Kategorija: Edukacija

Nedostatak gvožđa u krvi problem je koji muči mnoge. Ako vas stalno prati osjećanje umora i nedostatak energije, pospani ste, blijedi, teško se koncentrišete i jednostavno nemate snage, svakako bi trebalo da provjerite krvnu sliku, jer su upravo to najčešći simptomi nedostatka gvožđa.Ono može dovesti i do anemije, ozbiljnije malokrvnosti, koju karakteriše smanjeni nivo eritrocita i hemoglobina.

Zbog anemije ljekari mogu da vam prepišu tablete koje sadrže gvožđa, ali ključ uspješne borbe je pravilna ishrana u kojoj su zastupljene namirnice bogate gvožđem.

Predstavljamo vam sedam najmoćnijih prirodnih izvora gvožđa.

Cvekla

Cveklu s razlogom zovu jednom od najzdravijih namirnica. Puna je gvožđa i zbog toga sjajna za anemične osobe. To je niskokalorična namirnica s puno vlakana i dobrih proteina, koja nas čini sitima i daje nam energiju.

Kupinovo vino

Ovo piće preporučuje se kod malokrvnosti jer u sebi sadrži znatne količine gvožđa, ali i vitamina C, te prema nekim istraživanjima, poboljšava apsorpciju gvožđa i do 300 odsto. U njemu treba uživati umjereno – samo jedan decilitar dnevno biće dovoljan za popravljanje krvne slike.

Sjemenke (bundeva, lan, susam)

Možda niste ni znali kako su razne sjemenke dobar izvor gvožđa. Možete da ih konzumirate kao samostalne grickalice ili kao dodatak raznim jelima.

Džigerica

Iznutrice su generalno među najboljim izvorima gvožđa, pogotovo ako ste sigurni u njihovo porijeklo i kvalitet. Osim gvožđa, u džigerici se nalaze razni minerali, proteini i vitamini korisni za naše zdravlje.

Crveno meso

Za osobe koje konzumiraju meso i žele da poprave unos gvožđa, teletina, junetina i govedina odličan su izbor. Nemasno crveno meso bogat je izvor gvožđa.

Pasulj

Pasulj je jedna od najpopularnijih mahunarki na svijetu. Osim što je ukusan, koristan je i zbog količine gvožđa koju sadrži u sebi, otprilike 5,1 mg gvožđa na 100 grama kuvanog pasulja.

Leblebija

Leblebija čini čuda za našu probavu, ali i za krvnu sliku. Spada u grupu namirnica koje u sebi sadrže gvožđe, vitamin C i folnu kiselinu, ključne za sintezu hemoglobina.

Svaki stepen razlike između dvije ruke rizik od srčanog ili moždanog udara u narednih 10 godina povećava za jedan odsto.

Ova studija ukazuje da što je veća razlika u krvnom pritisku između ruku, to je veći vaskularni rizik, pa je ključno izmjeriti pritisak u obje ruke kako bi se utvrdilo koji pacijenti su pod značajno povećanim rizikom.

Razlika od 10 više ili manje smatra se normalnom – i nije razlog za zabrinutost. Međutim, veća očitavanja mogu biti znak sužavanja ili očvršćavanja arterije, što može uticati na protok krvi.

Simptomi arterijske hipertenzije mogu biti glavobolja, zujanje u ušima (tinitus), vrtoglavica, mučnina, osjećaj težine u grudima, kratak dah, brzo zamaranje, slabija tolerancija napora i smetnje vida. Međutim, ne bi trebalo zaboraviti da bolest često nema nikakvih simptoma, te je zbog toga i zovu “tihi ubica”.

Ponekad nastaje hipertenzivna kriza – nagli skok krvnog pritiska praćen jakom glavoboljom, povraćanjem i prolaznim neurološkim deficitima. To je hitno stanje i zahtijeva brzu reakciju kako bi se krvni pritisak snizio te spriječile posljedice koje mogu biti fatalne, prenosi Kurir.

​Istraživanja o povezanosti kafe i depresije pokazala su da ljudi uopšteno imaju blaže simptome depresije kada piju kavu. Evo kako su to objasnili naučnici.

Kofein je stimulans koji se nalazi u hrani i pićima poput kave, stoga nam može dati energiju i osjećaj poleta. Upravo su zato znanstvenici odlučili istražiti povezanost kafe i depresije, što je pokazalo da ljudi uopšteno imaju blaže simptome depresije kada piju kafu.

Brojne su studije o učincima kafe na tijelo otkrile i druge pozitivne koristi, poput smanjenja rizika od razvoja raka ili moždanog udara. Ispijanje kafe takođe može smanjiti rizik od razvoja demencije i Parkinsonove bolesti, navodi 24sata.

Zaštitni spojevi prisutni u zrnima kafe, zajedno s učincima kofeina, mogu poboljšati naše mentalne kognitivne sposobnosti i smanjiti vjerovatnoću razvoja Alzheimerove bolesti.

