Autor: sandric84

Pistacije su orašasti plodovi (botanički zapravo sjeme) bogati luteinom, biljnim pigmentom koji štiti oči od plave svjetlosti i smanjuje rizik od oštećenja vida povezanog sa starenjem, odnosno od degeneracije makule.

U okviru istraživanja, odrasli srednjih i starijih godina svakodnevno su jeli 57 grama pistacija tokom 12 sedmica. Rezultat? Već nakon šest sedmica zabilježeno je povećanje optičke gustine makularnog pigmenta (MPOD), što je važan pokazatelj zdravlja očiju i zaštite mrežnjače. Povećana gustina MPOD smanjuje rizik od makularne degeneracije – jednog od vodećeg uzroka sljepila kod starijih.

Ključ je u luteinu

Pistacije su jedini orašasti plod koji sadrži mjerljive količine luteina, moćnog antioksidansa. Dr Tami Skot, neuropsihološkinja i glavna autorka studije, ističe da su pistacije “više od zdrave užine” i da redovno uzimanje može da doprinese očuvanju vida.

Odlaže probleme s pamćenjem

Osim što štiti oči, lutein ima pozitivne efekte i na mozak. Dr Elizabet Džonson, koautorka studije, objašnjava da ovaj antioksidans prelazi krvno-moždanu barijeru i pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i upala, te pozitivno utiče na rad mozga. Studije povezuju viši nivo luteina s boljom memorijom i bržom obradom informacija, što pistacije čini odličnim izborom za one koji biraju zdravo starenje, poručuju istraživači.

Gdje još ima luteina?

Lutein možete da pronađete i u zelenom lisnatom povrću poput špinata, kelja, brokolija, a prisutan je i u jajima, kukuruzu, papaji, i naranžastom povrću poput mrkve i bundeve.

Kesteni su oduvek bili simbol topline i prijatnih trenutaka tokom hladnijih mjeseci, a njihov blagi, orašasti ukus osvaja nepca širom svijeta.

Nekada su se koristile kao osnovna hrana, a danas ih često vidimo kao poslasticu. Međutim, osim što nas privlače ukusom, kesten je izuzetno koristan i za zdravlje, budući da ima niz nutritivnih prednosti.

Kesteni su specifični po tome što sadrže više ugljenih hidrata od većine drugih orašastih plodova, što ih čini izvorom energije, posebno tokom hladnih dana. U poređenju sa drugim orašastim plodovima, kesten ima manji sadržaj masti, što ga čini lakšim za varenje i pogodnim za uravnoteženu ishranu.

Kesten pomaže je bogat vlaknima koja su povoljna za probavni sistem, poboljšavaju rad crijeva i smanjuju rizik od zatvora.

Jedna od glavnih prednosti kestena jeste njihov visok sadržaj vitamina C, što je neuobičajeno za orašaste plodove. Vitamin C je neophodan za jačanje imunološkog sistema, pomaže u borbi protiv infekcija i poboljšava apsorpciju gvožđa iz hrane. Osim toga, kesten sadrži vitamin B6, važan za zdravlje mozga i nervnog sistema, i folne kiseline koje su izuzetno važne za trudnice, jer pomažu u pravilnom razvoju fetusa.

Takođe, kestenje su izvor minerala kao što su kalijum, fosfor, magnezijum i bakar, a oni su dobri za kosti i funkcionisanjecelog organizma.

Uključivanje kestena u ishranu doprinosi osjećaju sitosti, što može smanjiti potrebu za nepotrebnim grickalicama.

Kestenje nema gluten, pa je idealan za osobe koje nisu tolerantne na gluten. Moguće ih je konzumirati na različite načine. Tradicionalno se peku, što im daje bogat, sladak ukus i meku teksturu. Osim pečenog kestenja, može se kuvati, koristiti u supama, pireima ili kao dodatak raznim jelima. Kesten je idealan za pripremu zdravijih poslastica jer njegova prirodna slatkoća omogućava smanjenje količine dodatih šećera.