Uspon vještačke inteligencije izazvao je „cunami jednoobraznosti“ jer tražioci posla varaju poslodavce njihovim oružjem. Trka u naoružanju vještačkom inteligencijom pretvorila se u noćnu moru zbog mnoštva prijava i kandidata niskog kvaliteta, kojima četbotovi prave prijave za posao. Poslodavci moraju da traže način kako da smire situaciju.
Uspon generativnih modela vještačke inteligencije kao što je ChatGPT doveo je do eksplozije u prijavama za posao, ostavljajući poslodavce zatrpane istovjetnim motivacionim pismima, a kandidate u očajničkoj borbi da ipak budu saslušani.
Upotreba vještačke inteligencije znači da je potrebno samo nekoliko minuta da se napiše si-vi i motivaciono pismo, personalizovani tako da savršeno odgovaraju opisu posla.
Jedan onlajn alat, LazyApply, ide korak dalje, omogućavajući kandidatima da se automatski prijave za poslove nakon što unesu nekoliko ličnih podataka.
Jedan softverski inžinjer je koristio alat da se prijavi za 5.000 poslova za nedjelju dana. Pozvan je na 20 intervjua – što je prilično niska stopa pogodaka od 0,4% – ali do koje je došao gotovo bez ikakvog truda.
Ovaj porast broja prijava, od kojih su mnoge ispunjene generičkim, prepoznatljivim tekstom koji je sastavila vještačka inteligencija, izaziva haos kod regrutera, koji kažu da im je sve teže da pronađu najbolje kandidate.
„Kompanije se nose sa cunamijem sličnih prijava“, kaže Estel Makartni, izvršna direktorka kompanije za izbor zaposlenih “Arctic Shores”.
Makartnijeva napominje da su se kompanije oduvijek suočavale sa velikim brojem prijava za poslove početnog nivoa, gdje iskustvo nije bilo prepreka za ulazak, „ali sa pojavom kandidata koji koriste četbotove, sada smo prinuđeni da sarađujemo sa kompanijama u mnogo širem spektru“.
Normalizacija „varanja“
Neki upiru prstom u poslodavce.
Mnogo prije nego što je ChatGPT objavljen krajem 2022. godine, kompanije su koristile alate za provjeru biografija kako bi smanjile broj kandidata, što je praksa za koju kritičari kažu da je podstakla konformizam i ‘štrikliranje kućica’.
Više od dvije decenije, kompanije su koristile „sisteme za praćenje kandidata“ da bi provjerile određene ključne riječi, često da bi filtrirale iskustvo ili da bi provjerile da li su pročitali opis posla.
Hju Fernal-Vilijams sa Univerziteta Lankaster, koji je proučavao upotrebu tehnologije u regrutovanju, kaže da bi takvi sistemi često kažnjavali kandidate zbog pogrešnog formatiranja biografija koje su bile nevidljive golim okom.
„Čak i prije vještačke inteligencije, mnogi studenti su učili kako da koriste određene ključne riječi, kako da daju model odgovora na određena pitanja“, ističe Fernal-Vilijams. „Vještačka inteligencija je očigledno prilično dobra u tome.“
Mnogi menadžeri kažu da mogu da uoče motivaciono pismo generisano vještačkom inteligencijom na kilometar. Uprkos svim naprecima u modelima velikih jezika u posljednjih nekoliko godina, sistemi poput ChatGPT-a i dalje pišu prepoznatljivim, srednjim tonom koji je lako uočljiv dobro obučenom oku.
Potencijalni poslodavci bi ovo mogli da vide kao dovoljan dokaz da odbace kandidata, s obzirom na to da svako ko se ne trudi da sam napiše svoju prijavu vjerovatno neće biti vrijedan zaposleni.
Ali ova praksa sve više postaje norma.
Prema sajtu za zapošljavanje “Adzuna”, manje od polovine radnika smatralo je pisanje si-vija ili motivacionog pisma od nule koristeći vještačku inteligenciju kao varanje. Skoro dvije trećine je koristilo vještačku inteligenciju za pisanje sopstvenog životopisa.
Igra mačke i miša
Rastuća upotreba generativne vještačke inteligencije izazvala je zabrinutost da kandidati preuveličavaju svoje sposobnosti. Institut studentskih poslodavaca (ISE) kaže da sve veći broj uspješnih kandidata ne ispunjava očekivanja u pogledu kriterijuma kao što su samosvijest, prilagodljivost i verbalna komunikacija.
Dok su neki poslodavci zabranili upotrebu generativne vještačke inteligencije, drugi je dozvoljavaju ili prećutno podstiču.
Mančesterska kompanija “Arctic Shores” nudi psihometrijske testove slične igri koje koriste poslodavci, uključujući „Amazon“ i „Simens“, a za koje kompanija tvrdi da sistemi vještačke inteligencije ne mogu da prođu. Testovi mjere kvalitete kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i sklonost ka riziku, što može dati ocjenu od 1 do 100 za određenu poziciju.
Sve veći broj njih se okreće „jednosmjernim“ video-intervjuima, u kojima animirani rukovodilac postavlja niz unaprijed snimljenih pitanja. Njih kasnije može da procijeni čovjek, mada mogu biti i automatski transkribovana, a odgovore procjenjuje softver vještačke inteligencije.
Ipak, kandidati odgovaraju istom mjerom i često pokrećući sisteme poput ChatGPT-a u pozadini tokom video intervjua. Rezultat je igra mačke i miša sa regruterima koji pokušavaju da je zaustave, na primjer zahtijevajući da potencijalni zaposleni dijele svoj ekran ili postavljajući krivudava pitanja poput „Šta ste doručkovali“ kako bi zbunili vještačku inteligenciju.
Sve veći broj njih se okreće provjerenim metodama. Industrija regrutovanja kandidata vidi „bijeg ka kvalitetu“, u kojem kandidate često dovode specijalizovani regruteri koji lično poznaju potencijalne zaposlene.
U međuvremenu, sve veći broj kompanija vraća intervjue uživo. Glavni izvršni direktor kompanije „Gugl“, Sundar Pičai, kaže da tehnološki gigant sada organizuje svoj posljednji intervju u svojim kancelarijama zbog mnoštva varanja na testovima kodiranja.
Trka u naoružanju vještačkom inteligencijom pretvorila se u noćnu moru zbog brzih prijava i kandidata niskog kvaliteta. Poslodavci bi trebalo da budu spremni da smire situaciju.
(Izvor vijesti: RTS)
