Psiholozi objasnili zašto se s godinama teže stvaraju prijateljstva

Usamljenost se, kako pokazuju iskustva, može pojaviti u najneočekivanijim trenucima.

Kod jedne pacijentkinje to se dogodilo dok je prolazila pored restorana. Za jednim stolom sjedila je grupa starijih žena koje su se glasno smijale i uživale u druženju.

Taj prizor kod nje je izazvao neprijatan osjećaj vlastite „nepotpunosti“, kao da s njom nešto nije u redu i kao da joj je upravo zbog njene ličnosti takva povezanost nedostižna.

Međutim, objektivno gledano, s njom nije bilo ništa pogrešno. Bila je u ranim tridesetim godinama, iza sebe je imala nekoliko selidbi nakon fakulteta, stabilan i dobro plaćen posao koji je voljela, kao i partnera. Ipak, osjećala se izolovano.

Usamljenost uprkos „svemu“

Vremenomse pokazalo da njeno iskustvo dijele i mnogi drugi ljudi – oni koji su, naizgled, „posložili život“, ali se i dalje osjećaju usamljeno.

Taj osjećaj može se javiti u sasvim običnim situacijama: dok čekaju dijete ispred škole i posmatraju roditelje koji se očigledno dobro poznaju, nakon poslovnog napredovanja kada shvate da nemaju s kim to istinski da proslave ili dok pregledaju društvene mreže i vide bogate društvene živote drugih ljudi.

Životne promjene otežavaju stvaranje prijateljstava

Postoje i vrlo praktični razlozi zbog kojih je kasnije u životu teže stvarati nova prijateljstva.

Životne tranzicije poput preseljenja u drugi grad, novog posla, braka, djece ili razvoda s godinama imaju sve veći uticaj, objašnjava psiholog Džefri Džensen Arnet (Jeffrey Jensen Arnett) sa Univerziteta Klark.

U periodu između 18. i 29. godine broj i intenzitet prijateljstava obično su najveći. Fakultet, prvi poslovi i preseljenja prirodno nas dovode u kontakt sa ljudima sličnih interesovanja, pa se tada lakše grade snažne društvene veze.

„Za mnoge ljude, prijateljstva stečena u školi, na fakultetu ili u ranoj fazi radnog vijeka posljednja su nova prijateljstva koja će ikada sklopiti“, napisao je Robert D. Putnam u knjizi „Bowling Alone: The Collapse and Revival of American Community“.

Prijateljstva su osjetljiva na promjene

Nakon tog perioda često dolazi do suprotnog trenda.

Prijateljstva, za razliku od porodičnih veza, nisu obavezna već dobrovoljna, pa su samim tim osjetljivija na promjene.

Kako se slobodno vrijeme smanjuje, a obaveze povećavaju, ostaje manje prostora za spontana druženja. Neki se sele zbog posla ili porodice, drugi postaju roditelji, dok briga o starijim članovima porodice dodatno opterećuje svakodnevicu.

Sve to može dovesti do toga da ljudi u tridesetim godinama budu hronično umorniji nego ranije, pa im izlazak s prijateljima nakon posla više ne djeluje jednako privlačno.

Kada su obje strane iscrpljene, često izostaje i inicijativa za održavanje kontakta, što dodatno slabi odnose.

Pandemija i društvene mreže dodatno pojačale problem

Ovaj obrazac dodatno je izražen posljednjih godina.

Tokom pandemije COVID-19 društvene navike mnogih ljudi oslabile su, pokazalo je istraživanje Survey Center on American Life.

Direktor centra Danijel Koks (Daniel Cox) naveo je da su ljudi nakon 2020. godine prijavljivali manji broj bliskih prijateljstava, rjeđe kontakte i slabiju emocionalnu podršku među prijateljima.

Rad od kuće dodatno je smanjio svakodnevne socijalne interakcije, dok su društvene mreže pojačale utisak da drugi imaju bogatije i ispunjenije društvene živote.

To često dodatno hrani osjećaj izolacije i takozvani FOMO efekat – strah da propuštamo nešto važno.

Kako graditi i održavati prijateljstva?

Stručnjaci ističu da postoje provjereni načini za jačanje postojećih odnosa i stvaranje novih.

Otvoren razgovor o osjećaju udaljenosti može pomoći jer i drugi ljudi često imaju slične nesigurnosti. Kada se ranjivost podijeli i bude prihvaćena, odnosi se mogu dodatno produbiti.

Važno je i ne čekati da drugi uvijek prvi iniciraju druženja. Vrlo često svi očekuju isto od drugih, pa preuzimanje inicijative može prekinuti taj začarani krug udaljavanja.

Kod novih prijateljstava ne treba očekivati trenutnu bliskost. Ljudi iz svakodnevnog okruženja – kolege, komšije ili poznanici koje redovno srećemo – vremenom mogu postati važan dio našeg društvenog života.

Mali, redovni susreti i kratke interakcije mogu značajno poboljšati osjećaj pripadnosti i opšte blagostanje.

Takvi odnosi nastaju postepeno, kroz učestalost kontakta i međusobno upoznavanje. Socijalni psiholog Robert Zajonc to je opisao kroz „efekat puke izloženosti“ – što smo češće u kontaktu s nekim, veća je vjerovatnoća da će se razviti osjećaj bliskosti, prenosi Dnevno.hr.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šetnja i tokom vrućina čuva zdravlje

Redovna šetnja jedna je od najboljih aktivnosti za očuvanje zdravlja u starijoj životnoj dobi. Pomaže radu srca, poboljšava cirkulaciju, održava pokretljivost zglobova i doprinosi boljem raspoloženju.

I tokom ljetnih vrućina šetnja može biti korisna, ali je važno birati odgovarajući dio dana. Ljekari savjetuju da starije osobe izbjegavaju boravak na otvorenom u periodu od 10 do 17 časova, kada su temperature najviše.

Najpogodnije vrijeme za šetnju je rano ujutro ili uveče, kada je vazduh svježiji i prijatniji. Preporučuje se lagana odjeća svijetlih boja, šešir ili kačket za zaštitu od sunca, kao i dovoljno tečnosti prije i nakon boravka napolju.

Starijim osobama savjetuje se da šetaju u hladovini, parkovima ili uz drvorede, te da prave češće pauze ukoliko osjete umor, vrtoglavicu ili malaksalost.

Uz malo opreza i prilagođavanje vremenskim uslovima, šetnja i tokom ljeta ostaje jednostavan i efikasan način očuvanja zdravlja i vitalnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto je unos tečnosti važan tokom velikih vrućina?

Tokom ljetnih vrućina našem organizmu potrebno je više tečnosti nego inače. Visoke temperature uzrokuju pojačano znojenje, a samim tim tijelo gubi vodu i važne minerale. Kod starijih osoba osjećaj žeđi često je slabije izražen, pa se može dogoditi da organizam već bude dehidrirao prije nego što osjetimo potrebu za pićem.

Zbog toga je važno redovno unositi tečnost tokom cijelog dana, čak i kada niste žedni. Preporučuje se piti vodu u manjim količinama više puta dnevno. Osim vode, mogu se konzumirati nezaslađeni čajevi, limunada bez puno šećera te supe i voće bogato vodom poput lubenice, dinje i breskve.

Nedovoljan unos tečnosti može dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje, pada krvnog pritiska i opšte slabosti. U težim slučajevima može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme koji zahtijevaju ljekarsku pomoć.

Posebno je važno obratiti pažnju na unos tečnosti ako bolujete od hroničnih bolesti ili uzimate lijekove. U slučaju bilo kakvih nedoumica, posavjetujte se sa svojim porodičnim ljekarom.

Brinite o svom zdravlju tokom vrućih dana – pijte dovoljno tečnosti, boravite u rashlađenim prostorijama i izbjegavajte izlazak na sunce u najtoplijem dijelu dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uberite ih prije nego što prođe jun: Ove biljke čuvaju kuću od nesreće

Početak ljeta oduvijek je imao posebno mjesto u narodnim vjerovanjima. Vjerovalo se da upravo u junu priroda dostiže vrhunac svoje snage, pa su biljke ubrane u tom periodu smatrane naročito ljekovitim i blagotvornim.

Zaštita od nesreće

Nisu ih koristili samo za čajeve i meleme, već su ih unosili u domove kao zaštitu od nesreće, bolesti i loše energije.

Biljke imaju najveću moć

U narodnoj tradiciji početak juna smatrao se vremenom “prvih ljetnjih trava”, kada biljke imaju najveću moć.

Zato su se ljudi budili prije izlaska sunca i odlazili u polja i livade kako bi ubrali najvrednije ljekovite biljke.

Hajdučka trava

Među njima posebno mjesto zauzimala je hajdučka trava, koju su naši stari smatrali gotovo univerzalnim ljekom.

Vjerovalo se da pomaže kod brojnih tegoba i da čuva zdravlje cijele porodice.

Kamilica

Kamilica je bila simbol smirenosti i koristila se za umirenje tijela i duha, dok je nana bila nezaobilazna tokom ljetnih dana jer osvježava i pomaže kod iscrpljenosti.

Kantarion

Posebno poštovanje pratilo je kantarion, poznat i kao Gospina trava. Smatralo se da nosi sunčevu energiju i da štiti čovjeka od zla, bolesti i nesreće. Grančice kantariona često su se ostavljale pored vrata ili prozora kako bi čuvale dom tokom cijele godine.

Pelin

Pelin je takođe imao važno mjesto u narodnim običajima. Njegova gorčina povezivala se sa pročišćenjem i zaštitom od negativnih uticaja. Vjerovalo se da njegov miris tjera sve što je loše i unosi snagu u domaćinstvo.

Bosiljak

Bosiljak je možda i najpoznatija biljka u srpskoj tradiciji. Smatran je svetom biljkom koja donosi blagoslov, mir i napredak. Zato se često čuvao u kući, sušio i koristio tokom cijele godine u različitim običajima i vjerskim obredima.

Prema narodnim vjerovanjima, ove biljke nisu bile samo dio prirode već i svojevrsni čuvari doma.

Amajlije

Često su se stavljale iza ikona, kačile iznad ulaznih vrata ili čuvale u posebnim kutijama kao amajlije. Vjerovalo se da njihov miris umiruje prostor, tjera nesreću i pomaže da u kući vladaju sloga i blagostanje.

U nekim krajevima Srbije postojalo je i vjerovanje da se prva biljka ubrana početkom ljeta ne koristi odmah, već se čuva tokom cijele godine kao simbol zaštite i sreće za ukućane.

Na taj način biljke nisu predstavljale samo lijek iz prirode, već i važan dio tradicije, vjerovanja i svakodnevnog života. Njihova simbolika sačuvala se do danas, pa mnogi i dalje vjeruju da bosiljak, kantarion, pelin i druge ljetne biljke donose posebnu energiju, zdravlje i mir u dom, piše k1info.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Previše vitamina B dovodi do srčanih bolesti

Vitamin B3, poznat i kao niacin, neophodan je za pravilno funkcionisanje organizma. Ipak, kao i sa svim nutrijentima, ključ je u umjerenosti.

Prekomjeran unos ovog vitamina može doprinijeti razvoju srčanih bolesti. Naučnici su otkrili da visok nivo niacina u organizmu izaziva upalu zidova krvnih sudova. To može dovesti do ateroskleroze, odnosno nakupljanja plaka na zidovima arterija. Ovo stanje povećava rizik od srčanog i moždanog udara, kao i drugih ozbiljnih srčanih problema.

Kada se niacin razgrađuje u tijelu, stvara se nusprodukat koji pokreće zapaljenske procese u kardiovaskularnom sistemu. Jedinjenje nazvano 4PY direktno je povezano sa infarktom i šlogom.

Možda vas interesuje i ovo:

Vitamin koji čini čuda za zdravlje

Iako je niacin nekada preporučivan za snižavanje holesterola, pokazalo se da su statini efikasniji. Pored toga, prekomjeran unos niacina ima suprotan efekat na zdravlje srca i krvnih sudova.

Kardiovaskularne bolesti su 2021. godine odnijele oko 20,5 miliona života širom svijeta. To čini jednu trećinu globalne smrtnosti.

Mnogi uzroci se mogu spriječiti

Određeni faktori rizika, poput pola, porodične anamneze i etničke pripadnosti, ne mogu se promijeniti. Međutim, mnogi uzroci se mogu spriječiti. Gojaznost, visok holesterol, povišen krvni pritisak, pušenje, loša ishrana i sjedalački način života značajno doprinose razvoju ovih bolesti.

Nedavna studija istraživača sa Instituta za klinička istraživanja Lerner u Klivlendu ukazuje na potencijalnu vezu između povišenog nivoa niacina i kardiovaskularnih bolesti. Rad je objavljen u časopisu Nature Medicine.

Dr Stenli Hejzen, vodeći autor studije, objasnio je ciljeve ovog istraživanja. Naučnici su željeli da otkriju nove uzročnike srčanih bolesti, izvan tradicionalnih faktora rizika. Tako su identifikovali jedinjenje 4PY, nusprodukat viška niacina u tijelu.

Inače, niacin pomaže u pretvaranju energije iz hrane. On takođe održava zdravlje kože i nervnog sistema. Može se unijeti hranom ili dodacima, dok se višak izlučuje urinom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Namirnice koje nikada ne treba jesti sirove

Kada ste gladni i u žurbi, lako je pomisliti da je dovoljno „još samo jedan zalogaj“ prije nego što se jelo u potpunosti pripremi.

Malo tijesta iz posude, komadić mesa, gutljaj mlijeka… djeluje bezazleno, ali neke namirnice u sirovom stanju mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.

I dok većina zna da sirovo meso nije pametna ideja, manje je poznato da i pojedine biljne namirnice mogu napraviti haos u stomaku ako nisu pravilno pripremljene.

1. Brašno

Da, čak i obično brašno može biti problem. Mnogi misle da je sirovo tijesto opasno samo zbog jaja, ali zapravo i neobrađeno brašno može sadržavati bakterije poput E. coli ili salmonele. Zato lizanje kašike nakon miješanja kolača ipak nije tako bezazleno kao što zvuči.

2. Mljeveno goveđe meso

Tartar biftek možda zvuči sofisticirano, ali sirovo mljeveno meso nosi veći rizik od bakterija jer je cijela masa izložena obradi i kontaktu s površinama. Stručnjaci savjetuju da se dobro termički obradi i da unutrašnja temperatura dostigne bezbjedan nivo.

3. Piletina i druga perad

Sirova piletina je među najrizičnijim namirnicama. Može sadržavati salmonelu i druge bakterije koje izazivaju trovanje hranom. Zato piletina nikada ne smije ostati „polupečena“, bez obzira na trendove i eksperimente u kuhinji.

4. Crveni grah

Malo ko zna da sirov ili nedovoljno kuvan crveni grah sadrži prirodni toksin koji može izazvati mučninu, povraćanje i stomačne tegobe. Potrebno ga je potopiti i dobro skuvati kako bi bio bezbjedan za jelo.

5. Nepasterizovano mlijeko

„Prirodno“ ne znači automatski i bezbjedno. Nepasterizovano mlijeko može sadržavati opasne bakterije poput listerije, salmonele i E. coli. Upravo zato je pasterizacija uvedena – kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih infekcija.

Kratko pravilo koje vrijedi zapamtiti

Ako niste sigurni da li se neka namirnica smije jesti sirova – bolje je da ne rizikujete. Dobra priprema hrane nije samo pitanje ukusa, već i zdravlja. Nekada vas tih dodatnih deset minuta kuvanja može sačuvati od ozbiljnih problema, piše NovostiMagazin.

Podijeli tekst sa drugima na:

Provjerite pasoš prije putovanja, obratite pažnju i na prazne stranice

Pasoš kojem je istekao rok važenja nije jedini problem koji putnicima može da pokvari planove. Postoji još jedna neprijatnost koju biste mogli da doživite ako putujete u određene zemlje.

Većina ljudi zna da za većinu destinacija pasoš mora da važi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma dolaska ili povratka. Pri tome se pravila razlikuju u zavisnosti od zemlje koju posećujete.

Premalo praznih stranica može vam pokvariti putovanje

Ono što možda ne znate jeste da vam ukrcavanje može biti odbijeno i ako se utvrdi da vaš pasoš ima premalo praznih stranica, prenosi City Magazin.

Manje poznata pravila u brojnim zemljama, posebno u Africi, Aziji i na Bliskom istoku, zahtijevaju da putnici u pasošu imaju dvije do četiri prazne stranice za vize ili pečate. Neke avio-kompanije mogu vam zabraniti ukrcavanje ako vaš pasoš ne ispunjava te uslove.

Koje zemlje traže najviše praznih stranica?

Zemlja koja zahtjeva najviše praznih stranica je Namibija, gdje se očekuje da imate čak šest praznih stranica u pasošu.

Pečat Namibije zauzima gotovo cijelu stranicu, a ako vam je potrebno produženje boravka u ovoj južnoafričkoj zemlji, dodatni pečati se takođe stavljaju na nove stranice.

Druge zemlje koje zahtijevaju tri prazne stranice u pasošu uključuju Bocvanu, Mozambik, Zambiju, Brunej, Južnu Afriku i Madagaskar.

Putnici koji posjećuju destinacije poput Bahama, Kube, Kine, Singapura ili Indije treba da se postaraju da imaju najmanje dvije prazne stranice.

Stručnjaci preporučuju da se uvijek putuje sa najmanje dvije prazne stranice u pasošu kako bi se obezbijedilo nesmetano putovanje.

Dobra vijest je da je sakupljanje pečata tokom putovanja širom Evrope sada prošlost.

Šta donosi novi sistem ulaska i izlaska EU?

U oktobru 2025. godine Evropska unija počela je da uvodi Sistem ulaska/izlaska (EES), novi digitalni alat za upravljanje granicama koji bilježi biometrijske podatke, kao i datume ulaska i izlaska državljana zemalja van EU.

Od 10. aprila 2026. godine države članice Evropske unije počele su s potpunom primjenom sistema ulaska/izlaska – EES (Entry/Exit System), čime završava njegovo postepeno uvođenje. Prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka spoljnih granica šengenskog prostora. To znači da se građanima BiH u pasoše više neće udarati pečati.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji su znaci da vam nedostaje kalcijum u organizmu

Iako se kalcijum najčešće povezuje sa zdravljem kostiju, njegova uloga u organizmu mnogo je šira.

Kalcijum je neophodan za pravilan rad mišića, nerava i srca. Ipak, mnogi ljudi ga ne unose u dovoljnim količinama.Istraživanja pokazuju da veliki dio populacije ne unosi preporučene dnevne količine kalcijuma.

Organizam često šalje suptilne znakove upozorenja mnogo prije nego što dođe do ozbiljnijih problema, poput preloma kostiju.

Kalcijum je najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu.

“On je ključan za izgradnju i održavanje jakih kostiju i zuba, ali takođe podržava rad mišića, prenos nervnih impulsa, zgrušavanje krvi i oslobađanje hormona”, objašnjava nutricionistkinja Roksana Ehsani.

Grčevi u mišićima

Učestali grčevi mogu biti znak da ne unosite dovoljno kalcijuma.

“Kalcijum je neophodan za pravilno stezanje mišića, pa ukočenost ili grčevi mogu ukazivati na njegov nedostatak”, navodi nutricionistkinja Elizabet Vord.

Kalcijum djeluje kao elektrolit važan za funkcionisanje nerava i mišića. Kada nivo kalcijuma u krvi opadne, nervi mogu postati preosjetljivi, što izaziva grčeve i trzaje mišića.

Problemi sa zubima

Ako u posljednje vrijeme imate više problema sa zubima, možda bi trebalo da provjerite unos kalcijuma.

“Ako neko ima loše oralno zdravlje, na primjer krhke zube, oslabljene korijene ili iritirane desni, moguće je da ne unosi dovoljno kalcijuma”, kaže Ehsani.

Oko 95 odsto mase zuba čini kalcijum-fosfat, mineral koji im daje čvrstinu. Dugotrajan nedostatak kalcijuma može narušiti zdravlje zuba i usne duplje.

Ako primjećujete povećanu osjetljivost zuba, česte kvarove ili nelagodnost prilikom žvakanja, posavjetujte se sa stomatologom.

Utrnulost i trnci

“Kalcijum učestvuje u radu nervnog sistema, pa pri njegovom nedostatku možete osjetiti trnce u rukama, nogama ili oko usana. Utrnulost i peckanje spadaju među najčešće znakove niskog nivoa kalcijuma”, objašnjava Vord.

Pošto kalcijum pomaže u prenosu električnih signala između nervnih ćelija, njegov manjak može dovesti do poremećaja u komunikaciji nerava, što izaziva osjećaj peckanja, trnjenja ili utrnulosti.

Usporen rad srca

Kalcijum ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu i pravilnom radu srca.

“Normalan srčani ritam zavisi od adekvatnog nivoa kalcijuma, a usporen rad srca i nizak krvni pritisak mogu biti simptomi hipokalcemije”, ističe Vord.

Drugim riječima, nedovoljan unos kalcijuma može poremetiti električne impulse koji regulišu rad srca, što potencijalno može dovesti do bradikardije (usporenog rada srca) ili hipotenzije (niskog krvnog pritiska).

Česte povrede i prelomi kostiju

Smanjenu gustinu kostiju nije lako primijetiti bez pregleda, ali ona može biti važan pokazatelj dugotrajnog nedostatka kalcijuma.

“Do gubitka koštane mase dolazi kada organizam uzima kalcijum iz kostiju kako bi održao njegov nivo u krvi. U kostima se nalazi čak 99 odsto ukupnog kalcijuma u tijelu”, objašnjava Vord.

Kada unos kalcijuma nije dovoljan tokom dužeg perioda, posljedice mogu biti oslabljene kosti i češći prelomi.

“Kod sportista i fizički aktivnih osoba učestali stres prelomi ili povrede kostiju mogu biti znak da organizam ne dobija dovoljno kalcijuma za održavanje njihove čvrstine”, dodaje Ehsani.

Kako povećati unos kalcijuma?

Mliječni proizvodi spadaju među najbogatije izvore kalcijuma, ali postoje i druge opcije za one koji ih ne konzumiraju, piše NovostiMagazin.

U ishranu možete uključiti:

  • obogaćene sokove od pomorandže,
  • sojino mlijeko,
  • integralne žitarice,
  • tofu,
  • sardine i losos iz konzerve.

Po potrebi, dodaci ishrani mogu poslužiti kao dodatna podrška. Organizam najbolje apsorbuje kalcijum u dozama do 500 mg odjednom, a preporučuje se izbor preparata koji sadrže i vitamin D, jer on poboljšava njegovu apsorpciju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da zaštitite paradajz od plamenjače i sive truleži?

Plamenjača i siva trulež među najčešćim su bolestima koje napadaju paradajz, posebno tokom toplih i vlažnih perioda.

Iako domaći preparati ne mogu potpuno izliječiti biljku kada se bolest već razvije, mogu pomoći u prevenciji i usporavanju njenog širenja.

Stručnjaci i iskusni baštovani preporučuju nekoliko prirodnih preparata koji mogu ojačati otpornost biljaka i smanjiti rizik od razvoja gljivičnih oboljenja.prenosi Agroportal.ba.

Prirodni preparat od sode bikarbone

Mješavina sode bikarbone često se koristi kao preventivno sredstvo protiv plamenjače i drugih gljivičnih bolesti.

Sastojci:

  • 1 litar vode
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 1 kašičica blagog tečnog sapuna ili nekoliko kapi ekološkog deterdženta
  • 1 kašika biljnog ulja (po želji)

Priprema i primjena

Sve sastojke dobro promiješajte i sipajte u prskalicu. Listove paradajza prskajte jednom sedmično, po mogućnosti rano ujutro ili predveče.

Nakon obilnih kiša tretman je potrebno ponoviti.

Možda vas inetresuje i ovo:

Ako vam paradajz puca čim padne kiša evo šta treba da uradite

Čaj od preslice

Preslica je bogata silicijumom i može pomoći biljci da razvije veću otpornost na bolesti.

Sastojci:

  • 100 grama svježe preslice ili
  • 15 do 20 grama suve preslice
  • 1 litar vode

Priprema

Preslicu kuhajte 20 do 30 minuta, zatim ostavite da se ohladi i procijedite.

Dobijeni preparat razblažite vodom u odnosu 1:5 i njime prskajte biljke svakih sedam do deset dana.

Rastvor od mlijeka

Mnogi baštovani koriste i mlijeko kao prirodnu zaštitu od pojedinih gljivičnih oboljenja prenosi Agroportal.ba.

Sastojci:

  • 1 dio mlijeka
  • 9 dijelova vode

Mješavinu nanosite na listove jednom sedmično.

Smatra se da mliječne bakterije otežavaju razvoj određenih vrsta gljivica.

Bez obzira na to koji preparat koristite, zaštita paradajza biće mnogo uspješnija ako primjenjujete i osnovne preventivne mjere:

  • uklanjajte donje listove koji dodiruju zemlju
  • redovno zakidajte zaperke kako bi biljka bila prozračnija
  • zalivajte isključivo pri korijenu, a ne preko listova
  • ne sadite biljke pregusto
  • odmah uklonite zaražene listove i plodove

Kod plamenjače je posebno važno reagovati na vrijeme, jer se bolest veoma brzo širi tokom toplog i vlažnog vremena.

Prirodni preparati najbolje rezultate daju kada se koriste redovno i preventivno, prije pojave prvih simptoma bolesti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Recept naših baka: Savršeno slatko od višanja

Kada stignu višnje, malo koji domaći specijalitet može zamijeniti miris tek skuvanog slatkog.

Ovaj tradicionalni recept prenosi se generacijama, a rezultat su cijele, sočne višnje u gustom, bistrom sirupu koji se savršeno slaže uz čašu hladne vode, palačinke ili domaće kolače.

Iako se priprema smatra jednostavnom, nekoliko malih trikova pravi veliku razliku. Važno je da voće bude svježe i čvrsto, kao i da se tokom kuvanja ne miješa previše kako bi višnje ostale cijele i zadržale lijep izgled.

Slatko od višanja

Sastojci:

  • 1 kg očišćenih višanja
  • 1,2 kg šećera
  • 200 ml vode
  • 1 limun isjeći na kolutove
  • 1 kesica vanilin šećera (po želji)

Priprema

Višnje operite, očistite od peteljki i koštica, pa ih ostavite da se dobro ocijede.

U široku šerpu sipajte šećer i vodu, pa kuvajte na srednjoj temperaturi dok ne dobijete gust sirup.

U ključali sirup pažljivo dodajte višnje i kuvajte oko 20 do 25 minuta. Tokom kuvanja povremeno skidajte pjenu koja se stvara na površini.

Pred kraj kuvanja dodajte kolutove limuna i, po želji, vanilin šećer.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept za sok od višanja: Idealan napitak za ljetne vrućine

Slatko je gotovo kada kap sirupa na hladnom tanjiriću ne curi lako. Sklonite šerpu sa vatre, prekrijte je čistom vlažnom krpom i ostavite da se potpuno ohladi.

Ohlađeno slatko sipajte u sterilisane tegle, dobro zatvorite i čuvajte na tamnom i hladnom mjestu.

Ako želite da višnje ostanu čvrste i cijele, nakon čišćenja ih možete posuti sa nekoliko kašika šećera i ostaviti sat vremena prije kuvanja. Tako će pustiti manje soka i ljepše zadržati oblik tokom pripreme, prenosi Danas.

Podijeli tekst sa drugima na: