Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ishrana može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Posebno u starijoj dobi. Istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu biti povezane s manjim rizikom od kognitivnog pada i demencije.

Stručnjaci posebno izdvajaju MIND dijetu, koja kombinuje elemente mediteranske i DASH dijete. Kako piše Bestlife.com, osobe koje su je se dosljedno pridržavale imale su 30 do 35 posto manji rizik od demencije u odnosu na one koje je nisu slijedile.

Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti demenciju, istraživanja su pokazala da se šest grupa namirnica posebno povezuje s boljim zdravljem mozga i manjim rizikom od kognitivnog pada.

Svježe voće i povrće

Istraživanje objavljeno u časopisu NeuroImage pokazalo je da je veći unos svježeg voća i sirovog povrća povezan s određenim razlikama u strukturi mozga. Posebno se izdvajaju bobičasto voće i zeleno lisnato povrće, koji su bogati različitim nutrijentima važnim za zdravlje mozga.

Grah i mahunarke

Grah, grašak i druge mahunarke mogu biti koristan dio ishrane za očuvanje kognitivnog zdravlja. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su redovno konzumirale grah imale manji rizik od razvoja onesposobljavajuće demencije. Posebno su zanimljivi rezultati koji se odnose na biljne proteine.

Možda vas interesuje i ovo:

Demencija i dalje izazov: Od prvih simptoma do dijagnoze prođe 3,5 godine

“Grah i mahunarke imali su najjaču zaštitnu povezanost. Grašak i lima grah posebno su bili povezani s 28 posto manjim rizikom od kognitivnog pada za svake dodatne tri porcije sedmično”, rekla je Tian-Shin Yeh, istraživačica s Harvard T.H. Chan School of Public Health.

Orasi

Orasi sadrže antioksidativne i protuupalne komponente, zbog čega bi mogli imati pozitivan utjecaj na zdravlje mozga.

Istraživanja ukazuju da njihovo uključivanje u ishranu može biti povezano s boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom od nekih oblika kognitivnog oštećenja.

Integralne žitarice

Integralne žitarice bogate vlaknima također se povezuju s manjim rizikom od kognitivnog pada. Istraživanje provedeno na gotovo 3.000 osoba pokazalo je da su oni koji su redovno konzumirali integralne žitarice imali manji rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.

Masna riba

Losos, sardine, pastrmka, tuna i skuša bogati su omega-3 masnim kiselinama, zbog čega se preporučuju u okviru MIND dijete. Jedno istraživanje pokazalo je da je 12 sedmica konzumiranja ribe u okviru prilagođene MIND dijete moglo poboljšati kognitivne funkcije kod starijih osoba bez kognitivnih poteškoća.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje preporučuje se kao zamjena za maslac i margarin jer sadrži manje zasićenih i više mononezasićenih masti. Jedno istraživanje pokazalo je da je svakodnevno konzumiranje jedne kašike maslinovog ulja bilo povezano s 28 posto manjim rizikom od smrti povezane s demencijom.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijedna namirnica ne može sama spriječiti demenciju. Najvažniji je ukupni način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu, fizičku aktivnost, dovoljno sna i brigu o zdravlju srca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gubitak mirisa može biti prvi znak demencije

Prvi znak demencije nije gubitak pamćenja. To je nešto mnogo manje i počinje sa 45 godina. Jutarnja kafa više ne miriše tako jako.

Prskate dodatnu količinu parfema, jer ga jedva primećujete posle sat vremena. Hrana ima bljutav ukus, pa stalno posežete za još soli i začina. Čak i miris koji bi vas odmah vratio u djetinjstvo, sada jedva da privlači vašu pažnju.

Većina ljudi krivi starenje, alergije ili dugotrajnu prehladu. Ali, istraživači su otkrili da se promjene u čulu mirisa mogu pojaviti godinama prije nego što određena stanja povezana sa mozgom postanu primetna.

Vaš olfaktorni nerv je jedinstven

To je jedini senzorni nerv sa direktnom vezom sa mozgom, što ga čini posebno osjetljivim na rane promjene. Područja mozga odgovorna za miris nalaze se veoma blizu regiona uključenih u pamćenje i učenje.

To je jedan od razloga zašto naučnici proučavaju gubitak mirisa kao potencijalni rani znak upozorenja na kognitivni pad.

Možda vas interesuje i ovo:

Ova aktivnost čuva od demencije

Demencija i dalje izazov: Od prvih simptoma do dijagnoze prođe 3,5 godine

Evo kako da prepoznate da li je u pitanju nešto više od zapušenog nosa:

Prehlada ili problem sa sinusima obično blokiraju mirise, jer je protok vazduha smanjen. Ako vam je nos čist, ali poznati mirisi deluju slabije nego ranije, vrijedi obratiti pažnju.

Primjetne razlike između lijeve i desne nozdrve, takođe, mogu da budu znak koji zahtjeva dalju procjenu.

Zatvorite oči i zamolite nekoga da vam jedan po jedan drži poznate mirise ispod nosa: kafu, puter od kikirikija, limun, sapun, beli luk, cimet ili karanfilić. Zapitajte se da li odmah prepoznajete miris, da li je jedna nozdrve primjetno slabija od druge, da li vam se čini da je teško razlikovati različite mirise?

Iako ovo nije dijagnoza, promjene u mirisu mogu da budu povod za razgovor sa zdravstvenim radnikom.

Šta može da poboljša funkciju mozga i čulo mirisa?

Svakodnevno mirišite različite mirise: ruža, limun, karanfilić, eukaliptus. Pokušajte da se sjetite uspomena, detalja i asocijacija povezanih sa svakim mirisom. Smanjite višak šećera u ishrani.

Redovno „izazivajte” svoj mozak: naučite strani jezik, isprobajte novu rutu, skuvajte novo jelo ili vježbajte novu vještinu.

Brojna istraživanja pokazuju da gubitak ili slabljenje čula mirisa može da bude jedan od ranih pokazatelja kognitivnog pada i pojedinih neurodegenerativnih bolesti, uključujući i Alchajmerovu bolest, piše „Harvard Health.

Podijeli tekst sa drugima na: