Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Ove namirnice bogate su antioksidansima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, koje mogu da pomognu u suzbijanju hroničnih upala tokom starenja.

Kada napunite 50 godina, verovatno ste već u menopauzi ili joj se približavate. Ova životna faza može da donese niz promena u telu i mozgu, uključujući probleme sa varenjem, valunge, slabljenje kostiju i mišića, hronične upale, bolove u zglobovima, lupanje srca, depresiju i suvoću očiju, da navedemo samo neke, piše Eatingwell.

To je i period kada briga o mozgu i telu postaje još važnija kako biste što zdravije starili.

Srećom, jednostavne promene u ishrani mogu da pomognu u smanjenju upala i kontroli drugih zdravstvenih problema koji se mogu javiti u srednjem životnom dobu. Nutricionisti preporučuju da jedete dosta bobičastog voća, pasulja, lisnatog zelenog povrća, orašastih plodova i masne ribe kako biste povećali unos antioksidanasa, vlakana, kalcijuma, zdravih masti i proteina.

U nastavku saznajte kojih pet namirnica bi žene starije od 50 godina trebalo da jedu, kao i nekoliko ukusnih načina da ih uključe u ishranu.

1. Bobičasto voće

Borovnice, kupine, jagode i maline bogate su antioksidansima koji pomažu u smanjenju upala i podržavaju zdravo starenje.

„Volim da preporučujem ove namirnice jer se lako dodaju jelima koja možda već jedete, poput jutarnjeg jogurta ili užine koju pripremate tokom dana“, kaže Zarijel Grulon, registrovana dijetetičarka i nutricionistkinja.

Bobičasto voće važan je deo MIND dijete, načina ishrane osmišljenog da pomogne u prevenciji demencije i drugih oblika kognitivnog propadanja. S obzirom na to da se kod dve trećine Amerikanaca javlja kognitivno propadanje do 70. godine, namirnice koje podržavaju zdravlje mozga značajne su za zdravo starenje.

Bobičasto voće možete dodati u smutije, ovsenu kašu i jogurt ili od omiljenih plodova pripremiti kolač.

2. Pasulj

Pasulj sadrži jedinjenja poput peptida, polifenola i saponina, koja imaju protivupalna svojstva.

„Kombinovanje različitih vrsta pasulja pomaže da duže ostanete siti, a istovremeno može da doprinese suzbijanju prekomernih upala u organizmu“, kaže Grulon.

Osim toga, pasulj je bogat vlaknima koja podržavaju zdravu crevnu mikrobiotu, što može da pomogne u ublažavanju problema sa varenjem povezanih sa menopauzom. Samo jedna šolja crnog pasulja obezbeđuje približno polovinu dnevnih potreba za vlaknima.

Pasulj je i značajan izvor biljnih proteina, koji mogu da pomognu u sprečavanju gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.

„Pasulj je odličan jer ga, kao i bobičasto voće, možemo dodati gotovo svakom obroku. Može se jesti za doručak, kao kuvani ili dinstani prilog, ili u zasitnoj salati koja upotpunjuje ručak“, objašnjava Grulon.

Dodajte šaku pasulja u supu ili salatu ili njime zamenite meso u takosima.

3. Tamnozeleno lisnato povrće

„Tamnozeleno lisnato povrće, poput spanaća, kelja, potočarke i pak čoja, obiluje korisnim hranljivim materijama i fitohemikalijama koje suzbijaju upale i pomažu u smanjenju oksidativnog stresa“, kaže Sima Šah, stručnjakinja za ishranu.

„Neke vrste tamnozelenog lisnatog povrća sadrže i biljna jedinjenja, poput sulforafana i indol-3-karbinola, koja inhibiraju nekoliko procesa u organizmu koji podstiču upale.“

Ove protivupalne hranljive materije obuhvataju vitamine A, C, E i K, kao i snažne polifenole. Kao i većina drugih namirnica sa ove liste, tamnozeleno lisnato povrće dobar je izvor vlakana.

„Vlakna pomažu u regulisanju imunskog odgovora, kontroli šećera u krvi i smanjenju upalnih procesa“, kaže Šah.

Tokom menopauze, pad nivoa estrogena može negativno da utiče na zdravlje kostiju, pa je u ovom životnom periodu posebno važno unositi dovoljno kalcijuma.

„Tamnozeleno lisnato povrće naročito je bogato mineralima važnim za izgradnju kostiju, poput kalcijuma, magnezijuma i kalijuma“, ističe Šah.

Ako lisnato povrće uglavnom koristite kao osnovu za salatu, razmislite o drugim načinima pripreme.

„Kada vam dosadi pravljenje salata, a ipak želite da povećate unos zelenog povrća, razmislite o smutiju na biljnoj bazi u kojem ćete uravnotežiti voće i tamnozeleno lisnato povrće“, preporučuje nutricionistkinja Džejmi Baham.

Dodajte šaku spanaća ili kelja u smuti ili ih ubacite u supe, variva, salate i jela sa jajima.

4. Losos

Losos je vredno uključiti u ishranu jer je bogat omega-3 masnim kiselinama, poznatim po svojim protivupalnim svojstvima.

„Konzumiranje jedne do dve porcije masne ribe nedeljno može da doprinese zdravlju srca, smanji ukočenost povezanu sa artritisom i pomogne u očuvanju funkcije mozga. Za žene ove starosne grupe losos je i odličan izvor visokokvalitetnih proteina i vitamina D, dve hranljive materije koje podržavaju mišićnu masu i čvrstinu kostiju“, kaže Liz O'Konor, registrovana dijetetičarka.

Postoji mnogo ukusnih načina da ovu namirnicu uvrstite u ishranu.

„Jedan od mojih omiljenih načina da tokom nedelje jedem masnu ribu jeste priprema domaćih poke činija sa lososom, integralnim pirinčem, avokadom, krastavcem i malo soja-sosa. To je ukusno jelo koje podseća na suši, samo servirano u činiji, i često ga pripremam kod kuće“, kaže Baham.

Losos je ukusan pečen u rerni ili na roštilju. Možete ga pripremiti i sa povrćem u jednom plehu, što predstavlja brz i jednostavan obrok.

5. Orašasti plodovi

Šaka orašastih plodova obezbeđuje brojne antioksidanse i hranljive materije koje doprinose zdravlju srca, među kojima su fitosteroli, selen, magnezijum, tokoferoli, polifenoli, nezasićene masti i vlakna.

Orašasti plodovi praktična su užina, bilo da ste kod kuće ili u pokretu. Zahvaljujući bogatom nutritivnom sastavu, mogu da pomognu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Čini se da su bademi i orasi posebno korisni za smanjenje upala, dok brazilski orasi pomažu u smanjenju oksidativnog stresa.

Ako ne jedete ribu, posebno vredi da u ishranu uključite orahe, koji sadrže omega-3 masne kiseline sa protivupalnim dejstvom.

Orašaste plodove možete jesti samostalno ili ih dodati u ovsenu kašu, žitarice, jogurt i puding od čia semenki. Odlični su i u pečenoj ovsеnoj kaši, a naročito su ukusni kada se kratko prepeku i dodaju salatama, kojima daju hrskavu teksturu.

Ostali saveti za zdravo starenje

– Budite fizički aktivni: Fizička aktivnost može da pomogne u prevenciji hroničnih bolesti, padova, bolova, gubitka mišićne mase, srčanih bolesti, osteoporoze i kognitivnih problema. Za najbolje rezultate kombinujte kardio vežbe, trening snage, vežbe za ravnotežu i istezanje.

– Negujte društvene kontakte: Usamljenost i društvena izolacija mogu da povećaju rizik od hroničnih bolesti i prevremene smrti. Trudite se da tokom starenja održavate postojeće kvalitetne odnose i razvijate nove.

– Dajte prednost kvalitetnom snu: Istraživanja pokazuju da je kvalitetan san povezan sa nižim stopama bolesti i invaliditeta, kao i boljim fizičkim i mentalnim funkcionisanjem u starijem dobu. Zato san smatrajte neizostavnim delom svakodnevne brige o zdravlju.

– Redovno idite na zdravstvene preglede: Važno je da ne preskačete zakazane preglede. Oni mogu da pomognu u prevenciji bolesti, ranom otkrivanju zdravstvenih problema i pravovremenom praćenju već postojećih stanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ishrana može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Posebno u starijoj dobi. Istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu biti povezane s manjim rizikom od kognitivnog pada i demencije.

Stručnjaci posebno izdvajaju MIND dijetu, koja kombinuje elemente mediteranske i DASH dijete. Kako piše Bestlife.com, osobe koje su je se dosljedno pridržavale imale su 30 do 35 posto manji rizik od demencije u odnosu na one koje je nisu slijedile.

Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti demenciju, istraživanja su pokazala da se šest grupa namirnica posebno povezuje s boljim zdravljem mozga i manjim rizikom od kognitivnog pada.

Svježe voće i povrće

Istraživanje objavljeno u časopisu NeuroImage pokazalo je da je veći unos svježeg voća i sirovog povrća povezan s određenim razlikama u strukturi mozga. Posebno se izdvajaju bobičasto voće i zeleno lisnato povrće, koji su bogati različitim nutrijentima važnim za zdravlje mozga.

Grah i mahunarke

Grah, grašak i druge mahunarke mogu biti koristan dio ishrane za očuvanje kognitivnog zdravlja. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su redovno konzumirale grah imale manji rizik od razvoja onesposobljavajuće demencije. Posebno su zanimljivi rezultati koji se odnose na biljne proteine.

Možda vas interesuje i ovo:

Demencija i dalje izazov: Od prvih simptoma do dijagnoze prođe 3,5 godine

“Grah i mahunarke imali su najjaču zaštitnu povezanost. Grašak i lima grah posebno su bili povezani s 28 posto manjim rizikom od kognitivnog pada za svake dodatne tri porcije sedmično”, rekla je Tian-Shin Yeh, istraživačica s Harvard T.H. Chan School of Public Health.

Orasi

Orasi sadrže antioksidativne i protuupalne komponente, zbog čega bi mogli imati pozitivan utjecaj na zdravlje mozga.

Istraživanja ukazuju da njihovo uključivanje u ishranu može biti povezano s boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom od nekih oblika kognitivnog oštećenja.

Integralne žitarice

Integralne žitarice bogate vlaknima također se povezuju s manjim rizikom od kognitivnog pada. Istraživanje provedeno na gotovo 3.000 osoba pokazalo je da su oni koji su redovno konzumirali integralne žitarice imali manji rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.

Masna riba

Losos, sardine, pastrmka, tuna i skuša bogati su omega-3 masnim kiselinama, zbog čega se preporučuju u okviru MIND dijete. Jedno istraživanje pokazalo je da je 12 sedmica konzumiranja ribe u okviru prilagođene MIND dijete moglo poboljšati kognitivne funkcije kod starijih osoba bez kognitivnih poteškoća.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje preporučuje se kao zamjena za maslac i margarin jer sadrži manje zasićenih i više mononezasićenih masti. Jedno istraživanje pokazalo je da je svakodnevno konzumiranje jedne kašike maslinovog ulja bilo povezano s 28 posto manjim rizikom od smrti povezane s demencijom.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijedna namirnica ne može sama spriječiti demenciju. Najvažniji je ukupni način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu, fizičku aktivnost, dovoljno sna i brigu o zdravlju srca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo je najbolja ishrana za ljude koji imaju problema sa bubrezima

Ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja bubrega, a nutricionisti posebno preporučuju određene vrste povrća koje mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska, smanjenju upala i očuvanju funkcije bubrega.

Bubrezi svakodnevno obavljaju izuzetno važan posao – filtriraju otpadne materije iz krvi, regulišu tjelesne tečnosti, održavaju ravnotežu elektrolita i pomažu u kontroli krvnog pritiska. Takođe učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i očuvanju zdravlja kostiju.

Stručnjaci upozoravaju da visok krvni pritisak i dijabetes predstavljaju glavne uzroke bolesti bubrega, zbog čega pravilna ishrana može imati veliki uticaj na njihovo zdravlje.

Nutricionistkinja Tifani Bruno ističe da ishrana zasnovana na biljnim namirnicama može biti odličan način za zaštitu bubrega i opšteg zdravlja.

Cvekla može pomoći u regulaciji krvnog pritiska

Cvekla je bogata prehrambenim nitratima koji se u organizmu pretvaraju u azot-oksid, jedinjenje koje širi krvne sudove i može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Osim toga, sadrži betalajne – snažne antioksidanse koji mogu smanjiti oksidativni stres i hronične upale povezane sa oštećenjem bubrega.

Nutricionisti savjetuju da se pečena cvekla dodaje salatama, smutijima ili jelima sa žitaricama.

Brokoli, karfiol i kupus među najboljim izborima

Kupusasto povrće, poput brokolija, karfiola i kupusa, smatra se jednim od najboljih saveznika zdravih bubrega.

Ove namirnice bogate su glukozinolatima i sulforafanom, jedinjenjima koja mogu pomoći u smanjenju upala i zaštiti ćelija od oštećenja.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet jutarnjih navika koje štete bubrezima

Karfiol se posebno izdvaja jer sadrži manje kalijuma od mnogih drugih vrsta povrća, a istovremeno obezbjeđuje vlakna, vitamin C i folate.

Brokoli i karfiol mogu se peći sa maslinovim uljem, dok pire od karfiola može biti odlična zamjena za pire krompir.

Crvena paprika bogata antioksidansima

Crvena paprika sadrži velike količine vitamina C i A, a pritom ima relativno malo kalijuma i veoma malo fosfora.

Bogata je i antioksidansima poput likopena i beta-karotena koji mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa, jednog od važnih faktora u razvoju hronične bolesti bubrega.

Nutricionisti preporučuju da se crvena paprika dodaje salatama, peče sa drugim povrćem ili služi uz humus.

Bijeli i crni luk mogu

Bijeli i crni luk predstavljaju odličan način da hrana dobije bogat ukus bez dodatnog unosa soli.

To je posebno važno jer visok unos natrijuma može povećati krvni pritisak i dodatno opteretiti bubrege.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako razlikovati bol u leđima od boli u bubrezima?

Osim toga, luk sadrži organosumporna jedinjenja sa protivupalnim i antioksidativnim svojstvima.

Bijeli i crni luk lako se mogu dodati supama, čorbama, sosovima i marinadama.

Boranija je dobar izbor

Nutricionisti navode da je boranija posebno korisna jer sadrži malo kalijuma i puno vode.

Takođe je bogata vlaknima, koja su važna za zdravlje organizma, posebno kod osoba koje moraju ograničiti unos određenih namirnica.

Boranija se može kuvati na pari, peći sa maslinovim uljem i bijelim lukom ili dodavati salatama i drugim jelima, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da smršate, bez “napornih” dijeta?

Kako smršati bez dijete. To se pitaju mnogi. Gojaznost i višak kilograma ozbiljan su problem velikom broju ljudi širom svijeta.

Kao glavno rješenje ovog problema, obično se na prvom mjestu nađu razne dijete, ali većini je teško da se pridržava određenog režima ishrane.

Uz lake promjena u ishrani i dnevnom ritmu, međutim, možete da izgubite nekoliko kilograma i smršate i bez dijete.

Ipak, najvažnije je kretanje, jer ništa vam ne može pomoći ako se unijete kalorije ne troše.

Polako jedite i dugo žvaćite

Ako sporije jedete i ako svaki zalogaj dobro sažvaćete, pomoći ćete svom metabolizmu da bolje svari i absorbuje hranu, pa će se stvoriti i manje masnih naslaga u vašem telu.

Oni koji brzo jedu obično imaju problem sa viškom kilograma. Ako hranu slabo žvaćete, to znači onda da će ona ostati duže u stomaku, što takođe dovodi do povećanja kilaže.

Pijte vodu prije jela

Voda pomaže stomaku da bolje svari hranu, a stvara i osećaj sitosti, što će vam omogućiti da pojedete manje, a da imate utisak kao da ste se najeli.

Jedite bez ometanja

Mnogi vole da ručaju ili da večeraju uz televizor ili laptop, ali na ovaj način se unese čak i do 30 odsto više hrane nego što je zaista potrebno. Kada je mozak fokusiran na televizor ili nešto drugo, kasnije shvatimo da smo siti, ali tada je već sav višak hrane u stomaku, što kasnije stvara probleme i višak kilograma.

Ne preskačite doručak

Studije su pokazale da redovan i umjeren doručak utiče na izbalansirani metabolizam. On vam omogućava da tokom dana unesete manje hrane, nego kada niste pojeli doručak, piše Magazin Politika.

Jedite manje a češće

Ključ mršavljena i dobrog metabolizma jeste da se ne prejedate i da obezbijedite tijelu stalni priliv energije. Zato su češći, a količinski i kalorjski manji obroci najbolji način da imate brz metabolizam i optimalnu težinu.

Možda vas interesuje i ovo:

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Podijeli tekst sa drugima na: