Kategorija: Edukacija

Vježbanje može smanjiti rizik od smrti kod pacijenata oboljelih od raka za trećinu, spriječiti povratak tumora i biti čak efikasnije od lijekova, prema rezultatima revolucionarnog kliničkog ispitivanja koje bi moglo promijeniti zdravstvene smjernice širom svijeta.

Decenijama ljekari preporučuju fizičku aktivnost kako bi se smanjio rizik od razvoja raka. Međutim, do sada je bilo malo dokaza o uticaju takvog načina života nakon dijagnoze, pa nije bilo mnogo podrške za njeno uvođenje u rutinu pacijenata.

Najnovije ispitivanje, koje je obuhvatilo pacijente iz SAD-a, Velike Britanije, Australije, Francuske, Kanade i Izraela, pokazalo je da strukturisani režim vježbanja nakon liječenja može drastično smanjiti rizik od smrti, povratka bolesti ili razvoja novog oblika raka.

Rezultati su predstavljeni u Čikagu na godišnjoj konferenciji Američkog društva za kliničku onkologiju, najvećem svjetskom kongresu o raku, i objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine.

Prvi put postoje jasni dokazi da je vježbanje efikasnije u prevenciji povratka raka i smrti od mnogih lijekova koji se trenutno propisuju pacijentima, izjavila je jedna od vodećih svjetskih onkologinja dr Džuli Grejlou, glavna medicinska službenica ASCO-a, koja nije učestvovala u ovom desetogodišnjem istraživanju.

Ipak, onkologinja ističe da su rezultati „dokazi najvišeg nivoa“ i da će dovesti do „velikog pomaka u razumijevanju važnosti podsticanja fizičke aktivnosti tokom i nakon liječenja“.

Pacijenti koji su započeli strukturisani režim vježbanja uz pomoć ličnog trenera ili zdravstvenog savjetnika nakon završetka liječenja imali su 37 posto manji rizik od smrti i 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika, u poređenju s onima koji su dobijali samo zdravstvene savjete.

Bolje od lijeka

Na pitanje da objasni uticaj vježbanja na ishod kod pacijenata oboljelih od raka, Džuli Grejlou je rekla:

“Nazvali smo prezentaciju ‘Jednako dobro kao lijek’. Ja bih je preimenovala u ‘Bolje od lijeka’, jer nema sve one neželjene efekte.“

“Radi se o istoj veličini koristi kao kod mnogih lijekova koji se odobravaju – 28 posto smanjen rizik od pojave, 37 posto smanjen rizik od smrti. Lijekovi se odobravaju i za manje koristi, a pritom su skupi i toksični. Kada sam počinjala prije tri decenije, još je vladalo mišljenje da treba biti blag i reći pacijentima: Nemojte se previše naprezati dok ste na hemoterapiji. Danas je to potpuno promijenjeno. Rekla bih da je vježbanje bolje od lijeka“, navodi onkologinja.

U istraživanju je učestvovalo 889 pacijenata s rakom debelog crijeva između 2009. i 2023. godine. Većina (90%) imala je rak stadijuma tri. Pacijenti su nasumično podijeljeni u dvije grupe – jednu od 445 koji su učestvovali u strukturisanom programu vježbanja i drugu od 444 koji su dobili samo brošuru o zdravom načinu života.

Pacijenti u grupi za vježbanje sarađivali su s ličnim trenerom dva puta mjesečno kroz konsultacije i nadgledane treninge, a kasnije jednom mjesečno, tokom ukupno tri godine.

Cilj tri do četiri šetnje u toku sedmice

Grupa za vježbanje imala je podršku i vođenje u ostvarivanju ciljeva fizičke aktivnosti. Njihov nedjeljni cilj bio je ekvivalent tri do četiri šetnje u trajanju od 45 do 60 minuta, ali su pacijenti mogli sami birati kako će biti fizički aktivni – neki su, na primjer, išli na kajak ili skijanje.

Nakon pet godina, pacijenti iz grupe za vježbanje imali su 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika nego pacijenti iz druge grupe. Nakon osam godina, imali su i 37 posto manji rizik od prerane smrti.

“Nakon operacije i hemoterapije, oko 30 posto pacijenata s visokorizičnim rakom debelog crijeva stadijuma dva i tri će doživjeti povratak bolesti“, rekao je vodeći autor studije, dr Kristofer But s Univerziteta Kvin u Kingstonu, Kanada.

“Kao onkolozi, jedno od najčešćih pitanja koje dobijamo od pacijenata jeste: ‘Šta još mogu da uradim da poboljšam svoj ishod?’ Rezultati ove studije nam daju jasan odgovor – program vježbanja koji uključuje ličnog trenera smanjuje rizik od vraćanja raka, čini da se osjećate bolje i pomaže vam da živite duže“, dodao je But.

(Izvor vijesti. RTS)

Ako tragate za malom, ali značajnom promjenom koja može da unaprijedi vaše zdravlje i dobrobit, šoljicu zelenog čaja uvedite u svoju dnevnu rutinu. Ovaj drevni napitak postaje sve popularniji među ljudima koji žele više energije, bolju koncentraciju, zdravije srce i pomoć pri regulisanju tjelesne težine – i to sve bez potrebe za skupim suplementima.

Stručnjaci sa portala SheFinds izdvojili su nekoliko razloga zašto bi zeleni čaj trebalo da postane dio vaše svakodnevice. Najbolje ga je piti ujutru, kada može da doprinese boljem varenju i da podigne nivo energije, dok njegovo redovno konzumiranje dugoročno može imati izuzetno povoljan uticaj na opšte zdravstveno stanje.

Prirodni saveznik srca

Jedna od najvećih prednosti zelenog čaja je njegov pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem. Naučna istraživanja ukazuju da polifenoli – snažni antioksidansi prisutni u ovom napitku – mogu značajno da smanje rizik od bolesti srca i krvnih sudova.

Studija iz 2022. godine pokazala je da redovno konzumiranje zelenog čaja doprinosi boljoj regulaciji tjelesne težine, krvnog pritiska, nivoa glukoze u krvi i lipidnog statusa – posebno kada se pije uz uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost. Osim toga, zeleni čaj može da bude odlična zamjena za jutarnju kafu, zbog svog blagostimulativnog efekta i doprinosa stabilnijem krvnom pritisku.

Podrška u mršavljenju

Zeleni čaj se već decenijama preporučuje osobama koje žele da smršaju. Zahvaljujući svom sastavu, pomaže da se metabolizam ubrza i podstiče razgradnju masnih naslaga.

Nutricionista Kris Ganars za Healthline navodi podatke iz studija rađenih 2020. godine, prema kojima svakodnevni unos od najmanje 500 miligrama ekstrakta zelenog čaja tokom 12 sedmica može da dovede do smanjenja tjelesne težine i indeksa tjelesne mase (BMI). Međutim, ključ uspjeha je u njegovom kombinovanju sa zdravom ishranom i redovnim vježbanjem.

Više energije bez kofeina

Mnogi ljudi teško se odriču jutarnje šoljice kafe, uvjereni da zeleni čaj ne može da im pruži jednaku dozu budnosti i fokusa. Zeleni čaj, međutim, ipak sadrži između 30 i 50 miligrama kofeina po šoljici – što je tek nešto manje nego prosječna šoljica kafe, ali sa mnogo blažim efektima na organizam.

Ukoliko dnevno popijete dvije do tri šolje, dobićete stabilan i postepen nalet energije bez naglog skoka i pada karakterističnog za kafu. Osim što osvježava, zeleni čaj ima pozitivan uticaj i na mozak. SheFinds navodi studiju iz 2020. godine koja pokazuje da je redovna konzumacija čaja, a naročito zelenog, povezana sa smanjenim rizikom od kognitivnih oštećenja kod sredovječnih i starijih osoba.

Kako se pravilno priprema zeleni čaj

Za maksimalnu korist od zelenog čaja, najvažnije je da birate kvalitetne suve listiće i pripremate ga svježe, umjesto da posežete za gotovim industrijskim proizvodima koji često sadrže dodatne šećere i vještačke arome.

Idealna priprema uključuje sljedeće korake: prokuvajte vodu i ostavite je da se blago ohladi (na oko 80°C), zatim prelijte čaj i ostavite da odstoji najmanje pet minuta. Na taj način se iz čajnih listića oslobađaju dragocjeni antioksidansi koji doprinose vašem zdravlju. Možete ga piti topao, ali i ohlađen kao osvježavajući ledeni čaj – samo izbjegavajte zaslađivanje da biste sačuvali njegove korisne osobine.

Prošla godina bila je najtoplija na planeti otkako se vrše mjerenja. Globalna klimatska predviđanja pokazuju da će temperature ostati blizu rekordnih nivoa i u narednih pet godina.

Svaki dodatni djelić stepena zagrijavanja pokreće snažnije toplotne valove, ekstremne padavine, intenzivne suše, topljenje ledenih pokrivača, morskog leda i glečera, zagrijavanje okeana i porast nivoa mora.

Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije predviđa da će prosječna godišnja globalna temperatura za svaku godinu između 2025. i 2029. godine biti između 1,2 i 1,9 stepeni Celzijusa viša od predindustrijskog prosjeka u periodu od 1850. do 1900. godine.

Postoji 80 posto šansi da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine u istoriji.

“Izvještaj SMO ne pruža znakove predaha u narednim godinama, a to znači da će doći do sve većeg negativnog uticaja na naše ekonomije, svakodnevni život, ekosisteme i planetu. Kontinuirano praćenje i predviđanje klime je neophodno kako bi se donosiocima odluka pružili naučno zasnovani alati i informacije koje će nam pomoći da se prilagodimo“, rekla je zamjenica generalnog sekretara SMO Ko Baret.

Pariskim sporazumom zemlje su se složile da povećanje dugoročne globalne prosječne temperature bude manje od dva stepena iznad predindustrijskog nivoa i da nastave napore da ograniče povećanje na 1,5 stepeni Celzijusa.

Ovogodišnja konferencija UN o klimatskim promjenama, Kop30, u novembru u Brazilu, razmatraće ažurirane planove akcije za klimatske promjene poznate kao Nacionalno utvrđeni doprinosi, koji su ključni za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.

(Izvor vijesti: RTS)

Potrebne su tri stvari da bi vaša oprema blistala

Radna terapija u bašti je nešto što mnogi vole i čemu su naklonjeni. Koliko god da radite da biste svoj alat držali kako treba, nemojte ih poslije obavljenih zadataka samo baciti u skladište – korišćenje prljavih ašovčića, grabulja sljedeći put kada vam zatreba može dovesti do širenja biljnih bolesti.

Srećom, postoji isproban i istinit i lak trik za brisanje baštenske opreme. Isprobajte metodu pijeska i ulja, preporučuje Kejsi Hentges. Ovaj brz i lak pristup će održati vaše ručne lopatice i grabulje sjajnim između svakog odlaska na posao u bašti.

Šta vam je potrebno

• Kanta od 5 litara
• 5 kg pijeska
• ¾ litre motornog ulja

Kako koristiti metodu pijeska i ulja

Napunite svoju kantu pijeskom i sipajte motorno ulje na vrh. Koristite mali alat za miješanje pijeska i ulja. Neprekidno uranjajte svoj prljavi alat unutra i van dok se ne očisti.
Kucnite alatom o kantu i obrišite ga da biste uklonili ostatak pijeska.

Kako to radi

Dok koristite taj početni alat samo za miješanje pijeska i ulja, Hentges ističe da ćete primijetiti da će ispasti čišće nego kada ste počeli.

Ovo je magija ove metode. Krupni pijesak struže čestice prljavštine sa alata sa dodatnim bonusom za oštrenje ivica. Pijesak se tada može mnogo lakše obrisati nego zalijepljeno tlo.

Dok pijesak čisti i oštri, ulje štiti metal, sprečavajući rđanje. Više vrsta ulja može imati ovaj efekat, ali Hentges preporučuje motorno ulje, piše Southern Living. Kanta pijeska i ulja nije dobra samo za jednokratnu upotrebu, već je možete koristiti koliko god želite.

Izvor vijesti: (Politika Magazin)

Zašto je dobro popiti čašu vode prije kafe?

Pijenje čaše vode prije kafe ima nekoliko potencijalnih koristi, naročito za osobe koje prate nivo šećera u krvi, poput onih s dijabetesom ili insulinskom rezistencijom. Iako sama kafa ne sadrži šećer, kofein može uticati na hormone stresa i osjetljivost na insulin – posebno kada se konzumira na prazan stomak.

Ključne prednosti pijenja vode prije kafe

Voda prije kafe može pomoći u smanjenju glikemijskog odgovora, posebno ujutro. Hidratacija doprinosi boljoj funkciji bubrega i jetre, koji igraju važnu ulogu u regulaciji glukoze.

Voda može ublažiti uticaj kofeina na hormone stresa (kortizol, adrenalin), koji mogu povećati nivo šećera u krvi. Takođe priprema digestivni sistem za dolazeći kofein.

Kako kafa utiče na šećer u krvi?

Iako kafa ne sadrži ugljene hidrate, kofein može imati indirektan uticaj. Stimuliše oslobađanje adrenalina, što može izazvati kratkotrajni porast šećera u krvi. Smanjuje osjetljivost na insulin, pa ćelije privremeno manje efikasno apsorbuju glukozu. Više utiče na osobe sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2.

Efekat kafe varira od osobe do osobe, a na reakciju organizma mogu uticati faktori poput vrste kafe, zdravlja crijeva i kvaliteta sna.

Šta se dešava sa šećerom u krvi ako se popije voda prije kafe?

Stručnjaci smatraju da pijenje vode prije kafe može ublažiti glikemijski odgovor. Hidratacija podržava metabolizam i rad organa važnih za kontrolu šećera. Započinjanje dana vodom priprema organizam za kofein. Smanjuje se stimulacija hormona stresa koji mogu povisiti glukozu.

Preporuka: osobe koje imaju jutarnje skokove šećera mogu imati koristi ako popiju 250–500 ml vode, 15 do 30 minuta prije kafe.

Šta se dešava kada se popije voda nakon kafe?

Iako manje direktno utiče na nivo šećera u krvi, pijenje vode nakon kafe takođe ima koristi. Podržava hidrataciju jer kafa ima blag diuretički efekat. Može smanjiti iritaciju digestivnog trakta. Pomaže izbacivanje metabolita kofeina, čime se umanjuje dugotrajna stimulacija hormona stresa.

Faktori koji utiču na efekat kafe na šećer u krvi

Vrsta kafe – obična crna kafa ima blaži uticaj, dok kafa s dodatkom šećera, mlijeka ili šlaga povećava glukozu.

Tolerancija na kofein – redovni konzumenti razvijaju toleranciju, pa imaju blaži odgovor, dok oni s nižom tolerancijom imaju izraženije oscilacije glukoze.

Kafa na prazan ili pun stomak – kafa na prazan stomak češće izaziva skok šećera, dok doručak bogat vlaknima, proteinima i mastima može ublažiti efekat kofeina.

Savjeti za unos kafe ako kontrolišete šećer u krvi

Popijte vodu odmah po buđenju, prije kafe. Birajte običnu kafu – izbjegavajte dodatke koji povećavaju glukozu. Ne pijte kafu neposredno prije obroka ako imate postprandijalne skokove glukoze. Kombinujte kafu s uravnoteženim doručkom.

Zašto kofein ima ovaj efekat?

Kod osoba s dijabetesom tipa 2, kofein može povećati nivo hormona stresa, poput adrenalina, koji može ometati ćelije da pravilno koriste šećer i da proizvode dovoljno insulina. Takođe, kofein blokira djelovanje adenozina – molekula koji učestvuje u regulaciji lučenja insulina i osjetljivosti ćelija na njega. Uz to, kofein može negativno uticati na san, a nedostatak sna dodatno smanjuje osjetljivost na insulin.

(Izvor vijesti: B92)

Greške pri roštiljanju mogu biti uzrok specifičnih zdravstvenih rizika, uključujući izlaganje visokim nivoima jedinjenja koja izazivaju rak poput heterocikličnih amina (NSA).

Oni se formiraju u mišićnom tkivu mesa tokom izlaganja na visokoj temperaturi kao što je proces pečenja na roštilju.

