Kategorija: Tehnologija

Kineski ljekari su u gradu Nakču, na nadmorskoj visini većoj od 4.500 metara, u kineskoj Autonomnoj oblasti Siđang odnosno Tibetu, uspješno izveli prvu robotsku urološku operaciju na daljinu koristeći 5G mrežu, saopštili su danas kineski zvaničnici.

Operacija je izvedena u realnom vremenu uprkos udaljenosti od 4.000 kilometara između dvije bolnice koje su bile uključene u proceduru, piše danas Juronjuz.

Zbog ekstremnih uslova na velikoj nadmorskoj visini, izazovi su obuhvatali stabilnost robotske opreme, brzinu i pouzdanost 5G prenosa, kao i sposobnost lekara da djeluju pod otežanim uslovima.

Kako bi operacija bila uspješna, bolnice su uspostavile saradnju sa mrežnim provajderima i sprovele brojne testove i simulacije, potvrđeno je u saopštenju.

Pripreme su uključile i detaljno proučavanje pacijentovog slučaja, izradu personalizovanog plana zahvata i višenedjeljne probe.

“Sa medicinske tačke gledišta, ovo predstavlja veliki iskorak u oblasti 5G daljinskih robotskih operacija”, izjavio je načelnik odjeljenja urologije lokalne bolnice Vang Janlong.
Prema njegovim riječima, iskustvo stečeno ovom operacijom otvara put za još složenije zahvate u budućnosti pomoću 5G tehnologije.

Ne bave se svjetski lideri samo političkim pitanjima. Ruski i kineski predsjednici Putin i Si razgovarali su o dugovječnosti tokom prošlonedeljne vojne parade u Pekingu. Kratak snimak tog razgovora izazvao je svjetsku pažnju, ali je ubrzo povučen sa interneta na zahtjev kineske državne televizije. Dvojica predsjednika raspravljala su o mogućnosti da ljudi mogu da žive do 150 godina.

Uprkos tome što tema djeluje kao neobavezan razgovor dva lidera, upućivala je na nova naučna istraživanja i usavršavanje biotehnologije u svrhu produženja ljudskog života, čak do besmrtnosti.

„U istorijskom smislu nije uopšte slučajno što se to pitanje pokreće baš sada. Svijet se nalazi na kraju jednog istorijskog procesa dugog trajanja, koji je počeo neoliberalnim reformama 80-ih godina. Ideje o besmrtnosti su se kroz istoriju javljale u trenucima kada dođe do rapidnog raslojavanja društva, povećanja društvene nejednakosti i koncetracije moći i bogatstva u rukama malog broja privilegovanih elita“, navodi istoričar Luka Filipović.

Razlike u poimanju čovjeka i boga

U antičkoj Grčkoj, za vrijeme polisa i demokratija, ljudi su imali vrlo jasne razlike između poimanja čovjeka i boga. Onda se dolazi do helenizma, pa kraljevi, kako kaže, žele da postanu bogovi.

Prema njegovim riječima, u ranoj Rimskoj republici nikome nije palo na pamet da bude bog, ali onda dolazi Kaligula i objavljuje rat Neptunu, bogu mora, pa se vojnicima naređuje da udaraju mačevima u talase.

“Još bolji primjeri postoje u Kini. U vrijeme osnivanja dinastije Ming, imperator Hong Vu je naredio da ga sahrane kao njegove vojnike, crvene turbane. Sa druge strane, imamo nebrojeni broj slučajeva careva koji su sami sebe otrovali živom, pokušavajući da produže životni vijek”, ističe Filipović.

To se, kako dodaje, događa kada se dobije jedna feudalna struktura društva sa elitom na vrhu koja želi da pobjedi prirodu.

“Dobar primjer je i Ep i Gilgamešu. Giglameš je hegemon, ne samo svog grada, već se širi po okolnim gradovima i pobjeđuje sve smrtnike. Na kraju želi da se proširi na nebo i suprotstavi bogovima“, objašnjava istoričar.
„U trenutku kada imamo društvene nejednakosti na današnjem nivou, kada je moć koncentrisana u rukama tako malog broja privilegovanih, nije slučajno da su upravo autoritarni lideri današnjice razgovarali o ovom pitanju”, zaključuje Filipović.

Kvalitet važniji od dužine

Sa stanovišta genetike, danas se mnogo govori o dugovječnosti (longevity).

“Treba shvatiti šta je ćelijsko starenje, koje postoji na nivou gena i proteina. Nije pitanje da li treba produžiti život do 150 godina, već popraviti njegov kvalitet“, kaže genetičarka Ivana Buzančić.

Ljudsko tijelo počinje da stari onog trenutka kada se rodimo i ćelije počnu da se dijele.

“O tome dosta govore telomere. Svako se rađa sa njihovom drugačijom dužinom i brzina starenja svake osobe je drugačija. Bolesti se razvijaju kako ćelije počnu brže da stare. Da li na to možemo da utičemo – da, ali kroz promjenu kvaliteta života“, navodi genetičarka.

Vječna vlast i izjednačavanje sa bogom

“Ideja o vladaru koji vlada vječno, i na taj način postaje bog, stara je koliko i ljudsko društvo. Egipatske piramide su primjer magijskog, ritualnom postizanja besmrtnosti. Slično je i sa armijom od terakote sa kojom je sahranjen prvi kineski car“, objašnjava Luka Filipović.

Sa razvojem nauke i civilizacije, vladari su se našli u dobu razuma i nauke. Više ne postoji magijski oblik postizanja besmrtnosti, već se ulažu ogromni državni resursi u nauku kako bi im bio produžen život.

“Zanimljivo je da su rezultati najčešće bili kontraproduktivni i što su se više trudili da duže žive, to su pre i umirali”, ističe istoričar.

Prema njegovim riječima, vladari su oličenja interesa vladajuće oligarhije koja nastavlja da postoji i poslije njih. Kada vladara više nema skoče tendencije lokalnih feudalaca, zbog čega se kroz istoriju ustoličio sistem dinastije, a neki vladari, poput japanskog šoguna Togugave Ijejasua, odricali su se vlasti još za života u korist svojih potomaka.

“Vladari koji imaju neku vrstu društvene svjesti se odriču moći dok su još živi – povlače se, idu u manastire… Vladari koji imaju svjest samo o ličnoj vlasti pokušavaju da budu bogovi i prevaziđu zakone prirode“, ističe Filipović.

Kazna vječnog života

Da li zahtjev kineske agencije da se snimak razgovora kineskog i ruskog predsjednika ukloni sa interneta može da znači da dve zemlje imaju revolucionarne naučne projekte koje još ne žele da objavljuju, Filipović smatra da je nesumnjivo da imaju i da će lideri poput Putina, Trampa i Sija biti prva generacija lidera koji će vladati preko svoje stote godine.

“Posle 40 godina neoliberalnih reformi, svijet je došao do toga da gazda Ilon Mask ulaže nebrojene milijarde da bi pravio koloniju na Marsu u trenutku kad se svijet raspada. Ako i pronađu način da produže život, on će biti na raspolaganju samo privilegovanima, a ne običnim ljudima“, dodaje Filipović.

Prema njegovim riječima, to je možda i bolje.

“Zamislite kaznu da živite vječno. Sve bi izgubilo smisao, a izubila bi se i vaša ličnost. Kao što Heraklit kaže: ‚Ne možete dva puta u istu vodu.‘ Vi niste ista osoba koja ste bili prije 10 godina“, navodi Filipović.

Tajna dugovječnosti – život prilagoditi genima

Sa druge strane, treba se zapitati i da li dugovječnost možemo da tražimo u nama samima, u stilu života i svakodnevnim navikama, a ne samo u naučnim dostignućima.

“Dosta toga zavisi o naše genetike i podneblja na kom živimo. Naša genetika se razlikuje od ljudi koji žive u Aziji ili Africi. Zbog toga život treba prilagoditi našim genima. Ne postoje dobri ili loši geni, postoji samo dobar ili loš izbor načina života“, objašnjava genetičarka Ivana Buzančić.

Ističe i da moramo da naučimo i da geni rade za nas, a ne da mi radimo za ono što smo naslijedili od naših predaka.

“Onda će nam i kvalitet života biti bolji i duže ćemo živjeti“, dodaje Buzančić.

Koncetracija moći teži da pobjedi prirodu

Apropo zanimljivog razgovora u Pekingu, mnogi su povukli paralele sa dužinom vladanja dva lidera.

Predsjednik Si je 2018. godine ukinuo ograničenje mandata od 10 godina za najviše rukovodeće pozicije, što znači da bi mogao da zadrži svoju poziciju doživotno. Predsjednik Putin je već 25 godina na vlasti, kao premijer i predsjednik, a na toj funkciji bi, posijle referenduma 2020. godine, na vlasti mogao da ostane do 2036. godine.

“Prirodno je da oni koji teže koncentraciji moći u svojim rukama će jednog dana doći u stadijum da će željeti da pobjede osnovne zakone prirode i pobjede smrt. Naravno, to je povezano sa procesom razvoja novih autoritarnih režima, ali je i na Zapadu slična situacija“, smatra istoričar Luka Filipović.

Prema njegovim riječima, politički klanovi vladaju SAD posljednjih decenija i na djelu je samo privid demokratije.

“Demokratska i republikanska stranka se vrlo malo razlikuju u pogledu svojih politika. Vode se ostrašćene rasprave o nebitnim pitanjima i igra se na rasne, vjerske animozitete da bi se proizveo proces smjenjivosti političara na pozicijama. Za sve to vrijeme državno plemstvo i pravi feudalci – tajkuni i oligarsi – će ostati na pozicijama moći i tako će narod živjeti u prividu demokratije“, navodi Filipović.

Njihovim istočnim kolegama, kako kaže, nije potreban taj privid, ali svi idu u istom smeru.

“Vrlo je moguće da ćemo mi za 50 godina vidjeti predsjednike i lidere koji će vladati sa aparata, iz kreveta na svoj 200. rođendan“, zaključuje istoričar.

(Izvor vijesti: RTS)

Na prvi pogled djeluje bezazleno, ali jedno podešavanje na Viberu može da otkrije mnogo više nego što mislite. Ako ga ostavite uključeno, rizikujete da svako zna kada koristite aplikaciju i da prati vaše navike u komunikaciji.

Riječ je o opciji “Prikaži status aktivnosti”. Kada je uključena, svaki vaš kontakt može da vidi da li ste online i u koje vrijeme ste posljednji put bili aktivni. To znači da neko lako može da prati vaše kretanje, kada spavate, kada ste na poslu i koliko često koristite telefon.

Još jedna stvar je “Prikaži pročitane poruke”. Ako je uključena, svako kome pošaljete poruku odmah zna da li ste je vidjeli i kada. To često stvara pritisak da odmah odgovorite, a u pogrešnim rukama može da otkrije i informacije koje ne želite da dijelite.

Kako da isključite opasnu opciju

Da biste zaštitili privatnost, dovoljno je da uđete u Podešavanja > Privatnost > Status aktivnosti i isključite ovu opciju. Isto važi i za “Pročitane poruke” koje se nalaze u istom meniju. Kada ih ugasite, niko neće moći da zna da li ste online niti kada ste posljednji put bili aktivni.

Ove dvije postavke su male, ali znače puno. Ako ostanu uključene, svako može da pravi zaključke o vašem privatnom životu samo gledajući vaš Viber. Ako ih isključite, dobijate mnogo veću kontrolu nad sopstvenom privatnošću.

(Izvor vijesti: Telegraf.rs)

Prema podacima na platformi za prijavljivanje neispravnosti onlajn servisa DownDetector, veći broj korisnika širom svijeta prijavljuje nemogućnost pristupa Googleovim servisima, uključujući Googleov pretraživač, Gmail i YouTube.

Broj prijava kvarova naglo je porastao oko 9:00 časova po našem vremenu, a DownDetector je do sada zabilježio više od 400 prijava problema.

Prema dostupnim podacima, najviše korisnika žali se na poteškoće s pristupom pretraživaču (52 posto), dok 35 posto prijavljuje probleme s pristupom internet stranicama, a 13 posto prijavljuje druge vrste smetnji.

Najviše prijava dolazi iz Turske, Grčke, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Srbije, dok su problemi zabilježeni i u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Gruziji i Rumuniji.

Korisnici iz više zemalja Istočne i Jugoistočne Evrope prijavljuju da su Googleovi servisi potpuno nedostupni, što ometa i poslovne i privatne aktivnosti. U Turskoj su korisnici izvijestili da pretraživanja ne vraćaju nikakve rezultate, a da se pojedine stranice potpuno zamrzavaju.

Na društvenoj mreži X korisnici koriste hešteg #GoogleDown kako bi podijelili svoja iskustva i frustracije.

Popularna društvena mreža TikTok uskoro će omogućiti korisnicima da u direktnim porukama šalju glasovne bilješke, slike i video snimke.

Ovu promjenu potvrdila je kompanija za portal “TechCrunch”. Nove opcije biće dostupne u privatnim i grupnim četovima i očekuje se da značajno unaprijede komunikaciju na platformi.

Kako je glasovno dopisivanje postalo sve popularnije, TikTok će prihvatiti taj trend, ali će ograničiti dužinu glasovnih poruka na jedan minut. Kada je riječ o slikama i video snimcima, korisnici će moći da pošalju do devet fotografija ili video snimaka, bilo iz aplikacije kamere ili iz galerije telefona, i to u direktnim porukama ili grupnim četovima, navodi “TechCrunch”.

U izvještaju se dodaje da će i dalje postojati određena ograničenja kod nove funkcije, uključujući i to da korisnik neće moći da pošalje sliku ili video kao prvu poruku drugom korisniku. Ovo novo pravilo nadovezuje se na postojeće smjernice TikToka prema kojima mogućnost slanja poruka imaju samo registrovani korisnici stariji od 16 godina.

Takođe, TikTok uvodi i opciju za korisnike starije od 18 godina da uključe ili isključe postojeću funkciju koja automatski detektuje i blokira slike sa golotinjom u četovima između korisnika uzrasta od 16 do 18 godina.
TikTok je do sada imao ograničene mogućnosti kada je riječ o razmjeni poruka, ali uvođenjem glasovnih i multimedijalnih sadržaja kompanija želi da unaprijedi iskustvo korisnika i dodatno konkuriše aplikacijama koje su već popularne u segmentu dopisivanja.

Iako nije preciziran tačan datum kada će nove funkcije biti aktivirane, iz kompanije poručuju da će postepeno biti uvedene svim korisnicima širom svijeta.

(Izvor vijesti: B92)

Gledanje televizije je već decenijama jedna od omiljenih navika za odmor i opuštanje. Mnogi ga doživljavaju kao bezazlen način da „ugase mozak“ poslije napornog dana, ali sve više naučnih dokaza upozorava da taj vid pasivne zabave nosi i skrivene rizike. Naime, nova istraživanja pokazuju da dugo sjedenje ispred ekrana ne ugrožava samo fizičku kondiciju, već može da ostavi trajne posljedice i na zdravlje mozga.

Istraživači u Velikoj Britaniji su u periodu od četiri godine analizirali podatke više od 473.000 ljudi, starosti između 39 i 72 godine. Rezultati su bili zabrinjavajući: oni koji su gledali televiziju duže od četiri sata dnevno imali su 28 odsto veći rizik od razvoja demencije, 35 odsto veći rizik od depresije i 16 odsto veći rizik od Parkinsonove bolesti, u odnosu na ljude koji su ispred ekrana provodili manje od jednog sata dnevno.

Vježbajte umjesto gledanja televizije

S druge strane, umjereno korištenje računara van posla pokazalo je suprotan efekat – zaštitni. Učesnici koji su koristili računar od 30 do 60 minuta dnevno imali su niže rizike od demencije, Parkinsonove bolesti i depresije, u poređenju sa onima koji su računar koristili rjeđe. Još zanimljiviji je nalaz da je zamjena samo 30 minuta dnevnog „računarskog vremena“ vježbanjem dovela do smanjenog rizika od demencije i Parkinsonove bolesti.

Autori istraživanja smatraju da je ključ u samom sedentarnom načinu života. Dugi periodi sjedenja bez kretanja povezani su sa biomarkerima hronične upale, a upravo takve promjene mogu da pokrenu ili ubrzaju neuroinflamaciju i tako doprinesu neurodegeneraciji – procesu koji dovodi do bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove.

Ovu obimnu studiju predvodio je Hanžang Vu, doktor nauka sa Univerziteta tradicionalne medicine u Tianđinu u Kini, a rezultati su objavljeni u uglednom časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity.

Ipak, istraživači ističu da njihovi nalazi imaju i određena ograničenja. Naime, podaci o tome koliko su učesnici gledali televiziju prikupljani su na osnovu samoizvještavanja, što može da bude podložno pristrasnosti i nepouzdanom sjećanju. Takođe, nije isključeno ni da su drugi faktori, koje studija nije obuhvatila, uticali na dobijene rezultate.

Televizija sama po sebi nije neprijatelj

Ona može da bude izvor informacija, zabave i opuštanja. Problem nastaje kada pasivno sjedenje ispred ekrana postane svakodnevna višesatna navika. Umjesto nekoliko uzastopnih epizoda serije, stručnjaci savjetuju da se vrijeme provedeno uz televizor svjesno ograniči i kombinuje sa drugim aktivnostima: šetnjom, vježbanjem, čitanjem ili društvenim kontaktima, pogotovo u kasnijim godinama.

U krajnjoj liniji, ključ je u ravnoteži. Ukoliko televizija postane samo jedan od mnogih načina opuštanja, a ne dominantna aktivnost, njeno mjesto u našem životu može biti i zdravo i korisno.

(Izvor vijesti: Politika/Magazin)

Milioni korisnika i dalje koriste jednostavne lozinke misleći da im se ništa loše ne može desiti. Istina je suprotna – upravo najlakše šifre najčešći su razlog za krađu naloga, gubitak podataka i finansijske prevare. Stručnjaci upozoravaju da postoji jedna lozinka koju odmah morate prestati koristiti.

Najgora lozinka na svijetu je “123456”.

Prema istraživanjima kompanija koje prate sajber bezbjednost, lozinka “123456” već godinama zauzima prvo mjesto na listama najlošijih. Razlog je jednostavan – previše korisnika vjeruje da ih niko neće napasti ili misle da im nalozi nisu vrijedni zaštite.

Ovakva lozinka pada na svim testovima sigurnosti. Hakerima je potrebno manje od jedne sekunde da je pogode pomoću programa za „brute force“ napade. U praksi to znači da vaš nalog nije zaštićen od trenutka kada ga otvorite.

Zašto je ova šifra opasna?

Osim što je trivijalna za pogađanje, lozinka “123456” često otvara vrata ka mnogo ozbiljnijim napadima. Kada haker dođe do jedne vaše šifre, provjerava da li je koristite i na drugim nalozima – mejl, društvene mreže, pa čak i bankarske aplikacije.

Problem postaje još veći jer mnogi korisnici imaju jednu lozinku za sve servise. Kada takva lozinka padne, kompromitovan je čitav digitalni identitet. Privatnost, finansije i lični podaci postaju laka meta.

Kako se zaštititi?

Stručnjaci savjetuju da koristite jake lozinke koje sadrže kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova. Najbolje je koristiti menadžere lozinki koji automatski generišu složene šifre. Nikada ne koristite istu lozinku na više mjesta i redovno je mijenjajte, posebno za mejl i finansijske servise.

Zaključak: ako i dalje koristite “123456”, “password” ili bilo šta slično – vrijeme je da to promijenite odmah. Svaki minut sa slabom lozinkom otvoren je poziv za napad.

(Izvor vijesti: Telegraf)

Pametni telefoni postali su neophodan dio svakodnevnice, ali malo ko razmišlja kako se puni baterija utiče na njen rad. Iako mnogi krive starost uređaja ili aplikacije koje rade u pozadini, istina je da najveći problem često leži u načinu punjenja. Stručnjaci sada otkrivaju zašto bi trebalo da promjenite jednu rutinu koja uništava bateriju brže nego što mislite.

Punjenje preko noći uništava bateriju

Najveća greška je ostavljanje telefona na punjaču tokom cijele noći. Moderni telefoni koriste litijum-jonske baterije koje ne trpe stalno punjenje do 100 odsto. Kada uređaj stoji na punjaču satima nakon što je dostigao pun kapacitet, baterija ulazi u stanje tzv. “trickle” punjenja koje zagrijava ćelije i ubrzava njihovo propadanje.

Stručnjaci ističu da ovo dovodi do trajnog gubitka kapaciteta. Telefon može izgledati ispravno, ali će baterija poslije nekoliko mjeseci držati znatno manje nego ranije.

Još loših navika koje skraćuju vijek baterije

Osim punjenja preko noći, problem su i česte “brze dopune” u kratkim intervalima. Konstantno dodavanje po nekoliko procenata troši baterijske cikluse. Drugi veliki problem je držanje telefona na visokim temperaturama, na suncu ili ispod jastuka dok se puni. Toplota je najveći neprijatelj litijum-jonskih baterija.

Stručnjaci savjetuju da uređaj punite između 20 i 80 odsto i koristite originalne punjače. Ako želite da sačuvate bateriju na duže staze, izbjegavajte stalno punjenje do maksimuma i nikada ga ne ostavljajte na punjaču dok spavate.

Vaša baterija ne umire zbog starosti telefona, već zbog načina na koji je punite. Prekidanje loših navika produžiće joj život, a vama uštedjeti novac i vrijeme. Pametno punjenje je ključ dugovječnosti baterije.

(Izvor vijesti: Telegraf)

Spor internet na telefonu utiče na preuzimanje i slanje podataka, čini da se veb stranice duže učitavaju, a video snimci se stalno “koče”.

Međutim, spor internet na telefonu je više od obične frustracije, i može biti pravi problem u situacijama kao što su ukrcavanje na let sa digitalnom kartom ili provjera radara tokom oluje koja se brzo kreće.
Srećom, Android telefoni imaju ugrađene alate i trikove koji vam mogu pomoći da poboljšate svoju vezu. Ako vam je internet na Androidu spor, postoji nekoliko koraka koje možete preduzeti da ga ubrzate.

Podešavanje avionskog režima

Avionski režim je podešavanje na pametnom telefonu koje isključuje prenos radio-frekvencijskih signala. Kada uključite avionski režim, vaš Android će isključiti Wi-Fi, Bluetooth i mobilne podatke – u osnovi, sve oblike bežične komunikacije. Ovo se može iskoristiti u vašu korist kada imate problema sa internetom.

Naši pametni telefoni su napravljeni da se povezuju sa baznim stanicama (odašiljačima) da bi dobili signal. Kako se krećete tokom dana, vaš pametni telefon možda neće izabrati najbolji odašiljač za povezivanje.
Mogu postojati spoljni faktori poput radova na baznim stanicama ili zagušenja mreže zbog istovremenog korišćenja interneta od strane velikog broja korisnika. Resetovanje ove veze može doneti poboljšanje brzine interneta kada se to uradi putem avionskog režima.

Jednostavno uključite avionski režim, a zatim ga ponovo isključite. Vaš Android će pronaći novu vezu sa optimalnim odašiljačem, što će rezultirati bržim internetom. Dugme za avionski režim je obično lako pronaći na vašem Androidu. Označeno je ikonom aviona i može imati riječi “avionski režim” ispod nje.

Brisanje keša

Kada koristite aplikacije ili posjećujete veb stranice na svom Android uređaju, on čuva dijelove podataka u privremenoj memoriji koja se zove keš. To mogu biti slike, skripte, fajlovi ili bilo šta drugo što se smatra važnim.

To pomaže da se stvari brže učitavaju sljedeći put kada ih otvorite, jer vaš uređaj ne mora sve da preuzima ispočetka. Međutim, tokom vremena, ovi keširani podaci mogu da se nagomilaju i zapravo uspore rad vašeg Androida ili izazovu greške.

Brisanje keša uklanja ove privremene datoteke, što može osloboditi prostor i ponekad ubrzati vaše internet iskustvo.

Jedan od načina da obrišete keš je putem vašeg internet pregledača. Da biste to uradili, idite na izabranu aplikaciju pregledača i izaberite opciju menija da biste otvorili istoriju. Raspored telefona i opcije menija mogu se razlikovati, ali u meniju istorije interneta biće opcija za brisanje keša.

Korisnici Androida takođe mogu da obrišu keš pojedinačnih aplikacija tako što će otići u Podešavanja (Settings), a zatim u Aplikacije (Apps). Kliknite na bilo koju aplikaciju koju želite, izaberite opciju Skladištenje (Storage) i tu će biti ikona koju možete izabrati da obrišete keš.

(Izvor vijesti: B92)

U vremenu kada su pametni telefoni postali produžetak naše svakodnevice, sa sobom nose i sve veću opasnost od digitalnih napada.

Bilo da koristimo telefon za posao, komunikaciju, online kupovinu ili čuvanje privatnih fotografija, važno je znati prepoznati znake potencijalnog hakerskog upada i kako reagovati ukoliko se on dogodi.

Postoji više indikatora koji mogu ukazivati na to da je vaš uređaj kompromitovan:

Iznenadno usporavanje rada telefona

Ako telefon počne da radi neobično sporo, da se “koči” bez razloga, to može biti znak da neka aplikacija radi u pozadini bez vašeg znanja.

Prekomjerno trošenje baterije

Malware ili špijunski softveri mogu konstantno koristiti resurse uređaja, što dovodi do bržeg pražnjenja baterije.

Neobične aplikacije

Ako primijetite aplikacije koje niste instalirali, to može ukazivati na to da je neko pristupio vašem telefonu.

Nepoznate poruke i pozivi

Slanje SMS poruka ili pozivanje brojeva bez vašeg znanja može biti signal da je telefon pod kontrolom malicioznog softvera.

Pregrijavanje uređaja

Telefon koji se često pregrijava i kada nije u upotrebi može ukazivati na aktivnost u pozadini koju vi niste pokrenuli.

Promjene u radu aplikacija i sistema

Ako aplikacije počnu da se zatvaraju bez razloga, internet saobraćaj se drastično poveća ili primijetite čudne reklame i iskačuće prozore, postoji mogućnost da je uređaj zaražen.

Šta da uradite ako sumnjate da vam je telefon hakovan?

Ukoliko primijetite jedan ili više navedenih simptoma, preporučuje se sljedeće:

Isključite internet vezu

Prvi korak jeste da odmah isključite Wi-Fi i mobilne podatke, čime možete spriječiti dalji prenos podataka ka hakeru.

Provjerite aplikacije i dozvole

Pregledajte sve instalirane aplikacije i provjerite koje dozvole im je dodijelio sistem. Deinstalirajte sve sumnjive aplikacije.

Instalirajte pouzdan antivirus

Koristite provjeren antivirusni softver koji može da otkrije i ukloni zlonamjerni sadržaj sa vašeg telefona.

Resetujte telefon na fabrička podešavanja

Ako ništa drugo ne pomogne, reset na fabrička podešavanja je najpouzdaniji način da se oslobodite malvera. Prije toga obavezno napravite rezervnu kopiju važnih podataka.

Promijenite lozinke

Čim se povežete na bezbjednu mrežu, promijenite sve lozinke koje ste koristili na tom uređaju – za mejlove, društvene mreže, bankovne aplikacije i slično.

Kontaktirajte stručnjake

Ukoliko sumnjate da je kompromitovan i vaš nalog na nekoj platformi, obratite se podršci tog servisa. U težim slučajevima, možete kontaktirati i nadležnu službu za visokotehnološki kriminal.

Kako spriječiti hakerske napade u budućnosti?

Prevencija je ključna. Ažurirajte redovno operativni sistem i aplikacije, ne instalirajte softver iz nepouzdanih izvora, koristite jake lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju, kao i VPN kada koristite javne Wi-Fi mreže. Budite obazrivi sa linkovima koje dobijate putem poruka ili mejlova, posebno ako dolaze od nepoznatih pošiljalaca.

U digitalnom dobu, informisanost i pažnja korisnika su prva linija odbrane. Iako ne možemo uvijek spriječiti pokušaje napada, možemo značajno smanjiti šanse da postanemo žrtve ukoliko znamo šta tražimo – i kako da reagujemo

(Izvor vijesti: RTCG)