Kako je nastala najpoznatija fotografija svih vremena?

Iako su mnogi ubijeđeni da je čuvena fotografija dorađena ili čak potpuno vještačka, to ni približno nije tačno.

Ovo je priča o tome kako je nastala najpoznatija kompjuterska pozadina svih vremena.

Ko je napravio fotografiju?

Čarls O'Rir rođen je 1941. i više od 25 godina je radio kao fotograf za časopis Nešnl geografik.

Od 1978. njegovo interesovanje se usmjerava na vinogradarstvo i proizvodnju vina, pa je fotografije na ovu temu snimao širom svijeta.

Iako se cijelog života bavi fotografijom, svoju najčuveniju fotografiju nije uslikao u toku planiranog snimanja, već sasvim slučajno.

Dok se vozio autoputem, Čarls je odlučio da siđe s puta i fotografiše prizor o kojem je često razmišljao.

Nekoliko godina kasnije, kompanija Majkrosoft isplatila mu je pozamašnu sumu za ovu fotografiju, ali O'Rir nikada nije otkrio o kojoj je cifri riječ.

Fotografija je takva kakva jeste zahvaljujući kombinaciji Fuji filma, sa pojačanim bojama i odlične optike fotoaparata koji je O'Rir tada koristio.

Cijenu fotografije nije mogao da odredi sam, pa mu je Majkrosoft poslao avionsku kartu da dođe u centralu kako bi o tome pregovarali.
Fotografija se na XP sistemu prikazuje od 2001. godine, a svakodnevno ju je posmatralo više od milijardu ljudi.

Gdje je nastala fotografija?

Dugo godina se vodila polemika o mjestu nastanka ove fotografije – Irska, Francuska i Novi Zeland predstavljali su moguće lokacije, da bi nagađanjima došao kraj kada je kompanija Majkrosoft otkrila godinama čuvanu tajnu na Jutjubu.

Pejzaž zelene livade, plavog neba i tek nekoliko oblaka nalazi se zapravo u Kaliforniji, u okrugu Napa.

„Snimljena je blizu moje kuće, dok sam išao u posjetu djevojci, sjeverno od San Franciska. Dan je jednostavno bio takav. Fotografija nije dorađena u fotošopu. Trava je bila savršena i sunce je sijalo. Na nebu nije bilo ni nijednog oblačka, ali dok sam parkirao i postavio fotoaparat, oblaci su se pojavili”, rekao je O ‘Rir, piše DDL.

Kasnije je čuveno mjesto nastanka fotografije pretvoreno u vinograd.

(Izvor vijesti: Magazin)

Podijeli tekst sa drugima na:

Test ličnosti: Šta vaša omiljena boja otkriva o vama

Naizgled jednostavno pitanje – „Koja ti je omiljena boja?“ – često krije dublje značenje nego što bismo pomislili. Psiholozi i stručnjaci za simboliku boja vjeruju da nas nesvjesne sklonosti prema određenim nijansama mogu otkriti više nego što bismo želeli – o našem temperamentu, navikama, pa čak i životnim vrijednostima.

Omiljena boja nije samo estetska preferenca – ona je prozor u vašu ličnost. Otkrijte šta boje govore o vama…

Ljubičasta

Perfekcionista, kreativac i neko ko voli da pomaže drugima – to ste vi ako vam je ljubičasta omiljena boja. Imate izraženu intuiciju i osjećaj za estetiku, ali i crtu taštine. Ne trudite se da se uklopite – vi ste svoji, magnetično privlačni i koračate životom u svom ritmu.

Crna

Ako preferirate crnu, vi ste osoba koja voli da drži konce u svojim rukama. Djelujete dostojanstveno, ozbiljno i misteriozno. Ne otkrivate lako svoja osjećanja, a svoj privatni život dijelite samo sa odabranima. Iako vas neki mogu doživjeti kao zatvorene ili zastrašujuće, zapravo ste samouvjereni, postojani i odani onima koji su vam bliski.

Bijela

Bijela simbolizuje čistoću, jasnoću i jednostavnost. Ljudi koji je biraju teže redu, eleganciji i unutrašnjem miru. Nezavisni su, organizovani i često postavljaju visoke standarde – i sebi i drugima. Djeluju smireno, ali emotivno duboko proživljavaju sve važno u životu.

Siva

Ako vam je siva omiljena, vjerovatno ste realista koji ne voli ekstremne emocije. Pouzdani ste, odmjereni i uvijek spremni na kompromis. Ljudi vas poštuju zbog vaše sposobnosti da budete pravedni, objektivni i da iz svake situacije izvučete najbolje – bez dramatizovanja.

Crvena

Strast, energija i odlučnost – to ste vi ako volite crvenu. Hrabra ste osoba koja ne bježi od izazova, a emocije pokazujete otvoreno i bez zadrške. Imate jaku harizmu, često ste u centru pažnje i prirodni ste lider. Vaš entuzijazam i direktnost osvajaju ljude oko vas.

Roze

Roze boju biraju oni koji zrače toplinom i dobrotom. Brižni ste, nježni i uvijek spremni da pružite podršku. Volite sklad, prijateljstva vam znače mnogo, a životu pristupate s lakoćom i vedrinom. Iako djelujete opušteno, vrlo ste intuitivni i znate kada treba da budete ozbiljni.

Narandžasta

Ako obožavate narandžastu, vi ste pravi društveni leptir. Uvijek ste okruženi ljudima, širite optimizam i znate kako da unesete dobru energiju gdje god da se pojavite. Ne paničite u stresnim situacijama, jer vjerujete da je svaki problem privremen – a nešto lijepo čeka odmah iza ugla.

Plava

Plava boja odražava stabilnost, povjerenje i unutrašnju snagu. Osobe koje je vole su smirene, pouzdane i vjerne. Umiju da slušaju, saosećaju s drugima i rijetko kada donose odluke ishitreno. Porodica, prijateljstvo i istina su im među najvišim vrijednostima.

Zelena

Zelenu biraju oni koji teže balansu, prirodi i iskrenosti. Imate izraženu emocionalnu inteligenciju, promišljeni ste i rijetko reagujete impulsivno. Ljudi vam se dive zbog vaše staloženosti i sposobnosti da zadržite neutralnost čak i pod pritiskom.

Žuta

Ako je žuta vaša boja, vi ste vedar duh sa bogatom maštom. Puni ste ideja, volite slobodu, i uvijek pronalazite svjetlu stranu svega. Ponekad djelujete povučeno, ali u suštini ste mudri, duhoviti i spremni da podelite svoje znanje sa drugima.

Braon

Ljubitelji braon boje su prizemni, praktični i izuzetno vjerni. Cijenite iskrenost, dosljednost i jednostavne životne radosti. Uvijek ste tu kada je potrebno, ne volite neiskrenost i smatrate da se do uspjeha dolazi isključivo trudom i poštenjem.

Tirkizna

Tirkiznu boju biraju oni koji teže balansu između razuma i emocija. Ako vam je tirkiz omiljena boja, vjerovatno ste komunikativni, duhoviti i puni kreativnih ideja. Imate smiren i pribran nastup, ali u vama se krije čitav svijet emocija. Lako uspostavljate kontakte, znate kako da se izrazite i drugi često traže vaš savjet, jer zračite mudrošću i poverenjem.

Mađenta

Mađentu, intenzivnu boju između crvene i ljubičaste, vole ljudi koji ne žele da se uklope u prosječnost. To su snažne, nezavisne ličnosti koje se ne plaše da pokažu svoju autentičnost. Imaju izražen senzibilitet, ali i snažnu volju – spiritualni su, intuitivni i strastveni u svemu što rade. Vole duboke odnose, umjetnost i sve što ima simboliku. Mađenta je boja transformacije – a ako je volite, često prolazite kroz unutrašnje procese rasta i promjena.

Zlatna

Zlatna boja simboliše uspjeh, samopouzdanje i mudrost. Ljudi koji je vole često imaju visoke ambicije, ali i izražen osjećaj za moral i pravednost. Ako volite zlatnu boju, volite i lijepe stvari, ali ne po svaku cijenu – vaša potreba za uspjehom uvijek je povezana sa unutrašnjim vrijednostima. Harizmatični ste, velikodušni i često vas drugi vide kao vođe ili uzore.

Srebrna

Srebrnu boju biraju oni koji teže eleganciji, suptilnosti i duhovnoj ravnoteži. Ako volite srebrenu boju, imate istančanu intuiciju, tiho samopouzdanje i zračite sofisticiranošću. Sposobni ste da sagledate stvari iz više uglova, skloni ste introspekciji i umijete da balansirate između razuma i emocija. Imate izraženu empatiju, ali se rijetko otvarate svakome.

(Izvor vijesti: Politika)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kina robotima osvaja svijet

Dok je veliki dio globalne pažnje i dalje usmjeren na trgovinske sporove, tiša ali vjerovatno značajnija transformacija događa se iza zidova fabrika u Kini – a pokreću je roboti.

Kina je sada jedna od najautomatizovanijih nacija na Zemlji, prema nedavnom izveštaju “Njujork tajmsa”.

Sa više robota po radniku nego SAD, Nemačka ili čak Japan, zaostaje samo za Južnom Korejom i Singapurom, a i ta razlika se brzo smanjuje.

Ništa nije slučajno

Godine 2015, kineska vlada je pokrenula “Made in China 2025”, sveobuhvatnu nacionalnu strategiju za dominaciju u visokotehnološkoj proizvodnji.

Cilj ovog poteza bio je unaprjeđenje ključnih industrija poput električnih vozila, brodogradnje i brzih željeznica, i transformacija Kine iz centra za masovnu proizvodnju u tehnološki moćnu proizvodnu silu.

Ranije je China Daily izvjestio da je jedan od ciljeva inicijative bio proizvodnja 100.000 industrijskih robota godišnje. Kina ne samo da je dostigla taj cilj – ona ga je premašila.

Roboti na sve strane

Prema Međunarodnoj federaciji za robotiku, zemlja je rasporedila više od 276.000 robotskih radnika samo između 2022. i 2023. godine, što čini više od polovine svih instaliranih robota na globalnom nivou u tom periodu.

Rezultat je to da kineske fabrike sada proizvode robu brže, jeftinije i sa većom dosljednošću nego ikada ranije, zahvaljujući armijama robotskih radnika koji rade non-stop.

Razlika sve veća

Stručnjaci upozoravaju na sve veću razliku između Kine i zapadnih zemalja poput SAD-a.

Dok se američka proizvodnja preusmjerila na visokotehnološke industrije poput vazduhoplovstva i medicinske tehnologije, ovi sektori zahtjevaju ljudsku stručnost koju je teško automatizovati.

U međuvremenu, Kina je uspješno preusmjerila svoju robotsku industriju na praktične, skalabilne primjene.

Dodatno komplikuje stvari dominacija Kine u snabdijevanju teškim rijetkim metalima, koji su neophodni za izgradnju samih robota koji sada pokreću ovu proizvodnu revoluciju.

SAD i dalje u velikoj meri zavise od kineskog izvoza ovih resursa, što je pojačalo uticaj Pekinga u trgovinskim sporovima.

(Izvor vijesti: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najštetniji doručak koji svi obožavamo

Skok šećera u krvi samo je jedna od mnogobrojnih negativnih posljedica po zdravlje, kada se jedu pogrešne namirnice za doručak.

Doručak koji u sebi ima visok nivo šećera, zasićenih masti i prerađenih sastojaka, bez vlakana, proteina ili vitamina je najgori izbor kada je doručak u pitanju.

Posebno je važno da izbor prvog obroka bude adekvatan jer pogrešan izbor vodi ka narušenom zdravlju.

Peciva, pite i druge pekarske đakonije su najčešći izbor doručka kod nas i to je ujedno i velika greška u ishrani kojoj svi podliježu zbog ubrzanog tempa života.

Iako će ovakav izbor doručka u trenu oterati glad, peciva su prepuna su rafinisanih šećera, nezdravih masti i prerađenog brašna, zbog čega mogu da doprinesu problemima kao što su debljanje i upalne reakcije u tijelu.

Primjeri najštetnijeg doručka

  • Kroasan sa čokoladom i gazirani sok

Ovaj doručak sadrži previše šećera i bijelog brašna, i nula hranljivih materija. Izaziva nagli skok šećera u krvi, pa brzi pad i nakon njega se vrlo brzo ponovo gladni.

  • Krofne i zaslađena kafa sa mlijekom

Prženo u ulju, bogato trans mastima i šećerom jedna je od najgorih kombinacija za srce i šećer u krvi.

  • Industrijske žitarice i mlijeko

Ovakav doručak često ima više šećera nego neki kolači, nisu zasitni, a imaju puno praznih kalorija.

  • Doručak u čaši/flaši kao kupovni šejkovi ili jogurti sa okusima

Ove namirnice pune su dodatnih šećera i vještačkih aroma. Izgledaju zdravo, ali često nutritivno su siromašni.

(Izvor: Politika)

 

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ugašen Skajp, zamijenio ga Tims

Skajp, najpoznatija aplikacija za video-pozive preko interneta, juče je i zvanično prestala sa radom poslije 22 godine.

Umjesto njega, proradiće nova Majkrosoftova aplikacija po imenu Tims.

Da li će na nju automatski biti prijavljeni svi korisnici Skajpa? Koliko je laka za upotrebu?

Kako je najavljeno, Skajp će biti ugašen u maju 2025. godine. Kako će ovo uticati na korisnike širom svijeta koji su navikli na ovu aplikaciju i ko će najviše biti pogođen?

Majkrosoft je odlučio da korisnike Skajpa prebaci na Majkrosoft Tims.

Skajp, kada se pojavio, bio je pionir u oblasti video-komunikacija i internet poziva.

Ta aplikacija je u posljednjih nekoliko godina doživela pad popularnosti. Kako je objasnio Marko Vučetić iz Srpske IT asocijacije, sve je krenulo 2023. godine. Skajp je platforma za koju smo se svi mi nekako vezali, ali gašenjem Skajpa, mislim da će ostati da živi u svim platformama.

„Majkrosoft je otkupio tu platformu 2011. godine za oko osam milijardi dolara, ali Skajp nije doživeo ekspanziju, već blagi pad. Skajp je izgubio trku sa drugim platformama – Tims, Zum…”, rekao je Marko Vučetić iz IT asocijacije.

Kako je istakao Aleksandar Mastilović, konsultant za strateško planiranje i razvoj, sa pandemijom smo dobili ljude skeptične prema digitalnoj transformaciji.
„Taj period je transformisao način komunikacije, ne samo u video-pozivima već su se nametnule i druge aplikacije sa dobrim komunikativnim alatima. Skajp je danas stvar emocije pionirskog projekta. To je klasičan primjer smjene generacija”, napomenuo je Mastilović.

Ističe da je Majkrosoft odlučio da je Tims bolji sa svojim gotovim i pomoćnim alatima koji podržavaju naprednu komunikaciju. Oni su donijeli dobru strateški poslovnu odluku.

Skajp je izgleda dobio najbolju reklamu sada kada se gasi

„Majkrosoft je prelazak uradio vrlo dobro i ova priča o prelasku sa Skajpa na Tims nije od juče. Svi podaci biće prebačeni. Promjene su u doba digitalizacije brze i normalno je da se dešavaju. Vještačka inteligencija će sigurno donijeti neke nove platforme, sve platforme rade na implementaciji VI. Kroz Tims je moguće koristiti sve Majkrosoftove sisteme”, rekao Vučetić.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Psi smanjuju krvni pritisak

Možda će u bližoj budućnosti prisustvo pasa u bolnicama postati uobičajena stvar. Jer, jedna studija koja je nedavno predstavljena u Sjedinjenim Državama pokazuje da se nivo anksioznosti kod srčanih bolesnika smanjivao za 24 odsto pošto bi “čovjekov najbolji prijatelj” proveo 12 minuta uz njihovu bolničku postelju.

Autori te studije – stručnjaci s Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu – kažu da je kod pacijenata sa srčanim oboljenjima, koje su posjećivali dobrovoljci, nivo zabrinutosti i nemira opadao za samo 10 odsto, a da kod onih koji nisu imali nikakve posjete nije bilo pozitivnih promjena.

Istraživači su otkrili da je bolesnicima koji su se nakratko družili s četvoronošcima padao i srčani pritisak, kao i nivo norepinefrina, hormona stresa, a to zapravo sugeriše da im je srce bolje funkcionisalo.

Ipak, najuočljivije je bilo popravljanje njihovog raspoloženja. Naravno, za ljude koji boluju od srca, ovakav pomak je vrlo važan, pošto su oni obično depresivni, i osjećaju se bespomoćno.

Prema riječima Keti Kol, članice istraživačkog tima, neki od njih su već poslije treće noći u bolnici izrazito zabrinuti i uznemireni.

Ekipa iz Los Anđelesa je za potrebe svoje studije “angažovala” pse različitih rasa, koji su istrenirani za pružanje pomoći u liječenju.

Ali ovi eksperti ističu da i neobučeni psi djeluju veoma umirujuće na osobe sa srčanim problemima. Isti efekat bi, dodaju oni, mogle da proizvedu i druge životinje, ukoliko je bolesnik vezan za njih.

(Izvor vijesti: Politika)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vještačka inteligencija na putu da preuzme kontrolu nad ljudima

Džefri Hinton, jedan od najuticajnijih naučnika u oblasti vještačke inteligencije i dobitnik prestižne Turingove nagrade, još jednom je iznio ozbiljno upozorenje: tehnologija koju je pomogao da se stvori, mogla bi jednog dana da izmakne ljudskoj kontroli.

U intervjuima i javnim nastupima, Hinton sve glasnije izražava zabrinutost da se čovječanstvo nalazi na prekretnici – i da možda nećemo biti spremni za ono što dolazi.

„Ljudi još uvijek nisu shvatili šta dolazi”, rekao je Hinton.

„Zamislite sisteme koji mogu da razmišljaju brže od nas, da uče iz vlastitog iskustva i da postavljaju ciljeve koji nisu nužno usklađeni sa ljudskim vrijednostima. Šta ćemo da radimo kada ne budemo više mogli da ih isključimo?”

Naučnik iza revolucije

Hinton, rođen u Londonu 1947. godine, odrastao je sa fascinacijom za razumjevanjem kako mozak funkcioniše. Ta radoznalost ga je navela da istražuje oblast vještačkih neuronskih mreža.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je svijet bio uglavnom skeptičan prema neuronskim mrežama u kompjuterima, Hinton je video njihov potencijal. Vjerovao je da ove mreže, napravljene po uzoru na ljudski mozak, mogu da naprave revoluciju u načinu na koji mašine uče i obrađuju informacije.

Hinton je bio ključna figura u razvoju dubokih neuronskih mreža – tehnologije koja se danas koristi u prepoznavanju glasa, generisanju slika, prevodu jezika i sistemima poput ChatGPT-a. Njegov rad sa studentima u ranim 2000-im postavio je temelje za ono što danas nazivamo duboko učenje (deep learning).

Godine 2013. Hinton je pristupio Guglu kako bi doprinjeo razvoju vještačke inteligencije, ali se 2023. povukao sa te pozicije, navodeći da želi slobodno da govori o rastućim rizicima.

„Dok sam bio u Guglu, morali smo da budemo pažljivi sa izjavama. Sada želim da budem iskren – mislim da idemo u veoma opasnom pravcu”, upozorava naučnik.

Kao primjer potencijalne opasnosti, Hinton navodi moć generativnih modela – poput onih koji mogu da stvaraju veoma uvjerljive tekstove, fotografije i video snimke.

„Zamislite svijet u kojem ne možemo više da razlikujemo šta je stvarno, a šta ne. To podriva povjerenje u institucije, u demokratiju, u samu istinu”, prenosi CBS Mornings.

Zloupotreba AI u vojne svrhe

Još ozbiljnije, Hinton upozorava na mogućnost da vojne sile koriste AI sisteme za donošenje odluka u borbenim situacijama.

„Kada autonomni oružani sistemi odlučuju koga da napadnu, bez ljudske kontrole, rizikujemo katastrofe. A kad AI dobije sposobnost da kreira sopstvene strategije i taktike, ulazimo u teren koji nismo spremni da kontrolišemo”.

Šta bi to moglo da znači? Prema Hintonu, najopasniji scenario nije holivudski već nešto tiše i podmuklije. AI bi mogla da postane toliko efikasna u obavljanju zadataka da bi ljudi mogli da postanu suvišni – ne zato što ih neko namjerno isključuje, već zato što sistemi sami preuzimaju ključne funkcije.

„Ako mašine budu znale kako da manipulišu informacijama, finansijskim tržištima ili čak ljudskim emocijama – a to već polako pokazuju – one mogu polako da preuzimaju vlast, bez nasilja i bez otpora”.

Ne postoji garancija da će AI voljeti ljude

On upozorava da ne postoji garancija da će visoko razvijeni sistemi vještačke inteligencije „voljeti” ljude.

„Nema razloga da vjerujemo da će superinteligentni sistem automatski imati naše vrijednosti. Ako mu cilj bude efikasnost, a mi stanemo na put toj efikasnosti – mi postajemo smetnja”, upozorava Hinton.

On, ipak, ne predlaže da se razvoj AI zaustavi, ali poziva na globalnu saradnju kako bi se definisala pravila i mehanizmi kontrole.

„Moramo da uvedemo međunarodne propise, baš kao što imamo za nuklearno oružje. AI može da bude i korisna i opasna – ali samo ako je pod našom kontrolom”.

U vremenu kada se kompanije utrkuju ko će pre razviti najnapredniji model, Hintonovo upozorenje dolazi kao poziv na buđenje.

„Možda još uvek nije kasno da djelujemo. Ali ako ne počnemo sada, možda nećemo dobiti drugu priliku”.

Zabrinutost stručnjaka

Hinton nije jedini stručnjak koji izražava zabrinutost zbog budućnosti koju oblikuje AI. Ilon Mask, suosnivač OpenAI-a i Tesla kompanije, već godinama upozorava da bi vještačka inteligencija mogla da postane „egzistencijalna prijetnja čovječanstvu”.

Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju, takođe, ističe da moramo hitno da razvijemo sisteme koji će osigurati da „ciljevi AI sistema ostanu u skladu sa ljudskim interesima”.
„Razvijamo tehnologiju koja je potencijalno moćnija od svega što smo do sada stvorili, uključujući nuklearno oružje. A sve to radimo bez odgovarajuće kontrole i nadzora”, istakao je Rasel.

Čak i Sem Altman, izvršni direktor OpenAI-a, kompanije koja stoji iza ChatGPT-a, pozvao je na regulaciju i međunarodnu saradnju, naglašavajući da bi „jedna mala grupa ljudi mogla da donese odluke koje će uticati na cijelu planetu”.

Neophodna naučna odgovornost i regulativa

Džefri Hinton vjeruje da je neophodna kombinacija naučne odgovornosti i političke regulative. On predlaže osnivanje međunarodnog AI nadzornog organa, nešto slično kao Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), koje bi pratilo razvoj napredne tehnologije i obezbjedilo transparentnost u istraživanjima.

Kompanije koje razvijaju moćne AI sisteme morale bi da dobiju dozvole i da se pridržavaju strogih etičkih standarda, uz mogućnost gubitka licence u slučaju prekršaja.

Obavezno bi bilo i ugrađivanje „kill switch“ opcija – svi napredni sistemi morali bi imati ugrađene bezbjednosne mehanizme, koji omogućavaju trenutno isključivanje u slučaju nepredviđenog ponašanja.

Sistemi moraju proći rigorozna testiranja

Hinton posebno insistira na zabrani razvoja AI sistema koji imaju mogućnost da autonomno donose odluke o životu i smrti u ratnim zonama. Prije nego što se bilo koji model pusti u širu upotrebu, takođe, morao bi da prođe rigorozna testiranja da bi se provjerilo da li postoji rizik od manipulacija, dezinformacija ili štetnog ponašanja.

„Ne možemo očekivati da će tržište samo od sebe regulisati ovu tehnologiju. Potrebne su nam snažne institucije, jasni zakoni i međunarodna saradnja”, zaključio je Hinton.

„Ako budemo čekali da problemi isplivaju na površinu, biće prekasno”, zaključio je Hinton.

(Izvor vijesti: Politika.rs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Japanske mudrosti za dobar život i kad ne “cvjetaju ruže”

Japanski koncept života može da ponudi zaista drugačije uvide u pronalaženje sreće

U Japanu se sreća često duboko povezuje sa drugima i oni važe za jednu od srećnijih nacija. Cijenjenje malih stvari je naime obilježje japanske sreće.

Omoijari je intuitivno razumijevanje drugih – saosećanje koje se takođe može usmjeriti ka unutra.

Vabi-sabi nas može naučiti da pronađemo ljepotu u nesavršenosti, da cijenimo tihu radost u stabilnim životnim trenucima.

Evo nekih dobrih vijesti: postoje bezbrojni načini da se traži i pronađe sreća, navodi doktorka Marijana Pogosjan, predavač kulturne psihologije i konsultant specijalizovan za međukulturne tranzicije.

Mnogi od ovih načina stavljaju čoveka u centar. To jest, razvijanjem naših unutrašnjih snaga, postizanjem ciljeva i životom po našim vrijednostima, možemo sebi stvoriti prilično bogatstvo.

U ovom smislu, sreća se može posmatrati kao jedan od najznačajnijih životnih „uradi sam” projekata, gdje svako od nas uživa u samostalnom autorstvu i odgovornosti nad svojim ručnim radom.

Kada je, kako navodi Pogosjan, psiholog Jukiko Učida prvi put počela da proučava sreću u različitim kulturama, ovaj fokus na individualni trud bio je iznenađenje za nju. Odrastajući u Japanu, Učida je učena da je sreća više relaciona. Može se naći među nama, a ne u nama samima.

Njene studije su potvrdile njene intuicije: za Japance, društvena podrška igra veću ulogu u blagostanju nego samopoštovanje, posebno u poređenju sa američkim kontekstom.

„U Japanu, sreća ima više ravnoteže. Iako su naše vještine i dostignuća važni, naša sreća je duboko povezana sa drugima”, objašnjava ona za Psihology Today.

Harmonija sa prirodom i jedni sa drugima

Naša ograničenja postaju posebno očigledna u vremenima teškoća. Duga istorija prirodnih katastrofa Japana ojačala je kulturnu vrijednost života u harmoniji i sa okolinom i jedni sa drugima. Ovo prepoznavanje međuzavisnosti, zauzvrat, jača „sisteme uzajamne podrške” i podstiče snažno pridržavanje društvenih normi, napominje Učida.

Ovi sistemi su vitalni za kolektivnu otpornost u vremenima krize. Kao što je pokazalo Učidino istraživanje nakon razornog zemljotresa u Tohoku-Kantu 2011. godine, oni takođe nude uvid u suptilnosti relacione sreće.

„Čak i usred široko rasprostranjene tuge, mnogi ljudi su i dalje mogli da dožive trenutke svojevrsnog blagostanja”, kaže Učida.

Ovo je, prema njenim riječima, bilo moguće zahvaljujući „transcendentalnom” načinu razmišljanja koji je osjetljiv na našu međusobnu povezanost i tradicionalne japanske stavove prema sreći.

Dugoročna, obična sreća

Postoji nekoliko obilježja japanske konceptualizacije sreće. Jedna od njih je otpornost.

„Japanska mudrost podržava dugoročnu sreću”, kaže Učida.

To znači veći fokus na ravnoteži nego na jurenju za emocionalnim uzletima ili hedonistički „savršenim” trenucima. Regulacija emocija je pažljivija i promišljenija. Unutrašnji mir je veoma cijenjen. To je strpljiv, „sačekaj i vidi” pristup, objašnjava Učida, onaj koji čini sreću održivijom.

Još jedna karakteristika je uvažavanje malih stvari. U svojim intervjuima Učida je otkrila da mnogi Japanci definišu dobar život kao „heibun na džinsei” – stabilan, običan život. „Normalan život”, u doslovnom prevodu termina. Postoji duboko uvažavanje mirnih, neupadljivih dana i malih, tihih radosti koje oni nude. Dobar obrok. Zajednički smjeh. Besprekorno plavo nebo. Veseli pas.

Kako Učida napominje, sreća ne mora da dolazi iz velikih ili izvanrednih trenutaka. Jedna od Učidinih studija sa zaposlenima iz različitih kultura pokazala je ovu teoriju. Dok su američki i britanski učesnici često povezivali svoju sreću na poslu sa dostignućima kao što su titule i bonusi, japanski učesnici su svoju sreću opisali kao skromnu i suptilnu – ne nešto što bi moglo da promijeni svijet.
Tri japanska koncepta

Istraživanje sreće kroz različite kulturne perspektive širi perspektive, produbljuje razumevanje jedni drugih i podstiče međusobno učenje. Prema Učidi, to nam takođe može pomoći da se odvojimo od posmatranja sreće kao oskudnog resursa za koji moramo da se takmičimo. Kada prepoznamo da ljudi traže sreću na različite načine, skloniji smo saradnji, kaže ona. Nismo rivali, već saputnici na putu.

Tri japanska koncepta mogu ponuditi uvid u vođenje dobrog života.

Omoijari: Ljubaznost prema drugima, ljubaznost prema sebi

Mješavina empatije, saosećanja i pažljivosti, omoijari je intuitivno razumijevanje drugih. Smatra se osnovnom japanskom vrijednošću, omoijari je opisan kao „altruistička osjetljivost” i „sposobnost i spremnost da se osjeti ono što drugi osećaju”. Učida ga naziva intuitivnom društvenom podrškom.
„Omoijari se odnosi na to da budete usklađeni sa potrebama drugih, da ih predviđate i da nudite ono što je najkorisnije – čak i bez da vas se to pita.“

Važno je napomenuti da se ova osjetljivost može usmjeriti i ka unutra. Prepoznavanje i zadovoljavanje sopstvenih potreba je, samo po sebi, radikalan čin ljubaznosti.

Vabi-sabi: Ljepota u nesavršenosti

Budistički koncept vabi-sabija je više od estetike koja cijeni „rustičnu jednostavnost“ ili „prigušenu eleganciju“ sa kojom se povezuje. Njegov uticaj se proteže i na japansku psihologiju.
„Vabi-sabi nas uči da život nije samo uzlet hedonističkih težnji ili preokret živahne sreće“, kaže Učida.
„Umjesto toga, možemo naučiti da cijenimo tihu radost u stabilnim, pa čak i monotonim životnim trenucima.“
Kao i kod ikebane – japanske umjetnosti aranžiranja cvijeća – koja koristi i pupoljke koji tek treba da procvjetaju i one koji su prošli svoj vrhunac, filozofija vabi-sabija, prema Učidi, poziva nas da cijenimo urođenu ljepotu prolaznosti u svakoj fazi života.
Kako bi bilo zaustaviti našu stalnu težnju ka savršenstvu i odustati od navike odlaganja sreće dok sve ne bude kako treba?

Iči-go iči-e: Zbirka konačnih trenutaka

Prevedena kao „jedan život, jedan susret“, frazu iči-go iči-e, kaže se, skovao majstor čaja Rikju u 16. veku. Rikju je učio da je svako okupljanje na ceremoniji čaja događaj koji se dešava jednom u životu, i pošto se nikada ne smije ponoviti tačno onako kako jeste, zaslužuje puno prisustvo i pažnju praktičara. Kao takav, iči-go iči-e je poziv da cijenimo svaki susret onakvim kakav jeste: prolazan, jedinstven i dar. „Ne nužno od Boga“, dodaje Učida, „već od samog života i prirode.“
Kako bismo se odnosili prema svojim trenucima kada bismo znali da je svaki od njih jedinstveno iskustvo?
Kao što je francuska filozofkinja Simon Vejl jednom napisala: „Pažnja je najređi i najčistiji oblik velikodušnosti.“ Kako bi se osećali ponuditi takvu velikodušnost drugima, svetu i sebi?

Slutnja radosti

Odjeci japanske mudrosti mogu se pronaći kroz vjekove i kulture: drevni stoici, koji su vjerovali da nam život u harmoniji sa samim sobom omogućava da živimo u harmoniji sa univerzumom; mistici, koji su zahvalnost nazivali najvišim oblikom molitve; pjesnici, koji nas, iznova i iznova, podučavaju da držimo oči i srca otvorenima.
Možda nas onda dobar život poziva da se krećemo kroz svoje dane sa blagim iščekivanjem neke ili druge radosti. To bi mogla biti ljubav, u svim njenim permutacijama. Zamislite da stojite na ivici zaljubljivanja, znajući da dolazi. Koi no jokan na japanskom – predznak ljubavi. Ili, to bi jednostavno moglo biti ostajanje otvorenim za ljepotu naših običnih dana, dok se istovremeno sećamo da smo već primaoci najvećeg dara od svih: samog života.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Navike koje uništavaju telefon tokom punjenja

Ako imate kvalitetan punjač i masku koja nije previše debela i omogućava telefonu da „diše”, nije nužno da je skidate masku svaki put.
Ali ako primjetite da se telefon značajno grije dok se puni — onda bi bilo bolje da je skineš tokom punjenja.

Punjenje telefona dok mu je maska na mjestu nije nužno loše samo po sebi, ali može imati neke potencijalne probleme.

Na prvom mjestu ukoliko imate naviku da telefon punite sa zaštitnom maskom na njemu, rizikujete oštećenje baterije.

Pregrijevanje

Tokom punjenja, telefon se prirodno zagrijeva. Maska (posebno deblje ili slabo prozračne) može da spriječi rasipanje toplote, pa telefon može da se pregrije. Prekomjerno zagrijevanje tokom punjenja vremenom oštetiće bateriju i skratiti njen vijek.

Besprovodno punjenje

Ako koristite bežično punjenje debela ili metalna maska može smanjiti efikasnost punjenja ili čak spriječiti punjenje. Takođe može dovesti do većeg zagrijevanja.

Fizičko oštećenje konektora

Ako maska nije dobro napravljena, može ometati priključivanje kabla za punjenje i vremenom oštetiti priključak.

Sigurnost

U rijetkim slučajevima kod jeftinih punjača ili kablova, loše rasipanje toplote u kombinaciji sa maskom može izazvati povećan rizik od pregrijevanja ili oštećenja uređaja.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Med i bademi smanjuju holesterol

Dve šake badema dnevno smanjuju nivo lošeg LDL holesterola za gotovo deset procenata.

Svakodnevno uzimanje šake pečenih badema u medu možda zvuči kao čisto uživanje, ali može biti i zdrav način da poboljšate nivo holesterola u krvi.

Dve nove studije sugerišu da med i bademi pojedinačno imaju specijalna svojstva koja pomažu da se zaštitimo od srčanih bolesti. To, međutim, ne znači da sada možemo da se bacimo na poslastice kao što je baklava, u nadi da ćemo sniziti holesterol.

Med i bademe polako uvoditi u ishranu

Umjesto toga, kažu naučnici, med i bademe treba polako uvoditi u ishranu i njima zamenjivati drugu kaloričnu hranu, da bismo iskoristili sve dobrobiti bez dobijanja viška kilograma.

U prvoj studiji, istraživači sa Univerziteta Ilinois su otkrili da med sadrži istu količinu antioksidanasa kao voće i povrće, uključujući špinat, banane, narandže i jagode. Međutim, potrebno je da pojedete značajnu količinu meda da biste dobili istu dozu antioksidanasa koju dobijate jedenjem komada voća.

Možda to i zvuči kao velika količina meda, ali autor studije dr Niki Endžset kaže da dodavanje male količine meda može da poveća efekat namirnica dobrih za srce i tako održava nivo holesterola pod kontrolom.

“Med može da zamjeni šećer i druge zaslađivače koji se inače koriste, i da se tako unesu značajne količine antioksidanasa”, tvrdi dr Endžset.

Ona i njene kolege su otkrili da je unošenje mješavine 4 supene kašike meda sa dve šolje vode povećalo nivoe antioksidanasa u krvi 25 muškaraca koji su učestvovali u njihovoj petonedjeljnoj studiji. Istraživači kažu da je to prvi put pokazalo da med ima antioksidativno dejstvo kod ljudi.

Taman med ima više antioksidanasa

Jedna ranija laboratorijska studija istog istraživačkog tima pokazala je da taman med ima veću koncentraciju antioksidanasa. Njihovi nalazi predstavljeni su nedavno na godišnjem sastanku Američke hemijske asocijacije, a studiju je finansirao Nacionalni bord za med.

U odvojenom istraživanju, kanadski naučnici su otkrili da bademi mogu značajno da snize tzv. loš (LDL) holesterol. Iako su ranije studije pokazale da ishrana bogata orašastim plodovima može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti, nije bilo poznato koliko komada je potrebno pojesti da bi se to postiglo.

Testirane tri dijete

U ovoj studiji, koju je finansirao Odbor za badem Kalifornije, istraživači su testirali tri dijete na 27 muškaraca i žena sa visokim holesterolom u periodu od tri mjeseca.

Za mjesec dana, učesnici su jeli veliku dozu badema (oko 2 šake) što je iznosilo nešto manje od četvrtine njihovog ukupnog dnevnog unosa kalorija.

U narednih mjesec dana, jeli su manje doze (jednu šaku) badema, dok su u posljednjih mjesec dana, jeli su integralni kolač mafin sa niskim sadržajem masti, koji je imao istu količinu kalorija, proteina i masti (zasićenih i polinezasićenih) kao bademi.

Nakon poređenja nivoa holesterola tokom i poslije svakog režima ishrane, istraživači su otkrili da su nivoi LDL smanjeni u prosjeku za 4,4% kod dijete sa manjim udjelom badema i 9,4% kod dijete sa većim porcijama.

“Bili smo veoma impresionirani – kaže autor studije dr Dejvid J.A. Dženkins, direktor Centra za kliničku ishranu i faktore rizika u bolnici St. Majkl u Torontu, u svom saopštenju.

Pored toga, odnos LDL i HDL („dobrog“) holesterola promjenio se u korist „dobrog“ za gotovo 8% kada je uzimano pola doze badema i za 12% kod pune doze, tokom perioda od četiri nedjelje.

Bademi imali pozitivan uticaj

To znači da su bademi imali dobar uticaj na LDL holesterol bez smanjenja količine HDL. Nasuprot tome, nivo holesterola nije se značajno promjenio poslije faze sa mafinom.

Orašasti plodovi su dobar izvor proteina i nemaju holesterol, ali Američka asocijacija za srce ističe da oni, ako se samo dodaju uobičajenoj ishrani, mogu učiniti više štete nego koristi, jer imaju mnogo masti i kalorija.

Pored badema i ostalo koštunjavo voće, uključujući orah, pekan, kikiriki, makadamija orah i pistaći, takođe, utiču na smanjenje nivoa holesterola.

Dr Dženkins kaže da su, iako nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala da svi orasi imaju jednaku zdravstvenu vrijednost, bademi naročito dobro istraženi.

Njegova studija je objavljena naučnom časopisu Američke asocijacije za srce.

(Izvor vijesti: Magazin)

Podijeli tekst sa drugima na: