Kategorija: Edukacija

Ljetna depresija je oblik sezonske emocionalne nestabilnosti koji se javlja upravo u mjesecima kada većina ljudi očekuje dobro raspoloženje i društvenu aktivnost – zbog čega je često zanemarena i pogrešno shvaćena.

Dok mnogi s nestrpljenjem iščekuju ljeto, sunčane dane, laganiju odjeću i godišnje odmore, za neke ljude upravo ovo doba godine donosi osjećaj tjeskobe, umora i tuge.

Iako se najčešće govori o zimskom obliku sezonskog afektivnog poremećaja, stručnjaci upozoravaju da i ljetna depresija postoji – i da može biti jednako ozbiljna.

Šta je ljetna depresija i kako se razlikuje od zimske?

Sezonski afektivni poremećaj (SAD – Seasonal Affective Disorder) obično se povezuje s padom raspoloženja tokom zimskih mjeseci. Međutim, kod manjeg broja ljudi simptomi depresije javljaju se upravo ljeti – obično između juna i septembra.

Za razliku od zimske depresije, koja često uključuje povećanu potrebu za snom i hranom, ljetna depresija češće se manifestuje kroz:

• nesanicu
• gubitak apetita
• anksioznost i razdražljivost
• osjećaj napetosti i unutrašnjeg nemira
• pad koncentracije
• emocionalnu iscrpljenost

Osobe koje pate od ovog poremećaja mogu se osjećati dodatno izolirano jer okolina očekuje vedrinu i dobro raspoloženje. Ta neusklađenost između unutrašnjeg stanja i vanjskih očekivanja često pojačava osjećaj krivnje i nesporazuma.

Zašto neki ljudi teže podnose ljeto?

Uzroci ljetne depresije nisu potpuno razjašnjeni, ali stručnjaci navode nekoliko faktora koji mogu igrati značajnu ulogu:

Poremećen ritam spavanja

Produžen dan i veća izloženost svjetlosti mogu narušiti prirodni ciklus spavanja i budnosti, što direktno utiče na raspoloženje.

Vrućine i toplotni stres

Visoke temperature mogu izazvati fizičku nelagodu, umor i razdražljivost, posebno kod osoba koje su osjetljivije na klimatske promjene.

Socijalni pritisak i poremećaj rutine

Ljetni mjeseci često znače promjene u svakodnevnoj rutini – raspusti, godišnji odmori, putovanja. Osobe koje nemaju pristup „idealnom ljetu“ kakvo se promovira u medijima mogu osjetiti frustraciju, isključenost i pritisak da se osjećaju dobro kada to zapravo nisu.

Narušeno samopouzdanje

Odjeća koja otkriva više tijela, očekivanja o „idealnom izgledu“ i stalno prisutne slike „savršenih ljeta“ na društvenim mrežama mogu pogoršati osjećaj nesigurnosti i sram zbog vlastitog tijela.

Finansijski stres

Ljeto često podrazumijeva veće troškove – izlasci, putovanja, proslave. Osobe koje nisu u mogućnosti da prate taj tempo mogu osjetiti nelagodu, stid ili dodatnu tjeskobu.

Ljetna depresija: Kako prepoznati simptome i šta možete učiniti

Ljetna depresija, kao i svaki oblik depresije, nije nešto što treba zanemariti ili „izdržati“. Ako primijetite da se simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme, traju nekoliko sedmica i negativno utiču na svakodnevno funkcionisanje, važno je da se obratite psihologu ili psihijatru.

Nekoliko koraka može vam pomoći u ublažavanju simptoma:

Održavajte stabilnu dnevnu rutinu i pokušajte ići na spavanje i buditi se u približno isto vrijeme

Boravite u hladu i klimatiziranim prostorijama kada su temperature visoke

Ograničite vrijeme provedeno na društvenim mrežama koje nameću nerealna očekivanja

Uvedite male rituale koji vam pomažu da se osjećate sigurno i mirno – šetnja ujutro, vođenje dnevnika, čitanje

Prihvatite da ne morate voljeti ljeto – nema ništa loše u tome što ga doživljavate drugačije od većine

Ljeto ne mora biti savršeno – ali vaše mentalno zdravlje je prioritet

Važno je znati da je potpuno legitimno osjećati se loše u periodu kada se od svih očekuje vedrina i bezbrižnost. Ljetna depresija možda nije vidljiva na prvi pogled, ali je stvarna i zaslužuje ozbiljan pristup.

Ako prepoznajete kod sebe ove simptome, obratite se stručnoj osobi – podrška postoji i dostupna je.

Briga o mentalnom zdravlju ne prestaje s dolaskom ljeta. Naprotiv, upravo tada može postati još važnija.

(Izvor vijesti: Ljepota i zdravlje)

Ne zna se koliko je stara priča o tome da jedna jabuka dnevno čuva zdravlje, prvenstveno srce. Možda nekima zvuči iznenađujuće, ali dr Emili Liming, dijetetičarka na Kings koledžu u Londonu, smatra da ova vjekovna izreka nije sasvim pogrešna.

„Jabuke su bogat izvor fitonutrijenata koji su važni za vaš imuni sistem, poput vitamina C-e i antioksidanata. Vitamin C-e pomaže vašem tijelu da proizvodi antitijela i da vaše imune ćelije putuju do mjesta infekcije, dok antioksidansi mogu smanjiti upale, pomažući vam da se brže oporavite ako se razbolite“, kaže dr Liming.

Jabuke podržavaju imuni sistem na dva načina

Naglašava da je voće posebno dobro za održavanje zdravlja crijeva. „S obzirom na to da 70 procenata imunih ćelija živi u crijevima, zdrav crijevni mikrobiom je važan dio podrške vašem imunom sistemu“, kaže Limingova.

Objašnjava da jabuke podržavaju imuni sistem na dva načina. Prvo, samo jedna jabuka sadrži 100 miliona mikroba, za koje je pokazano da doprinose crijevnom mikrobiomu, pomažući mu da razgradi hranu i učini fitonutrijente dostupnim tijelu za upotrebu.

Drugo, prosječna jabuka sadrži oko četiri grama vlakana – što je izvor goriva za dobre bakterije u vašim crijevima, koje pomažu u regulisanju imunog odgovora. (Za voće s još većim sadržajem vlakana doktorka savjetuje da probate nar, kivi ili maline.)

Tri dana dovoljno za promjene

Naravno, dodaje dr Liming, nijedna hrana ne može da vas spriječi da se razbolite.

„Raznovrsne vrste voća i povrća pružaju niz vlakana, hranljivih materija, polifenola i drugih antioksidanata za vaše zdravlje. Redovno jedite integralne žitarice, pasulj, orašaste plodove i sjemenke jer su posebno bogate vlaknima, što vam pomaže da unesete 30 grama vlakana dnevno“, ističe dijetetičarka.

Ako se pitate: „Koliko će vremena biti potrebno da promjene u vašoj ishrani pozitivno utiču na vaš crijevni mikrobiom“, odgovor dr Liming je: „Samo tri dana“.

„Ako vodite računa o zdravlju crijeva, vjerovatno je da će to prilično brzo početi da pomaže vašem imunološkom sistemu“, zaključuje dr Emili Liming, dijetetičarka na Kings koledžu u Londonu.

(Izvor vijesti:RTS )

Kako prepoznati toplotni udar i zaštititi se tokom velikih vrućina

Visoke temperature koje traju danima mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje. Toplotni udar je opasno stanje koje može dovesti do otkazivanja organa, pa čak i smrti, ako se ne prepozna i ne reaguje na vrijeme.

Manje poznati simptomi

Pored uobičajenih znakova poput visoke tjelesne temperature (40°C i više), crvene, vruće i suhe kože, postoji i niz manje očiglednih simptoma. Jedan od njih je promijenjeno ponašanje – zbunjenost, nerazgovijetan govor ili razdražljivost.

Ljekar opšte prakse i klinički savjetnik u The Independent Pharmacy, Donald Grant, naglašava da je važno znati na šta treba obratiti pažnju:

“Simptomi toplotnog udara uključuju visoku tjelesnu temperaturu, promijenjeno ponašanje, mučninu, ubrzan rad srca i glavobolju. Izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu i kontrola unosa tečnosti najučinkovitiji su načini da se smanji vjerovatnoća pojave ovog opasnog stanja”, rekao je.

Prevencija je ključ

Grant ističe da korišćenje kreme za sunčanje i nošenje odgovarajuće odjeće može pomoći u rashlađivanju tijela i sprječavanju pregrijavanja.

“Krema za sunčanje je neizostavna uoči toplotnog talasa jer pomaže u sprječavanju opekotina od sunca i toplotne iscrpljenosti. Kremu treba nanijeti svakih dva sata”, objasnio je.

Takođe, lagana i široka odjeća može poboljšati sposobnost tijela da reguliše toplotu i održi sigurnu temperaturu. Nošenje šešira i sunčanih naočara dodatno štiti glavu i oči, pomažući tijelu da ostane rashlađeno.

Oprez zbog dehidracije

Izbjegavanje dehidracije je od ključnog značaja jer može dovesti do toplotne iscrpljenosti, blažeg oblika bolesti izazvane toplotom, koja može prerasti u toplotni udar ako se ne liječi.

“Simptomi dehidracije uključuju vrtoglavicu, pojačanu žeđ, suha usta i tamnožuti urin. Do toga može doći usljed nedostatka tečnosti i prekomjernog znojenja. Zbog toga je važno boraviti u hladu i unositi dovoljno tečnosti kako bi se izbjegla dehidracija”, poručio je dr Grant.

Ako neko pokazuje znakove toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara, treba ga odmah premjestiti na hladno mjesto i pomoći mu da se rashladi i unese tečnost.

(Izvor vijesti: B92)

Ljetna sezona ne može da prođe bez sočne, slatke lubenice, ali kako da budete sigurni da ćete izabrati onu pravu?

Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako da prepoznate savršeno zrelu lubenicu koja će biti zvijezda svakog vašeg piknika ili poslije porodičnog ručka.

1. Pogledajte mrlju od ležanja

To je mjesto gdje je lubenica ležala na zemlji. Zrela lubenica ima kremasto žutu ili narandžastu mrlju. Ako je ta fleka bijela – plod vjerovatno nije dovoljno zreo.

2. Kucnite je – treba da “odzvanja”

Lagano tapnite lubenicu dlanom. Ako čujete dubok, šupalj zvuk – to je dobar znak da je lubenica puna soka. Tup zvuk može da znači da je prezrela ili suva.

3. Obratite pažnju na oblik i veličinu

Bira se simetrična lubenica, bez udubljenja, pukotina ili mekih dijelova. Srednje veličine su često najslađe.

4. Pogledajte boju kore

Zrela lubenica ima tamnozelenu koru i mat površinu. Ako je kora sjajna, vjerovatno još nije sazrela.

5. Mrežaste linije i ožiljci

Smeđe mrežaste linije, koje podsjećaju na ogrebotine, pokazuju da je plod dobro oprašen i da bi mogao biti naročito sladak.

6. Težina je važna

Podignite lubenicu – ako je teža nego što izgleda, to znači da je puna vode, a to je upravo ono što želite.

*Na pijaci ili u supermarketu, ovi savjeti pomoći će vam da odaberete lubenicu koja će vas rashladiti, osvježiti i oduševiti svojim ukusom.

Postoji trenutak u ljetu kada kajsije dostignu vrhunac zrelosti – postaju slatke, sočne, mirišu na sunce i djetinjstvo. Taman mekane pod prstima, pune soka koji obećava savršeni zalogaj. I baš tada dolazi pravi trenutak za galetu – onu rustičnu, nepretencioznu ljepoticu među kolačima.

Galeta ne traži precizno razvlačenje kora, savršeno slaganje slojeva ni sate u kuhinji. Dovoljno je par kajsija, malo putera, mrvica šećera i jedno tijesto koje se grli sa voćem dok se sve na kraju ne pretvori u sočan, mirisan desert koji vas vraća u djetinstvo.

Hrskave ivice, karamelizovani voćni sokovi koji cure niz ivicu, i ona prva parčad koja nestaju odmah po vađenju iz rerne. Ovo je desert koji ne zahtijeva vrijeme ni vještinu – samo uživanje.

Vrijeme pripreme: oko 100 minuta

Sastojci:

Za tijesto:

250 g brašna
150 g hladnog putera (isječenog na kockice)
2 kašike šećera
1 prstohvat soli
4-5 kašika hladne vode (po potrebi)

Za fil:

8-10 kajsija
2 kašike šećera
1 kašika gustina (ili griza)
1 kesica vanilin šećera ili nekoliko kapi ekstrakta vanile
malo limunovog soka

Za posipanje:

1 jaje za premazivanje
malo smeđeg šećera
Priprema:

Priprema tijesta:

U činiji pomiješati brašno, šećer i so. Dodati hladan puter i rukama utrljavati dok se ne dobiju sitne mrvice. Postepeno dodavati hladnu vodu, dok se tijesto ne poveže. Formirati disk, umotati u foliju i staviti u frižider minimum 30 minuta.

Priprema fila:

Kajsije isjeckane na kriške izmješati sa šećerom, gustinom, vanilom i malo limunovog soka. Ostaviti da odstoji dok se tijesto hladi.
Sastavljanje galete:

Ohlađeno tijesto razvući u krug (prečnik oko 30 cm) na papiru za pečenje. Po sredini tijesta rasporediti kajsije, ostavljajući oko 5 cm slobodne ivice. Slobodna ivica tijesta preklapati prema sredini preko voća, stvarajući nepravilne ivice. Premazati ivice umućenim jajetom i posuti smeđim šećerom za hrskavost.

Pečenje:

Peći u prethodno zagrijanoj rerni na 190 stepeni oko 35-40 minuta, dok tijesto ne porumeni, a voće pusti sok

(Izvor vijesti: 24Sedam)