Iako su tijesno povezani s rakom želuca i debelog crijeva, NSA takođe oštećuju DNK i povezani su s povećanim rizikom od raka dojke, jetre, pluća, prostate i kože.

Srećom, postoje relativno jednostavni načini da se zaštitite od NSA i kancerogenih efekata koje mogu imati namirnice s roštilja i koje bi mogle da ugroze vaše zdravlje.

Marinada

Ako pravilno marinirate meso, možete drastično smanjiti nivoe jedinjenja koja izazivaju rak, a koja se stvaraju tokom roštiljanja.

Međutim, pročitajte sastojke većine marinada koje se kupuju u prodavnici i vjerovatno ćete vidjeti da mnogi proizvodi sadrže šećer ili kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze, a to su dva problematična sastojka koja zapravo čine meso s roštilja rizičnijim.

Umjesto gustih kupovnih marinada, odlučite se za rjeđe, laganije marinade na bazi sirćeta ili limunovog soka bogate biljem i začinima, uključujući ruzmarin koji neutrališe kancerogene elemente.

U eksperimentu Centra za istraživanje raka na Havajima, istraživači su otkrili da je terijaki marinada dovela do smanjenja kancerogenih jedinjenja za 67 odsto. Marinada koja sadrži kurkumu i bijeli luk smanjila je HCA za 50 procenata.

Budite oprezni i prema korišćenju slatkih marinada jer one mogu takođe povećati nivo NSA.

Ohrabrujuća je međutim činjenica da je Američki institut za istraživanje raka otkrio da korišćenje zdravih recepata za marinade zapravo može značajno smanjiti nivoe NSA.

Domaće meso provjerenog kvaliteta

Služba za bezbjednost i inspekciju hrane Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država tokom provjera mesa iz slobodne prodaje u nekim slučajevima utvrđuje prisustvo lijekova poput ivermektina, fluniksina, penicilina i ciprofloksacina u nivoima koji krše važeće propise.

Neki od tih lijekova su povezani s neurološkim uticajima, alergijskim reakcijama i oštećenjem bubrega kod ljudi. Izlaganje ovih lijekova u mesu visokim temperaturama ih ne neutrališe uvijek i, u nekim slučajevima, može obrok učiniti štetnim po zdravlje.

Ako pečete meso na roštilju, birajte organske opcije. Naravno, možete izabrati i organsko povrće koje služite za roštilj.

Aluminijumska folija

Obavijanje krompira ili ribe u aluminijumsku foliju sa malo putera je brz i jednostavan način spremanja hrane na roštilju. Problem je što je pokazano da aluminijumska folija može da ispušta aluminijum kada je izložena visokim temperaturama.

To je zabrinjavajuće, jer postoji veza između aluminijuma i slučajeva demencije.

Studija iz 2011. godine objavljena u Međunarodnom časopisu za elektrohemijske nauke takođe je otkrila da izlaganje hrane u aluminijumskoj foliji toploti izaziva ispuštanje aluminijuma u nivoima koje bi Svjetska zdravstvena organizacija smatrala neprihvatljivim.

Premazi

Premazi za rešetke, ploče, tiganje i druge podloge za roštilj primamljivi su jer mogu učiniti njihovo čišćenje lakšim. Problem je što su perfluorooktanske hemikalije i srodna jedinjenja koja se obično nalaze u posuđu s nelepljivim premazom povezani s gojaznošću, abnormalnim nivoima hormona štitne žlijezde i toksičnošću za mozak, jetru, prostatu i bubrege.

Iako će možda biti potrebno više truda tokom čišćenja, preskočite dodatke za roštiljanje s premazom i umjesto njih koristite one bez hemijskih premaza.

Prethodno skuvajte meso

Američki institut za istraživanje raka preporučuje prethodno kuvanje mesa prije nego što ga stavite na roštilj. Ovo pomaže u smanjenju „curenja“ na roštilju, koje se pretvara u dim pun kancerogenih policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAU).

Imajte na umu da djelimično kuvanje mesa, a zatim prebacivanje na prethodno zagrijani roštilj pomaže u smanjenju nivoa problematičnih jedinjenja.

(Izvor: RTS)