Kategorija: Tehnologija

Evropska komisija je danas objavila da će provjeriti kako velike platforme štite svoje korisnike od finansijskih prevara na mreži.

Komisija je kompanijama Meta, Apple, Microsoft i Booking poslala formalne zahtjeve za informacije u okviru zakonodavstva o digitalnim uslugama (DSA).

Cilj je da se sazna na koji način firme obezbjeđuju da njihovi servisi ne budu zloupotrebljeni u svrhu prevara, prenosi danas francuski medijski servis BFMTV.

U Evropskoj uniji se sve pažljivije prati bezbjednost digitalnih usluga, posebno zbog zaštite korisnika od onlajn prevara i zloupotrebe ličnih podataka. Regulativa DSA predviđa strože obaveze za velike platforme i nalaže im da osiguraju bezbjedno i transparentno digitalno okruženje.

Komisija je naglasila da zaštita korisnika predstavlja prioritet i da će se nadzor nad kompanijama intenzivirati kako bi se sprečile moguće finansijske prevare.

Očekuje se da kompanije odgovore na zahtjeve poslati u narednim nedjeljama, nakon čega će biti moguće utvrditi eventualne propuste ili potrebne mjere.

(Izvor vijesti: B92)

Umjesto da grade sve veće i sve skuplje jezičke modele sa milijardama parametara, istraživači iz Singapura odlučili su se osloniti na prirodu i pokušati stvoriti vještačku inteligenciju koja razmišlja poput ljudskog mozga.

Njihov eksperiment, kako se pokazalo, nije samo hrabar, već i izuzetno uspješan: novi sistem, iako malen i lagan, uspio je nadmašiti divove poput GPT-a i Claude-a u složenim zadacima rezonovanja.

Startap je predstavio tzv. hijerarhijski model zaključivanja, HRM (Hierarchical Reasoning Model), inspirisan načinom na koji mozak obrađuje informacije. Dok današnji modeli GPT-4, GPT-4o, Claude 3, Gemini, LLaMA 3 ili DeepSeek R1 zavise od ogromnih količina podataka i miliona primjera za učenje, HRM je napravljen sa svega 27 miliona parametara i treniran na samo hiljadu primjera, i to bez ikakve prethodne pripreme. Uprkos toj jednostavnosti, pokazao se superiornim u poređenju sa mnogo većim modelima.

Da iza projekta stoji ozbiljan tim, govori i podatak da su na njemu radili bivši istraživači iz Google DeepMind-a, DeepSeek-a, Anthropic-a i xAI-a, zajedno sa naučnicima sa najuglednijih univerziteta, prenosi Indeks.

Mozak kao inspiracija

Osnivač i direktor kompanije, Guan Vang, objašnjava da je ideja bila da se krene od mozga kao prirodnog uzora. „Današnji modeli koriste tzv. Chain-of-Thought, lančano razmišljanje, što je zapravo trik zasnovan na vjerovatnoćama. Mi smo krenuli od nule, inspirisani mozgom, jer priroda milijardama godina usavršava njegov dizajn. Naš model razmišlja i zaključuje kao čovjek, a ne samo da računa vjerovatnoće. Vjerujemo da će dostići, a zatim i nadmašiti ljudsku inteligenciju“, ističe Vang.

HRM je osmišljen tako da oponaša dva ključna centra mozga: prefrontalni korteks, koji se povezuje sa apstraktnim razmišljanjem, planiranjem i kontrolom impulsa, i bazalne ganglije, zadužene za brze, automatske reakcije i donošenje odluka koje se ponavljaju. U HRM-u prefrontalni korteks odgovara rekurentnoj mreži visokog nivoa koja sporo i apstraktno planira i prati globalni cilj, dok bazalne ganglije imitiraju mreže niskog nivoa, koje brzo rješavaju konkretne zadatke i donose intuitivne odluke.

Na taj način, ovaj model kombinuje sporo, strateško promišljanje i brzu, intuitivnu logiku – baš kao ljudski mozak.

Rezultati su, prema studiji objavljenoj na platformi ArXiv, izuzetno impresivni. Na testu ARC-AGI, jednom od najzahtjevnijih pokazatelja induktivne inteligencije, HRM je ostvario 40,3 odsto tačnosti, dok GPT-4 i Claude 3.5 ne prelaze 21 odsto.

U složenim zadacima, poput igre Sudoku i pronalaženja optimalnog puta kroz labirint sa 900 polja, HRM je bio jedini model koji je uspio pronaći tačno rješenje. To pokazuje da njegova snaga ne leži u gomilanju podataka, već u samom načinu rezonovanja.

Primjena u medicini i robotici

Za razliku od velikih jezičkih modela koji problem razlažu na niz koraka i lako gube nit, HRM koristi rekurentne mreže u kojima se izlaz jednog koraka vraća kao ulaz u sljedeći, čime se formira petlja koja omogućava pamćenje i planiranje. On, takođe, obrađuje informacije na različitim vremenskim skalama: jedan dio sistema djeluje brzo i kratkoročno, dok drugi razmišlja sporo i dugoročno, baš kao što mozak spaja refleksne odluke i strateško planiranje.

Prednost HRM-a posebno dolazi do izražaja u oblastima gdje su podaci ograničeni, a preciznost – ključna. Njegovi tvorci navode da bi mogao da se primijeni u zdravstvu, u dijagnostici rijetkih bolesti, gdje ne postoje milioni primjera već samo mali broj kliničkih slučajeva.

U klimatologiji, HRM je, prema njihovim riječima, dostigao čak 97 odsto tačnosti u sezonskim prognozama. Zahvaljujući tome što mu je potrebna mala količina kompjuterskih resursa, mogao bi da se koristi i u robotici, u realnom vremenu i u dinamičnim, nepredvidivim okruženjima.

Ostaje pitanje da li je ovaj sistem prvi pravi korak ka opštoj vještačkoj inteligenciji (AGI) ili je tek jedna od etapa u istraživanju. Ipak, jedno je jasno: priroda je odličan inženjer, a modeli zasnovani na njenim principima mogli bi da budu najrealniji put ka mašinama koje neće samo oponašati ljudsku inteligenciju, već će je možda i nadmašiti.

(Izvor vijesti: Index)

Stručnjaci su spremni da za mjesec ili mjesec i po počnu da liječe pacijente oboljele od raka novom vakcinom na bazi informacione ribonukleinske kiseline (iRNK), izjavio je direktor Nacionalnog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” Aleksandar Gincburg.

On je rekao da su određeni lični genetski podaci pacijenata i da se, uz zajednički rad, može početi liječenje za mjesec ili mjesec i po.

Direktor Federalne medicinske i biološke agencije Veronika Skvorcova saopštila je 6. decembra da je ruska vakcina protiv raka uspješno prošla pretkliničke testove i pokazala da je bezbjedna i veoma efikasna.

Skupština grada Tojoake u Japanu danas je usvojila uredbu kojom preporučuje svim stanovnicima da ograniče korišćenje pametnih telefona, konzola za video-igre i drugih digitalnih uređaja na dva sata dnevno van posla i škole.

Uredba stupa na snagu 1. oktobra, a kazni neće biti, prenosi Kjodo.

Odluka o ograničenju je donesena uslijed bojazni od prekomjerne izloženosti tehnologiji.

U uredbi piše da je razumljivo da su pametni telefoni, tableti i drugi digitalni uređaji neophodni.

Ipak, upozorava se da prekomjerna upotreba može imati štetne posljedice, uključujući nedostatak sna i smanjenu porodičnu interakciju.

Kako se navodi, djeca koja idu u osnovnu školu pozivaju se da se uzdrže od korišćenja pametnih telefona poslije 21 čas, a stariji učenici poslije 22 časa.

“Za fizički i mentalni razvoj za svu djecu mlađu od 18 godina neophodno je imati dovoljno sna”, ističe se u uredbi.

Gradonačelnik Tojoakea Masafumi Kouki rekao je da je grad uredbom postavio vremenska ograničenja za korišćenje pametnih telefona na osnovu smernica za zdrav san Ministarstva zdravlja, rada i socijalne zaštite, određujući prosječno vrijeme korišćenja tokom radne sedmice na dva sata i zaključujući da bi prekoračenje ovog broja moglo dovesti do nedostatka sna.

Uspon vještačke inteligencije izazvao je „cunami jednoobraznosti“ jer tražioci posla varaju poslodavce njihovim oružjem. Trka u naoružanju vještačkom inteligencijom pretvorila se u noćnu moru zbog mnoštva prijava i kandidata niskog kvaliteta, kojima četbotovi prave prijave za posao. Poslodavci moraju da traže način kako da smire situaciju.

Uspon generativnih modela vještačke inteligencije kao što je ChatGPT doveo je do eksplozije u prijavama za posao, ostavljajući poslodavce zatrpane istovjetnim motivacionim pismima, a kandidate u očajničkoj borbi da ipak budu saslušani.

Upotreba vještačke inteligencije znači da je potrebno samo nekoliko minuta da se napiše si-vi i motivaciono pismo, personalizovani tako da savršeno odgovaraju opisu posla.

Jedan onlajn alat, LazyApply, ide korak dalje, omogućavajući kandidatima da se automatski prijave za poslove nakon što unesu nekoliko ličnih podataka.

Jedan softverski inžinjer je koristio alat da se prijavi za 5.000 poslova za nedjelju dana. Pozvan je na 20 intervjua – što je prilično niska stopa pogodaka od 0,4% – ali do koje je došao gotovo bez ikakvog truda.

Ovaj porast broja prijava, od kojih su mnoge ispunjene generičkim, prepoznatljivim tekstom koji je sastavila vještačka inteligencija, izaziva haos kod regrutera, koji kažu da im je sve teže da pronađu najbolje kandidate.

„Kompanije se nose sa cunamijem sličnih prijava“, kaže Estel Makartni, izvršna direktorka kompanije za izbor zaposlenih “Arctic Shores”.

Makartnijeva napominje da su se kompanije oduvijek suočavale sa velikim brojem prijava za poslove početnog nivoa, gdje iskustvo nije bilo prepreka za ulazak, „ali sa pojavom kandidata koji koriste četbotove, sada smo prinuđeni da sarađujemo sa kompanijama u mnogo širem spektru“.

Normalizacija „varanja“

Neki upiru prstom u poslodavce.

Mnogo prije nego što je ChatGPT objavljen krajem 2022. godine, kompanije su koristile alate za provjeru biografija kako bi smanjile broj kandidata, što je praksa za koju kritičari kažu da je podstakla konformizam i ‘štrikliranje kućica’.

Više od dvije decenije, kompanije su koristile „sisteme za praćenje kandidata“ da bi provjerile određene ključne riječi, često da bi filtrirale iskustvo ili da bi provjerile da li su pročitali opis posla.

Hju Fernal-Vilijams sa Univerziteta Lankaster, koji je proučavao upotrebu tehnologije u regrutovanju, kaže da bi takvi sistemi često kažnjavali kandidate zbog pogrešnog formatiranja biografija koje su bile nevidljive golim okom.

„Čak i prije vještačke inteligencije, mnogi studenti su učili kako da koriste određene ključne riječi, kako da daju model odgovora na određena pitanja“, ističe Fernal-Vilijams. „Vještačka inteligencija je očigledno prilično dobra u tome.“

Mnogi menadžeri kažu da mogu da uoče motivaciono pismo generisano vještačkom inteligencijom na kilometar. Uprkos svim naprecima u modelima velikih jezika u posljednjih nekoliko godina, sistemi poput ChatGPT-a i dalje pišu prepoznatljivim, srednjim tonom koji je lako uočljiv dobro obučenom oku.

Potencijalni poslodavci bi ovo mogli da vide kao dovoljan dokaz da odbace kandidata, s obzirom na to da svako ko se ne trudi da sam napiše svoju prijavu vjerovatno neće biti vrijedan zaposleni.

Ali ova praksa sve više postaje norma.

Prema sajtu za zapošljavanje “Adzuna”, manje od polovine radnika smatralo je pisanje si-vija ili motivacionog pisma od nule koristeći vještačku inteligenciju kao varanje. Skoro dvije trećine je koristilo vještačku inteligenciju za pisanje sopstvenog životopisa.

Igra mačke i miša

Rastuća upotreba generativne vještačke inteligencije izazvala je zabrinutost da kandidati preuveličavaju svoje sposobnosti. Institut studentskih poslodavaca (ISE) kaže da sve veći broj uspješnih kandidata ne ispunjava očekivanja u pogledu kriterijuma kao što su samosvijest, prilagodljivost i verbalna komunikacija.

Dok su neki poslodavci zabranili upotrebu generativne vještačke inteligencije, drugi je dozvoljavaju ili prećutno podstiču.

Mančesterska kompanija “Arctic Shores” nudi psihometrijske testove slične igri koje koriste poslodavci, uključujući „Amazon“ i „Simens“, a za koje kompanija tvrdi da sistemi vještačke inteligencije ne mogu da prođu. Testovi mjere kvalitete kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i sklonost ka riziku, što može dati ocjenu od 1 do 100 za određenu poziciju.

Sve veći broj njih se okreće „jednosmjernim“ video-intervjuima, u kojima animirani rukovodilac postavlja niz unaprijed snimljenih pitanja. Njih kasnije može da procijeni čovjek, mada mogu biti i automatski transkribovana, a odgovore procjenjuje softver vještačke inteligencije.

Ipak, kandidati odgovaraju istom mjerom i često pokrećući sisteme poput ChatGPT-a u pozadini tokom video intervjua. Rezultat je igra mačke i miša sa regruterima koji pokušavaju da je zaustave, na primjer zahtijevajući da potencijalni zaposleni dijele svoj ekran ili postavljajući krivudava pitanja poput „Šta ste doručkovali“ kako bi zbunili vještačku inteligenciju.

Sve veći broj njih se okreće provjerenim metodama. Industrija regrutovanja kandidata vidi „bijeg ka kvalitetu“, u kojem kandidate često dovode specijalizovani regruteri koji lično poznaju potencijalne zaposlene.
U međuvremenu, sve veći broj kompanija vraća intervjue uživo. Glavni izvršni direktor kompanije „Gugl“, Sundar Pičai, kaže da tehnološki gigant sada organizuje svoj posljednji intervju u svojim kancelarijama zbog mnoštva varanja na testovima kodiranja.

Trka u naoružanju vještačkom inteligencijom pretvorila se u noćnu moru zbog brzih prijava i kandidata niskog kvaliteta. Poslodavci bi trebalo da budu spremni da smire situaciju.

(Izvor vijesti: RTS)

U toku je novi talas prevara koje ciljaju WhatsApp korisnike. Napadači koriste lažne stranice za glasanje i druge mamce kako bi prevarili ljude da unesu svoj broj telefona i verifikacioni kod, čime im omogućavaju preuzimanje naloga.

Kako napad funkcioniše:

• Korisnici dobiju link ka lažnoj stranici za glasanje (npr. o sportistima).
• Stranica izgleda uvjerljivo – prikazuje slike, dugmad “Glasaj” i lažne brojače glasova.
• Kada korisnik klikne na dugme za glasanje ili autorizaciju, stranica traži da unese broj telefona povezan sa svojim WhatsApp nalogom.

Napadači zatim:

• Koriste taj broj da zatraže prijavu na WhatsApp Web.
• Sistem generiše šestocifreni verifikacioni kod.
• Lažna stranica traži od korisnika da unese taj kod – i kada ga unese, napadači dobijaju aktivnu web sesiju.
• Na taj način mogu da čitaju poruke, šalju ih u ime žrtve i praktično preuzmu kontrolu nad nalogom.

Kako se zaštititi:

• Uključiti dvofaktorsku verifikaciju u WhatsApp podešavanjima (PIN kod koji se traži pri svakoj prijavi).
• Nikada ne unositi lične podatke na nepoznatim sajtovima i uvijek provjeriti URL adresu.
• Nikada ne dijeliti verifikacione kodove ni sa kim – ni preko poruke, ni preko poziva.
• Koristiti pouzdan antivirus ili bezbjednosni softver koji može blokirati sumnjive linkove.
• Ako stigne neočekivani verifikacioni kod – to je znak da neko pokušava da se prijavi na vaš nalog, i odmah treba ignorisati zahtjev i promijeniti lozinku ako postoji sumnja na kompromitaciju.

(Izvor vijesti: B92)