Kategorija: Život

Smrdibube su velika smetnja u domaćinstvima jer u jesen traže sklonište u kućama, a na proljeće mogu da naprave štetu na biljkama. Evo kako možete da smanjite ili spriječite njihovu invaziju.

Mali zeleni pokretni neprijatan miris, odnosno smrdibube, uskoro će krenuti u invaziju na stanove, jer kako napolju kreće hladno vrijeme, one počinju da traže skrovišta u domovima.

Da biste ih se uspješno riješili, predlažemo da prevenciju sprovedete i u domu, ali i da se pripremite na vrijeme i izbjegnete neprijatne susrete sa njima.

Prevencija u kući

Zatvorite ulaze: Pregledajte prozore, vrata, roletne, dimnjake i pukotine na fasadi. Zatvorite sve rupice silikonom ili gumenim trakama.

Mrežice: Postavite mrežice na prozore i ventilacione otvore.

Zavjese i roletne: Držite spuštene kada su prozori otvoreni.

Svjetlo: Smrdibube privlači svjetlost, zato isključite ili prigušite osvjetljenje oko prozora u jesen, posebno uveče.

Oko kuće i u dvorištu

Košenje i čišćenje: Redovno košenje trave i čišćenje korova spriječiće najezdu smrdibuba, jer se one često kriju u vegetaciji. Takođe, uklonite suve biljke i lišće.

Mirisne biljke: Dobro je znati da mirisne biljke poput nane, lavande ili bosiljka mogu da ih donekle odvrate ako ih posadite u blizini kuće ili prozora.

Domaći sprejevi za uklanjanje

Čim uočite prve smrdibube, odmah ih uklonite da se ne namnože u kući. Da biste u tome bili uspješni, predlažemo domaće sprejeve.

Sprej od bijelog luka

Sastojci: 2–3 čena bijelog luka, 0,5 litara vode, prazna boca sa raspršivačem.

Priprema: Izmrvite ili sitno isjeckajte bijeli luk. Stavite ga u vodu i ostavite bar 12 sati da odstoji. Procijedite i sipajte u bocu sa raspršivačem.

Upotreba: Prskajte oko prozora, vrata i mjesta gdje često ulaze. Miris bijelog luka im smeta i drži ih podalje.

Sprej od sapunice

Sastojci: 1 kašika tečnog sapuna ili deterdženta za suđe (ne agresivnog), 0,5 litara vode, prazna boca sa raspršivačem.

Priprema: Sipajte sapun u vodu i blago promiješajte. Prebacite u bocu sa raspršivačem.

Upotreba: Kada direktno isprskate smrdibubu, sapun razbija njihov zaštitni sloj i uguši ih. Nemojte prskati direktno po zidovima unutar kuće ako ne želite fleke – bolje koristite na prozorskim ramovima, mrežicama, spoljašnjim zidovima ili biljkama u bašti. Uvijek pravite manju količinu, pa ponovite pripremu kada se potroši.

(Izvor vijesti: Magazin)

Teškoće s kojima se susrećemo često su rezultat samosabotaže, a njihovo upravljanje često zahtijeva borbu sa sopstvenim nagonima da ne popustimo svakom impulsu, naglašava psihoterapeut dr Aleks Kermi.

Smršati i održati težinu, uspješno se riješiti dugova, pronaći smislen posao, održati dugoročne, srećne veze: sve to zahtijeva odgađanje naših neposrednih želja u službi dugoročnog cilja.

Odgađanje zadovoljstva, kako se to naziva, bila je korisna taktika vijekovima. Ali u određenom trenutku postaje razumno zapitati se: zašto toliko modernog života izgleda podrazumijeva plivanje uzvodno? Zašto nas praćenje naših instinkata često dovodi u toliko problema?

Jedna od centralnih ideja u oblasti evolucione psihologije jeste ideja o „evolucionoj neusklađenosti“. Jednostavno rečeno, evoluirali smo u veoma drugačijem okruženju od onog u kojem se sada nalazimo. Kao rezultat toga, naši mozgovi, tijela i instinkti su slabo usklađeni sa okolinom, objašnjava psihijatar.

Koliko je ovo zaista važno? Zar nije obilježje ljudskog bića sposobnost naše vrste da se prilagodi promjenjivim okolnostima? Da i ne.

Imamo izvanrednu sposobnost da se nosimo s novim problemima, sarađujemo kako bismo pronašli rješenja i stvorimo tehnologiju koja će nam pomoći da ih ostvarimo. Istovremeno, antropolozi procjenjuju da su ljudska genetika i anatomija ostale uglavnom nepromijenjene oko 100.000 godina. Tada smo živjeli u malim nomadskim plemenima lovaca-sakupljača, razvijajući poljoprivredu tek prije oko 10.000 godina, a civilizacije prije 5.000 godina.

Za sve nas, osim zanemarivo malog broja, savremeno ljudsko stanište nije ono za koje smo stvoreni. Teško je očekivati da genetske adaptacije (koje mogu trajati desetinama hiljada godina) prate selidbu u gradove, a kamoli tehnološke i kulturne promjene, koje mogu imati dramatične posljedice u roku od jednog životnog vijeka.

Kakve su posljedice

Možda je najveće posljedice pretrpio naš struk. Instinkt za prejedanjem hranom bogatom solju, mastima i šećerom održavao je ljude u životu tokom većeg dijela ljudske istorije, kada sljedeći obrok nikada nije bio zagarantovan.

Sada živimo u svijetu gdje su kalorije jeftine i gdje naučnici posvećuju čitave karijere stvaranju „superukusne“ hrane – što znači da je daleko privlačnija od bilo koje hrane koja se nalazi u prirodi. Ove vještačke grickalice ometaju sposobnost tijela da reguliše apetit, što čini veoma teškim pojesti samo jedan čips ili samo jedan keks. Gojaznost, ranije rijetka, sada je pretekla neishranjenost kao vodeći problem javnog zdravlja u vezi sa ishranom u mnogim dijelovima svijeta.

Sfera zabavljanja (i parenja) se takođe promijenila do neprepoznatljivosti. Snažna želja da se pronađe pravi seksualni partner bila je neophodna kada smo se udruživali u plemena od oko 150 ljudi protiv neumoljivog svijeta. Ali u to vrijeme, broj potencijalnih partnera je bio mali.

Sada imamo uređaje koji nas povezuju sa hiljadama i hiljadama njih. Kao rezultat toga, proces često postaje produžen i preopterećujući – faza života koju karakteriše paraliza izbora, štetno ponašanje i stalna anksioznost da je naša prava srodna duša samo korak od nas.

Rastuće stope depresije i drugih problema mentalnog zdravlja takođe se mogu posmatrati kroz prizmu neusklađenosti. Život lovaca-sakupljača podrazumijevao je stalno druženje, praktičan rad koji je odmah bio nagrađujući (kao što je pronalaženje hrane ili izgradnja skloništa) i zajednice bogate tradicijom, ritualnim i duhovnim značenjem.

Moderna tehnologija sada čini većinu ovih stvari opcionom, a ne neophodnom. Kao posljedica toga, mnogi od nas žive život odvojen od drugih, bez ispunjavajućeg posla i bez smisla. U ovom kontekstu, loše raspoloženje nije posljedica poremećenog mozga, već signal da možda propuštamo važne aspekte ljudskog iskustva.

Bijeg u tehnologiju

Da bismo se nosili sa ovim prazninama, neki od nas se vraćaju tehnologiji. Na isti način na koji hiperlabilna hrana iskorišćava naše drevne apetite, alati vođeni vještačkom inteligencijom, kao što su ChatGPT, počeli su da iskorišćavaju našu duboku želju za smislom, kao i društvenu i romantičnu vezu.

Same kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom bile su iznenađene stepenom do kog se ljudi emocionalno vezuju za njihove proizvode. I pojavljuju se izvještaji da četbotovi mogu da podstaknu zablude i paranoidno razmišljanje ljudi podložnih psihozi.

Bijeg u daleku prošlost

Ništa od ovoga ne znači da je pravi put za čovječanstvo pokušaj povratka u daleku prošlost. Lovci-sakupljači nisu živjeli u utopijskoj harmoniji poput Na'vija u Avataru, napominje dr Kermi, već ukazuje da postoji snažno objašnjenje za mnoge naše trenutne fizičke i mentalne teškoće, a to je da se svijet razvio na načine koje naša biologija nije mogla da podnese.

Ako ovo ne uzmemo u obzir dok analiziramo svoj život, već očekujemo da se ponašamo kao neka vrsta visoko optimizovane mašine, otvaramo vrata dubokoj samokritici i ogorčenosti. Frustracija zbog nemogućnosti da smršamo, praznina posla za koji smo mislili da ga želimo, usamljenost modernih gradova – sve se to može doživjeti kao individualni neuspjeh.

S druge strane, razumijevanje života za koji smo evoluirali omogućava nam da na svoje probleme sagledamo sa više jasnoće i samosaosjećanja i može nas podstaći ka boljim, informisanijim odlukama.

Šta možemo da učinimo

Umjesto da se kritikujemo što nismo u stanju da kontrolišemo svoje impulse, možemo ih vidjeti kroz prizmu neusklađenosti i početi da razmišljamo o korisnim ublažavanjima. Neka rješenja su jednostavna, poput držanja brze hrane van kuće, brisanja aplikacija društvenih medija ili ograničavanja vremena provedenog ispred ekrana.

Drugi su složeniji i zahtijevaju da se malo odmaknemo i sagledamo širu sliku. Zajednica, zajedničko rješavanje problema, rituali i značenje su vitalni sastojci zadovoljavajućeg života i ostaće takvi, bez obzira na tehnologiju koju izumemo ili kulturne trendove koji se pojave.

Razmišljanje o tome kako da ih ugradimo u naše živote tako da budu dio njegovog tkiva, a ne opcioni dodaci, jeste vježba koja potencijalno mijenja život. Ne zato što sa nama nešto nije u redu – već zato što se nalazimo u čudnim vremenima, zaključuje dr Aleks Kermi.

(Izvor vijesti: RTS)

Voće nije samo slatki užitak, već i moćan saveznik u snižavanju krvnog pritiska i održavanju zdravog srca. Stručnjaci ističu da redovno konzumiranje raznobojnih plodova – od bobičastog voća i banana do sočne lubenice – može da pomogne u regulisanju krvnog pritiska i očuvanju pravilnog protoka krvi. Zahvaljujući bogatstvu vlakana, vitamina, minerala i zaštitnih biljnih jedinjenja, ovakva ishrana pruža prirodnu podršku osobama koje se bore sa hipertenzijom, piše Health.com.

Banane

• Banane su izvrstan izvor kalijuma, minerala koji pomaže u kontrolisanju krvnog pritiska.
• Nedovoljan unos kalijuma vremenom može da doprinese razvoju hipertenzije.
• Preporučeni dnevni unos za odrasle muškarce iznosi 3400 miligrama, a za žene 2600 miligrama.
• Jedna banana srednje veličine obezbjeđuje oko 375 miligrama kalijuma.
• Studija iz 2019. godine je pokazala da je svakodnevna konzumacija kuvane zelene banane smanjila sistolni (gornji) krvni pritisak kod osoba sa predijabetesom i dijabetesom.

Borovnice

• Borovnice su bogate antioksidansima, posebno antocijaninima, koji štite ćelije od oštećenja.
• Antocijanini podstiču krvne sudove da proizvode azot-oksid, jedinjenje koje ih opušta i poboljšava protok krvi.
• Istraživanje je otkrilo da je svakodnevno konzumiranje borovnica snizilo krvni pritisak kod žena u postmenopauzi, koje su imale povećan rizik od srčanih bolesti.
• Slična jedinjenja sadrže i kupine, maline, trešnje i jagode.

Kivi

• Kivi je poznat po visokoj koncentraciji vitamina C, za koji je istraživanje iz 2020. godine pokazalo da pomaže u snižavanju krvnog pritiska.
• Jedan žuti kivi (SunGold) sadrži oko 133 odsto preporučene dnevne doze vitamina C.
• U jednoj studiji, učesnici koji su dva mjeseca jeli tri kivija dnevno imali su niži krvni pritisak od onih koji su jeli jednu jabuku dnevno.

Lubenica

• Lubenica sadrži aminokiselinu L-citrulin, koju tijelo pretvara u L-arginin.
• Ta aminokiselina pomaže u proizvodnji azot-oksida, koji opušta krvne sudove.
• Iako neka istraživanja upućuju na to da suplementi lubenice mogu da snize krvni pritisak, manja studija iz 2021. nije pokazala promjene kod žena koje su pile sok od lubenice.
• Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdio učinak.

Grejpfrut

• Jedna šolja grejpfruta obezbjeđuje značajne količine kalijuma i vitamina C.
• Iako sam sok od grejpfruta u jednoj studiji nije snizio krvni pritisak, u kombinaciji sa sokom od cvekle pokazao je jači učinak od samog soka od cvekle.
• Važno je spomenuti da grejpfrut može da utiče na djelovanje nekih lijekova za snižavanje visokog krvnog pritiska i holesterola, pa se zato prije konzumiranja posavjetujte sa ljekarom.

(Izvor vijesti: Politika)

Djetinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od djetinjstva danas.

Obilježili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život djece.

Zajednica je u to vrijeme igrala snažnu ulogu, komšije su se poznavale i međusobno pomagale. Djeca su se igrala napolju, u dvorištima, na ulicama i u prirodi. Imala su mnogo slobode za igru na otvorenom.

Popularne igre bile su fudbal, žmurke, lastiš, školice i razne igre s loptom. Društvene igre i čitanje knjiga takođe su bili veoma rasprostranjeni. Bioskop i pozorište bili su dostupni i omiljeni oblici zabave. Tako piše slovenački Metropolitan o vremenu unazad 35 i više godina.

U prošlosti su i djeca bila drugačije pripremana za život, pa se čini da su tada mnogi pojedinci imali određene vještine koje bi i danas bile veoma korisne, ali su nažalost izgubljene. S tehnološkim napretkom i promjenom načina života današnja djeca više ne usvajaju one koje su nekada bile potpuno samorazumljive. To se posebno odnosi na tri.

Praktične vještine

U Jugoslaviji su djeca bila mnogo vještija u praktičnim znanjima koja su im koristila tokom čitavog života: šivenje, pletenje, vez, kuvanje, rad u poljoprivredi, popravljanje elektronskih uređaja i obavljanje kućnih poslova. Do ulaska u odraslo doba posjedovala su širok spektar znanja koji im je omogućavao da se bolje brinu o sebi.

Komunikacija

Prije pojave digitalnih uređaja djeca su provodila mnogo više vremena u društvu drugih ljudi. Na taj način učila su da razgovaraju sa svojim vršnjacima uživo, ali i sa starijima i mlađima. Čak su i djeca koja su bila introvertnija obično bila sposobna da priđu drugima i uspostave kontakt.

Popravljanje stvari

U današnjem društvu potrošačkog tipa uobičajeno je da, kada se nešto pokvari, kupimo novu stvar. U prošlosti nije bilo tako. Djeca u Jugoslaviji znala su da popravljaju igračke, odjeću, obuću, pa čak i namještaj ili kućne aparate. Kada bi se nešto pokvarilo ili oštetilo, popravka se podrazumijevala.

(Izvor vijesti: N1)

Kako temperature padaju u jesen, miševi i pacovi češće ulaze u zatvorene prostore u potrazi za toplotom i hranom, što hladnije mjesece čini vrhuncem sezone za najezde glodara.

Srećom, nisu vam nužno potrebne jake hemikalije ili nehumane zamke da biste ih držali podalje od svog doma. Postoje čak i mirisne alternative koje je lako unijeti u svoj dom – neke možda već imate u kuhinjskim ormarićima ili vrtu.

Lavanda

Najefikasniji prirodni repelent je lavanda. Poznat i ugodan miris za ljude prava je noćna mora za glodare, jer je za njih nepodnošljiv i neugodan.
Vrećice sušene lavande stavite u ladice, ormariće ili blizu ostave. Uzgajajte biljke lavande u kuhinji ili drugim prostorima gdje postoji veći rizik od glodara ili ih posadite vani blizu ulaznih mjesta kako biste otjerali miševe i pacove.

Sirće

Sirće je još jedan proizvod koji glodari ne mogu tolerisati.
Pomiješajte sirće s vodom u čistoj boci s raspršivačem. Poprskajte smjesu duž lajsni, ispod sudopera, oko kanti za smeće ili bilo gdje drugdje gdje sumnjate da se kriju glodari.

Cimet

Cimet, omiljen u jesen, više je od ugodnog sezonskog mirisa. Jak miris cimeta može preplaviti njuh glodara.
Koristite svijeće s mirisom cimeta, stavite štapiće cimeta ili vatu natopljenu uljem cimeta na problematična područja. To će stvoriti prirodni repelent koji će ujedno ispuniti vaš dom ugodnom, svježom i toplom aromom.

(Izvor vijesti: Express)

Iskusni  kuvar Slobodan Petrović podijelio je svoje dugogodišnje znanje i provjerene trikove kada je u pitanju priprema domaćeg kiselog kupusa, koji može da traje sve do ljetnjih mjeseci bez bojazni da će se pokvariti.

Njegove preporuke, obuhvataju sljedeće korake:

1. Najbolje vrijeme za kiseljenje

Prema njegovim riječima, kupus je najbolje staviti u bure krajem jeseni ili početkom zime. Tada je sobna temperatura obično oko 20°C, što je idealno za početak procesa. Kada se kupus ukiseli, prostorija bi trebalo da bude hladnija, između 10 i 15°C, kako bi fermentacija prirodno usporila.

2. Odnos soli i kupusa

Za dobar rezultat, Petrović savjetuje da se koristi 3 do 3,5 % soli u odnosu na težinu kupusa. Na primjer, za oko 100 kilograma kupusa (koliko staje u standardno bure od 200 litara) potrebno je dodati 3 do 3,5 kilograma soli. On naglašava da nije potrebno ništa drugo osim kupusa, soli i vode.

3. Sam proces kiseljenja

Kupus se najprije ostavi da odstoji jedan do dva dana da bi otpustio višak vode. Zatim se očiste spoljašnji listovi i izdubi korjen, u koji se sipa so. Glavice se pažljivo slažu u bure, koje se zatvara, a tek sljedećeg dana se naliva vodom sa preostalom količinom soli. Kada kupus počne da ispušta sok, tečnost iz ventila bureta povremeno se ispušta i vraća nazad, čime se omogućava ravnomjerna fermentacija. U početku se to radi svakodnevno, a kasnije rjeđe. Vrlo je važno da kupus stalno bude prekriven vodom. Ako se ukiseli dok je temperatura još visoka, može se dodati vinobran da bi se fermentacija zaustavila.

(Izvor vijesti: Kurir Stil)