Depresija pogađa milione ljudi, a ozbiljnost simptoma varira od osobe do osobe. Neki od najčešćih simptoma uključuju gubitak interesa za aktivnosti koje su vam nekada pružale zadovoljstvo, poteškoće s koncentracijom i nedostatak energije.

Čini se da ispijanje kafe može pomoći osobama s dijagnozom depresije. Međutim, to ne znači da bi kafa trebala postati stalni dio vaše prehrane. Iako postoje određene zdravstvene koristi od konzumiranja kafe, postoje i negativne strane pretjerane konzumacije.

Kofein je postao neizostavan među radnicima i studentima koji traže dodatnu energiju za izvršavanje svojih zadataka. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra da su četiri šoljice kafe normalne veličine bezbjedne. Ipak, konzumacija kafe može izazvati nuspojave poput nemira, ubrzanog otkucaja srca i nesanice.

Ukoliko imate običaj često da pijete kiselu vodu, saznajte koliko je to zapravo dobro.

Prirodne gazirane vode su bogate otopljenim mineralima poput natrijuma, hlorida, kalcijuma, joda i kalijuma, čiji sastav određuje ukus i ljekovita svojstva. Preporučuju se za hidrataciju tokom pojačanog znojenja te u slučajevima dehidracije.

Gazirana voda je osjvežavajući napitak koji osim hidratacije ima i druge zdravstvene benefite:

• pomaže u regulaciji tjelesne težine
• podstiče probavu
• poboljšava funkciju bubrega
• reguliše tjelesnu temperaturu,
• koncentraciju
• pozitivno utiče na raspoloženje

PH vrijednost gazirane vode je između tri i četiri, što je blago kiselo, ali ne utiče na ukupnu kiselost tijela, kao što bi mnogi pomislili.

Mnogi to ne znaju, ali gazirana voda takođe može povećati nivo leptina i podstaći osjećaj sitosti, što je čini korisnom za kontrolu apetita i podršku raznim vrstama dijeta.

Ipak, preporuka je da se velike količine mineralne vode ne konzumiraju odmah nakon intenzivne tjelesne aktivnosti ili treninga, kako bi se izbjeglo eventualno narušavanje ravnoteže elektrolita u organizmu.

Prema nekim studijama, gazirana voda zapravo pomaže da pročistite grlo i poboljšate sposobnost gutanja, što će pomoći vašem ukupnom varenju.

U dvonedjeljnoj studiji, 40 osoba koje su pile gaziranu vodu su češće praznili crijeva nego što je uobičajeno, zbog čega je 58% učesnika prijavilo smanjenje problema sa zatvorom, piše Eat This Not That.

Iako je istraživanje ograničeno, neki kažu da konzumiranje gazirane vode zapravo može da pomogne u poboljšanju zdravlja srca snižavanjem LDL (lošeg) holesterola i šećera u krvi, a istovremeno povećavajući HDL (dobar) holesterol.

Takođe je objavljeno da se procijenjeni rizik od smanjenja srca tokom 10 godina umanjio za 35% kada se pije gazirana voda, prenosi Krstarica.

Velika nova studija pokazala je da je grupa lijekova nazvanih triptani najučinkovitiji lijek za odrasle osobe koje pate od akutne migrene.

Više od 89.000 ljudi učestvovalo je u istraživanju koje je predvodio Univerzitet Oxford. Upoređivana je djelotvornost 17 različitih oralnih lijekova koji se obično koriste za tretiranje migrene, s rezultatima koji su nedavno objavljeni u The British Medical Journalu.

Glavni autor studije rekao je da su se četiri triptana – eletriptan, rizatriptan, sumatriptan i zolmitriptan – pokazali najefikasnijima, piše BBC, a prenosi Jutarnji list.

Triptani su grupa ljekova koji se često daju kao alternativa kada lijekovi protiv bolova ne pružaju olakšanje. Oni djeluju oponašajući radnje moždane hemikalije serotonina, opuštajući preaktivne živce koji izazivaju neuralgičan bol.

Upoređujući lijekove, istraživači su otkrili da je eletriptan najučinkovitiji za ublažavanje bola nakon dva sata, a slijede ga rizatriptan, sumatriptan i zolmitriptan.

Najdjelotvorniji za ublažavanje bola do 24 sata bili su eletriptan i ibuprofen.

Noviji ljekovi, kao što su lasmiditan, rimegepant i ubrogepant, takođe su bili uključeni u studiju, ali nisu bili toliko efikasni kao triptani.

“Otkrili smo da su svi licencirani lijekovi bolji od placeba, ali neki su bolji od drugih aktivnih lijekova za akutno liječenje migrene, što je nešto novo”, rekao je glavni autor studije Andrea Cipriani, profesor psihijatrije na Univerzitetu Oxford.

Novo istraživanje otkriva specifičnu dob u kojoj se osoba zvanično smatra starom, izazivajući nas da preispitamo svoje shvatanje starenja i njegovog uticaja na život.

Istraživanje koje je sprovelo Američko psihološko društvo obuhvatilo je 14.056 stanovnika Njemačke. Tokom 25 godina učesnici su osam puta odgovarali na pitanje o tome u kom dobu smatraju da neko postaje star kako bi se vidjelo kako se njihovo mišljenje mjenja s godinama, piše LADBible, prenosi b.92.

Rezultati su pokazali da sredovječni i stariji ljudi vjeruju da starost počinje kasnije u životu, dok mlađi misle da dolazi ranije. To i nije posebno iznenađujuće. Na primjer, kada su učesnici rođeni 1911. godine imali 65 godina, smatrali su da starost počinje u dobi od 71 godine. Nasuprot tome, oni rođeni 1956. godine, kada su dostigli 65 godina, vjerovali su da starost počinje u 74. godini.

Tokom četrdesetih godina života percepcija starosti blago se pomjera. Učesnici su s 64 godine u prosjeku mislili da starost počinje s 74,7 godina, dok su s 74 godine tu granicu pomjerili na 76,8 godina. Čini se da niko ne želi da misli da je star. Zanimljivo je da su žene i zdravi ljudi uopšteno smatrali da starost počinje kasnije nego što su to mislili muškarci ili oni koji su se osjećali usamljeno ili imali lošije zdravlje.

Dr Markus Vetstajn, autor studije, primjetio je:

“Možda je početak starosti odložen, jer ljudi starost vide kao nepoželjno stanje”.

Međutim, ovo nije jedina studija o starenju sprovedena ove godine. Druga istraživanja otkrila su da se molekule i mikrobi u tijelu značajno mjenjaju u određenim fazama života, posebno u 44. i 60. godini, što sugeriše da se proces starenja ubrzava tokom tih perioda.

Profesor Majkl Snajder, genetičar sa Univerziteta Stenford koji je učestvovao u istraživanju, izjavio je:

“Ne mjenjamo se samo postepeno s vremenom. Postoje trenuci kada dolazi do dramatičnih promjena, posebno u srednjim 40-im i ranim 60-im, bez obzira na to koju vrstu molekula analiziramo”.

Njegov savjet je da prilagodimo svoje životne navike dok smo još uvijek zdravi, kako bismo usporili te promjene.

Konzumiranje vode je veoma važno za različite procese u organizmu, a u posljednje vrijeme posebno se ističe važnost ispijanja čaše vode čim se probudimo.

Na prazan stomak, pre doručka, čaša vode budi tijelo i pokreće procese varenja, stimuliše rad gastrointestinalnog trakta. Korisna je i za crijevnu mikrofloru, za ljepšu i čistiju kožu.

Da bi navika dala pozitivne rezultate voda treba da bude sobne temperature.

Nutricionista i viša direktorka globalnog kliničkog istraživanja i ishrane preduzeća “Veit vočers” Mišel Kardel ističe da je određena količina vode ključna za zdravlje cijelog organizma, jer pomaže našem tijelu da pravilno funkcioniše regulisanjem tjelesne temperature, podržavanjem probave, smanjenjem opterećenja bubrega i jetre ispiranjem otpadnih materija i optimiziranjem snage mozga.

Čak i samo neznatna dehidracija do dva posto može dovesti do simptoma kao što su glavobolje, vrtoglavice, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom i umor. Zbog toga su se pojavile razne teorije o važnosti vode, a posebno se ističe ona koja navodi kada je poželjno piti vodu.

Neki tvrde da je pitka voda najvažnija kad se probudimo jer tako poboljšavamo zdravlje, izgubimo višak kilograma uključujući još neke koristi po zdravlje.

Naravno, ne zna se koliko nam je vode dnevno potrebno, kao ni količina kojom započinjemo dan.

Demencija i Alchajmerova bolest sve su češći među starijom populacijom, a riječ je o oštećenju pamćenja, ali i drugih intelektualnih sposobnosti.

Stručnjak je otkrio da konzumacija jedne voćke može pomoći pri smanjenju rizika od demencije.

Prema mišljenju ljekara Emera Mek Svinija, kozumacija veće količine borovnica može poboljšati vaše sposobnosti pamćenja.

Smatra se da pola šoljice dnevno pomaže zdravlju mozga.

“Borovnice su bogate antioksidansima, posebno antocijaninima, koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa i upale — dva faktora povezana s padom kognitivnih sposobnosti”, objasnio je ljekar za The Sun, prenosi B92.

Redovno uvođenje borovnica u ishranu utiče na poboljšanu funkciju mozga, zadržavanje pamćenja i rizik od bolesti povezanih sa starenjem poput demencije.

Ovo nije prvi put da se borovnice povezuju s manjim rizikom od pojave demencije, s obzirom na to da je studija Univerziteta u Sinsinatiju otkrila da konzumacija ovog bobičastog voća u pedesetima pomaže pri zadržavanju pamćenja.

Naučnici su ispitali 33 osobe u pedesetime te polovini ispitanika dali vrećicu borovnica. Ispitane osobe su nakon unosa voća pokazali značajnije poboljšanje vještina pamćenja.

Doktor preporučuje i smanjenu konzumaciju alkoholnih pića, na način da naizmjence pijete alkoholno i bezalkoholno piće.