Kategorija: Edukacija

Mladeži koji mijenjaju oblik, boju i veličinu mogu biti maligni pa ih treba pregledati.

Ljudi imaju mladeže po tijelu, neki više, neki manje i to nije ništa neobično niti zabrinjavajuće. Medicinski naziv za mladeže je nevus, a mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu.

S godinama se pojavljuju novi, a ono što trebate da uradite je da obratite pažnju na njihove karakteristike. Ljudi u prosjeku imaju između 10 i 40 mladeža. Mogu biti smeđi, crni, ružičasti, ravni, glatki, naborani ili podignuti.

Mladeži nastaju kada ćelije u koži rastu u grupi, umjesto da su rasprostranjeni. Ove ćelije se nazivaju melanociti i proizvode melanin.

Postoje određeni znakovi koji ukazuju da se može raditi o melanomu ili drugoj vrsti raka kože. Opasni mogu biti madeži koji nastaju nakon 25. godine, a ovo su obilježja zbog kojih biste trebali da posjetite ljekara:

1.  Asimetričnost
2.  Boja nije jednaka cijelom površinom
3.  Mladeži veći od otprilike 6 mm
4. Nepravilne ivice mladeža
5. Promjene u veličini, boji, obliku, visini
6.  Svrab i krvarenje

Kada posjetiti dermatologa?

Mladeže bi trebalo pregledati barem svake druge godine. Takođe, čim primijetite bilo kakve promjene na mladežu ili područje oko njega postane bolno, vrijeme je za pregled.

Opasnost od melanoma se u nekim slučajevima povećava, na primjer – ljudi koji imaju više mladeža, imaju i veću opasnost od pojave karcinoma. Isto tako, oni koji imaju porodičnu istoriju melanoma su u većoj opasnosti, kao i oni koji imaju neobične mladeže.

Mladeže treba zaštititi od sunca kremom ili odjećom.

Što se melanom ranije pronađe, to ga je lakše liječiti, pa je važno da se u slučaju bilo čega sumnjivog što prije obratite svom ljekaru.

Mladeže možete i sami pregledati uz pomoć aplikacija za telefone poput SkinVision. Mladež se fotografiše i aplikacija potom procjenjuje koliki je stepen rizika da je mladež maligan. To, naravno, nije zamjena za odlazak kod ljekara, prenosi RTCG.

Svakome od nas se nekad dogodilo da smo ambiciozno kupili veliku količinu krompira, skuvali ih nekoliko i zaboravili na ostatak u zadnjem dijelu ostave.
Nekoliko nedjelja nakon toga, imali ste šta i da vidite – tvorevine koje liče na sve osim na krompir kakav ste kupili. Postavlja se pitanje šta bi trebalo biti vaš sljedeći potez? Da li biste ih trebali baciti u smeće ili pokušati da spasite što se spasiti da?

Proklijali krompir (ni)je jestiv

Kratak odgovor je: zavisi. Kad krompir počne da klija, dobije izrasline koje imaju visoku koncentraciju jedinjenja koja se nazivaju glikoalkaloidi i koji mogu uzrokovati neugodan, gorak ukus. Većina ljudi vjerovatno neće primijetiti bilo kakve loše efekte od konzumacije zanemarivih količina takvog krompira. Zapravo, jedno od tih jedinjenja, nazvan solanin, je isti spoj koji se prirodno pojavljuje u patlidžanima, paradajzima i paprici. Međutim, ako se konzumira u velikim količinama, može biti otrovan.

Ako imate krompir koji generalno dobro izgleda i ima tek nekoliko malih izdanaka, možete ih pažljivo ukloniti nožem za guljenje. Samo pripazite da dobro izrežete oko izdanaka, izrezujući i njihovo korijenje. Ti će krompiri nakon kuvanja biti jednako ukusni kao i normalni, prenosi centarzdravlja.hr.
Ali, ako izdanci izgledaju poprilično veliko, vjerovatno ih je najbolje baciti. Velike klice otpuštaju puno solanina i mogu vas učiniti poprilično bolesnima. Simptomi trovanja solaninom uključuju groznicu, glavobolju i ozbiljne želučane tegobe.

Da li je zeleni krompir jestiv

Krompir koji je bio izložen svijetlu počeće da proizvodi hlorofil, kao i solanin. Ako je zelena boja na krompirima svijetla i uglavnom se nalazi samo na kori, dobro ih ogulite kako biste uklonili zelene djelove i nastavite s pripremom. Ako je zelenilo prešlo i na bijeli dio krompira, radije ga bacite.

Tamne mrlje na krompiru?

Ako gulite krompir i naiđete na nekoliko tamnih mrlja ispod kore, to je vjerovatno rezultat udaraca tokom transporta ili koncentracije prirodnih šećera. Samo isijecite te djelove i nastavite s pripremom, prenosi RTCG.

Jagode i brusnice sadrže veće količine pesticida, stoga treba biti posebno pažljiv tokom pranja. Takođe je važno osigurati da i lisnato povrće bude pravilno oprano, kaže Ashleigh Tosh.

Voće i povrće često naizgled djeluje čisto, posebno ako se sjaji, ali to ne znači da ga ne treba pošteno oprati. Nakon pranja dobro prebrišite svaki komad papirnatim ubrusom.

Takođe, dobro je oprati voće i povrće koje se prije jela guli. Naime, tokom guljenja ga držite u rukama i bakterije dolaze na vašu kožu s koje prelaze na oguljeni dio koji planirate pojesti. Zato ga je prije guljenja dobro oprati, npr. banane, mandarine, dinje…

Iako zvuči pomalo čudno, mudro je proprati i limenke. Naime, stručnjaci preporučuju pranje limenki prije otvaranja i istresanja hrane iz nje. Kažu da na limenkama može biti puno bakterija koje nakon otvaranja lako završe u hrani koju jedemo.

“Određene namirnice iz supermarketa treba posebno dobro oprati. Voće za koje je utvrđeno da sadrži veće razine pesticida uključuje jagode i brusnice, stoga treba biti posebno pažljiv tijekom pranja. Također je važno osigurati da i lisnato povrće, poput zelene salate i kelja, bude pravilno oprano”, savjetuje Ashleigh Tosh, iz MuscleFood.com, online trgovine zdravom hranom.

Ovo su namirnice koje bi po njoj trebalo posebno dobro oprati prije jela:

Jagode

Jagode se moraju pravilno isprati kako bi se uklonili prljavština i ostaci pesticida. Naime, ovo voće najvjerojatnije sadrži jak koktel pesticida, kaže.

Krompir

Preskakanje ribanja i pranja krompira moglo bi uzrokovati bolesti koje se prenose hranom. Kao korjenasto povrće, krumpir može apsorbirati pesticide i bakterije iz tla, pojasnila je.

Kelj

Lisnato povrće poput kelja povezuje se sa štetnim bakterijama uključujući E. Coli i salmonelu, stoga je važno temeljito ga isprati pod mlazom vode, savjetuje Ashleigh Tosh.

Zelena salata

I nju treba temeljito oprati. Takođe, izbjegavajte kupovinu polutrule ili mokre salate jer bi to mogao biti znak da nešto nije u redu, tvrdi.

Brusnice

Istraživanja pokazuju da brusnice često sadrže visoku količinu pesticida jer ih poljoprivrednici koriste kako bi se riješili insekata koji napadaju voće.

Jabuke

Utvrđeno je da jabuke sadrže više pesticida od drugog voća, uključujući pojedine pesticide u visokim koncentracijama, kaže Tosh.

Koštuničavo voće

Breskve, šljive i nektarine sadrže sojeve listerije koji mogu uzrokovati bolest. Čvrsto ih izribajte i isperite pod tekućom vodom, savjetuje, a prenosi The Star.

Migrena je tip glavobolje koja se razlikuje od obične glavobolje po intenzitetu bola, simptomima i dužini trajanja. Jedna od četiri žena i jedan od dvanaest muškaraca imaju migrenu u nekom periodu svog života.

Migrena najčešće počinje u djetinjstvu ili adolescenciji. Kod nekih ljudi napadi vremenom prestanu, a kod nekih se nastavljaju tokom cijelog života.

Migrenu obično karakteriše jak, pulsirajući bol, pretežno na jednoj strani glave, dok obična glavobolja može biti manje intenzivna i više difuzna, lokalizovana po cijeloj glavi.

Migrenu čine napadi bola u polovini glave često propraćeni mučninom i slabošću. Sama riječ migrena je nastala od grčkih riječi za polovinu lobanje (imi-kranija).

Ovaj kompleksni poremećaj direktna je posljedica hiperaktivnosti mozga pod uticajem sredine, svjetlosti, mirisa… Ovo rezultira nizom hemijskih procesa koje iritiraju nerve i krvne sudove mozga, na taj način uzrokujući bol.

Za razliku od obične glavobolje, migrena je često praćena dodatnim simptomima kao što su mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlost i zvuk. Mučnina i povraćanje su centralnog porijekla i nemaju veze sa hranom ili nekim uzrokom u digestivnom traktu.

Migrenu često prate i zamagljen vid, slaba koncentracija, zapušen nos, dijareja, obilno mokrenje i znojenje.

Pričanje u snu službeno se zove somnilokvij. Jedan je od oblika parasomnije, odnosno smetnji u ponašanju za vrijeme spavanja. Vrlo je često i ne smatra se medicinskim problemom.

Ljudi pričaju u snu najviše 30 sekundi, a dešava se i da neki pričaju više puta tokom noći. Ponekad su to jasne fraze i reči, a ponekad je u pitanju samo mrmljanje.

“Prema mom iskustvu, pričanje u snu može biti povezano sa preopterećenošću živčanog sistema i nastaje zbog prekomernog gledanja u ekran prije spavanja ili velikog unosa kofeina tokom dana”, kaže dr Nerina Ramlakhan, terapeutkinja i ekspertinja za san, piše Web MD.

Ako inače ne pričate u snu, a odjednom ste počeli, ovo mogu da budu razlozi:

• emocionalni stres;
• poremećaj temperature;
• upotreba određenih lekova koji utiču na mozak.

Takođe, do govorenja u snu može doći kod osoba koje su samokritične, kao i kod onih koji sebi zadaju visoke ciljeve. Veoma često osobe koje žele da sve drže pod kontrolom ne govore naglas ono što misle i to se dešava kada podsvest preuzme kontrolu nad svešću.

Nivo kofeina u krvi mogao bi uticati na količinu tjelesne masti u organizmu, što je faktor koji bi zauzvrat mogao povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

To su nalazi studije iz marta 2023. godine koja je koristila genetske markere za utvrđivanje definitivnije veze između nivoa kofeina, BMI-a i rizika od dijabetesa tipa 2.

Istraživački tim s Karolinska Instituta u Švedskoj, Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji i Imperial Collegea u Londonu u Velikoj Britaniji rekao je da bi se nekalorična pića s kofeinom mogla proučavati kao potencijalno sredstvo za smanjenje nivoa tjelesne masnoće.

“Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi bile su povezane s nižim BMI-om i masom cijelog tela”, napisali su istraživači u svom radu.

Nadalje, genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi bile su povezane s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2. Procenjeno je da je približno polovina učinka kofeina na sklonost dijabetesu tipa 2 posredovana smanjenjem BMI.

Studija je uključivala podatke od nešto manje od 10.000 ljudi prikupljene iz postojećih genetskih baza podataka, a usredsredila se na varijacije u/ili blizu specifičnih gena za koje se zna da su povezani s brzinom kojom se kofein razgrađuje.

Uopšteno, oni s varijacijama koje utiču na gene, nazvanima CYP1A2, i genom koji to reguliše, koji je nazvan AHR, mogu sporije razgraditi kofein, dopuštajući mu da duže ostane u krvi. Ipak, oni, takođe, uopšteno piju manje kofeina.

Pristup nazvan Mendelska randomizacija korišćen je za određivanje vjerovatnih uzročnih odnosa između prisutnosti varijacija, bolesti poput dijabetesa, tjelesne mase i faktora načina života.