WhatsApp priprema veliku promjenu: Moguće korištenje bez broja telefona

WhatsApp priprema veliku promjenu koja će korisnicima omogućiti korištenje platforme bez telefonskog broja.

Ova opcija već je dostupna u testnoj verziji za Android, ali još nije poznato kada će biti dostupna svim korisnicima.

Dosad je za registraciju i povezivanje s drugim korisnicima bio potreban telefonski broj, no u budućnosti će WhatsApp, po uzoru na aplikacije poput Telegrama i Signala, uvesti korisnička imena. Umjesto dijeljenja broja telefona, korisnici će moći stupiti u kontakt s drugim osobama unosom njihovog korisničkog imena, što bi trebalo povećati privatnost.

Iako WhatsApp još nije službeno objavio datum uvođenja novosti, posljednje testne verzije za Android otkrivaju opciju rezervacije korisničkih imena. Kada opcija postane dostupna svim korisnicima, oni koji rezervišu svoje ime moći će ga odmah koristiti.

Postoje pravila za izbor imena: korisničko ime ne smije počinjati s “www”, mora sadržavati barem jedno slovo (samo mala slova su dozvoljena), a može uključivati i brojeve i tačke.

Prema procjenama portala GSM Arena, proći će još nekoliko mjeseci prije nego što opcija bude službeno dostupna. Do tada korisnici mogu razmisliti o imenu koje žele i pripremiti se da ga rezervišu. S obzirom na više od 3 milijarde aktivnih korisnika WhatsAppa, popularna i učestala imena vjerovatno će brzo biti zauzeta.

(Izvor vijesti: Vecernji)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je “teorija mrtvog interneta”?

Suosnivač Redita, Aleksis Ohanian, i suosnivač OpenAI, Sem Altman, posljednjih nedjelja na društvenim mrežama upozoravaju na ono što nazivaju “teorija mrtvog interneta”. To je ideja da internetom više ne dominiraju ljudi već botovi. Stručnjaci koji su ranije tu teoriju odbacivali kao teoriju zavjere sada upozoravaju da bi mogla biti stvarna, s obzirom na ubrzani razvoj vještačke inteligencije.

“Da li je vrijeme da vas opet podsjetim na teoriju mrtvog interneta?”, napisao je Ohanian u nedjelju na mreži X. Reagovao je na objavu o tome kako su mnogi korisnici Redita bili prevareni serijom postova o gojaznoj mački po imenu “Pound Cake”. Ona je navodno bila na dijeti – da bi se ispostavilo da je mačka zapravo generisana pomoću AI.

Ohanian je posljednjih mjeseci sve glasniji po ovom pitanju. Još u junu je na mreži X upozorio da “pitanje nije da li je većina onoga što vidimo na internetu kreirano pomoću AI, već da to već jeste”.

Nalozi na društvenim mrežama

Na panelu “Wall Street Jouranal” u junu rekao je da “već dugo vjeruje u teoriju mrtvog interneta”. Priznao je da se prije desetak godina smatrala teorijom zavjere. Danas je “vrlo stvarna pojava” zbog širenja botova na društvenim mrežama i činjenice da ljudi sve češće koriste AI za kreiranje i širenje sadržaja.

Altman je takođe upozorio na ovu pojavu. U septembru je na mreži X napisao da “nikada nije previše ozbiljno shvatao teoriju mrtvog interneta, ali da izgleda kao da sada zaista postoji mnogo Tviter naloga koje vode LLM-ovi (modeli velikog jezika)”.

Kreiranje botova u zlonamjerne svrhe

Procenat internet saobraćaja koji su u 2024. generisali botovi, a ne ljudi, iznosi 51 odsto, prema podacima kompanije za sajber bezbjednost Imperva. To je prvi put u posljednjih 10 godina da je aktivnost botova premašila onu ljudsku. Kompanija je to pripisala “rastu AI tehnologija i modela velikog jezika (LLM), koji su pojednostavili kreiranje i umnožavanje botova u zlonamjerne svrhe”.

Prije nego što su se pojavili ovi modeli, mnogi su teoriju mrtvog interneta smatrali neutemeljenom. Međutim, posljednjih godina stručnjaci sve češće tvrde da postaje sve uvjerljivija.

Dipfejk i kreiranje reklama

Kejrolin Busta, osnivač firme Nju Models iz Njemačke, koja proučava uticaj tehnologije na kulturu, izjavila je 2021. za časopis “Atlantic” – u članku pod naslovom “Teorija mrtvog interneta je pogrešna, ali djeluje istinito” – da su neki aspekti teorije “paranoične fantazije”, ali da se slaže s “opštim utiskom” da internet danas djeluje mnogo “praznije” nego prije 10 godina.

Istraživači sa švajcarskih univerziteta objavili su prošle godine rad o teoriji mrtvog interneta. Naveli su da je prije 10 godina bila “više spekulativna”, ali da se “sa pojavom generativne vještačke inteligencije sada može posmatrati iz prve ruke”. Oni su istakli da korisnicima postaje sve teže da razlikuju sadržaj koji su napravili ljudi od onog koji je generisao AI. Navode kao primjer porast “dipfejk” videa.

Dodali su i da su društvene mreže postale “manje namijenjene povezivanju ljudi, a više usmjerene na konzumiranje sadržaja i izazivanje dopaminskih reakcija u mozgu”, pri čemu se generativna AI koristi čak i u maloprodaji za kreiranje reklama i prodaju proizvoda.

Mask krivac za sve lošije stanje?

Džejk Renzela, predavač računarstva na Univerzitetu Novog Južnog Velsa, i Vlada Rozova, istraživač mašinskog učenja na Univerzitetu u Melburnu, opisali su “začarani krug vještačkog angažovanja”, gdje AI botovi stvaraju slike koje zatim promovišu i ponovo dijele drugi AI nalozi. Ciklus koji “više uopšte ne uključuje ljude”. Kao primjer naveli su viralnu objavu “Škamp Isus” (Shrimp Jesus). To je AI-generisana sliku koja je 2024. postala popularna na Facebooku.

Tehnološki urednik “The Guardiana” Aleks Hern takođe je optužio Ilona Maska i njegovu platformu X da pogoršavaju ovaj fenomen. Smatra da je Mask omogućio da verifikovani nalozi zarađuju više novca sa većim brojem interakcija. Hern tvrdi da je Mask time “učinio profitabilnim kupovinu plave oznake, povezivanje s modelom velikog jezika i puštanje da takav nalog divlja odgovarajući na viralni sadržaj”.

Internet je prazan i bez ljudi

Tim istraživača sa Univerziteta u Cirihu kreirao je AI botove koje su postavili na popularni sabredit r/changemyview. Testirali su mogu li da ubijede korisnike da promjene mišljenje o kontroverznim temama. Redit je zaprijetio tužbom, pa studija nikada nije objavljena.

“Teorija mrtvog interneta” postala je viralna krajem 2010-ih i početkom 2020-ih na forumima poput Redita i drugih sajtova. Jedan korisnik pod imenom IlluminatiPirate objavio je post koji je imao više od 362.000 pregleda. U njemu je tvrdio da je internet “prazan i bez ljudi”. I da je većina “navodno ljudskog sadržaja” zapravo kreirana pomoću AI.

(Izvor vijesti: Forbes)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kinezi hoće da “hlade internet” potapanjem data centara u more

Imajući u vidu ogromnu potrošnju energije, kineska kompanija „Highlander“ je razvila projekat potapanja data-centara u more kako bi se iskoristilo prirodno rashlađivanje. Iako se na prvi pogled može učiniti apsurdnim, ovo rješenje omogućava uštedu do 90% energije koja bi se inače trošila na hlađenje.

Kako funkcionišu podvodni data-centri?

Prirodno hlađenje: Serveri se nalaze u zatvorenim kapsulama koje se potapaju u more. Umjesto skupih rashladnih sistema, hladna morska voda vrši posao hlađenja, što značajno smanjuje troškove i potrošnju energije.

