Savjeti za njegu i zaštitu tokom hladnih dana

Stiglo nam je hladnije vrijeme i minusi. Iako u nekim dijelovima BiH još uvijek nema snijega, svakako je dovoljno hladno da se povede računa o njegi i zaštiti od hladnoće. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta:

Održavajte toplu temperaturu u prostoru

Starije osobe su obično podložnije hladnoći, pa je važno održavati toplu temperaturu u kući. Provjerite da li je termostat podešen na pravu temperaturu i koristite dodatne izvore toplote kao što su grijači ili deke.

Redovno provjetravajte prostor

Iako je važno održavati toplinu, isto tako je važno redovno provjetravati prostor u kom boravite, kako bi se spriječilo nakupljanje vlage i poboljšao kvalitet vazduha.

Odgovarajuća odjeća

Preporučuje se nošenje slojevite odjeće kako bi se tijelo održalo toplo. Koristite tople i udobne materijale poput vune ili flanela, te nosite tople čarape i cipele.

Hidratacija

Starije osobe često imaju smanjen osjećaja žeđi, ali je važno da ostanete hidrirani tokom cijelog dana. Redovno pijte vodu i tople napitke poput čaja ili supe.

Uravnotežena prehrana

Pravilna prehrana igra važnu ulogu u održavanju tjelesne temperature. Osigurajte da konzumirate uravnotežene obroke sa dovoljno proteina, voća i povrća.

Redovna fizička aktivnost

Za poboljšanje cirkulacije i održavanje tijela toplim prekoruka je da po zimi ne zanemarite fizičku aktivnost. To može uključivati ​​laganu šetnju unutar ili oko kuće, vježbe istezanja ili druge aktivnosti prilagođene vašoj kondiciji i zdravlju.

Praćenje zdravlja

Važno je pratiti zdravlje, posebno u zimskim mjesecima. Redovno posjećujte svog doktora, uzimajte potrebne lijekove i održavajte dobar imunološki sistem.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Najbolji “lijek” za nesanicu

Dobra vijest za one koji se okreću satima prije nego ih san savlada – naučna istraživanja otkrila su najbolji način da brzo zaspite.

Nesanica je mnogima poznata. Neki čak uzimaju i jake tablete za spavanje da bi se izborili sa ovim problemom.

Međutim, jedna jednostavna metoda, koju su još naše bake primjenjivale, sada je postala naučno dokazan metod da brzo utonete u san.

Govorimo o čaši toplog mlijeka! Da, toliko je jednostavno. Naučni dokazi sugerišu da vam toplo mlijeko prije spavanja može pomoći da zaspite. Studija u kojoj su učestvovali odrasli ljudi stariji od 60 godina pokazala je da konzumiranje fermentisanog mlijeka tokom tri nedjelje smanjuje noćno buđenje. I to nije jedina studija koja potvrđuje vrijednost čaše mlijeka prije spavanja.

Činjenica je da kravlje mleko sadrži prirodni peptid koji ima efekat sličan komponentama jakih tableta za spavanje kao što su Zolpidem ili Lorazepam. Samo, za razliku od lijekova, mlijeko nema neželjenih efekata (osim ako, naravno, ne patite od intolerancije na laktozu) i ne izaziva zavisnost.

Konkretno, mlijeko sadrži kazein hidrolizat, peptid koji aktivira GABA receptor, koji, zauzvrat, potiskuje nervne signale i usporava aktivnost mozga.

Pored kazeina, mlijeko sadrži triptofan, posebnu aminokiselinu koja pomaže u stvaranju melatonina, hormona spavanja. Triptofan je takođe neophodan za proizvodnju vitamina B3 i pomaže u održavanju zdravlja probavnog sistema, kože, kose i očiju.

Ako u mlijeko dodate kašiku meda, efekat će biti pojačan zbog lako svarljivih ugljenih hidrata. Takođe, toplo mlijeko doprinosi blagom povećanju tjelesne temperature i ima psihološki efekat – stvara osjećaj udobnosti. Sve ovo takođe pomaže da se zaspi.

Ako ne podnosite laktozu, mlijeko možete zamijeniti sojinim proteinskim šejkom (smanjuje nivo hormona stresa kortizola) ili sokom od trešnje, koji takođe sadrži dovoljno triptofana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vitamin koji čini čuda za zdravlje

Uravnotežena prehrana, kvalitetan san i redovna vježba nužni su za zdrav život. U hladnijem dijelu godine trudimo se dodatno osnažiti imunitet kako bismo se oduprli sezonskim bolestima.

Pritom se pojačani unos vitamina C i D, kao i minerala cinka i željeza nameće kao apsolutni imperativ koji pomaže u ostvarivanju tog cilja.

Za jačanje imuniteta važan je i piridoksin, poznatiji pod imenom vitamin B6.

Vitamin B6 fascinantna je molekula uključena u preko 150 biokemijskih reakcija, piše na stranicama američke Nacionalne medicinske biblioteke.

Vitamin B6 je neophodan za zdravlje i pravilan rad ljudskog organizma. Nužan je za razmnožavanje stanica, a ima važnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, stvaranju proteina i crvenih krvnih stanica. Ključan je za normalno funkcioniranje živčanog i mišićnog sustava kao i u funkcioniranju cjelokupnog imunološkog sustava.

U kojoj hrani se nalazi vitamin B6?

Vitamin B6 može se pronaći u hrani – kako namirnicama životinjskog, tako i onima biljnog porijekla. Izvori vitamina B6 su meso peradi, goveđa jetra, tuna, losos, žumanjak, slanutak, krumpir, zeleno lisnato povrće i banane.

Piridoksin, poznatiji još i kao vitamin B6 sastavni je dio B kompleksa. U skupinu B kompleksa ubrajamo i tiamin ili vitamin B1, riboflavin ili vitamin B2, niacin ili vitamin B3, pantotenska kiselina ili vitamin B5, biotin ili vitamin B7, folna kiselina ili vitamin B9 te cijanokobalamin ili vitamin B12.

Jedini vitamin B kompleksa koji se ne može naći u hrani biljnog porijekla je vitamin B12. Upravo zato se veganima savjetuju da redovito uzimaju suplemente ovog vitamina u obliku kapsula ili sprejeva.

Svaki od osam navedenih članova B kompleksa ima jedinstvenu strukturu, ali se i međusobno nadopunjuju, pa ih je poželjno unositi u vidu uravnotežene cjeline – kroz hranu i/ili s dodacima prehrani.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko dugo moramo hodati da bi napravili 10.000 koraka?

Istraživanja su pokazala da redovna fizička aktivnosti pridonosi boljem zdravlju. Ona pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca i mozga, može poboljšati mentalno zdravlje i kvalitet života.

Hodanje se nameće kao najlakši način za održavanje fit forme jer ne zahtijeva veliki napor, niti značajnije opterećuje zglobove.

U posljednjih nekoliko godina često se spominje brojka od 10.000 koraka dnevno koja jamči fit formu. Ali znate li koliko dugo morate hodati da biste napravili 10.000 koraka?

Odgovor na ovo pitanje zavisi od vašeg pola, visine, dužine koraka i tempa hodanja.

Naučni centar pri sveučilištu u Oklahomi objavilo je kako prosječna dužina koraka kod žene iznosi 66 centimetara, a kod muškaraca 78 centimetara. Sukladno tome, žene u prosjeku hodaju 6,6 kilometara da bi napravili 10.000 koraka, a muškarci 1,2 kilometara manje od toga.

Za usporedbu, isti broj koraka trkači prijeđu za 44 do 52 minute, zavisno o svojoj fizičkoj spremi i brzini kojom trče.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sedam znakova da vam nedostaje vitamina C

Ako se u posljednje vrijeme osjećate slabo i malaksalo, to bi mogao biti znak da ste u nedostatku vitamina C.

Upravo iz razloga jer vitamin C ima ključnu ulogu u proizvodnji tjelesne energije, neočekivani umor je jedan od prvih pokazatelja da je vrijeme da posegnete za brojnim namirnicama koje su bogate tim vitaminom.

Osim umora, provjerite i ostale simptome nedostatka vitamina C.

Česte upale
Vitamin C je poznat po svojstvima jačanja imuniteta. Ako imate učestale prehlade, to bi mogao znak da vam nedostaje vitamina C, piše indiatimes.com.

Sporo zarastanje rana
Vitamin C je neophodan za sintezu kolagena – protein ključan za zarastanje rana. Ako ste primijetili da vam treba duže nego inače da vam zarastu poderotine i modrice, to bi mogao biti znak da vam nedostaje vitamin C, prenosi RTCG.

Bol u mišićima i zglobovima
Vitamin C ima ulogu i u održavanju zdravih vezivnih tkiva, uključujući zglobove i mišiće. Nedostatak ovog vitamina može dovesti do bolova i nelagode u tim područjima.

