Kategorija: Edukacija

Povećanje nivoa mora izazvaće posljedice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do „katastrofalnih migracija“, upozorava nova studija.

Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosječnim nivoom zagrijevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.

Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usljed klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora.

Međunarodni cilj da se globalno zagrijevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan.

Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja vijeka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.

Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika.

Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.

Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.

Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svijetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.

Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrijevanja koja se izbjegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.

Migracije kakve do sada nismo vidjeli

Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u posljednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procjenjivano.

Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbjegnu najgore posljedice globalnog zagrijevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je riječ o porastu nivoa mora.

Istraživači su rekli da je „sigurnu granicu“ temperature za ledene pokrivače teško procijeniti, ali da će vjerovatno biti jedan stepen i ispod.

Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbježan, poručuju naučnici.

„Ono što podrazumjevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se spriječile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna granica je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i vidjećete masovne migracije u razmjerama koje nismo nikada doživjeli u modernoj civilizaciji“, rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.

Zemlje u razvoju najugroženije

Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.

Vođa studije profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu kaže da polako počinje da se primjećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje.

Prosječna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog prosjeka.

Međutim, međunarodni cilj mjeri se kao prosjek u periodu od 20 godina, pa se još uvijek ne smatra da je granica premašena.

(Izvor vijesti: RTS)

Ako ste ljubitelj cvijeća, ali nemate puno vremena za zalivanje i održavanje, pravo je vrijeme da zasadite biljke koje podnose visoke temperature i bez problema cvjetaju čak i na direktnom suncu!

Ove vrste cvijeća idealne su za sunčane terase i bašte, jer ne samo da podnose sušu, već će vas nagraditi prelijepim cvjetovima do kasne jeseni.

Ljeto je pred nama, a s njim i dani kada sunce prži i temperatura raste i do 40 stepeni. Ali ne brinite – postoji cvijeće koje može da izdrži i te ekstremne uslove, a uz minimalnu njegu, vaš vrt ili terasa biće preplavljeni bojama i mirisima tokom cijele sezone.

Ako nemate vremena da svakodnevno zalivate i pazite na biljke, ovih nekoliko vrsta cvijeća su pravi izbor za vas. Neke od njih čak i podnose duže periode suše, dok će druge, uz malo pažnje, cvjetati do prvih mrazeva. Idealne su za sunčane dijelove bašte, ali i za terase koje tokom ljeta nemaju nijednu sjenku.

Posadite ih jednom, a obnavljaju se godinama!

Top 5 biljaka koje obožavaju sunce i podnose sušu:

Lavanda

Lavanda nije samo lijep miris, već i biljka koja se savršeno snalazi na sunčanim mjestima. Ne traži puno vode, a njeni prelijepi ljubičasti cvjetovi obilježiće vašu baštu sve do kraja ljeta.

Suncokret

Zbog svoje ljubavi prema suncu, suncokreti su savršen izbor za sunčane bašte i terase. Čak i na visokim temperaturama, suncokreti će se uzdizati prema nebu i donijeti nevjerovatan vizuelni efekat.

Zeleni mač (Agava)

Ova biljka ne samo da podnosi vrućinu, već je i izuzetno otporna na sušu. Sa svojim velikim, mesnatim listovima, agava može biti zapanjujući ukras za svaki vrt ili terasu.

Petunije

Petunije su predivne, jednostavne za gajenje i podnose i visoke temperature. Iako vole sunce, ne treba im previše vode, a u zamjenu za minimalnu pažnju biće prekrivene šarenim cvjetovima tokom cijelog ljeta.

Kelj pupčar (Kale)

Iako često zapostavljen, kelj pupčar je izuzetno otporan na visoke temperature i sušu. Njegovi zeleni plodovi i listovi mogu obogatiti svaki vrt, a cvjetovi dodaju posebnu dozu boje u vrelim danima.

Zašto ove biljke vole sunce?

Ove vrste cvijeća razvile su se da izdrže teške klimatske uslove, što ih čini savršenim za sunčane terase i bašte koje tokom dana nemaju nijednu sjenku. Njihova otpornost na visoke temperature i sušu omogućava im da prežive čak i u danima kada zaboravite da ih zalijete.

Kako ih njegovati?

Iako su otpornije na sušu, ovo cvijeće i dalje traži malo pažnje. Zalivanje dva do tri puta sedmično (u zavisnosti od temperature) i redovno uklanjanje uvelih cvjetova pomoći će im da duže traju i izgledaju ljepše.

Takođe, redovno obrezivanje i prihranjivanje mogu poboljšati njihov izgled i produžiti cvjetanje.

Zasadite ove predivne biljke već ovog maja i uživajte u njihovoj ljepoti tokom cijele ljetnje sezone – bez stresa oko održavanja. Vaša terasa ili bašta postaće prava oaza u kojoj sunce nije neprijatelj, već saveznik.

(Izvor vijesti: SrbijaDanas)

Osim što je donijelo promjenljivo vrijeme, proljeće je ove godine nekima donijelo i osjećaj umora, iscrpljenosti, nedostatka energije…

O tome – kako da prepoznamo, ali i pobijedimo proljetni umor, kome najviše smetaju vremenske promjene i koji ih simptomi prate,  govorio je profesor dr Dragan Hrnčić, fiziolog s Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Vremenske promjene i turbulencije kojima smo izloženi u posljednje vrijeme najviše osjećaju osobe koje zovemo meteoropatama.

„Veliki broj naših sugrađana osjeća promjene u svom ponašanju i u zdravstvenom smislu, a to su prije svega hronični bolesnici, najčešće kardiovaskularni, neurološki, oni koji imaju respiratorna oboljenja, kao i naši stariji sugrađani i djeca; zapravo – svi oni iz kategorija stanovništva kod kojih je sposobnost održavanja unutrašnje ravnoteže smanjena prilikom promjena u vanjskoj sredini“, objasnio je fiziolog, doktor Dragan Hrnčić.

Između ostalog, mnogi ljudi se žale na takozvani proljetni umor. Osim toga, prijavljuju da su razdražljivi i da gube koncentraciju.

„Porast dnevnih temperatura uz promjene vlažnosti atmosferskog zraka su svakako parametri koji doprinose tome da se proljetni umor pojavi. Ono što još pogoduje i zapravo jeste uzrok nastanka tog proljetnog umora, kada naše tijelo zapravo osjeti nedostatak energije, jeste zapravo produženje trajanja dana. Znači veća količina dnevne svjetlosti tokom dana u odnosu na prethodne zimske mjesece, porast temperature i sve zajedno – to utiče i na neke naše hormonske promjene koje se dešavaju u tijelu, tako da zapravo u tom periodu mi osjetimo da smo, da kažemo, energični, odnosno osobe osjećaju da imaju nedostatak energije“, dodao je doktor Hrnčić.

Kaže da je u pitanju česta pojava, odnosno prolazno stanje koje nas zapravo – aklimatizira u tranziciji vremenskih prilika.

Između 30 i 50 posto evropskog stanovništva osjeća simptome proljetnog umora. U Njemačkoj je taj postotak oko 30 posto, a u nekim skandinavskim zemljama ide i do 50 posto.

Žene su podložnije poremećajima uslijed promjena vremena

Među simptomima koji ukazuju na proljetni umor su nedostatak energije, pospanost tokom dana, bezvoljnost, razdražljivost, pad koncentracije.

Kod hroničnih bolesnika ovo stanje može biti praćeno poremećajima u kardiovaskularnom sistemu, pa je nekada potrebna i korekcija terapije.

„Kada govorimo o osjetljivim osobama, onda je odnos prema polovima u korist žena. Znači, žene su osjetljivije na proljetni umor i dramatičnije ga podnose i doživljavaju“, objasnio je sagovornik  i dodao da proljetni umor obično traje dvije, tri sedmice, najviše šest.

Doktor Hrnčić kaže da, ako traje duže, to je znak da treba potražiti neki drugi uzrok lošeg stanja organizma, odnosno da je tada neophodno konsultirati ljekara.

Stabilizacija vremenskih prilika donosi olakšanje onima koje muči proljetni umor. Osim toga, konkretnije, na osjećaj umora utiče i količina sunčeve svjetlosti koju primimo tokom određenog perioda, ali i vrsta hrane koju konzumiramo.

„Skorija istraživanja su pokazala da zapravo i postoji jako suptilna veza koju mi zovemo mozak-crijevo osovina, i da zapravo promjene u mikrobiomu koje mogu nastati uslijed različitog unosa različite hrane mogu itekako da imaju posljedice na funkcionisanje našeg mozga i mentalno zdravlje“, kaže doktor Hrnčić i savjetuje prelazak na sezonsku ishranu, odnosno više sezonskog voća i povrća.

„Važno je da hrana ima dosta vlakana, da bude fermentisana, upravo zbog ovog mikrobioma koji može da se promijeni, i da bude dosta lagana, da bude bogata omega-3 masnim kiselinama, bogata vitaminima B kompleksa, vitaminom C…“, naglasio je. Dodaje da je poželjno da se unosi više ribe, naročito masne, orašastih plodova, i naravno – vode.

Tokom stanja proljetnog umora, jedan od karakterističnih simptoma jeste i pospanost tokom dana. Sagovornik objašnjava da je uzrok u tome što se nismo privikli na veću količinu dnevne svjetlosti, koja je od velike važnosti za ispravan ritam spavanja i budnosti.

Okružite se prijateljima

Zdrave životne navike mogu nam pomoći u prevenciji i otklanjanju simptoma proljetnog umora.

„U ovom periodu moramo biti nježni prema svom tijelu, a kada govorimo o tim faktorima životne sredine i životnog stila, onda moramo biti svjesni da zdravi životni stilovi nisu trka na sto metara, nego zapravo jedan maraton koji od nas očekuje posvećenost u njihovoj primjeni i konstantnost u primjeni svakog dana da bi oni dali rezultate na duge staze. U tom smislu fizička aktivnost, spavanje i ishrana predstavljaju osnovna tri stuba zdravlja i prevencije i proljetnog umora“, zaključio je dr Hrnčić.

Osim navedenog, kako dodaje, poželjno je biti okružen prijateljima, pa će sve metode ukupno učiniti da se nivo serotonina i melatonina poveća, a smanji nivo „hormona stresa“ – kortizola.

(Izvor vijesti: RTS)

U maju smo bili svjedoci jakog nevremena praćenog gradom veličine jajeta , koji je osim štete poljoprivrednim usjevima nanio i veliku materijalnu štetu na stambenim objektima.

Kako grad postaje toliko veliki i da li se gradne oluje pogoršavaju?

Grad nastaje kada sitni kristali leda budu uvučeni u uzlaznu struju grmljavine. Kako se ovi ledeni “embrioni” sudaraju s vodom koja ima temperaturu ispod nule, ali je još uvijek u tečnom stanju – voda se zamrzava oko njih i uvećava ih.

Voda se ledi različitom brzinom, u zavisnosti od temperature površine komada grada, ostavljajući slojeve providnog ili mutnog leda dok se grad kreće unutar grmljavine. Kada se presiječe grumen grada, mogu se vidjeti ti slojevi, slično godovima na drvetu.

Put koji grad prelazi kroz grmljavinski oblak i vrijeme koje provede sakupljajući hladnu vodu diktira koliko može da naraste.

Rotirajuće, dugotrajne, jake grmljavine koje se nazivaju superćelijske imaju tendenciju da proizvode najveći grad. U superćelijama, grad može da se zadrži 10-15 minuta ili duže u jakim uzlaznim strujama grmljavine, gdje ima dosta nesmrznute vode, prije nego što padne iz oluje zbog svoje težine ili se pomjeri iz uzlazne struje.

Grad je najčešći tokom proljeća i ljeta kada je prisutno nekoliko ključnih sastojaka: topao, vlažan vazduh blizu površine; nestabilna vazdušna masa u srednjoj troposferi; vjetrovi koji se snažno mijenjaju sa visinom; i grmljavine izazvane vremenskim sistemom.

Veći grad, veća šteta

Gradne oluje mogu biti razorne, posebno za poljoprivredu, gdje čak i naleti sitnog grada mogu da unište usjeve i oštete voće.

Kako grad postaje veći, njegova energija i sila kada udari u objekte dramatično se povećavaju. Grad veličine teniske lopte koji pada sa neba ima istu kinetičku energiju kao tipična brza lopta u teniskom meču.

Kao rezultat toga, šteta na imovini – kao što su krovovi, spoljne obloge, prozori i automobili – povećava se kako grad postaje veći od veličine novčića od jednog dinara.

Gubici od loših vremenskih uslova, među kojima dominira šteta od grada, značajno su se uvećali u posljednjih nekoliko decenija. Ovaj porast je uglavnom uzrokovan rastom populacije u područjima sklonim gradu, što je rezultiralo većim brojem imovine koja može biti oštećena i sve većim troškovima popravke ili zamjene imovine oštećene gradom.

Da li klimatske promjene pogoršavaju situaciju

Naučnici su analizirali gradonosne padavine tokom četiri decenije i otkrili da su atmosferski sastojci koji proizvode veoma veliki grad – veći od teniske loptice – postali češći u određenim dijelovima.

Druge studije koje su razmatrale faktore formiranja oluja koje proizvode grad ili su ispitivale radarske procjene grada otkrile su ograničeno povećanje velikog grada.

Postoji nekoliko osnovnih hipoteza o tome zašto klimatske promjene mogu učiniti neke ključne sastojke da se češće pojavljuje krupniji grad.

Prvo, došlo je do povećanja toplog, vlažnog vazduha kako se Zemlja zagrijava. Ovo obezbjeđuje više energije grmljavinskim olujama i čini prehlađenu vodu obilnijom u grmljavinama za rast grada.

Drugo, vazdušne mase su postale nestabilnije. Kako snježni pokrivač nestaje ranije tokom godine, ove nestabilne vazdušne mase su sklonije formiranju jer Sunce brže zagrijava zemljište, slično kao kada se uključi šporet u kuhinji, prostorija se zagrijava.

Klimatske promjene takođe mogu dovesti do manjeg broja sitnog grada i više velikog grada. Kako se atmosfera zagrijava, nivo zamrzavanja se pomjera više u atmosferi. Mali grad bi mogao da se potpuno otopi prije nego što stigne do tla.

Veći grad, s druge strane, pada brže i potrebno mu je više vremena da se otopi, tako da bi bio manje pogođen višim nivoima smrzavanja.

Pored toga, kombinacija povoljnijih sastojaka za veliki grad i promjene u karakteru samih gradnih oluja mogu dovesti do povećanja veoma velikog grada u budućnosti.

Kako ostati bezbjedan tokom gradne oluje

Biti zatečen jakom grmljavinom sa krupnim gradom koji pada svuda oko nas može biti zastrašujuće. Еvo nekoliko savjeta ako se ikada nađete u takvoj situaciji:

• Ako vozite, bezbjedno se zaustavite. Ostanite u vozilu. Ako uočite neki zaklon ili benzinsku pumpu pod kojom možete potražiti sklonište, odvezite se do nje.
• Ako ste napolju, potražite čvrsto sklonište, kao što je zgrada. Ako ste zatečeni na otvorenom, zaštitite glavu.
• Ako ste unutra, držite se podalje od prozora i ostanite unutra dok grad ne prestane.

Suočavanje sa posljedicama štete od grada takođe može biti stresno, pa preduzimanjem nekih koraka na vrijeme možemo izbjeći glavobolje kasnije.

Dobro se obavijestite šta pokrivaju polise osiguranja. Takođe, razmišljajte preventivno tako što ćete birati građevinske materijale koji bolje izdržavaju udare grada.

(Izvor vijesti: RTS)

Vrhunski stručnjaci za srce otkrivaju najbolju vježbu za jako srce, plus dijele osnovne savjete za odživu fitness rutinu koja će vam pomoći da ostanete na pravom putu.

Vjerovatno znate da je vježbanje neophodno za održavanje opšteg blagostanja, posebno zdravlja srca – ali ono što možda ne shvatate jeste da većina ne ispunjava potrebne nivoe fizičke aktivnosti.

Prema Američkom udruženju za srce, samo 20 posto odraslih i tinejdžera bavi se dovoljno vježbanjem da bi održali optimalno zdravlje – a preporuka je najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, 75 minuta energične aerobne aktivnosti ili kombinacija oboje, raspoređeno tokom cijele sedmice.

Uz to, važno je napomenuti da vježbanje dva do četiri puta više od minimalnog preporučenog intenziteta može smanjiti rizik od smrtnosti i do 31 posto.

Ovo je najbolja vježba za zdravlje srca

U postizanju optimalnog zdravlja srca, konsenzus među stručnjacima je jasan: svaki oblik fizičke aktivnosti je korak u pravom smjeru. Međutim, ako tražite početnu tačku, dr. Li Makdonald, kardiolog, toplo preporučuje hodanje.

„Hodanje je ono što generalno preporučujem. Besplatno je i gotovo svako ga može raditi bilo gdje i bilo kada“, kaže.

Obično pacijentima predlaže da pola sata brzo hodaju pet dana u sedmici.

Ovaj pristup je praktičan i prilagodljiv, omogućavajući da se vrijeme podijeli na dvije sesije od po 15 minuta radi praktičnosti i lakše organizacije. Hodanje takođe igra ključnu ulogu u oporavku srca – uobičajen je dio programa kardiološke rehabilitacije, često uključujući hodanje na traci za trčanje.

Međutim, tajna održavanja režima vježbanja zdravog za srce leži u tome koliko uživate u samoj aktivnosti.

Dr. Makdonald naglašava važnost ličnih preferencija pri izboru vježbi, jer će upravo izbor aktivnosti u kojoj uživate biti ključ za dugoročnu dosljednost.

Ovaj stav dijeli i Dona Arnet, doktorica nauka i magistra javnog zdravlja, koja smatra da je važno da svaka osoba pronađe vježbe koje joj odgovaraju, kako bi u tome bila dosljedna.

Dodatne preporuke za vježbe korisne za srce

Ako vam je teško da odmah dostignete cilj od 150 minuta sedmično, smanjite početno trajanje. Počnite s ciljem da pređete polovinu tog vremena ili čak manje, pa postepeno povećavajte tokom šest mjeseci.

Pored jednostavnosti i efikasnosti hodanja, dr. Makdonald i dr. Arnet predlažu niz aktivnosti koje mogu doprinijeti vašoj kondiciji:

Aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta:

• Akvabik
• Tenis u parovima
• Vožnja bicikla laganim tempom
• Vrtlarstvo
• Za one s problemima u zglobovima: vožnja sobnog bicikla

Aerobne aktivnosti visokog intenziteta:

• Trčanje
• Plivanje
• Planinarenje uzbrdo
• Aerobni ples
• Preskakanje konopca
• Igranje tenisa pojedinačno
• Brza vožnja bicikla

Trening snage, savjetuju, treba prakticirati dva do tri puta sedmično kako bi se poboljšalo kardiovaskularno zdravlje, naročito krvni pritisak – kroz vježbe s vlastitom težinom, s tegovima ili na spravama.

Redovno vježbanje ne samo da omogućava zdravije srce, već i smanjuje rizik od bolesti poput dijabetesa i demencije, poboljšava san, pamćenje i ravnotežu, pa čak ublažava anksioznost i depresiju.

(Izvor vijesti: Magazin)

Vino i pivo uz ostala alkoholna pića nezaobilazni su pratioci slava i proslava. Piće ili dva dnevno može biti korisno za zdravlje.

Istraživanja su pokazala da crveno vino ako se uzima u umjerenim količinama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Muškarci bez negativnih posljedica po zdravlje mogu popiti jedno pivo od pola litra, maksimum dva mala piva od 330 ml dnevno ili ako se radi o crvenom vinu do 300 ml.

Žene nisu toliko tolerantne na alkohol pa za njih važi manja količina: do 450 ml piva ili 200 ml vina.

Nemojte tražiti opravdanje da je alkohol dobar jer svakako postoje i bolji izvori nutritivno vrijednih sastojaka od nekog vina ili piva.

Ako baš morate da pijete, onda pijte, ali umjereno.

Prema raznim istraživanjima, redovno uzimanje alkohola povezano je sa gojaznošću, rakom usta, grla i jednjaka, cirozom jetre, oštećenjem mozga i gubitkom pamćenja, kao i seksualnim problemima, posebno muškom impotencijom.

Vino sadrži hemijska jedinjenja koja se nazivaju prirodni fenoli i klasifikuju se kao flavonoidi ili neflavonoidi.

Flavonoidi, koji su prisutni u crvenom grožđu, imaju antioksidativna svojstva.

Takođe pomažu u smanjenju rizika od raka, kardiovaskularnih bolesti i degenerativnih bolesti povezanih sa starenjem.

Tanini (vrsta flavonoida) nalaze se u koži grožđa, sjemenkama i stabljikama. Smatra se da tanini pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Resveratrol, vrsta neflavonoida u kategoriji stilbenoida, prirodni je antioksidant. Uglavnom se nalazi u koži grožđa. Crno vino ima više resveratrola od bijelog vina.

Veruje se da resveratrol smanjuje ljepljivost krvnih pločica i pomaže da krvni sudovi ostanu otvoreni i fleksibilni, čime se smanjuje visok krvni pritisak.

Pored prirodnih fenola, vino sadrži i polifenole koji su antioksidanti.

Vjeruje se da polifenoli snižavaju ukupni holesterol i krvni pritisak. Tako smanjuju rizik od raka i stimulišu imuni sistem. Imaju i antibakterijska svojstva.

Pivo sadrži uglavnom alkohol sa 7 kcal energije po gramu. Ono takođe ima različite vrste vitamina B. Tu su vitamin B6, vitamin B2, i vitamin B9. Oni se dobijaju iz kvasca koji se koristi tokom procesa proizvodnje piva.

Istraživači Instituta za populaciju i javno zdravlje na Univerzitetu u Kalgariju u Kanadi pokazali su da je kod osoba koje su umjereno pile vino došlo do smanjenja srčanih oboljenja od 14 do 25 odsto u odnosu na one koji nikada nisu konzumirali alkohol.

Konkretno, prema studiji objavljenoj u „Amerikan medikal žurnalu”, utvrđeno je da su osobe koje su samo pile vino imale najveću korist.

Ovo je rezultiralo najvećem smanjenju kardiovaskularnih problema u poređenju sa nealkoholičarima, teškim pijancima ili onima koji su pili druge vrste alkohola.

Istraživanja su takođe pokazala da kod osoba koje piju tri do šest čaša vina nedeljno infekcija helikobakterijom pilori (povezana sa čirevima na želucu) može da se smanji za 11 odsto u poređenju sa onim koje ne piju.

Vjeruje se, dakle, da crveno vino ima antibakterijska dejstva.

Dalje studije otkrile su zdravstvene koristi od umjerene upotrebe alkohola u vezi sa usporavanjem starenja, smanjujući rizik od gojaznosti i poboljšavajući kognitivne funkcije.

Dakle, sve će biti dobro dok god ne preterujete.

(Izvor vijesti: Politika Magazin)

Ako ste u penziji i ne krećete se svaki dan među puno ljudi, za pronalazak nove ljubavi potrebno je malo više planiranja i strategije.

No, prije nego što uopšte krenete u potragu, postavite sebi neka pitanja kako bi osvijestili vlastita očekivanja, granice, navike koje ne planirate mijenjati.
S druge strane, kad nekoga upoznate, znaćete mu postaviti prava pitanja i izbjeći raznorazne debakle.

Na početku morate raščistiti sa sobom kakav život želite.
Naime, u određenim godinama možemo se grčevito držati svojih ustaljenih navika. Pitajte se gdje želite živjeti, odnosno, jeste li spremni preseliti se k partneru ili očekujete da se on preseli k vama.

Želite li uopće živjeti zajedno? Ili vam više odgovara da dio vremena ipak provodite sami? Promislite koliko ste fleksibilni kako bi uopšte mogli pronaći zajednički put s drugom stranom.

Nije nevažno ni pitanje želite li samo prijatelja s kojim dijelite svakodnevicu, odlaske u kino, kazalište i na koncerte ili se želite ponovno udati odnosno oženiti. Ovo je važno znati unaprijed. Jednako je važno drugu stranu pitati kako gleda na budućnost.

Napišite što tražite od partnera

Životna savjetnica Amy Schoen piše da je jedna od njezinih klijentica, koja ima preko 60 godina, znala da želi ostati aktivna te planira zimi ići na skijanje, a od proljeća planinariti.

“Voli li skijanje i planinarenje (ili barem samo planinarenje) bilo je jedno od prvih pitanja koja je postavila svom novom dječku. Iako je bio stariji od nje, bio je u dobroj formi i tu su se dobro poklopili pa još uvijek zajedno osvajaju brda i doline. Njihova veza lijepo se uklapala u njihovu viziju života. Zajedničke aktivnosti su važan dio veze”, napisala je.

Svjetonazori su važni

Takođe, morate biti jasni oko svojih temeljnih vrijednosti za koje očekujete da se poštuju u vašoj vezi. U ovim godinama nećete tolerisati nekoga ko je potpuno drugačijih svjetonazora.

“Jedan od mojih klijenata iz baby boom generacije imao je duboko usađenu hrišćansku vjeru u Boga. Bilo mu je važno da njegova partnerica dijeli ovu vrijednost i tu nije pristajao na kompromis. Bio je vrlo blizak i sa svojom crkvenom zajednicom. Žena koju je na kraju oženio dijelila je njegova uvjerenja i želju da budu dio crkvenih aktivnosti”, piše životna savjetnica.

Budite u korak sa vremenom

Morate biti spremni isprobati nove načine za upoznavanje prave osobe. “Većina mojih klijenata starijih od 60 godina svoje je partnere upoznala online. Uvidjeli su i sami da, u određenom razdoblju života, nije svaki samac koji negdje izađe u potrazi za ljubavnim partnerom. Dakle, ako idete na društvena događanja, ne možete znati razloge zašto je neko tamo. Na internetu to možete jer postoje stranice koje samo tome i služe.

Drugi je način odvažiti se proširiti glas među znancima.

“Jedna od mojih klijentica odlučila je rizikovati i zamoliti prijatelje i porodicu da je upoznaju s nekim ko je slobodan i u potrazi za nekim. Prije toga je već jednom pokušala izaći s muškarcem preko prijateljice, ali nisu imali dodirnih točaka. Nevoljno je pokušala ponovno nakon što sam joj kroz trening pomogla sastaviti 30-sekundni ‘info oglas’ o tome što traži od partnera. Tako je s prijateljima i rodbinom bolje komunicirala kakvu osobu želi u svom životu. Nakon toga je upravo preko člana šire porodice uspjela upoznati novog životnog partnera!” svjedoči savjetnica.

Fotografije su važne

Morate imati atraktivne fotografije za online upoznavanje. Prvi utisci temelje se upravo na fotografijama, a ne na informacijama. Stoga, uzmite sebi vremena za fotografije i izgledajte najbolje što možete.

“Jedna od mojih klijentica, inače skromna i prizemljena, izašla je iz svoje zone udobnosti, kupila crvenu haljinu, otišla u razvikani frizerski salon te platila profesionalca da je našminka. Muškarci su jako dobro reagovali na crvenu haljinu! Atraktivne fotografije čine razliku i podstiču nekoga da vas poželi upoznati”, savjet je Amy Schoen, a prenosi mojevrijeme.hr.

Muškarci, ovo vrijedi i za vas! Razmislite o lijepoj jakni ili ležernom poslovnom stilu kad se fotografišete. Ako niste sigurni koja vam odjeća najbolje pristaje, pitajte prijateljice ili članove porodice za pomoć.

Probudite avanturistički duh

I na kraju, nemojte prebrzo odustati! Ima mnogo ozbiljno zainteresiranih samaca u svojim 60-ima, i starijih. No, vrijeme je sve pa nemojte odustati ako odmah ne pronađete odgovarajućeg partnera. Isprobavanje različitih načina za upoznavanje novih ljudi i strateški plan temeljen na vašoj ličnosti ono je što se pokazalo najdjelotvornijim.

Moramo reći i da pronalaženje ljubavi u bilo kojoj životnoj dobi zahtijeva malo avanturističkog duha. Ako ga neko vrijeme niste imali, sada je vrijeme da ga ponovno pronađete. Pristupite spojevima s pozitivnim stavom pa ćete se bolje zabavljati i više uživati u potrazi!

Ako ste novi u baštovanstvu, ovo vam se može činiti čudno, ali svaki iskusniji “poljoprivrednik” znaće kakve benefite jaja imaju za biljke.

U saksijsku zemlju spustite jedno cijelo svježe jaje. Preko njega sipajte još malo zemlje, pa zatim posadite željeno cvijeće i zalivajte ga po potrebi.

Minerali koje jaje sadrži postepeno će se rastapati i sjedinjavati sa zemljom i istovremeno hraniti biljku.

Sličan efekat možete da postignete i ako u saksijsku zemlju stavite samo ljuske od jaja – svježih ili kuvanih. Izlomite ih, da bi se kalcijum lakše oslobodio iz njih i “prešao” u zemlju, odakle će hraniti korijen biljke.

Ne plašite se da na isti način održavate ljepotu i bujnost i sobnog bilja – kalcijum, fosfor i magnezijum podsticaće njihov rast i održavati ljepotu listova.

(Izvor vijesti: Krstarica)