Oznaka: namirnice

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

by Sandra Vukić

Ishrana može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Posebno u starijoj dobi. Istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu biti povezane s manjim rizikom od kognitivnog pada i demencije.

Stručnjaci posebno izdvajaju MIND dijetu, koja kombinuje elemente mediteranske i DASH dijete. Kako piše Bestlife.com, osobe koje su je se dosljedno pridržavale imale su 30 do 35 posto manji rizik od demencije u odnosu na one koje je nisu slijedile.

Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti demenciju, istraživanja su pokazala da se šest grupa namirnica posebno povezuje s boljim zdravljem mozga i manjim rizikom od kognitivnog pada.

Svježe voće i povrće

Istraživanje objavljeno u časopisu NeuroImage pokazalo je da je veći unos svježeg voća i sirovog povrća povezan s određenim razlikama u strukturi mozga. Posebno se izdvajaju bobičasto voće i zeleno lisnato povrće, koji su bogati različitim nutrijentima važnim za zdravlje mozga.

Grah i mahunarke

Grah, grašak i druge mahunarke mogu biti koristan dio ishrane za očuvanje kognitivnog zdravlja. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su redovno konzumirale grah imale manji rizik od razvoja onesposobljavajuće demencije. Posebno su zanimljivi rezultati koji se odnose na biljne proteine.

Možda vas interesuje i ovo:

Demencija i dalje izazov: Od prvih simptoma do dijagnoze prođe 3,5 godine

“Grah i mahunarke imali su najjaču zaštitnu povezanost. Grašak i lima grah posebno su bili povezani s 28 posto manjim rizikom od kognitivnog pada za svake dodatne tri porcije sedmično”, rekla je Tian-Shin Yeh, istraživačica s Harvard T.H. Chan School of Public Health.

Orasi

Orasi sadrže antioksidativne i protuupalne komponente, zbog čega bi mogli imati pozitivan utjecaj na zdravlje mozga.

Istraživanja ukazuju da njihovo uključivanje u ishranu može biti povezano s boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom od nekih oblika kognitivnog oštećenja.

Integralne žitarice

Integralne žitarice bogate vlaknima također se povezuju s manjim rizikom od kognitivnog pada. Istraživanje provedeno na gotovo 3.000 osoba pokazalo je da su oni koji su redovno konzumirali integralne žitarice imali manji rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.

Masna riba

Losos, sardine, pastrmka, tuna i skuša bogati su omega-3 masnim kiselinama, zbog čega se preporučuju u okviru MIND dijete. Jedno istraživanje pokazalo je da je 12 sedmica konzumiranja ribe u okviru prilagođene MIND dijete moglo poboljšati kognitivne funkcije kod starijih osoba bez kognitivnih poteškoća.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje preporučuje se kao zamjena za maslac i margarin jer sadrži manje zasićenih i više mononezasićenih masti. Jedno istraživanje pokazalo je da je svakodnevno konzumiranje jedne kašike maslinovog ulja bilo povezano s 28 posto manjim rizikom od smrti povezane s demencijom.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijedna namirnica ne može sama spriječiti demenciju. Najvažniji je ukupni način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu, fizičku aktivnost, dovoljno sna i brigu o zdravlju srca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati
Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane
Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka
Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina
Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate
Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

by Sandra Vukić

Ako godinama pravite ajvar odokativno, možda ste već primjetili da isti recept jednom ispadne savršeno gust, a drugi put mastan, rijedak ili prekiseo.

Paprike budu dobre, lijepo pečene, a opet nešto na kraju ne bude kako treba. Tu odnos za domaći ajvar pravi veću razliku nego što se čini.

Nije problem samo u paprikama. Količina ulja, sirćeta, soli i šećera mora da bude usklađena, jer jedan sastojak lako preuzme ukus ako ga stavite previše.

Za 5 kg pečenih i očišćenih paprika postoji jednostavan odnos koji možete da zapamtite i svaki put ponovite. A još važnije od samih mjera jeste ono što uradite sa paprikama prije nego što uopšte počnete da kuvate ajvar.

Koji je pravi odnos sastojaka za domaći ajvar?

Računajte na 5 kg već pečenih, oljuštenih i dobro ocijeđenih paprika, a ne na 5 kg sirovih paprika.

Za tu količinu potrebno je:

  • 500 ml suncokretovog ulja
  • 100 ml alkoholnog sirćeta od 9 odsto
  • 2 ravne supene kašike soli
  • 2 kašike šećera
  • 4 do 5 čenova bijelog luka, po želji

Ovo je jedan provjereni odnos, a količinu soli, šećera i sirćeta možete na kraju malo prilagoditi ukusu, u zavisnosti od toga koliko su paprike slatke i koliko želite da ajvar bude kiseo.

Šećer nije tu da ajvar bude sladak. Mala količina može da zaokruži ukus i ublaži izraženiju kiselost sirćeta.

Ulje daje ajvaru punoću i onu karakterističnu glatku teksturu, ali prevelika količina može da ga učini teškim i masnim. Zato ga je bolje mjeriti nego sipati direktno iz flaše.

Sirće daje kiselkastu notu i pomaže da ukus bude izraženiji. Međutim, ako ga stavite previše, njegova kiselost će nadjačati slatkoću pečenih paprika.

Najbolje je da većinu sirćeta dodate pred kraj kuvanja, a zatim probate ajvar i po potrebi prilagodite ukus. Tako imate veću kontrolu nad završnim rezultatom.

Kako da ajvar bude gust, a ne vodnjikav?

Ovdje se pravi najveća razlika. Pečene paprike treba dobro ocijediti prije mljevenja ili kuvanja. Ako su pune vode, moraćete mnogo duže da ih kuvate da biste dobili gust ajvar.

Najbolje je da ih ostavite u cjediljki najmanje sat vremena, a ako imate vremena, mogu da se cijede i duže u frižideru.

Koristite široku šerpu bez poklopca. Veća površina omogućava da voda brže isparava, dok poklopac zadržava paru i produžava kuvanje.

Ulje možete dodavati postepeno tokom kuvanja. Pred kraj je važno češće miješati i prelaziti kutljačom po dnu šerpe, jer se tada gusta masa lakše hvata za dno.

Jedan od najjednostavnijih načina da provjerite gustinu jeste da povučete kutljaču po dnu šerpe. Ako trag kratko ostane vidljiv prije nego što se masa ponovo spoji, ajvar je blizu gotovog.

Ne očekujte da bude potpuno suv. Treba da bude gust, maziv i ujednačen, bez viška tečnosti koja se skuplja oko ivica, piše Krstarica.

Na šta obratiti pažnju pred kraj kuvanja?

Ukus provjerite pred sam kraj, kada je masa već dovoljno ukuvana. Tada možete dodati još malo soli ili sirćeta ako nedostaje.

Ako koristite bijeli luk, dodajte ga pred kraj kuvanja kako bi ostao prisutan u ukusu, ali ne bi preuzeo cijeli ajvar.

Nemojte žuriti sa skidanjem šerpe sa šporeta samo zato što je ajvar već promijenio boju i postao gust. Potrebno je da se višak vode zaista ukuva, ali bez pretjeranog prženja koje može da promijeni ukus i dovede do zagorjevanja.

Kako pravilno sačuvati domaći ajvar?
Za zimnicu koristite čiste i sterilisane tegle, a ajvar sipajte dok je vruć. Tegle zatvorite odgovarajućim poklopcima i postupite prema provjereno bezbjednom postupku konzervisanja za zimnicu.

Dobar ajvar ne zavisi od jedne magične mjere. Najvažniji su kvalitetne paprike, dobro cijeđenje, široka šerpa i pravi odnos sastojaka. Kada se sve to spoji, dobijate gust, mirisan ajvar koji se lijepo maže i ne pliva u ulju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati
Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane
Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije
Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina
Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate
Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Nakon provedenog dana na suncu ove namirnice će vam pomoći da se oporavite

by Sandra Vukić

Ono što jedete i pijete može pomoći u oporavku nakon dugog dana na vrućini, a među namirnicama koje bi trebalo da unosite su lubenica, kokosova voda, dinja, krastavac, kao i grčki jogurt.

Proveli ste cijeli dan na suncu? Ovih pet namirnica pomoći će vam da se oporavite.

Dan proveden pored bazena ili opuštajući se na plaži može vas ostaviti iscrpljenim dugo nakon što spakujete svoj peškir. Toplo vrijeme olakšava gubitak više tečnosti nego što mislite, naročito ako ste se satima znojili na vrućini.

Dehidracija je čest problem tokom toplih dana, a čak i blaga dehidracija može učiniti da se osjećate umorno, da imate glavobolju ili blagu vrtoglavicu, a da pritom ne shvatate zašto. I nisu samo vaši nivoi energije ti koji trpe. Sati provedeni na suncu takođe mogu ostaviti vašu kožu suvom, zategnutom i pregrijanom ili, još gore, s opekotinama od sunca.

Dobra vijest je da ono što jedete i pijete može pomoći u oporavku nakon dugog dana na vrućini. Određene namirnice i pića mogu podržati hidrataciju, pomoći u nadoknadi izgubljenih elektrolita i obezbijediti hranljive materije koje su dobre za vašu kožu i opšte zdravlje.

Nutricionisti su za Eating Well podijelili koje namirnice treba da jedete nakon dana provedenog na suncu:

Lubenica

Kada provedete cijeli dan na vrućini, lubenica je praktičan prvi izbor. Lagana je, osvježavajuća i laka za jelo, čak i ako vam je apetit oslabljen nakon sati provedenih na suncu. Pored toga, ako je kupite već isječenu, ne zahtijeva nikakvu pripremu.

Kada je riječ o hidrataciji, teško ju je nadmašiti.

“Lubenica je odličan izbor za oporavak nakon izlaganja suncu. Sa oko 92 odsto vode, pomaže u borbi protiv dehidracije”, rekla je Vitni Stjuart, magistar nauka i registrovani dijetetičar nutricionista za Eating Well.

Lubenica nudi i više od same tečnosti – njena crvena boja potiče od likopena, koji je karotenoid sa antioksidativnim svojstvima i koji je proučavan zbog svoje potencijalne uloge u zaštiti kože od oštećenja izazvanih UV zračenjem tokom vremena.

Kokosova voda

Ponekad biste radije popili svoje elektrolite nego ih pojeli, posebno kada ste previše umorni da bilo šta pripremate ili kada ste se satima znojili na vrućini. Kokosova voda postala je popularna alternativa sportskim napicima u ove svrhe, a razlozi prevazilaze sam marketing.

“Ako ste bili mnogo izloženi suncu, jedno piće koje bih preporučila jeste kokosova voda”, kaže Amanda Rol, magistar nauka i registrovani dijetetičar za Eating Well.

“Kokosova voda je prirodna tečnost koja se nalazi unutar kokosovih oraha i prepuna je elektrolita. Takođe ima relativno malo kalorija u poređenju sa mnogim flaširanim sportskim napicima, koji često sadrže visok nivo dodatog šećera”, kaže ona.

Dinja

Dok lubenica privlači najviše pažnje kao ljetni hidrator, dinja donosi drugačiji i, na neki način, ciljaniji nutritivni profil. Njena intenzivna narandžasta boja potiče od beta-karotena, biljnog pigmenta koji vaše tijelo pretvara u vitamin A.

“Dinja je vjerovatno jedno od najboljih pojedinačnih voća za obnovu kože. Posebno nakon izlaganja suncu, zahvaljujući moćnoj kombinaciji beta-karotena i vitamina C”, kaže Li Džonston, registrovani dijetetičar nutricionista za Eating Well.

Možda vas interesuje i ovo:

10 savjeta kako se zaštititi od ljetnih vrućina

Namirnice koje pomažu organizmu tokom ljetnih dana

“Njena prava supermoć je sadržaj beta-karotena, koji vaše tijelo pretvara u vitamin A, što je čini posebno vrijednom nakon izlaganja suncu.”

Da to pretoči u praktične smjernice, Džonston dodaje: “Beta-karoten djeluje kao unutrašnji antioksidativni štit protiv slobodnih radikala izazvanih UV zračenjem, dok vitamin A direktno ubrzava obnavljanje i regeneraciju ćelija kože.”

Pored tih prednosti, dinja sadrži oko 90 odsto vode, tako da dobijate i značajnu hidrataciju u paketu sa relativno malo kalorija.

Krastavac

Ako vam voće zvuči preslatko nakon dugog, iscrpljujućeg dana, krastavac je osvježavajući način da ostanete hidrirani. Njegov blag ukus ne opterećuje umorno nepce. Sa oko 95 odsto vode, to je jedno od najhidratantnijih povrća koje možete jesti. Iako nije značajan izvor elektrolita, pruža malu količinu kalijuma i neka antioksidativna jedinjenja uz visok sadržaj vode.

Grčki jogurt

Ne mora svaki međuobrok nakon sunčanja biti voće ili povrće. Ponekad ono što vaše tijelo želi nakon sati provedenih napolju jeste nešto što će vas više zasititi, a grčki jogurt to pruža bez odstupanja od ishrane koja podržava oporavak.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati
Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane
Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije
Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka
Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina
Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Namirnice koje nikada ne treba jesti sirove

by Sandra Vukić

Kada ste gladni i u žurbi, lako je pomisliti da je dovoljno „još samo jedan zalogaj“ prije nego što se jelo u potpunosti pripremi.

Malo tijesta iz posude, komadić mesa, gutljaj mlijeka… djeluje bezazleno, ali neke namirnice u sirovom stanju mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.

I dok većina zna da sirovo meso nije pametna ideja, manje je poznato da i pojedine biljne namirnice mogu napraviti haos u stomaku ako nisu pravilno pripremljene.

1. Brašno

Da, čak i obično brašno može biti problem. Mnogi misle da je sirovo tijesto opasno samo zbog jaja, ali zapravo i neobrađeno brašno može sadržavati bakterije poput E. coli ili salmonele. Zato lizanje kašike nakon miješanja kolača ipak nije tako bezazleno kao što zvuči.

2. Mljeveno goveđe meso

Tartar biftek možda zvuči sofisticirano, ali sirovo mljeveno meso nosi veći rizik od bakterija jer je cijela masa izložena obradi i kontaktu s površinama. Stručnjaci savjetuju da se dobro termički obradi i da unutrašnja temperatura dostigne bezbjedan nivo.

3. Piletina i druga perad

Sirova piletina je među najrizičnijim namirnicama. Može sadržavati salmonelu i druge bakterije koje izazivaju trovanje hranom. Zato piletina nikada ne smije ostati „polupečena“, bez obzira na trendove i eksperimente u kuhinji.

4. Crveni grah

Malo ko zna da sirov ili nedovoljno kuvan crveni grah sadrži prirodni toksin koji može izazvati mučninu, povraćanje i stomačne tegobe. Potrebno ga je potopiti i dobro skuvati kako bi bio bezbjedan za jelo.

5. Nepasterizovano mlijeko

„Prirodno“ ne znači automatski i bezbjedno. Nepasterizovano mlijeko može sadržavati opasne bakterije poput listerije, salmonele i E. coli. Upravo zato je pasterizacija uvedena – kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih infekcija.

Kratko pravilo koje vrijedi zapamtiti

Ako niste sigurni da li se neka namirnica smije jesti sirova – bolje je da ne rizikujete. Dobra priprema hrane nije samo pitanje ukusa, već i zdravlja. Nekada vas tih dodatnih deset minuta kuvanja može sačuvati od ozbiljnih problema, piše NovostiMagazin.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati
Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane
Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije
Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka
Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina
Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Ovo je najbolja ishrana za ljude koji imaju problema sa bubrezima

by Sandra Vukić

Ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja bubrega, a nutricionisti posebno preporučuju određene vrste povrća koje mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska, smanjenju upala i očuvanju funkcije bubrega.

Bubrezi svakodnevno obavljaju izuzetno važan posao – filtriraju otpadne materije iz krvi, regulišu tjelesne tečnosti, održavaju ravnotežu elektrolita i pomažu u kontroli krvnog pritiska. Takođe učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i očuvanju zdravlja kostiju.

Stručnjaci upozoravaju da visok krvni pritisak i dijabetes predstavljaju glavne uzroke bolesti bubrega, zbog čega pravilna ishrana može imati veliki uticaj na njihovo zdravlje.

Nutricionistkinja Tifani Bruno ističe da ishrana zasnovana na biljnim namirnicama može biti odličan način za zaštitu bubrega i opšteg zdravlja.

Cvekla može pomoći u regulaciji krvnog pritiska

Cvekla je bogata prehrambenim nitratima koji se u organizmu pretvaraju u azot-oksid, jedinjenje koje širi krvne sudove i može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Osim toga, sadrži betalajne – snažne antioksidanse koji mogu smanjiti oksidativni stres i hronične upale povezane sa oštećenjem bubrega.

Nutricionisti savjetuju da se pečena cvekla dodaje salatama, smutijima ili jelima sa žitaricama.

Brokoli, karfiol i kupus među najboljim izborima

Kupusasto povrće, poput brokolija, karfiola i kupusa, smatra se jednim od najboljih saveznika zdravih bubrega.

Ove namirnice bogate su glukozinolatima i sulforafanom, jedinjenjima koja mogu pomoći u smanjenju upala i zaštiti ćelija od oštećenja.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet jutarnjih navika koje štete bubrezima

Karfiol se posebno izdvaja jer sadrži manje kalijuma od mnogih drugih vrsta povrća, a istovremeno obezbjeđuje vlakna, vitamin C i folate.

Brokoli i karfiol mogu se peći sa maslinovim uljem, dok pire od karfiola može biti odlična zamjena za pire krompir.

Crvena paprika bogata antioksidansima

Crvena paprika sadrži velike količine vitamina C i A, a pritom ima relativno malo kalijuma i veoma malo fosfora.

Bogata je i antioksidansima poput likopena i beta-karotena koji mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa, jednog od važnih faktora u razvoju hronične bolesti bubrega.

Nutricionisti preporučuju da se crvena paprika dodaje salatama, peče sa drugim povrćem ili služi uz humus.

Bijeli i crni luk mogu

Bijeli i crni luk predstavljaju odličan način da hrana dobije bogat ukus bez dodatnog unosa soli.

To je posebno važno jer visok unos natrijuma može povećati krvni pritisak i dodatno opteretiti bubrege.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako razlikovati bol u leđima od boli u bubrezima?

Osim toga, luk sadrži organosumporna jedinjenja sa protivupalnim i antioksidativnim svojstvima.

Bijeli i crni luk lako se mogu dodati supama, čorbama, sosovima i marinadama.

Boranija je dobar izbor

Nutricionisti navode da je boranija posebno korisna jer sadrži malo kalijuma i puno vode.

Takođe je bogata vlaknima, koja su važna za zdravlje organizma, posebno kod osoba koje moraju ograničiti unos određenih namirnica.

Boranija se može kuvati na pari, peći sa maslinovim uljem i bijelim lukom ili dodavati salatama i drugim jelima, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati
Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane
Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije
Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka
Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina
Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Ove namirnice jačaju probavu

by Sandra Vukić

U našim crevima žive mikroorganizmi, uključujući bakterije, gljivice i viruse, koji zajedno čine složen sistem crevnog mikrobioma.

Taj sistem je jedinstven za svaku osobu, a njegova ravnoteža i raznolikost ključni su za opšte zdravlje.

Stručnjaci ističu da zdrav mikrobiom ne utiče samo na probavu, nego i na imunitet, metabolizam i čaki na raspoloženje. Zato se preporučuje raznolika ishrana, uključujući i do 30 različitih biljnih namirnica sedmično.

Probiotici i fermentisana hrana

Probiotici su korisne žive bakterije koje pomažu obnovi crevne flore. Najprirodniji izvori su fermentisane namirnice poput jogurta sa živim kulturama, kefira, kiselog kupusa i kimčija. One pomažu u jačanju crevne flore i smanjenju upala u organizmu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati
Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane
Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije
Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka
Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina
Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Ovo su zlatne namirnice za osobe koje imaju visok holesterol

by Sandra Vukić

Uvođenjem ovih „zlatnih“ namirnica u svakodnevnu ishranu ne samo da možete brzo poboljšati svoje nalaze, već i dugoročno sačuvati zdravlje srca i krvnih sudova.

Visok holesterol predstavlja tihi rizik po zdravlje, jer često ne daje jasne simptome, a može dovesti do ozbiljnih problema sa srcem i krvnim sudovima. Ipak, uz pravilan izbor namirnica i male promjene u svakodnevnim navikama, moguće je već za nekoliko nedjelja značajno poboljšati krvnu sliku. Ključ leži u takozvanim „zlatnim namirnicama“ koje prirodno pomažu u snižavanju lošeg (LDL) i povećanju dobrog (HDL) holesterola.

Ovsene pahuljice i integralne žitarice – prirodni čistači organizma

Ovsene pahuljice su jedan od najefikasnijih saveznika u borbi protiv povišenog holesterola. Bogate su rastvorljivim vlaknima koja smanjuju apsorpciju holesterola u krvi. Redovan doručak na bazi ovsa može doprinijeti vidljivim rezultatima već za dvije do tri nedjelje. Integralne žitarice dodatno pomažu u regulaciji varenja i održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi.

Masna riba – snaga omega-3 masnih kiselina

Losos, skuša i sardina sadrže omega-3 masne kiseline koje dokazano smanjuju trigliceride i štite srce. Ove zdrave masti pomažu u smanjenju upalnih procesa u organizmu i poboljšavaju opšte stanje krvnih sudova. Preporučuje se konzumacija ribe najmanje dva puta nedjeljno.

Orašasti plodovi – mali, ali moćni saveznici

Orasi, bademi i lješnici puni su zdravih masti, vlakana i antioksidanasa. Iako su kalorični, umjerena količina (šaka dnevno) može značajno doprinijeti smanjenju lošeg holesterola i očuvanju zdravlja srca.

Maslinovo ulje – zlato mediteranske ishrane

Maslinovo ulje je nezaobilazan dio zdrave ishrane. Bogato je mononezasićenim mastima koje pomažu u snižavanju LDL holesterola, dok istovremeno čuvaju dobar HDL. Najbolje ga je koristiti u svježem obliku, kao dodatak salatama ili gotovim jelima.

Voće i povrće – osnova zdravog balansa

Jabuke, citrusi, šargarepa i lisnato zeleno povrće sadrže obilje vlakana i antioksidanasa. Ove namirnice pomažu u detoksikaciji organizma i poboljšavaju metabolizam masti, čime direktno utiču na snižavanje holesterola.

Mahunarke – zdrava zamjena za meso

Pasulj, sočivo i leblebije bogati su biljnim proteinima i vlaknima. Njihova redovna konzumacija može pomoći u snižavanju nivoa holesterola i održavanju dužeg osjećaja sitosti, što je važno i za kontrolu tjelesne težine.

Male promjene koje donose velike rezultate

Efekat ovih namirnica biće još izraženiji ukoliko se smanji unos zasićenih masti, industrijski prerađene hrane i šećera. Uz to, redovna fizička aktivnost dodatno ubrzava proces oporavka i balansiranja organizma, prenosi Kurir

Možda vas zanima i ovo:

Šećer u krvi i nije toliko loš: Studije kažu da ljudi sa holesterolom žive duže

Podijeli tekst sa drugima na:

Pročitajte i ovo

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati
Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane
Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije
Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka

Kako do savršene gustine ajvara: Ključ je u odnosu sastojaka
Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina

Ne bacajte prezreli paradajz, možete ga iskoristiti na nekoliko načina
Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate