Kategorija: Edukacija

Vino i pivo uz ostala alkoholna pića nezaobilazni su pratioci slava i proslava. Piće ili dva dnevno može biti korisno za zdravlje.

Istraživanja su pokazala da crveno vino ako se uzima u umjerenim količinama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Muškarci bez negativnih posljedica po zdravlje mogu popiti jedno pivo od pola litra, maksimum dva mala piva od 330 ml dnevno ili ako se radi o crvenom vinu do 300 ml.

Žene nisu toliko tolerantne na alkohol pa za njih važi manja količina: do 450 ml piva ili 200 ml vina.

Nemojte tražiti opravdanje da je alkohol dobar jer svakako postoje i bolji izvori nutritivno vrijednih sastojaka od nekog vina ili piva.

Ako baš morate da pijete, onda pijte, ali umjereno.

Prema raznim istraživanjima, redovno uzimanje alkohola povezano je sa gojaznošću, rakom usta, grla i jednjaka, cirozom jetre, oštećenjem mozga i gubitkom pamćenja, kao i seksualnim problemima, posebno muškom impotencijom.

Vino sadrži hemijska jedinjenja koja se nazivaju prirodni fenoli i klasifikuju se kao flavonoidi ili neflavonoidi.

Flavonoidi, koji su prisutni u crvenom grožđu, imaju antioksidativna svojstva.

Takođe pomažu u smanjenju rizika od raka, kardiovaskularnih bolesti i degenerativnih bolesti povezanih sa starenjem.

Tanini (vrsta flavonoida) nalaze se u koži grožđa, sjemenkama i stabljikama. Smatra se da tanini pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Resveratrol, vrsta neflavonoida u kategoriji stilbenoida, prirodni je antioksidant. Uglavnom se nalazi u koži grožđa. Crno vino ima više resveratrola od bijelog vina.

Veruje se da resveratrol smanjuje ljepljivost krvnih pločica i pomaže da krvni sudovi ostanu otvoreni i fleksibilni, čime se smanjuje visok krvni pritisak.

Pored prirodnih fenola, vino sadrži i polifenole koji su antioksidanti.

Vjeruje se da polifenoli snižavaju ukupni holesterol i krvni pritisak. Tako smanjuju rizik od raka i stimulišu imuni sistem. Imaju i antibakterijska svojstva.

Pivo sadrži uglavnom alkohol sa 7 kcal energije po gramu. Ono takođe ima različite vrste vitamina B. Tu su vitamin B6, vitamin B2, i vitamin B9. Oni se dobijaju iz kvasca koji se koristi tokom procesa proizvodnje piva.

Istraživači Instituta za populaciju i javno zdravlje na Univerzitetu u Kalgariju u Kanadi pokazali su da je kod osoba koje su umjereno pile vino došlo do smanjenja srčanih oboljenja od 14 do 25 odsto u odnosu na one koji nikada nisu konzumirali alkohol.

Konkretno, prema studiji objavljenoj u „Amerikan medikal žurnalu”, utvrđeno je da su osobe koje su samo pile vino imale najveću korist.

Ovo je rezultiralo najvećem smanjenju kardiovaskularnih problema u poređenju sa nealkoholičarima, teškim pijancima ili onima koji su pili druge vrste alkohola.

Istraživanja su takođe pokazala da kod osoba koje piju tri do šest čaša vina nedeljno infekcija helikobakterijom pilori (povezana sa čirevima na želucu) može da se smanji za 11 odsto u poređenju sa onim koje ne piju.

Vjeruje se, dakle, da crveno vino ima antibakterijska dejstva.

Dalje studije otkrile su zdravstvene koristi od umjerene upotrebe alkohola u vezi sa usporavanjem starenja, smanjujući rizik od gojaznosti i poboljšavajući kognitivne funkcije.

Dakle, sve će biti dobro dok god ne preterujete.

(Izvor vijesti: Politika Magazin)

Ako ste u penziji i ne krećete se svaki dan među puno ljudi, za pronalazak nove ljubavi potrebno je malo više planiranja i strategije.

No, prije nego što uopšte krenete u potragu, postavite sebi neka pitanja kako bi osvijestili vlastita očekivanja, granice, navike koje ne planirate mijenjati.
S druge strane, kad nekoga upoznate, znaćete mu postaviti prava pitanja i izbjeći raznorazne debakle.

Na početku morate raščistiti sa sobom kakav život želite.
Naime, u određenim godinama možemo se grčevito držati svojih ustaljenih navika. Pitajte se gdje želite živjeti, odnosno, jeste li spremni preseliti se k partneru ili očekujete da se on preseli k vama.

Želite li uopće živjeti zajedno? Ili vam više odgovara da dio vremena ipak provodite sami? Promislite koliko ste fleksibilni kako bi uopšte mogli pronaći zajednički put s drugom stranom.

Nije nevažno ni pitanje želite li samo prijatelja s kojim dijelite svakodnevicu, odlaske u kino, kazalište i na koncerte ili se želite ponovno udati odnosno oženiti. Ovo je važno znati unaprijed. Jednako je važno drugu stranu pitati kako gleda na budućnost.

Napišite što tražite od partnera

Životna savjetnica Amy Schoen piše da je jedna od njezinih klijentica, koja ima preko 60 godina, znala da želi ostati aktivna te planira zimi ići na skijanje, a od proljeća planinariti.

“Voli li skijanje i planinarenje (ili barem samo planinarenje) bilo je jedno od prvih pitanja koja je postavila svom novom dječku. Iako je bio stariji od nje, bio je u dobroj formi i tu su se dobro poklopili pa još uvijek zajedno osvajaju brda i doline. Njihova veza lijepo se uklapala u njihovu viziju života. Zajedničke aktivnosti su važan dio veze”, napisala je.

Svjetonazori su važni

Takođe, morate biti jasni oko svojih temeljnih vrijednosti za koje očekujete da se poštuju u vašoj vezi. U ovim godinama nećete tolerisati nekoga ko je potpuno drugačijih svjetonazora.

“Jedan od mojih klijenata iz baby boom generacije imao je duboko usađenu hrišćansku vjeru u Boga. Bilo mu je važno da njegova partnerica dijeli ovu vrijednost i tu nije pristajao na kompromis. Bio je vrlo blizak i sa svojom crkvenom zajednicom. Žena koju je na kraju oženio dijelila je njegova uvjerenja i želju da budu dio crkvenih aktivnosti”, piše životna savjetnica.

Budite u korak sa vremenom

Morate biti spremni isprobati nove načine za upoznavanje prave osobe. “Većina mojih klijenata starijih od 60 godina svoje je partnere upoznala online. Uvidjeli su i sami da, u određenom razdoblju života, nije svaki samac koji negdje izađe u potrazi za ljubavnim partnerom. Dakle, ako idete na društvena događanja, ne možete znati razloge zašto je neko tamo. Na internetu to možete jer postoje stranice koje samo tome i služe.

Drugi je način odvažiti se proširiti glas među znancima.

“Jedna od mojih klijentica odlučila je rizikovati i zamoliti prijatelje i porodicu da je upoznaju s nekim ko je slobodan i u potrazi za nekim. Prije toga je već jednom pokušala izaći s muškarcem preko prijateljice, ali nisu imali dodirnih točaka. Nevoljno je pokušala ponovno nakon što sam joj kroz trening pomogla sastaviti 30-sekundni ‘info oglas’ o tome što traži od partnera. Tako je s prijateljima i rodbinom bolje komunicirala kakvu osobu želi u svom životu. Nakon toga je upravo preko člana šire porodice uspjela upoznati novog životnog partnera!” svjedoči savjetnica.

Fotografije su važne

Morate imati atraktivne fotografije za online upoznavanje. Prvi utisci temelje se upravo na fotografijama, a ne na informacijama. Stoga, uzmite sebi vremena za fotografije i izgledajte najbolje što možete.

“Jedna od mojih klijentica, inače skromna i prizemljena, izašla je iz svoje zone udobnosti, kupila crvenu haljinu, otišla u razvikani frizerski salon te platila profesionalca da je našminka. Muškarci su jako dobro reagovali na crvenu haljinu! Atraktivne fotografije čine razliku i podstiču nekoga da vas poželi upoznati”, savjet je Amy Schoen, a prenosi mojevrijeme.hr.

Muškarci, ovo vrijedi i za vas! Razmislite o lijepoj jakni ili ležernom poslovnom stilu kad se fotografišete. Ako niste sigurni koja vam odjeća najbolje pristaje, pitajte prijateljice ili članove porodice za pomoć.

Probudite avanturistički duh

I na kraju, nemojte prebrzo odustati! Ima mnogo ozbiljno zainteresiranih samaca u svojim 60-ima, i starijih. No, vrijeme je sve pa nemojte odustati ako odmah ne pronađete odgovarajućeg partnera. Isprobavanje različitih načina za upoznavanje novih ljudi i strateški plan temeljen na vašoj ličnosti ono je što se pokazalo najdjelotvornijim.

Moramo reći i da pronalaženje ljubavi u bilo kojoj životnoj dobi zahtijeva malo avanturističkog duha. Ako ga neko vrijeme niste imali, sada je vrijeme da ga ponovno pronađete. Pristupite spojevima s pozitivnim stavom pa ćete se bolje zabavljati i više uživati u potrazi!

Ako ste novi u baštovanstvu, ovo vam se može činiti čudno, ali svaki iskusniji “poljoprivrednik” znaće kakve benefite jaja imaju za biljke.

U saksijsku zemlju spustite jedno cijelo svježe jaje. Preko njega sipajte još malo zemlje, pa zatim posadite željeno cvijeće i zalivajte ga po potrebi.

Minerali koje jaje sadrži postepeno će se rastapati i sjedinjavati sa zemljom i istovremeno hraniti biljku.

Sličan efekat možete da postignete i ako u saksijsku zemlju stavite samo ljuske od jaja – svježih ili kuvanih. Izlomite ih, da bi se kalcijum lakše oslobodio iz njih i “prešao” u zemlju, odakle će hraniti korijen biljke.

Ne plašite se da na isti način održavate ljepotu i bujnost i sobnog bilja – kalcijum, fosfor i magnezijum podsticaće njihov rast i održavati ljepotu listova.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Gubitak voljene osobe neizbježan je dio života kroz cijeli životni vijek. Svako će se, prije ili kasnije, suočiti s gubitkom voljene osobe, ali moramo znati da u tome nismo sami i da je sasvim prirodno da nas preplavi osjećaj teške i dugotrajne tuge. Ono što može biti utješno jeste da će se s vremenom stvari stabilizovati, a neke rane će zacijeliti.

Kako se nositi s gubitkom voljene osobe?

Ožalošćenost je osnovna ljudska reakcija na smrt voljene osobe. Na gubitak reagujemo tugom – dubokom tjelesnom i duševnom boli. Kada za nekoga kažemo da je pogođen tugom, mislimo da je tuga zahvatila njegovo čitavo biće.
S obzirom da tuga može da bude sveobuhvatna, društva su kroz istoriju razvijala načine da pomognu svojim članovima da nastave dalje i da se suoče sa životnim promjenama koje dolaze nakon smrti bliske osobe.

Tugovanje je društveno i kulturno oblikovan izraz misli i osjećanja ožalošćene osobe.

Običaji kao što su okupljanje porodice i prijatelja, nošenje crnine, prisustvovanje sahrani i poštovanje razdoblja žalosti s posebnim ritualima, znatno variraju među različitim kulturama i zajednicama. Ipak, cilj im je uvijek isti – pomoći ljudima da prođu kroz tugu i nauče kako da nastave život bez voljene osobe.
Tuga i tugovanje su usko povezani.

Proces i faze tugovanja

Teoretičari koji su proučavali širok spektar gubitaka i iskustava ožalošćenih osoba – i djece i odraslih – slažu se da se tugovanje često odvija u tri faze: izbjegavanje, suočavanje i oporavak. Svaka faza nosi različite emocionalne i psihološke reakcije.

Naravno, ljudi se veoma razlikuju u načinu na koji tuguju, vremenu trajanja i izražavanju emocija. Ono što možemo sa sigurnošću reći jeste da tugovanje ide u valovima – s usponima i padovima – uz postepeni oporavak.

Izbjegavanje

Kad saznaju vijest, ljudi često uđu u stanje šoka, zatim nevjerice i poricanja, što može da traje od nekoliko sati do nekoliko sedmica. Ovo stanje otupjelosti je svojevrsna emocionalna zaštita dok osoba počinje da postaje svjesna gubitka. Voljena osoba bila je dio svakodnevice, i njena smrt je previše bolna da bi odmah bila prihvaćena.

Suočavanje

Kada se tugujući suoči sa stvarnošću gubitka, tuga postaje intenzivnija. Ožalošćena osoba tada može osjećati:

• tjeskobu
• duboku tugu
• protest
• ljutnju
• nemoć
• frustraciju
• osjećaj napuštenosti
• snažnu čežnju za voljenom osobom.

Često se pojavljuje potreba da se iznova prolazi kroz okolnosti smrti, s pitanjem da li se moglo nešto učiniti da se tragedija spriječi. Tuga tada postaje i potraga za smislom u gubitku. Česta je i mentalna odsutnost, problemi sa koncentracijom, nesanica, gubitak apetita, ili čak samodestruktivno ponašanje (npr. pretjerana upotreba lijekova ili rizično ponašanje).

Iako bolno, svako suočavanje približava osobu prihvatanju činjenice da je smrt konačna i da odnos s voljenom osobom mora da se premjesti iz svakodnevice u sjećanja.

Oporavak

Na početku, suočavanje s gubitkom može da okupira čitav život osobe. Vremenom se javljaju i drugi izazovi: prevazilaženje samoće, preuzimanje obaveza koje je pokojnik obavljao, prilagođavanje novom identitetu.

Prema savremenim psihološkim teorijama, oporavak je najefikasniji kada ljudi uspijevaju da se kreću između izražavanja tuge i posvećivanja svakodnevnom životu. Ta dinamika omogućava povremeno olakšanje i distancu od bola.

Posljedice tugovanja

Tugovanje bez podrške i olakšanja može da ima ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje. Kada se tuga smanji, osoba obično preusmjerava svoju emocionalnu energiju ka novim ciljevima – svakodnevnim obavezama, aktivnostima i međuljudskim odnosima.

U posebnim danima, kao što su godišnjice smrti ili praznici, tuga se može vratiti, ali to ne mora da ometa zdrav odnos prema životu.

Koliko traje tugovanje?

Nema univerzalnog odgovora. Nekada oporavak traje nekoliko mjeseci, a nekada godinama. Periodični valovi tuge mogu da potraju cijeli život, naročito nakon gubitka supružnika, djeteta, roditelja ili bliskog prijatelja.

Psihološki aspekti tugovanja

Tugovanje se često posmatra samo kao emocionalna reakcija, ali ono podrazumijeva čitav spektar psiholoških procesa: misaonih, tjelesnih, emocionalnih, duhovnih i socijalnih.

Pored tuge i čežnje, ljudi mogu osjećati i krivicu, sram, zbunjenost, pa čak i olakšanje – što sve može biti normalna reakcija, u zavisnosti od okolnosti gubitka.

Za neke osobe tugovanje je i duhovna kriza – preispituju vjeru, smisao života, prirodu smrti. Neki se povlače u sebe, drugi traže podršku zajednice, religije, ili stručnu pomoć.

Gubitak voljene osobe iznenadnom smrću

Gubitak koji dolazi naglo i bez upozorenja – poput saobraćajne nesreće, srčanog udara ili nesreće na radu – može biti naročito traumatičan. Odsustvo vremena da se osoba oprosti, kaže zbogom ili se pripremi, ostavlja dublje ožiljke. U tim slučajevima često dolazi do osjećaja šoka, poricanja, pa čak i posttraumatskog stresa.

Oni koji ostaju često se bore s pitanjima “Zašto se to dogodilo?” i “Šta sam mogao uraditi da spriječim?”. U takvim trenucima važno je imati podršku – porodice, prijatelja, ili stručnjaka.

Gubitak partnera (supružnika)

Gubitak supružnika, naročito nakon dužeg zajedničkog života, stvara osjećaj praznine i dezorijentisanosti. Osoba je izgubila saputnika, prijatelja, nekoga s kim je dijelila svakodnevicu, snove i obaveze. Često je prisutan osjećaj usamljenosti, kao i strah od budućnosti.

Osim emocionalnog bola, tuga se može izraziti i kroz konkretne svakodnevne poteškoće: od finansijskih izazova, do donošenja odluka koje je ranije dijelio par. Iako je tuga velika, mnogi vremenom pronalaze nove načine da se prilagode životu i njeguju uspomene.

Kako pomoći osobi koja tuguje

Biti uz nekoga ko prolazi kroz duboku tugu zahtijeva strpljenje, razumijevanje i prisutnost. Često ne trebaju velike riječi, savjeti ili utjehe – već samo osjećaj da nisu sami.

• Slušajte bez osuđivanja. Dajte osobi prostor da govori, plače, ćuti. Ne pokušavajte odmah da „popravite“ situaciju.
• Ne umanjujte bol. Rečenice poput: „Vrijeme liječi sve“ ili „Bar više ne pati“ mogu zvučati kao umanjivanje osjećanja. Umjesto toga, recite: „Žao mi je što prolaziš kroz ovo. Tu sam.“
• Ponudite konkretnu pomoć. Umjesto „Ako ti nešto zatreba, javi“, bolje je reći: „Idem u prodavnicu, da li ti treba nešto?“, „Mogu čuvati djecu ako želiš da se odmoriš.“
• Budite prisutni i nakon sahrane. Većina ljudi se povuče nakon prvih nekoliko dana. Prava podrška je ona koja traje – i kad se formalnosti završe.

Kada potražiti stručnu pomoć

Iako je tuga prirodan dio života, ponekad ona preraste u stanje koje zahtijeva stručnu podršku. Ako osoba:

• ne može da funkcioniše duži vremenski period,
• osjeća stalnu beznadežnost,
• ima misli o smrti ili samoubistvu,
• se povlači iz života i odnosa,
• ne može da spava, jede, ili brine o sebi,

važno je potražiti pomoć psihologa, psihijatra ili terapeuta. Tuga ne treba da se „pretrpi“ u tišini. Postoji pomoć. Postoje načini da bol bude lakši, da se uspomene sačuvaju, a život, uprkos svemu, nastavi.

Ljudi nisu svjesni, ali krvna grupa može da igra ulogu u brzini starenja. Rezultati nove studije ukazuju na to da osobe sa krvnom grupom B takoreći sporije stare.

Toni Vis-Korej sa Univerziteta Stanford proveo je godine istražujući ove biološke misterije, a njegovo istraživanje navodi da krv može pružiti važne tragove o trošenju organizma tokom godina.

Naime, krvne grupe se određuju specifičnim markerima na crvenim krvnim zrncima i antitjelima koja cirkulišu u našem krvotoku.

U ABO sistemu krvnih grupa, ljudi sa grupom B imaju antigen B na svojim crvenim krvnim zrncima i proizvode antitjela protiv antigena A.

Samo oko 10 odsto svjetske populacije spada u ovu kategoriju. Istraživači su ispitali da li ovaj jedinstveni marker može doprinijeti efikasnijem upravljanju metaboličkim promjenama, što bi moglo pomoći ovim osobama da sporije stare.

Faktori dugovječnosti

Prije nekoliko decenija, naučnici su počeli da istražuju vezu između krvnih grupa i životnog vijeka. Zaključili su da, prenosi sajt Earth, krvna grupa B može biti povezana sa izuzetnom dugovječnošću. Neki ukazuju na bolje mehanizme ćelijske popravke i regeneracije.

Drugi sugerišu da njihova tijela lakše podnose metabolički stres, što bi ih moglo zaštititi od određenih zdravstvenih problema povezanih sa starenjem.

Naučnici primjećuju da ljudi sa krvnom grupom B nisu imuni na zdravstvene rizike.

Istraživači su identifikovali nešto veću vjerovatnoću kardiovaskularnih problema među ovim osobama. Ova grupa takođe ima reputaciju veće emocionalne osjetljivosti, a neki kažu da im je potreban jak sistem podrške kako bi održali dobro mentalno zdravlje.

Uvidi u starenje organa

Sve više dokaza ukazuje na to da je starenje neravnomjeran proces u različitim dijelovima tijela. Neki organi mogu se brže pogoršati od drugih, što podiže rizik od bolesti, čak i ako osoba spolja djeluje zdravo.

Jedna velika studija ispitala je više od 5.000 dobrovoljaca kako bi se procjenila biološka starost 11 organa provjeravanjem nivoa preko 4.000 proteina u krvotoku.

Ovo istraživanje je pokazalo da otprilike 20 odsto populacije doživljava ubrzano starenje u najmanje jednom organu.
Pristup zasnovan na krvi

Postojeće metode često mjere epigenetske promjene u DNK kako bi se predvidjelo ukupno starenje. To obično zahtjeva uzorke tkiva, koje je teško prikupiti iz svakog organa. Međutim, krv je pristupačnija i može pružiti pregled nivoa proteina povezanih sa različitim unutrašnjim sistemima.

Alatke za mašinsko učenje sortiraju hiljade ovih proteina. Zatim upoređuju nivoe specifičnih proteina sa pojedinačnim organima, otkrivajući koji dijelovi možda stare brže nego što se očekivalo. Ove informacije mogle bi da se koriste za kreiranje personalizovanih strategija za usporavanje pogoršanja.

Iznad brojeva

Iako statistika pobuđuje interesovanje, svakodnevne navike obično određuju kako se ovi nalazi odražavaju u stvarnosti. Održavanje dobre ishrane, ostanak aktivan, dovoljno odmora i njegovanje jakih odnosa pomažu u stabilizaciji fizičkog i emocionalnog zdravlja. Istraživači navode da svako treba da se trudi da živi kvalitetan život.

(Izvor vijesti: Magazin)