Obnovljiva energija: U kineskom projektu, kapsula sa serverima kod Šangaja će se napajati sa 95% obnovljive energije, koja dolazi iz obližnjih vjetroelektrana na moru.

Kompanija i klijenti: Projekat razvija pomorska tehnološka firma „Highlander“ uz podršku vlade. Među klijentima su „China Telecom“ i državna kompanija za vještačku inteligenciju.

Prethodni eksperimenti i trenutna komercijalizacija

Microsoftov eksperiment: Kompanija Microsoft je 2018. godine testirala sličan podvodni data-centar kod obale Škotske, koji se pokazao uspješnim kao eksperiment, ali nikada nije komercijalizovan.

Kineski komercijalni pristup: Kina je mnogo ambicioznija u svom pristupu. Planirana kapsula kod Šangaja će biti jedan od prvih funkcionalnih podvodnih data-centara na svijetu koji će opsluživati stvarne klijente.

Izazovi i rizici

Tehnološki izazovi: Izgradnja podvodnog centra nije jednostavna. Slana voda ubrzava koroziju, pa je čelična kapsula presvučena posebnim zaštitnim slojem. Takođe, održavanje je složenije, iako se koristi lift koji kapsulu povezuje sa površinskom platformom. Polaganje podvodnih kablova za internet je takođe mnogo zahtjevnije nego na kopnu.

Ekološki uticaj: Istraživači se pitaju kako će emisija toplote u okean uticati na morski ekosistem. Ekolozi upozoravaju da bi veći broj ovakvih postrojenja mogao privući neke vrste, a druge otjerati. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdio uticaj velikih podvodnih farmi koje bi trošile ogromne količine energije.

Sigurnosni rizik: Postoje teorije da bi ovakvi sistemi mogli biti ranjivi na sabotaže pomoću zvučnih talasa koji se prenose kroz vodu.

Budućnost podvodnih data-centara

Uprkos izazovima, stručnjaci vjeruju da podvodni data-centri neće u potpunosti zamijeniti tradicionalne, barem ne u skorije vrijeme. Mogu da pruže usluge u određenim “nišama” i budu komplementarni sa postojećom infrastrukturom. Kineski projekat je važan korak u testiranju komercijalne isplativosti i održivosti ove tehnologije.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Porasle cijene smještaja u domovima za starije u BiH, sve duže liste čekanja

Cijene smještaja u domovima za starije i nemoćne osobe u Evropskoj uniji znatno su porasle u protekloj godini, a sličan trend bilježi se i u Bosni i Hercegovini, gdje raste potražnja za institucionalnim smještajem zbog čega su liste čekanja sve duže.

U Domu za starije i nemoćne osobe “Betanija” u Čapljini, prema riječima predstojnice Martine Golože, cijene su usklađene s kategorijama zdravstvenog stanja korisnika – pokretne, polupokretne i nepokretne osobe te osobe s demencijom.

“Cijene su formulirane prema zdravstvenom stanju korisnika. Trenutačno se kreću od 1.330 do 1.500 KM, a povećanje je uslijedilo krajem 2024. godine. Kriteriji za smještaj su da osoba ima više od 65 godina, ne boluje od zaraznih bolesti i nema psihičkih smetnji”, kazala je Goloža, dodavši kako je prosječna dob korisnika oko 80 godina.

Slično je i u Domu za starije i nemoćne osobe “Sveti Josip” u Ljubuškom, gdje su cijene rasle početkom ove godine.

“Početkom 2025. godine, kada je donesena odluka o povećanju iznosa minimalne plaće u FBiH, morali smo donijeti odluku i o povećanju cijene smještaja u našem domu. Cijena varira ovisno o općem stanju korisnice koja ulazi u dom, tj. o tome koji stupanj njege joj treba. Na osnovu toga postoje četiri kategorije i cijene se kreću od 1.250 do 1.600 KM mjesečno”, kazala je sestra Katarina Dunder, direktorica Doma “Sveti Josip”.

Potražnja i dalje sve veća

Uprkos rastu cijena i značajnim smještajnim kapacitetima, u oba doma potražnja i dalje nadmašuje mogućnosti smještaja te se bilježe sve duže liste čekanja.

“Trenutačno imamo listu čekanja s otprilike četrdeset osoba. Iako raspolažemo s dovoljnim brojem kreveta, interes za smještaj starijih osoba neprestano raste”, navela je Goloža.

Ista situacija je i u domu u Ljubuškom gdje se svakodnevno traži “krevet više”, a na listi čekanja je 35 osoba.

“Velika je potreba za smještajem u Dom. Svakodnevno primamo upite, što telefonskim pozivom, mailom ili pak osobno, kada ljudi dolaze u Dom raspitati se i tražiti smještaj. Mi u naš dom primamo samo ženske osobe. Ovisno o hitnosti potrebe za smještajem upućujemo ljude na druge domove ili popunjavaju prijave kod nas. Trenutačno imamo oko 35 prijava, tj. osoba na listi čekanja, od toga je deset prijava ispunjeno u rujnu 2025.”, pojasnila je Dunder.

U domu i građani Hrvatske

Većina korisnika u Domu “Betanija” dolazi iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali i iz susjedne Hrvatske, ponajviše iz Dubrovačko-neretvanske županije. Slično je i u Domu “Sveti Josip” u Ljubuškom gdje su takođe smještene i korisnice iz Hrvatske.

“Budući da smo blizu granice s Republikom Hrvatskom, dolaze nam upiti za smještaj i iz Hrvatske. Trenutačno imamo desetak korisnica koje su nam došle iz te zemlje”, kazala je Dunder.

U tom su Domu trenutačno smještene 53 korisnice, a prosječna dob iznosi 85 godina.

“Najstarija korisnica ima 98 godina, a najmlađa 69”, dodala je direktorica.

Dom “Betanija” pruža 24-satni medicinski nadzor, uključujući cjelodnevnu njegu za nepokretne, polupokretne i osobe s demencijom, kao i usluge socijalnog radnika.

“Korisnicima osiguravamo odgovarajuće mjere socijalne zaštite, kako na razini ustanove tako i individualno, u skladu s njihovim potrebama”, pojasnila je Goloža.

U toj je ustanovi zaposleno 40 radnika različitih profila, a najveći broj čine medicinsko-njegovateljski radnici. Dom sarađuje s ljekarom porodične medicine, fizioterapeutom i frizerkom, dok po potrebi dolaze i specijalisti drugih grana medicine. U Domu “Sveti Josip” u Ljubuškom zaposleno je 22 radnika različitih zanimanja.

“Naš tim čine kućni majstor, spremačice, vešerka, kuharice, njegovateljice, medicinska sestra, administrativni radnik i ravnatelj. Svi zajedno činimo zajednicu koja nastoji našim korisnicama pružiti sigurnost, pažnju i dostojanstven život”, zaključila je sestra Katarina Dunder.

Izvor: euronews.ba

Podijeli tekst sa drugima na:

ChatGPT postaje društvena mreža

OpenAI izgleda ne želi da ChatGPT ostane samo chatbot, mjesto za postavljanje svakojakih pitanja. Planovi su mnogo veći.

Kompanija već ima Sora 2, platformu koja podsjeća na društvenu mrežu i nudi “nešto poput TikToka sa AI-generisanim video-snimcima”, ali bi uskoro mogla da ode korak dalje.

Kako su korisnici primjetili na mreži X, ChatGPT testira funkciju direktnih poruka. Slično kao na X-u, izgleda da će korisnici moći da razmjenjuju poruke sa drugim GPT korisnicima. Kako će to funkcionisati? OpenAI uvodi korisnička imena i testira profile sa slikama, što ChatGPT čini sve sličnijim društvenim mrežama.

Istraživač vještačke inteligencije, Tibor, pronašao je reference na “Direct Messages” u ChatGPT Android aplikaciji (verzija 1.2025.273 beta). Nova funkcija nosi kodno ime “Calpico”/”Calpico Rooms”.

Zanimljivo je da su direktne poruke prvi put predstavljene u novoj iOS aplikaciji Sora 2, pa se smatralo da će te društvene funkcije ostati ograničene samo na tu platformu – međutim, sada izgleda da stižu i u sam ChatGPT.

U kodu se takođe pominje opcija za ažuriranje profila i profilne slike, kao i notifikacije kada neko uđe ili napusti chat, ali i push obavještenja kada neko (pa i ChatGPT) pošalje poruku.

(Izvor vijesti: PCpress)

Podijeli tekst sa drugima na:

Mega projekat Kine: Brana usporila rotaciju zemlje

Zamislite građevinu toliko masivnu da može za par centimetara izbaciti cijelu planetu iz njene prirodne ravnoteže.

Upravo to je uspjela da uradi kineska brana „Tri klisure“, koja je pomjerila osu rotacije Zemlje za dva centimetra i produžila dužinu naših dana. Može zvučati kao naučna fantastika, ali ovaj podatak je tačan, što su potvrdili Nasini stručnjaci koji proučavaju delikatna kretanja naše planete.

Građena tokom perioda od 18 godina, brana „Tri klisure“ preoblikovala je rijeku Jangce, stvarajući rezervoar kapaciteta 39,3 milijarde kubnih metara vode. Iako je ovo dostignuće čudo građevinarstva, izazvalo je iznenađujuće efekte na Zemljinu rotaciju i stabilnost, koje mnogi nikada ne bi očekivali.

Osa zemlje pomjerena za skoro dva cantimetra

Između 1994. i 2012. godine brana „Tri klisure“ pretvorila je rijeku Jangce u kolosalni rezervoar, a naučnici u Nasinom svemirskom centru „Godard“ izračunali su da je ova ogromna masa fizički pomjerila osu rotacije Zemlje za skoro dva centimetra.

Možda djeluje zanemarljivo u poređenju sa veličinom Zemlje, ali to je značajan pomak kada je riječ o planetarnoj dinamici. Težina rezervoara koncentrisana je iznad nivoa mora, pritiskajući Zemljinu koru i preraspoređujući masu unutar planete. To utiče na momenat inercije, koji određuje koliko brzo se Zemlja okreće.

Zamislite klizačicu koja se okreće raširenih ruku. Kada privuče ruke uz tijelo, okreće se brže; kada ih ponovo raširi, usporava.

Slično tome, Zemljina rotacija se malo usporava kada se masa pomjeri dalje od ose. Rezervoar djeluje kao „raširene ruke“ Zemlje, uzrokujući sitno usporavanje od približno 0,06 mikrosekundi u dužini svakog dana. Iako je ova promjena neprimjetna u svakodnevnom životu, osjetljivi instrumenti je precizno registruju i mjere.

Slični pomaci dešavali su se i nakon prirodnih katastrofa, poput cunamija u Indijskom okeanu 2004. godine, koji je pomjerio Zemljinu osu i skratio dan za nekoliko mikrosekundi usljed tektonskih pomjeranja. Brana „Tri klisure“ pokazuje kako ljudski poduhvati mogu uticati na globalne geofizičke ravnoteže jednako duboko kao i sama priroda.

Ekološki i ljudski efekti kineske megabrane

Brana „Tri klisure“ nije izuzetna samo po tome što je uticala na Zemljinu osu; ona je i priča o velikim ljudskim i ekološkim efektima i posljedicama.

Osim impresivne veličine, brana sadrži savremene prevodnice i brodski lift sposoban da podiže plovila teška do 6.600 tona na više od 100 metara visine. Ova infrastruktura značajno je poboljšala unutrašnju plovidbu na Jangceu, unapređujući trgovinu i privredu u regionu.

Sa više od 80 milijardi kilovat-časova proizvedene električne energije godišnje, brana obezbjeđuje dovoljno struje da parira cijelim državama. To značajno smanjuje kinesku zavisnost od uglja i drugih fosilnih goriva. Pored toga, brana igra ključnu ulogu u kontroli sezonskih poplava, štiteći milione stanovnika nizvodno.

Ipak, napredak je došao po visokoj cijeni. Oko 1,3 miliona ljudi bilo je raseljeno kada je rezervoar napunjen, što je primoralo cijele zajednice da se isele.

Poplavljeno je područje dugo oko 600 kilometara, potopivši ekosisteme koji su se stvarali vijekovima i dramatično izmijenivši prirodni pejzaž regiona. To pokreće teška pitanja o ravnoteži između tehnološkog napretka i očuvanja životne sredine.

Nekoliko studija, uključujući i onu objavljenu 2010. godine u Geophysical Research Letters, ističe da megaprojekti ovakvog obima mogu izazvati suptilne, ali važne promjene u Zemljinoj ravnoteži. Stručnjaci naglašavaju potrebu da se pažljivo vagaju koristi u odnosu na potencijalne ekološke i geofizičke uticaje prije nego što se krene u ovakve poduhvate.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Osnivač kompanije Staršip tvrdi da će roboti dostavljati hranu svuda

Kompanija Staršip Tehnolodžiz planira da kućnu dostavu pomoću robota učini dostupnu što većem broj ljudi, a njen osnivač Ahti Heinla ističe da će to biti moguće čak i u malim gradovima i selima gdje to prije nije bilo izvodljivo.

Njegova startap firma ostvarila je osam miliona dostava sa samo 200 zaposlenih, a Heinla planira da taj broj bude mnogo veći, prenosi Gardijan.

Stanovnici Mančestera, Lidsa, Kembridža u Velikoj Britaniji, kao i širom Finske i u njegovoj rodnoj Estoniji već su navikli da im roboti dostavljaju namirnice, a taj prizor postaje sve češći, pa su se roboti pojavili kao dostavljači čak i na zabavi u rezidenciji britanskog premijera u Dauning Stritu 10.

Heinla se već dokazao i stekao bogatstvo kao suosnivač softvera za Skajp, a sada se posvetio robotima koji bi, kako kaže, mogli svakome da promjene i olakšaju život zahvaljujući autonomnim dostavama na kućnu adresu.
Njegova firma Staršip sada, između ostalih, sarađuje sa estonskom tehnološkom kompanijom Bolt, kao i sa britanskim lancem supermarketa Co-op i američkom firmom za dostavu hrane Grabhab.

Staršip vjerovatno ima najveću flotu autonomnih vozila na svijetu, ali je suočen i sa konkurencijom pošto se ovaj sektor ubrzano razvija.

Tu su firme kao što su američki startapovi Serve Robotics i Nuro, pa zatim Noon iz Saudijske Arabije, a posebno kompanija iz Dablina Manna Aero koja već pomoću letećih dronova dostavlja pice i kafu.

Mnogi ekonomisti i futuristi dugo su upozoravali da će roboti uzeti posao ljudima, ali Heinla ističe da roboti njegove kompanije to ne rade, već prije izlaze u susret rastućoj potražnji za dostavom, dok se ljudi fokusiraju na složenije poslove za čije obavljanje je potrebno više vremena.

On takođe ističe da će roboti pomoći manjim prodavnicama da ekonomski napreduju i budu konkurencija većim firmama.

“Pružiti ljudima više opcija je korisno”, zaključio je Heinla.

Podijeli tekst sa drugima na:

ChatGPT dobio novu funkciju: Kupovina robe tokom razgovora

OpenAI je predstavio novu funkciju Instant Checkout koja korisnicima u SAD-u omogućava kupovinu proizvoda direktno unutar ChatGPTa – bez potrebe za odlaskom na vanjske stranice.

Riječ je o značajnom iskoraku koji bi mogao promijeniti način na koji funkcioniše online trgovina i ozbiljno uzdrmati Googleov dominantni model oglašavanja u pretraživanju.

Kako funkcioniše Instant Checkout?

Umjesto da ChatGPT samo predlaže proizvode i šalje korisnika na web-trgovine, sada je moguće dovršiti kupovinu u istom razgovoru.

Primjer: ako upišete “koje su najbolje planinarske cipele ispod 150 dolara” ili “rođendanski poklon za 10-godišnjaka”, ChatGPT će i dalje ponuditi preporuke. No, uz novu funkciju, moći ćete odmah kliknuti “Kupi” u odgovoru, odabrati način plaćanja i adresu dostave – bez napuštanja aplikacije.

Za početak, Instant Checkout se uvodi s odabranim Etsy prodavačima, a uskoro se širi na više od milion trgovaca s Shopifyja, uključujući poznate brendove poput Glossier, Skims, Spanx i Vuori.
Agentic Commerce Protocol – otvoreni standard plaćanja

Nova funkcija koristi Agentic Commerce Protocol (ACP), otvoreni standard plaćanja koji su razvili OpenAI i Stripe. Temelji se na Model Context Protocolu (MCP), koji je prošle godine osmislio Anthropic, a dizajniran je da omogući AI modelima povezivanje s pozadinskim sistemima trgovaca.

To znači da se ACP može primijeniti i na drugim AI platformama. Iako je najlakše implementirati ga za postojeće Stripe korisnike, otvoren je za sve. OpenAI će trgovcima naplaćivati simboličnu naknadu po transakciji, što predstavlja novi izvor prihoda dok kompanija troši milijarde dolara godišnje na obuku i održavanje AI modela.

Transparentnost i sigurnost

OpenAI naglašava da su preporuke proizvoda organske i nesponzorisane – rangirane prema relevantnosti za korisnika, a ne prema tome ko plaća više. Kriteriji uključuju cijenu, dostupnost, kvalitet i mogućnost trenutne naplate.

Pretplatnici ChatGPT-a koji već koriste premium verziju moći će koristiti istu karticu spremljenu u sistemu ili dodati nove načine plaćanja. Za sada svaki korak kupovine mora se ručno potvrditi, no OpenAI priznaje da u budućnosti AI asistenti mogu postati “agenti” koji kupuju u ime korisnika i bez stalne provjere.

Direktan udar na Google

Ova promjena potencijalno predstavlja ozbiljan izazov za Google. Trenutno najveći dio Googleovih prihoda dolazi od oglašavanja putem pretraživača, gdje korisnici klikom odlaze na stranice trgovina. Ako kupovina postane moguća unutar razgovora s AI-jem, potreba za tim posredničkim klikom mogla bi oslabjeti.

Za sada Instant Checkout podržava samo pojedinačne kupovine, ali OpenAI planira dodati i košaricu s više proizvoda te proširiti dostupnost na druge regije i trgovce. Kompanija već objavljuje dokumentaciju i protokole kako bi developeri i brendovi mogli direktno povezati svoje proizvode s ChatGPT-om.

Ukratko: OpenAI je otvorio vrata novoj eri e-trgovine u kojoj AI više nije samo savjetnik, već i aktivni posrednik u kupovini. Za korisnike – iskustvo je brže i jednostavnije. Za trgovce – nova prilika. A za Google – potencijalno veliki izazov.

(Izvor vijesti: Raport)

Podijeli tekst sa drugima na:

Završeno jedno od najvažnijih poglavlja u istoriji interneta

U Evropskoj uniji, dial-up tehnologija već dugo gotovo da nema značaja. Prema podacima Evropske komisije, u statistici se pojavljivala do 2015. godine, na primjer u Luksemburgu i Portugalu.

U ranim danima interneta, karakterističan zvuk povezivanja modema bio je svakodnevni prizor za milione korisnika širom svijeta. Pristup mreži ostvarivao se putem telefonske linije, poznate kao „dial-up“. AOL sada ukida ovu uslugu, čime se zatvara jedno od najvažnijih poglavlja u istoriji interneta. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez označava simboličan kraj tehnologije koja je mnogima omogućila prve korake u digitalnom svetu.

AOL i počeci dial-upa

AOL-ov dial-up pristup internetu pokrenut je davne 1991. godine u Sjedinjenim Američkim Državama i od tada je bio neprekidno dostupan. Iako je AOL u međuvremenu postao deo kompanije Yahoo, odlučeno je da se zadrži ova zastarela tehnologija, uključujući poseban softver za biranje i prilagođeni pregledač. Za mnoge je AOL bio sinonim za internet, a promotivni CD-ovi s besplatnim satima korišćenja postali su kulturni fenomen 90-ih godina.

Kraj dial-up ere u Evropi

Na svojim stranicama za podršku, AOL je obavestio korisnike o prestanku podrške za dial-up veze. „AOL redovno procenjuje svoje proizvode i usluge i donio je odluku o ukidanju dial-up pristupa internetu“, navodi se u zvaničnoj objavi. Kao konačni datum određen je 30. septembar 2025. godine.

U Evropskoj uniji, dial-up tehnologija već dugo gotovo da nema značaja. Prema podacima Evropske komisije, statistički je bila prisutna do 2015. godine, na primjer u Luksemburgu i Portugalu. U Nemačkoj, prema podacima portala Statista, udio korisnika ove tehnologije u 2024. godini iznosi 0%.

Situacija u SAD-u

Situacija je bila drugačija u SAD-u, gde je tamošnji Zavod za popis stanovništva 2019. godine zabeležio oko 260.000 korisnika koji su se na internet povezivali putem modema. Gašenjem AOL-ove usluge nestaje i poslednje veliko uporište ove tehnologije.

(Poslovni dnevnik)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko troši sijalica u frižideru godišnje?

Tema je ponovo privukla pažnju nakon što je na TikTok-u postala viralna scena iz serije Extreme Cheapskates (2011–2014), u kojoj jedan od protagonista tvrdi da je uklonio sijalicu iz frižidera i tako uštedeo oko 35 evra godišnje.

Iako njegov način života – uključujući i tuširanje u odjeći kako bi “uštedio na veš mašini” – djeluje ekstremno, postavlja se pitanje: Da li je stvarno vrijedno živjeti u mraku svaki put kada otvorite frižider, samo zbog nekoliko centi uštede?

Čemu služi sijalica u frižideru?

Funkcija sijalice u frižideru je jednostavna– osvjetljava unutrašnjost kada se vrata otvore, olakšavajući pronalaženje hrane, posebno u slabije osvjetljenoj kuhinji ili noću. Ne utiče ni na čuvanje namirnica, ni na hlađenje aparata.

Ako se sijalica pregori ili se ukloni, frižider će i dalje normalno raditi, jedini problem je loša vidljivost.

Koliko zapravo troši sijalica u frižideru?

Tradicionalni frižideri su koristili sijalice sa žarnom niti od 15 do 40 W. Danas većina aparata koristi LED sijalice od 1 do 3 W, što je ogromna razlika.

Važno je i to da sijalica svijetli samo dok su vrata otvorena – prosječno 10–15 minuta dnevno. Godišnja potrošnja sijalice od 25 W rijetko prelazi 2,5 kWh, dok LED sijalice troše manje od 0,2 kWh godišnje. Tako sijalica u frižideru predstavlja praktično simboličan trošak.

Gdje zaista vrijedi uštedeti?

Pravi mali potrošači energije su televizori, dekoderi, modemi i ruteri ostavljeni u standby režimu, koji mogu činiti i do 10 odsto računa za struju. Punjači priključeni u utičnicu troše energiju čak i kad nisu povezani sa uređajem, fenomen poznat kao “vampirska potrošnja”. Tu spadaju i svjetla standby režima mikrotalasnih, stereo uređaja, digitalni satovi i tajmeri stalno priključenih aparata.

Individualno, ovi mikrotroškovi su mali – često ispod 1 kWh godišnje – ali zajedno u modernom domaćinstvu mogu dostići desetine evra, što je znatno više od uštede uklanjanjem sijalice iz frižidera.
Na kraju, ako želite da smanjite račun za struju – fokusirajte se na sveukupnu potrošnju. Isključivanje uređaja iz struje, korišćenje produžnih kablova sa prekidačem, zamjena klasičnih sijalica LED sijalicama visoke efikasnosti, isključivanje punjača kad se ne koriste i podešavanje tajmera za rutere i modeme donose stvarnu i stalnu uštedu.

(Izvor vijesti: Kurir)

Podijeli tekst sa drugima na: