Kategorija: Život

Konzumiranje vode je veoma važno za različite procese u organizmu, a u posljednje vrijeme posebno se ističe važnost ispijanja čaše vode čim se probudite.

Nutricionistica i viša direktorka globalnog kliničkog istraživanja i ishrane na “WeightWatchers”, Mišel Kardel, ističe da je određena količina vode ključna za zdravlje cijelog organizma, jer pomaže vašem tijelu da pravilno funkcioniše regulisanjem tjelesne temperature, podržavanjem probave, smanjenjem opterećenja bubrega i jetre ispiranjem otpadnih stvari i optimiziranjem snage mozga.

Čak i samo neznatna dehidracija do dva posto može dovesti do simptoma kao što su glavobolje, vrtoglavice, razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom i umor.

Zbog toga su se pojavile razne teorije o važnosti vode.

Neki tvrde da je pitka voda prva stvar ujutro koja im pomaže da poboljšaju svoje zdravlje, izgube težinu i dožive još neke zdravstvene benefite. Ali, da li je to zaista neophodno?

Naime, održavanje hidratacije tokom dana važno je za vaše cjelokupno zdravlje, tako da unos vode čim se probudite može pomoći da postignete svoj dnevni unos vode, ali, kako navodi Mišel Kardel, ne postoji čarobna količina vode koja nam je potrebna pre nego počnete dan.

Držanje flaše sa vodom na noćnom ormariću može delovati kao suptilan podsetnik da pristupite danu sa načinom razmišljanja o jačanju zdravlja. Takođe, može vam pomoći da što prije “razbudite”. Ako uz vodu dodate hranu, to takođe može pomoći u povećanju nivoa energije.

Iako je voda važna za zdravlje, ona neće pomoći da izgubite kilograme i napravite detoks organizma.

Stoga, umjesto da vjerujete da ispijanje vode ujutro povećava osjećaj sitosti, moraćete da budete svjesni da ne postoji dovoljno dokaza koji bi povezali unos tečnosti sa povećanim osjećajem sitosti ili gubitkom težine, prenose mediji.

​Kako je počelo toplo vrijeme, to znači da su nastali i problemi sa komarcima. Idu tamo gdje je toplo, a posebno vole da nas “muče” kada smo na otvorenom i blizu drveća i izletišta.

Da li ste se ikad zapitali zašto ovi insekti napadaju neke ljude, dok drugima ne prilaze i prosto nemaju problem sa njima?

Prema pisanju “Huff posta”, odgovor leži u tome da su komarci selektivni insekti, pa je zato vjerovatnije da će neke osobe imati više uboda od nekih drugih.

Po jednoj studiji, insekti su slijetali na ljude sa O krvnom grupom gotovo dvostruko više nego na osobe koje imaju A krvnu grupu. Istraživači su primjetili da to ima veze sa sekretima koje tijela proizvode, zbog čega su ljudi sa određenim krvnim grupama zanimljiviji ovim insektima. Istina, potrebno je još istraživanja da bi se ove tvrdnje utvrdile.

S druge strane, mnogo zavisi i šta nosimo na sebi od odjeće. Na primjer, ako nosite tamnu odjeću, privući ćete više komaraca jer ćete se isticati s horizonta, pošto komarci imaju izvrstan vid, dok oni koji nose svijetle boje, neće biti toliko uočljivi insektima.

Komarac prima i “taktilne” znake pošto sleti na vas. To znači da oni koji imaju višu temperaturu, koji vježbaju, kreću se ili piju alkohol imaju veće šanse da ih komarac ubode, za razliku od onih koji su “hladniji”, prenosi “Ona”.

(Foto ilustracija: Pixnio)

Američki naučnici otkrili su da se određene vrste bakterija, uključujući ešerihiju koli, hrane ljudskom krvlju, a taj fenomen nazvali su “bakterijskim vampirizmom”.

Naučnici ističu da bi njihovi nalazi mogli da omoguće efikasnije liječenje pacijenata koji imaju inflamatorne bolesti crijeva, prenio je Miror.

Američki tim, predvođen naučnicima sa Vašingtonskog državnog univerziteta otkrio je da bakterije privlači tečni dio krvi ili serum koji sadrži hranljive materije koje mogu da koriste kao hranu. Jedna od hemikalija kojima su bakterije posebno privučene je serin, aminokiselina koja se nalazi u ljudskoj krvi, a takođe je i čest sastojak proteinskih napitaka.

Rezultati istraživanja, koji su objavljeni u časopisu “eLife”, pružaju nove uvide u to kako nastaju infekcije krvotoka i kako bi se potencijalno mogle liječiti.

Autor studije, profesor Arden Bejlink sa Vašingtonskog državnog univerziteta rekao je da bakterije koje inficiraju krvotok mogu biti smrtonosne.

Studija je otkrila da se najmanje tri vrste bakterija – Salmonella enterica, Escherichia coli i Citrobacter koseri – hrane krvnim serumom. Naučnici navode da su te bakterije vodeći uzrok smrti pacijenata koji imaju inflamatorne bolesti crijeva.

(Izvor: B92; foto ilustracija: Pixabay)

Iako se do sada smatralo da je idealna telesna temperatura 36,6 stepeni Celzijusa, poslednja istraživanja naučnika pokazala su da to uopšte nije tako.

Štaviše, ova temperatura može govoriti o mnogim zdravstvenim stanjima – od fizičkih bolesti do poteškoća sa mentalnim zdravljem koji na kraju krajeva mogu rezultirati i kraćim životnim vijekom.

Naš organizam je veoma složen sistem, a da bi on pravilno radio potrebno je da postoji sinergija između svih njegovih elemenata. “Glatko” funkcionisanje organizma ometaju brojni faktori – od stresa, preko neredovne i nepravilne ishrane, pa sve do fizičkih i mentalnih oboljenja, a jedan od načina na koji nam tijelo govori da nešto nije baš kako treba jeste i podizanje temperature.

Dugo godina se vjerovalo da je “normalna” temperatura tijela 36,6 stepeni Celzijusa. Međutim, početkom 20. vijeka ustanovljeno je da tjelesna temperatura ljudi postepeno opada iz godine u godinu. Ovakav trend naučnici objašnjavaju manjim brojem upalnih procesa zahvaljujući češćem korišćenju antibiotika i zdravijem načinu života. Po današnjim standardima, tjelesna temperatura je idealna ukoliko tek malo premašuje 35 podeljak Celzijusove skale.

Međutim, povišenu temperaturu ne izazivaju samo upalni procesi u organizmu ili neka fizička oboljenja, već i problemi sa mentalnim zdravljem, a konkretno – depresija, ustanovili su naučnici Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, a prenio je ruski portal Argumenti i Fakti.

“To znači da depresija nije samo u glavi, već da je treba posmatrati kao sistemsko oboljenje koje je propraćeno upalnim procesom”, pojašnjava biolog Džordža Mejsona Anča Baranova.

Što je temperatura tijela niža, to će čovjek duže živjeti.

Oslanjajući se na ove nalaze, naučnici su došli do veoma jasnog zaključka, a to je da je dužina životnog vijeka usko povezana sa tjelesnom temperaturom: što je ona niža, to će čovjek duže živjeti.

(B92)

Iako mnogi ljudi vole ovo doba godine, ono za penzionere može predstavljati dodatni izazov zbog visokih temperatura.

Prvo pravilo je izbjegavanje izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana. Preporučljivo je obavljati aktivnosti rano ujutro ili kasno poslijepodne kada su temperature niže.

Za održavanje hidratacije, preporučljivo je piti dovoljno vode tokom cijelog dana.

A uz ove jednostavne preporuke, penzioneri mogu ugodno provesti vruće ljetne dane i uživati u svim blagodatima godišnjeg doba.

1. Šetnja u ranim jutarnjim satima ili kasno poslijepodne kada su temperature niže.
2. Vježbe istezanja ili lagane vježbe poput tai chija ili joge u zatvorenom prostoru.
3. Čitanje omiljene knjige ili gledanje filma kod kuće kako bi izbjegli vrućinu vani.
4. Kreativne aktivnosti poput slikanja, pletenja ili izrade rukotvorina.
5. Sjedenje na terasi ili balkonu u hladu sa osvježavajućim napitkom i uživanje u prirodi.

Na kraju, važno je slušati svoje tijelo i po potrebi uzeti odmor. Ako se osjećate umorno ili dehidrirano, odmorite se u hladu ili unutar klimatizirane prostorije dok se ne osjećate bolje.

Suprotno popularnom vjerovanju, hodanje 10.000 koraka dnevno nije čaroban trik za mršavljenje i zapravo se ne preporučuje onima koji imaju višak kilograma i bolove u koljenima.

Preporuke za vježbe obično se fokusiraju na trajanje fizičke aktivnosti. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedeljno. Nova analiza podataka iz Studije o zdravlju žena, objavljena u JAMA Internal Medicine, sugeriše da broj koraka takođe može biti korisna metrika.

Međutim, ne postoje dobro utvrđene preporuke za broj koraka, djelimično zbog nedostatka naučnih dokaza koji povezuju korake sa smrtnošću i kardiovaskularnim oboljenjima. Često pominjanih 10.000 koraka dnevno potiče iz marketinške kampanje u Japanu 1960-ih.

Prema dr Sandhya Lakšmi, specijalisti za zdravlje crijeva, kada oni koji su gojazni pokušavaju da pređu 10.000 koraka svakog dana, to dovodi do većeg naprezanja i bolova jer njihovi zglobovi, mišići i tetive nisu spremni da podnesu naprezanje. Ljekari upozoravaju da oni koji imaju probleme sa koljenima ne bi trebalo da pokušavaju da pređu 10.000 koraka bez treninga snage i kondicije.

Ovaj savjet je takođe relevantan za ljude koji pate od gojaznosti zbog određenih zdravstvenih stanja, sporog metabolizma, genetike i faktora načina života.

Dok se hodanje smatra efikasnim načinom da tijelo ostane pokretno i fleksibilno, a da ne radite ništa ekstravagantno kao što je dizanje tegova ili naporna vježba, gojazni ljudi treba da izbjegavaju da hodaju 10.000 koraka svaki dan bez prethodnog jačanja tijela.

Stručnjaci navode da fokusiranje samo na hodanje bez uključivanja treninga snage i kondicije zanemaruje druge aspekte fitnesa, kao što su mišićna snaga, izdržljivost i fleksibilnost.