Suva i oštećena koža
Kao antioksidans, vitamin C pomaže zaštiti kože od oksidativnog stresa. Ako vam je koža suva, oštećena i sklona modricama, to bi mogao biti znak da vam nedostaje vitamina C.

Natečeni i desni koje krvare
Nedostatak vitamina C može dovesti do skorbuta, stanja koje karakterišu natečene desni koje krvare. Ako primijetite takve simptome moguće da se radi o nedostatku vitamina C, ali svakako posjetite stomatologa.

Promjene raspoloženja i razdražljivost
Vitamin C je uključen u proizvodnju neurotransmitera poput serotonina, koji utiče na raspoloženje. Nedostatak serotonina može uticati na promjene raspoloženja, razdražljivost, pa čak i depresiju.

Kako povećati unos vitamina C
Uključite citruse, poput narandži, limuna i grejpa u svoju ishranu i jedite šaroliko povrće poput paprike, kelja i peršuna.

U dogovoru s ljekarom, razmotrite opciju unošenja vitamina C putem suplemenata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prosječna osoba od 80 godina ima manje bolova od osobe od 50 godina

Bolovi kod penzionera, ali i kod svih ostalih starosnih grupa, su vrlo česti. Razlikuje se mjesto gdje se oni javljaju, ali i radi li se o bolovima koji su trenutni ili pak dugotrajniji.

Ipak, neki penzioneri bolove ignorišu, drugi uzimaju lijekove, dok nekolicina bolove suzbija vježbanjem. Fizioterapeut i kineziolog Sandro Venier otkrio je kako je najbolje tretirati bolove, koje metode pomažu, ali i koliko su zapravo česti bolovi kod starijih osoba.

Iako je uvriježeno mišljenje kako se bol povećava s godinama i kako starije osobe imaju više bolova od onih mlađih, fizioterapeut Venier nam je odmah na početku objasnio što je točno istina.

“Mi imamo ideju da što smo stariji moramo imati više bolova. Znamo da ako radimo magnetsku rezonancu što smo stariji imamo više promjena na kralježnici i na zglobovima, ali problem je što ljudi onda smatraju da je to u velikoj korelaciji s bolovima. Tako ljudi gledaju magnetske rezonance, ako vide promjene, to im onda znači da imaju i više bolova. Međutim, znamo iz literature da nema dobre korelacije između onoga što vidimo na nalazima i osjećaja boli. Kada pratimo izolirano koliko bolova imaju ljudi kroz život, ta količina boli raste s godinama, ali do otprilike pedesete godine života i nakon toga pada. Znači prosječna osoba od 80 godina ima manje bolova od prosječne osobe od 50 godina, iako ima puno više degenerativnih promjena”, objasnio je Vanier.

Otkrio je i kako su bolovi najčešće dobra stvar jer nam bol želi pomoći, ali jednako tako postoje i metode kojima se bol može tretirati. Ipak i ovdje sve zavisi o situaciji i trajanju bolova.

“Ako bolovi potraju oko tri ili četiri sedmice trebalo bi otići na pregled i otkriti detalje bolova”, kaže fizioterapeut.

(Izvor: mirovina.hr)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li znate koja je najzdravija sobna temperatura?

Neke porodice imaju velike rasprave oko toga koja je sobna temperatura najudobnija. Odlučivanje o tome koja temperatura će biti zdrava za cijelu porodicu može se činiti kao težak zadatak, ali postoji nekoliko ključnih pravila na koja treba da obratite pažnju.

Prije nego što podesite termostat, upoznajte se sa činjenicama.

Najudobnija sobna temperatura će varirati u zavisnosti od vaših ličnih preferencija, godišnjeg doba i oblasti u kojoj živite. Većina ljudi se može složiti da će zdrav raspon ići od 20 do 24 stepena Celzijusa. U zavisnosti od niza drugih faktora, možda ćete preferirati više jednu temperaturu od druge.

Na primjer, mnogi ljudi vole da podese svoj termostat na nešto toplije tokom zime.

U ljetnjem periodu ljudi obično žele da im domovi budu malo hladniji. Mnogi postavljaju termostat na 20 stepeni.

Možete mirnije spavati kada je temperatura malo niža.

Ako još uvijek niste sigurni za koju temperaturu da se odlučite, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima svoje kriterijume za to šta predstavlja zdravu sobnu temperaturu.

Prema SZO, odgovarajuće obučenoj odrasloj osobi koja se smatra normalnom i zdravom treba da bude udobno u prostoriji koja ima približno 18 stepeni Celzijusa.

Ako ste skloni respiratornim problemima ili alergijama, nikada ne bi trebalo da podesite termostat ispod 16 stepeni Celzijusa.

Oni takođe ističu da osobe sa invaliditetom, stariji ili veoma mladi treba da žive na temperaturi ne nižoj od 20 stepeni Celzijusa, prenosi “Provincialheating”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Može li se kosa oporaviti narodnim lijekovima?

Kosa je simbol ljepote, ali je često i pokazatelj stanja organizma. Da li vas zabrine kada primijetite da opada sve više, mijenja kvalitet i gubi sjaj? Šta se može uraditi da se ona oporavi, ali i kada je trenutak da se reaguje i obrati ljekaru kako bi se sprečila ćelavost?

Kosa se može oporaviti upotrebom određenih narodnih lijekova. Evo nekoliko prijedloga koji mogu pomoći u jačanju i obnavljanju kose:

Ulje za kosu

Koristite prirodna ulja poput kokosovog ulja, ricinusovog ulja ili ulja jojobe kako biste nahranili kosu i vlasište. Zagrijte malu količinu ulja i nanesite ga na kosu, a zatim nježno masirajte vlasište. Ostavite ulje da djeluje nekoliko sati ili preko noći prije nego što ga isperete.

Maska od jaja

Razmutite jedno jaje i nanesite smjesu na kosu. Ostavite masku da djeluje oko 20 minuta, a zatim je isperite toplom vodom. Jaja su bogata proteinima koji pomažu u jačanju kose.

Biljni čaj za ispiranje

Možete koristiti biljni čaj (kamilica, kopriva, ružmarin) kako biste isprali kosu. Nakon pranja kose šamponom, isperite je pripremljenim čajem. Ovi čajevi imaju blagotvorne učinke na rast kose i zdravlje vlasišta.

Maska od jogurta i meda

Pomiješajte jednu kašiku jogurta s pola kašike meda. Nanesite smjesu na kosu i vlasište te ostavite da djeluje oko 30 minuta prije ispiranja.

Važno je napomenuti da rezultati mogu varirati ovisno o stanju kose i individualnim karakteristikama. Ako se problemi s kosom nastave ili pogoršaju, preporučljivo je posjetiti stručnjaka za kosu ili dermatologa radi profesionalnog savjeta i tretmana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pripremiti kožu sklonu perutanju za zimu

Sa dolaskom hladnijih dana, promjena temperature i početak grijanja donose pogoršanje simptoma psorijaze o kojima treba pravilno brinuti. Uz male promjene u rutini, možete postići svjež i zdrav izgled kože, kao i doživjeti manje iritacija i napornog svraba.

Hladnije vrijeme može izazvati izbijanje psorijaze zbog nižeg nivoa sunčeve svetlosti i vlažnosti, bolesti i povećanog stresa. Studija sprovedena na preko dve hiljade ljudi sa psorijazom pokazala je da više od polovne njih ima lošije simptome u jesen i zimu.

Postoji nekoliko koraka koje možete da preduzmete kako biste upravljali simptomima psorijaze i smanjili ozbiljnost njihovih simptoma ako osetite pogoršanje tokom hladnijeg vremena.

Tuširajte se kratko, mlakom vodom – Preporučuje se kratko tuširaju ili kupaju mlakom vodom, najviše jednom dnevno.

Nosite odgovarajuću odjeću – Preporučuju se prirodne, meke, prozračne tkanine, poput pamuka, jer će one manje da iritiraju ili izazovu promene na koži.

Uzimajte dovoljno vitamina D – Zimi je vitamin D najbolje unositi hranom kao što su losos, skuša i tunjevina, jaja, sir, pečurke i slično.

Svakodnevno provjetrite sobe – Ako je vazduh u prostoriji suv, preporučuje se provjetravanje prostorija u kojima boravite.

Pijte puno tečnosti – Konzumiranje optimalne količine vode jako je važna kod onih koji se bore sa psorijazom.

Hidratacija i njega kože sklone perutanju – Korišćenje proizvoda koji zadržavaju vodu i hranljive materije trebalo bi da bude sastavni deo rutine kako bi se spriječilo isušivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kalorijske tablice – naučite da izbalansirate vašu ishranu

Penzionerski centar prije nekoliko dana krenuo je da objavljuje emisiju “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”, koja će biti ključni izvor informacija o zdravlju i dobrobiti penzionera.

U prvoj emisiji, koja se bavila temom gojaznosti, dr Đorđević je najavio i da ćemo na našem portalu objaviti kalorijsku tablicu.

Nadamo se da će vam ona pomoći da organizujete svoje obroke i da izračunate koliko vam je kalorija potrebno da unesete.

Svakako, preporučujemo vam da i sledeći utorak budete uz dr Veljku Đorđevića, poznatog specijalistu psihijatrije, profesora na Univerzitet u Zagrebu i voditelja i urednika brojnih emisija upravo o zdravlju.

 

VOĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrijednost (kcal)

ANANAS – konzerviran: 95, sušeni: 260 svjež: 51

AVOKADO – svež: 160

BANANA – svježa: 92, sušena: 87

BRAZILSKI ORAH: 656

BRUSNICA – svježa: 23, sušena: 308

DUNJA – cijela: 68, mesnati dio: 25

GREJPFRUT – žuti: 28, crveni: 42

GROŽĐE – bijelo: 60, crno: 54, sušeno: 246

JAGODA – svježa: 36

KAJSIJA – svježa: 51, sušena: 300

KESTEN – pečen: 245

KIVI – 40

KOMPOT – borovnica: 126

KOMPOT – kajsija: 88

KOMPOT – šljiva: 70

KOMPOT – ananas: 77

KOMPOT – breskva: 87

KOMPOT – kruška: 77

KOMPOT – od trešanja ili višanja 78

LIMUN – 20

LUBENICA – 21

MALINA – 25

MANGO – mesnati dio: 59, sušen: 295

MASLINA – crna: 156, zelena: 216

MUŠMULA – cijela: 28, mesnati dio 42

NARANDŽA – crvena: 41

ORAH – suvi: 649

PAPAJA – suva: 215

RIBIZLA – bijela: 26, crvena: 21

SJEME SUNCOKRETA: 560

VOĆE SUVO, prosječno: 287

BADEM– sirov: 650, pečen: 597, oljušten suvi: 565

BOROVNICA – svježa: 35

BRESKVA – svježa: 37

BRESKVA – nektarina: 50

BUNDEVA/DINJA- svježa: 24

BUNDEVINO SJEME: 554

DUD – 36

JABUKA – svježa prosječno: 40 suva: 280

KIKIRIKI – sirovi: 547, prženi: 570

KOKOSOVO BRAŠNO – sa šećerom: 659

KOKOSOV ORAH – 351

KRUŠKA – svježa: 29

KUPINA -29

NARANDŽA – 35

ORAH – sirov: 529

PAPAJA – svježa: 32

PISTAĆI – slani: 568

RIBIZLA – crna: 28

ROGAČ – mljeveni: 323

SJEME SUSAMA – 596

MAK – sušen: 547

MANDARINA – 36

NAR – 75

LIMETA: 30

VIŠNJA: 41

URMA – 284

SMOKVA – 41, sušena: 213

ŠLJIVA – svježa: 50, suva: 268

ŠIPAK – 129, sušeni mljeveni: 170

TREŠNJA – 48

 

POVRĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BLITVA – 12

MAHUNA – zelena: 18, žuta: 28

BROKOLI – sirov: 34

BUNDEVA – 33

CELER – korjen: 23, list: 12

CVEKLA – 32, konzervisana: 36

FEFERONI – 28

GRAŠAK – mladi: 67, smrznuti: 53, suvi: 339

KARFIOL – 25, kuvan: 32

KELJ – lisnati: 41

KRASTAVAC – kiseli: 10, svjež: 14

KROMPIR – mladi: 71, mladi pečen: 99, pečen: 146, pomfrit: 220, pire: 100, restovan: 101

KUPUS – crveni: 20, bijeli: 22, kiseli: 12

LUK – bijeli: 136, crveni: 33, mladi: 35

PAPRIKA – crvena: 28, kisela: 15, zelena: 20, žuta, slatka: 22

PARADAJZ – svjež: 19, kuvan: 39, pire: 43

PASULJ – bijeli: 260, mladi: 110, šareni: 273

PATLIDŽAN – 16

PEČURKE – svježe, prosečno 33, sušene: 147

PERŠUN – 20

PRAZILUK – bijeli dio: 32; cijeli: 28

PROKELJ: 33

REN – ribani, sa sirćetom: 60, sirovi: 20

ROTKVA – prosječno 21

SALATA – endvija: 18, puterica: 12, zelena, iceberg: 14

ŠPINAT – svjež: 12, kuvan: 24

MRKVA – 36, kuvana: 41, konzervirana: 31

TIKVA/TIKVICA – 15

KOMORAČ – list: 27

KELERABA – 24

ARTIČOKA – jestivi dio: 34, mladi cvjetovi: 17

AJVAR – slatki: 100, ljuti: 102

BOB – svjež: 23, suv: 343

 

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

JOGURT – 2%mm: 53, 0,5% mm: 34, 1,5%mm: 45, 3,2% mm: 62

JOGURT – 3,2 % mm voćni: 99

KAJMAK – zreli: 572, mladi: 255

KEFIR – 44

KISELO MLIJEKO – kravlje: 64, ovčije: 121

MILERAM – 21,5% mm: 217

MLIJEKO – čokoladno 1% mm: 64, čokoladno 3,2% mm: 92

MLIJEKO – kobilje: 48, kozije: 73, ovčije: 99

MLIJEKO – kravlje 0.9% mm: 39, kravlje 1,5% mm: 46, kravlje 2,8% mm: 58,

MLIJEKO – kravlje 1,8% mm: 50, kravlje 3,2%mm: 62, kravlje kondenzovano: 161

MLIJEKO – kravlje obrano: 33, kravlje punomasno: 64

MLIJEKO – kravlje sveže pomuženo: 67

MLIJEKO – sojino: 528, u prahu obrano: 362, u prahu punomasno: 490

MLIJEKO – majčino: 69

PAVLAKA KISELA – 10% mm: 119, 12% mm: 126, 20% mm: 210, 30% mm: 293

PAVLAKA SLATKA – 15%mm: 300, 15%mm umućena: 316

SIR – TOPLJENI: 355

SIR – 20% mm: 352

SIR – BILJNI (tipa kačkavalja i sl.): 370

SIR – brie: 263

SIR – camembert: 284

SIR – cheddar: 401

SIR – edamer 40%mm: 345

SIR – ementaler: 386

SIR – feta, kravlja: 370

SIR – feta, ovčija: 380

SIR – gauda punomasni: 392

SIR – gervais 60%mm: 422

SIR – gorgonzola: 346

SIR – kačkavalj: 390

SIR – koziji: 320

SIR – kravlji svjež: 97, kravlji svjež 20%mm: 110, kravlji svjež 50%mm: 389

SIR – mozzarella: 224

SIR – namaz 20%mm : 174, 30% mm: 223

SIR – TOFU (tipa kačkavalja i sl.): 250

SIR – parmezan: 392

SIR – punomasni: 371

SIR – trapist: 322

SIR – zreli: 428

SURUTKA – 26, u prahu: 349

 

MESO I MESNE PRERAĐEVINE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BUBREZI – goveđi: 86, jagnjeći, svinjski: 90, pileći: 118

ČVARCI: 713, presovani: 524

ĆURETINA – bijelo meso: 136, prosječno: 143, crno meso, batak: 190

GOVEDINA – but: 179, filet: 106, masna: 410, nemasna: 131, prsa: 252

GOVEDINA – sa 25% kosti: 143, srednje masna: 218, u konzervi: 223

HAMBURGER – ispečen bez peciva: 360

JAGNJETINA – grudi: 245, kotleti: 163, masna: 279, file: 124, srednje masna: 211

JETRA – goveđa: 163, guščija: 180, kokošija :131

JETRA – svinjska :154, teleća: 153, pileća: 128

JEZIK – goveđi, teleći,svinjski: 228

JUNETINA – manje masna: 155, srednjemasna: 202

KOBASICA – čajna: 491, goveđa : 232, kulen: 530, lovačka : 346, svinjska: 364

KOBASICA – govedina i svinjetina: 394, prosječno: 401

PILETINA – bijelo meso: 118, cijela, prosečno: 186, crno meso (batak): 128

KOZIJE MESO: 165

MESNI NAREZAK – od svinjskog mesa: 345, svinjsko + goveđe: 338

MLJEVENO MESO – mješano: 316

MOZAK – teleći / jagnjeći: 110

OVČETINA – prosječno: 299

PAŠTETA – jetrena, svinjska: 332, pileća: 128

PATKA: 322

PRASETINA/PEČENICA: 291

PRŠUTA: 380

SALAMA – mortadela: 415, goveđa trajna: 417, parizer: 253, mortadela: 265

SALAMA – pileća, ćureća: 197, prosečno: 564, šunkarica: 408

SLANINA – bez mišićnog tkiva: 875, mesnata kuvana: 575, polumasna: 622

SLANINA – suva: 713

SUVI VRAT – 450

SVINJETINA – but: 168, file: 176, kare: 330

SVINJETINA – pečenica: 140, plećka: 395, rebarca pečena: 423

ŠUNKA – prosječno: 395

TELETINA – srednje masna: 163, nemasna: 115

VIRŠLE – od mešanog mesa: 327, od pilećeg mesa: 258

 

JAJA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

JAJE ćureće: 170

JAJE omlet (jaja,slanina,sir): 285

JAJE guščije: 175

JAJE kokošje: 162

JAJE pačije: 164

JAJE prepelice: 155

JAJE u prahu: 592

 

RIBA I MORSKI PLODOVI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

BAKALAR: 69

BAKALAR – pljeskavica panirana: 203, štapići panirani: 212

BAKALAR – suvi: 338

BIJELE RIBE – prosječno: 154

GIRICE – pečene: 325, pržene: 350

GRGEČ: 75

HARINGA: 234

HOBOTNICA: 73

INĆUN: 89, konzervisani: 175

JASTOG: 86

JEGULJA: 237 dimljena: 328

KAVIJAR – 281

LIGNJA – 77

LIGNJA – pljeskavice sa sirom panirane na ulju: 255, štapići panirani: 203

LOSOS: 202, u konzervi: 168

LUBIN – brancin: 64

MLADICA: 76

MORSKI PAS: 80

MRENA: 84

OSLIĆ: 71

PASTRMKA – kalifornijska: 195, potočna: 86

PLAVA RIBA: 124

PUŽ: 76

RAK – morski: 76, morski u konzervi: 85, riječni: 74

SARDELA: 98

SARDINA – svježa: 174, konzervisane bez ulja: 207, konzervisani u ulju: 334

SIPA – 72

SKUŠA – 184, dimljena: 238

SOM – 174

SRDELA – 167

ŠARAN – 149

ŠKAMPI – 91

ŠKOLJKA – kuvana: 47, 72

ŠTUKA – 85

TUNA: 226, pašteta: 122, u konzervi: 284

ZUBATAC – 77

ŽABLJI BATACI – 69

 

ŽITARICE I PROIZVODI OD ŽITARICA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRAŠNO GRAHAM: 355

BRAŠNO HELJDINO: 348

BRAŠNO JEČMENO: 353

BRAŠNO KROMPIROVO: 349

BRAŠNO KUKURUZNO: 362

BRAŠNO OVSENO : 353

BRAŠNO PIRINČANO: 360

BRAŠNO PŠENIČNO – bijelo: 350, crno: 327, polubijelo :337

BRAŠNO PŠENIČNO – tip 1100: 364, tip 400: 363, tip 600: 363, integralno: 339

BRAŠNO RAŽANO – bijelo: 356, crno: 350

BRAŠNO SOJINO: 455

BRAŠNO ZOBENO: 353

BUREK –263

SIRNICA – 246

DVOPEK – 374

GRIZ KUKURUZNI: 368

GRIZ PŠENIČNI: 333

GRIZ PŠENIČNI – kuvani: 122

HLEB – crni: 257, graham: 206, heljda: 234

HLEB – ječmeni: 246, kukuruzni: 227, mješani (pšenica+raž): 230

HLEB – polubeli 70%: 235, ražani: 241

KLICE – ječmene: 369, kukuruzne: 407, pšenične: 287

KOKICE – 376

KORE ZA PITU – 245

KORNFLEKS – 368

KROFNE – 354

KUKURUZ – šećerac 127

LAN – seme: 492

MAKARONE – 373

MUSLI – prosečno: 314

PREZLE – 320

PAHULJICE integralne: 363, kukuruzne (kornfleks): 368, ovsene: 390

PAHULJICE – pirinčane: 375, zobene: 347

PIRINAČ – glazirani kuvan: 116, glazirani sirov: 357, neljušten: 352

PIZZA – parče (salama,kačkavalj,kečap): 338

PROJA – 282

PROSO -362

SOJA – cijele sjemenke sušene: 423, klica: 57

SUNCOKRET – semenka: 575

ŠPAGETI, MAKARONI – kuvani: 141, prosječno: 390

TESTENINA – bez jaja, prosječno: 336

TESTENINA – sa jajima, prosječno: 368

TIJESTO – kuvana tijesta: 148

TESTO – lisnato, pečeno: 547

TESTO – mješano, pečeno: 410

TORTILJA – 260

TOST -297

UŠTIPCI -285

 

ULJA I MASTI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

LOJ – goveđi: 891, ovčiji: 892

MAJONEZ: 732

MARGARIN: 750

MAST – ćureća: 885, guščija: 906, kokos: 804

MAST – kokošija: 885, pačija: 885, svinjska: 891

PUTER: 903

PUTER – od kikirikija: 886

TARTAR SOS – 480

ULJE riblje/bakalar : 900

ULJE – kikirikijevo: 900, kokosovo: 900, kukuruzno: 900

ULJE – maslinovo: 896, od kukuruznih klica: 900, pšenicnih klica: 900

ULJE – repino: 900, sojino: 900, suncokretovo: 900, susamovo: 900

 

ZAČINI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BIBER: 279

CIMET: 307

KEČAP: 140

KOCKA ZA SUPU: 362

KVASAC – pekarski: 158

KVASAC – suvi: 295

ORIGANO: 330

PAPRIKA – crvena mlevena: 300

PERŠUNOV LIST – sušeni: 400

PRAŠAK ZA PECIVO: 76

PRELIV ZA ŠPAGETE: 76

SENF: 106

SIRĆE – alkoholno: 12, jabukovo: 13, vinsko: 14

SOJA SOS: 400

SUPA GOVEĐA: 22

SUPA KOKOŠIJA BISTRA : 22

SUPA KREM OD GLJIVA: 21

SUPA KREM PARADAJZ: 27

SUPA POSNA: 20

 

SLATKIŠI I POSLASTICE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BAKLAVA: 360

BANANICA ČOKOLADNA: 360

BISKVIT – masni :462, nemasni: 351

BOMBONI – prosječno : 381

BONŽITA – prosječno: 471

ČIPS – prosječno: 544

ČOKOLADA – prosječno: 512

DŽEM: 261

JAFFA KEKS: 398

KAKAO – prah: 230

KEKS – prosječno: 421

KOLAČI – prosječno: 282

KOMPOTI – prosječno: 111

KREKERI – slani sa susamom: 415

LENJA PITA SA VIŠNJAMA: 245

MUNCHMALLOW: 426

MARMELADA – prosječno: 274

MED – vrcani: 320

MEDENJACI: 407

NAPOLITANKE : 484

PALAČINKE: 162

PERECE – slane: 299

PIŠKOTE: 391

PRALINE: 563

RAFAELO KUGLICE: 389

RATLUK: 345

SLADOLED – prosječno: 207

SMOKI : 548

ŠEĆER – kristal: 400

ŠEĆER – smeđi : 380

TORTA – čokoladna: 282

ŽELE – prosečno: 261

 

ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA PIĆA I NAPICI

still life with various glasses and bottles of alcohol

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRANDY, 40 vol% alkohola: 231

COCA COLA: 40

ČAJ – indijski: 108

FANTA: 40

KAFA – 2u1 : 58

KAFA – ”nescafe”: 55

KAFA – ”nescafe strong” 3u1: 70

KAFA – sa mlijekom 2.8 % mm: 28

KAFA – u zrnu: 287

KAKAO – u prahu: 230

KONJAK – 38 vol % alkohola: 228

KONJAK – 50 vol % alkohola: 375

LIKERI: 242

MIRINDA: 43

PIVO: 43

PEPSI: 40

RAKIJA – 25 vol % alkohola: 175

RAKIJA – 33 vol % alkohola: 193

RAKIJA – 50 vol % alkohola: 350

RUM – 40 vol % alkohola: 280

SIRUP – voćni, prosečno: 296

SOK – ananas: 53

SOK – borovnica: 45

SOK – breskva: 48

SOK – cvekla: 36

SOK – grejpfrut: 48

SOK – grožđe: 63

SOK – jabuka: 47

SOK – jagoda : 44

SOK – kajsija : 45

SOK – kruška: 50

SOK – narandža: 51

SOK – paradajz (koncentrat 30%): 68

SCHWEPES bitter lemon: 52

SPRITE: 40

ŠAMPANJAC: 84

VINO – belo, stono: 85

VINO – crveno, stono: 80

VINJAK: 250

VITAMINSKI instant napitak “Cedevita”: 370

Podijeli tekst sa drugima na: