Bijela kuća objavila prve fotografije sa druge strane mjeseca

Bijela kuća objavila je prvu fotografiju sa druge strane Mjeseca, koju su napravili članovi posade Artemis II. Fotografija je objavljena na nalogu Bijele kuće na društvenoj mreži X.

“Izlazak Zemlje. 6. april 2026. Čovječanstvo sa druge strane. Prva fotografija sa udaljene strane Mjeseca. Snimljena je sa Oriona dok se Zemlja pojavljuje na lunarnom horizontu. Foto: NASA”, piše u tvitu.

Osim toga, Bijela kuća je objavila i fotografiju pomračenja Sunca iz lunarne orbite.

“Artemis II, pomračenje. Potpuno, van Zemlje. Iz lunarne orbite Mjesec je zaklonio Sunce, pružajući pogled koji je malo ko u ljudskoj istoriji vidio”, piše u drugom tvitu.

Astronauti Rid Vajzmen, Viktor Glover, Kristina Kouk i Džeremi Hansen u letjelici Orion izveli su juče sedmočasovni let oko Mjeseca, oborivši mnoge rekorde. Sada se vraćaju nazad na Zemlju.

Možda vas interesuje i ovo:

NASA poslala ljude ka Mjesecu, hoće li krenuti prema njemu?

Ime programa Artemis odabrano je jer je starogrčka boginja Artemida (na engleskom Artemis) sestra bliznakinja boga Apolona (na engleskom Apollo), po kome je nazvan uspješni program lunarnih ekspedicija šezdesetih i sedamdesetih godina, prenosi Telegraf.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nauka otkrila: Posmatranje ptica štiti mozak od starenja

Učenje jezika i sviranje instrumenta već su poznati kao aktivnosti koje čuvaju mozak od starenja — ali nova kanadska studija dodaje na tu listu hobi koji je u našoj regiji gotovo nepoznat: posmatranje ptica.

Istraživači iz Rotman instituta u Kanadi snimili su mozgove 29 iskusnih posmatrača ptica i 29 početnika. Otkrili su da iskusni posmatrači imaju gušće i složenije moždano tkivo u regijama odgovornim za pažnju i percepciju. Taj proces starenja mozga kod njih teče sporije nego uobičajeno.

Šta se dešava u mozgu iskusnog posmatrača ptica

Istraživači su koristili MRI snimke i mjeru nazvanu “srednja difuzivnost”. Jednostavno rečeno, mjerili su koliko slobodno se molekuli vode kreću kroz moždano tkivo. Manje slobodnog kretanja znači gušće, složenije tkivo.

“Jedan način da se to objasni jeste da postoji manje ograničenja u kretanju vode u mozgovima eksperata”, objašnjava neuronaučnik Erik Ving, a prenosi N1.

Možda vas interesuje i ovo:

Rast mozga, i to je moguće: Ključ je u hodanju

Kada su iskusnim posmatračima pokazane ptice koje nisu poznavali, aktivirali su se upravo ti optimizirani regioni. To sugeriše da mozak nije samo zapamtio ptice. On je razvio sposobnost boljeg procesuiranja vizualnih informacija uopšteno.

Zašto baš posmatranje ptica

Ovaj hobi od mozga zahtijeva specifičnu kombinaciju vještina. Izdvajanje ključnih detalja iz velike količine vizualnih informacija i održavanje visoke koncentracije tokom dužeg vremena. Nikada se ne zna kada će se pojaviti rijetka vrsta.

Upravo ta kombinacija čini ga pogodnim predmetom istraživanja neuroplastičnosti — sposobnosti mozga da se fizički mijenja zavisno od toga kako ga koristimo.

Važna napomena

Istraživači upozoravaju da studija nije pratila učesnike kroz vrijeme niti testirala pamćenje i kogniciju, pa se uzročno-posljedična veza ne može sa sigurnošću dokazati. Moguće je i da su određene karakteristike mozga ljude privukle ovom hobiju — a ne obrnuto.

Ipak, nalazi se uklapaju u širu sliku. Kao što sviranje instrumenta ili učenje novog jezika može promijeniti strukturu mozga i odložiti prirodno kognitivno opadanje, čini se da posmatranje ptica aktivira slične mehanizme.

Podijeli tekst sa drugima na: