaka, njih 195, živjelo na teritoriji grada Sarajeva, gdje je živjela 131 osoba ženskog, te 64 muškog pola.

Da je porast broja stogodišnjaka prisutan, vidi se i kada se u razmatranje uzmu podaci iz proljeća 2019. godine, kada je bilo 850 takvih građana.

Podijeli tekst sa drugima na: