Kategorija: Život

U današnjem ubrzanom načinu života, sve više težimo praktičnim rješenjima, pa tako i u kuhinji često posežemo za zamrznutim povrćem.

Međutim, ljeto je u punom jeku, a na tržnicama i baštama ima svježe boranije u izobilju. Bilo bi šteta ne iskoristiti sezonsko blago koje nam priroda nudi. No, postavlja se pitanje – koja je zapravo razlika između svježe i zamrznute boranije, i isplati li se zaista ulagati dodatno vrijeme u pripremu svježe?

Svježa boranija, kada je zaista svježa i tek ubrana, oduševljava svojom bojom, mirisom i hrskavošću. Idealna je za kratko kuhanje na pari, sotiranje na maslinovom ulju ili blanširanje za laganu salatu.

Prednosti

Puniji, prirodniji okus i bolja tekstura
Imate mogućnost da sami birate kvalitet i svježinu
Nije prethodno termički obrađena, što znači i više kontrole u kuhinji

Mane

Brzo se kvari, naročito ako nije pravilno uskladištena
Kvalitet zna varirati u zavisnosti od toga gdje je i kada ubrana
Potrebno je dodatno vrijeme za čišćenje i pripremu

Koliko vremena treba za pripremu svježe boranije?

Ako se odlučite za svježu boraniju, imajte na umu da prvo treba odstraniti krajeve mahuna, a ponekad i konac duž bočne strane, posebno kod starijih i žilavijih sorti. Ovaj proces traje otprilike 10 do 15 minuta za količinu dovoljnu za nekoliko porcija, zavisno od vještine i količine. Nakon toga, kuhanje traje još otprilike 5 do 15 minuta, zavisno od načina pripreme.

Šta kažu nutricionisti?

Nutricionisti ističu da su razlike u hranjivim vrijednostima između svježe i zamrznute boranije minimalne. Budući da se zamrznuta boranija brzo obrađuje nakon branja, često zadrži visoke vrijednosti vitamina C, vitamina K, vlakana i antioksidansa. Ipak, ako boraniju kupujete na tržnici, svježu i lokalno uzgojenu, vjerovatno ćete dobiti nutritivno najbogatiju varijantu.
Ako imate vremena i pristup svježoj, domaćoj boraniji – svakako je vrijedi iskoristiti. No, ako ste u žurbi, zamrznuta verzija nije ništa manje zdrava ni ukusna, a pruža i praktičnost koja nam često treba. Bez obzira za koju se opciju odlučite, buranija ostaje vrijedan dodatak svakom zdravom obroku.

(Izvor vijesti: RadioSarajevo)

Ako ste do sada bacali talog od kafe, vrijeme je da promijenite naviku! Ovaj prirodni ostatak iz šoljice omiljenog napitka može da zamijeni skupa sredstva za čišćenje i da vam olakša održavanje doma – od kuhinje do kamina.

Čisti masnoću i zagorenu hranu s posuđa

Talog kafe ima blago abrazivna svojstva, pa je idealan za ribanje šerpi i tiganja. Pomiješajte ga s toplom sapunicom i nježno istrljajte površinu sunđerom – čak i teflon ostaje bezbjedan!

Rešetke rerne i roštilja – bez muke

Pomiješajte kašiku taloga s toplom vodom i potopite rešetke u tu mješavinu. Nakon 45 minuta, masnoća i zalijepljena hrana lako se skidaju sunđerom.

Neutralizira neprijatne mirise u frižideru

Stavite šoljicu suhog taloga u frižider – azot iz kafe reaguje s ugljenikom i eliminiše neprijatne mirise. Efikasno i potpuno prirodno!

Uklanja mirise s ruku

Poslije sjeckanja luka ili bijelog luka, protrljajte ruke s malo taloga. Ne samo da će ukloniti miris, već će nježno izmasirati kožu i ukloniti mrtve ćelije.

Popravlja ogrebotine na drvenim površinama

Napravite pastu od taloga i malo vode ili ulja, pa je utrljajte u ogrebotine na namještaju. Ostavite da djeluje 10–15 minuta, pa obrišite – drvo će izgledati kao novo.

Olakšava čišćenje kamina

Prije nego što počnete da čistite pepeo, pospite ga talogom kafe. On otežava čestice pepela i sprečava da se prašina rasprši po prostoriji.

Talog kafe – skriveni saveznik u domaćinstvu

Od ribanja posuđa do uklanjanja mirisa, talog kafe je višenamjenski čistač koji štedi novac i čuva zdravlje. Sljedeći put kad popijete kafu – sačuvajte talog i isprobajte neki od ovih trikova.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Ukoliko ste primjetili sitne crne tačkice, rupice u zrnima ili bijele larve u brašnu, vrijeme je da reagujete.

Ovi znakovi ukazuju na prisustvo žižaka – sitnih insekata koji se brzo razmnožavaju i mogu kontaminirati cijelu ostavu.

Kako prepoznati žižaka u brašnu

Žižak je sitan insekt tamne boje, često neprimjetan dok ne ostavi tragove. Njegove larve su bijele, a odrasli primjerci ostavljaju rupice u zrnima i brašnu. Ako primjetite da se sadržaj u tegli pomjera ili da ima neobične grudvice, moguće je da su larve već aktivne.

Gdje se sve može pojaviti

Osim u brašnu, žižak se može naći u pirinču, grizu, ovsenim pahuljicama, pa čak i u začinima. Tegle koje nisu hermetički zatvorene, kao i papirne ambalaže, idealne su za njegovu invaziju.

Šta uraditi ako ga primjetite

Ne pokušavajte da spasite kontaminiranu namirnicu. Najbolje je da je odmah bacite, operete teglu vrućom vodom i sapunom, a ostavu detaljno očistite. Preporučuje se i da nove namirnice držite u staklenim, dobro zatvorenim posudama,

(Izvor vijesti: Krstarica)

Bez obzira da li posežete za svojom omiljenom šoljom kafe čim ustanete iz kreveta ili kasnije tokom dana možda bi trebalo da razmislite o vremenskom rasporedu konzumiranja kafe kako biste maksimalno iskoristili njene potencijalne koristi za mentalno i fizičko zdravlje.

Najbolje doba dana za pijenje kafe

Ako pijete kafu odmah poslije doručka, to je pravo vrijeme. Nutricionistkinja Mihaela Klaus napominje da je završetak jutarnjeg obroka svježe skuvanom kafom savršen način da iskoristite njene blagodeti.

“Kafa je snažan metabolički stimulans, ali se najbolje podnosi na pun stomak kako bi se šećer u krvi i hormoni stresa održali pod kontrolom. Da biste je učinili bogatijom hranljivim materijama, dodajte joj malo mlijeka sa proteinima.“

Dok neki organizmi mogu tolerisati kafu odmah ujutru, najgore vrijeme za mnoge može biti na prazan stomak.

“Pijenje kafe na prazan stomak povećaće hormone stresa u vašem telu – kortizol i adrenalin – što vas kasnije može ostaviti iscrpljenim, a takođe i usporiti vaš metabolizam tokom vremena”.

Kada je kasno za šoljicu kafe?

“Ako imate problema sa spavanjem ili uspaničenjem, izbjegavajte kofein 12 sati prije spavanja. To znači da, ako vam je obično vrijeme za spavanje u 22:00, trebalo bi da završite jutarnju kafu do 10:00 i izbjegavate je do kraja dana jer kofein obično ostaje u vašem sistemu 10 sati”, objašnajva nutricionistkinja za Real Simple.

Kore od mrkve, koje većina ljudi bez razmišljanja baca u smeće, mogu postati pravi saveznik u organskom vrtlarstvu. Ova jednostavna ideja ne samo da smanjuje otpad, već i donosi brojne koristi vašem vrtu – i to potpuno prirodnim putem.

U svakodnevnoj upotrebi često potcjenjujemo vrijednost organskog otpada koji sami proizvodimo. Jedan od najboljih primjera su upravo kore od mrkve – najčešće završavaju u kanti, iako u sebi nose ogroman potencijal kao prirodno đubrivo.

Zakopane u saksijama ili direktno u bašti, ove kore obogaćuju zemljište i poboljšavaju njegovu strukturu. Mrkva u fazi raspadanja otpušta dragocjene elemente poput kalijuma, fosfora i azota, koji su ključni za razvoj zdravih biljaka. Osim toga, ovakav način reciklaže pomaže zadržavanju vlage u zemljištu, što dodatno pogoduje rastu.

Ali tu nije kraj koristi. Kore od mrkve ne privlače samo biljke – već i zemljane crve. Ovi tihi saveznici vrtlara igraju vitalnu ulogu u prozračivanju zemljišta i njegovom održavanju plodnim. Time što na prirodan način poboljšavaju uslove u zemlji, crvi dodatno doprinose zdravijem i bujnijem vrtu.

Za primjenu ove metode dovoljno je jednostavno – sitno nasjeckane kore od mrkve stavite uz korijen biljke i prekrijte zemljom. Tako ćete spriječiti širenje neprijatnih mirisa i odbiti insekte. Postupak se može ponavljati svake dvije do tri sedmice kako bi se održao optimalan nivo hranjivih materija u zemljištu.

Reciklaža kuhinjskog otpada, kao što su kore od mrkve, odlična je strategija za sve koji žele zdraviji i održiviji vrt bez upotrebe hemikalija. Umjesto da završe u otpadu, kore postaju vrijedan resurs – idealan za sve koji svoj zeleni kutak žele pretvoriti u odgovornije, ekološki prihvatljivo i samoodrživo okruženje.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Najkraća je distanca između dvoje ljudi, nevjerovatno je zarazan i skroz nas obuzima, dokazano otklanja stres, ublažava bolesti, i da – ništa ne košta.

“Smij se, smij, uvijek se smij”, riječi su pjesme, jer na licu od osmijeha nema ljepšeg mejkapa i na sve to treba dodati da smijeh, dokazano, zbližava ljude, otklanja stres i ublažava bolesti pa se zbog toga i primjenjuje u pojedinim terapijama.

Smijeh može i da se vježba. Indijac dr Madan Katari ustanovio je sistem vježbi koji izaziva smijeh, a koji obuhvata vježbe disanja uzete iz joge, kao i vježbe istezanja i tehnike za stimulisanje smijeha.

Svi volimo ljude koji se smiju

Ovaj sistem za izazivanje smijeha pokazao se kao vrlo djelotvoran i veoma brzo postao popularan širom svijeta. Danas u svijetu ima na stotine hiljada klubova smijeha, čiji članovi se redovno sastaju isključivo da bi se smijali radi unapređenja sopstvenog zdravlja.

Smijeh je najjednostavniji oblik dubokog disanja, a nobelovac dr Oto Varburg tvrdi da, kada bismo unosili dovoljno kiseonika u naše tijelo, bili bismo manje podložni bolestima.

Svi volimo ljude koji se smiju. Stoga ne čudi savjet stručnjaka: „Ako želite dobre odnose u porodici – smijte se; dobre odnose s djecom – smijte se.” Smijeh donosi dječiju razigranost i daje potpunu sigurnost da budemo ono što jesmo.

Stručnjaci tvrde da je 15 minuta smijeha dovoljno da se prag bola podigne za 10 odsto. Zaštita od bola koju pruža smijeh, po svemu sudeći, dolazi od endorfina, kompleksne hemijske supstance (neurotransmitera) koja pomaže u prenošenju nervnih impulsa među nervnim ćelijama, ali i ublažava djelovanje fizičkog bola i stresa.

Endorfin se luči i prilikom drugih fizičkih napora, kao što su ples, plivanje, trčanje…

Smijeh snižava krvni pritisak

Dok se smijemo, snižava nam se krvni pritisak, povećava protok krvi kroz organizam i snabdijevanje krvi kiseonikom, a smanjuju se lučenje hormona stresa i osjećaj bola, čime se raspoloženje dosta poboljšava. Takođe, poznato je da raspoloženje ostaje dobro oko 45 minuta nakon što prestanemo sa smijehom.

Smijeh je kompleksna psihološka manifestacija o čijem se nastajanju malo zna. Međutim, jedinstveno medicinsko istraživanje koje su sproveli brazilski kardiolozi pokazalo je da je kod pacijenata koji su gledali komedije zabilježeno poboljšanje kardiovaskularnih problema. Studija je pokazala da smijeh izaziva širenje tkiva unutar srca – i povećava protok kiseonika kroz tijelo.

“Naša studija je otkrila da terapija smijehom povećava funkcionalni kapacitet kardiovaskularnog sistema”, rekao je glavni autor studije profesor Marko Safi iz bolnice u Porto Alegru u Brazilu.

Nalazi su predstavljeni na godišnjem sastanku Evropskog kardiološkog društva u Amsterdamu, najvećoj svjetskoj konferenciji za bolesti srca.

Prva studija ove vrste

Ovo je prva studija ove vrste koju su sproveli naučnici kako bi ispitali da li terapija smijehom može poboljšati stanje pacijenata sa srčanim oboljenjima.

U istraživanju je učestvovalo 26 odraslih osoba prosječne starosti 64 godine, kod kojih je dijagnostikovana koronarna arterijska bolest uzrokovana nagomilavanjem plaka u zidovima arterija koje srce snabdijevaju krvlju.

Tokom tromjesečnog trajanja studije, polovina učesnika je gledala dva različita kanala koji emituju popularne komične sitkome u trajanju od sat vremena svake nedjelje. Druga polovina je gledala programe sa dokumentarnim filmovima političke tematike ili o globalnom zagrijavanju.

Na kraju, poslije 12 nedjelja, kod pacijenata koji su gledali komedije zabilježeno je poboljšanje od 10 odsto na testu koji je mjerio koliko kiseonika njihovo srce može da pumpa u krvotok.

„Ova studija je otkrila da terapija smijehom može da pomogne u smanjenju upalnih procesa i smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara.”

Oni bolje upućeni gledaoci znaju da televizijski programi u Srbiji imaju najmanje humorističkih emisija, pa bi, umjesto da budu prikovani uz ekran, bilo bolje da što češće uživaju u zabavnim večerima sa prijateljima i porodicom.

Smijeh nije šala

„Smijeh je tjelesna vježba, dragocjena za zdravlje”, tvrdio je Aristotel. Filozofija i umjetnost odavno su pružile dokaze da smijeh nije šala, a tek početkom 21. vijeka postao je predmet posebne nauke koja se studira na evropskim i svjetskim univerzitetima. Ime te nove nauke koja proučava uticaj smijeha na ljudski organizam je gelotologija, nauka o smijehu, a potiče iz grčkog jezika, od riječi „gelos” (smijati se).

Nova saznanja o smijehu i njegovoj ulozi u životu ljudi i rezultati empirijskih istraživanja pokrenuli su veliki broj novih projekata, kao što su: terapija smijehom, seminari smijeha, škole smijeha (koje su postale vrlo popularne u Njemačkoj) i tome slično.

Šta nam poručuje gelotologija?

• Smijanje smanjuje napetost mišića.
• Smijeh jača imuni sistem.
• Smijehom se povećava aktivnost pluća, više kiseonika se unosi, što dovodi do ubrzanja metabolizma svih ćelija.
• Tokom smijanja, luče se hormoni sreće serotonin, endorfin i dopamin, koji su odgovorni za osjećaj sreće i zadovoljstva.

Započnite dan osmijehom!

(Izvor vijesti: RTS)

Kad razmišljamo o voću i povrću koje bi moglo da se nazove “ljetnjim klasikom”, krastavci su visoko na spisku.

Osvježavajući i hrskavi, često završe na tanjiru kao usputna salata ili dodatak sendviču. Međutim, iza te jednostavnosti skriva se jedna od onih namirnica koje čine mnogo za naše zdravlje.

Nije samo riječ o vodi i svježini. Krastavci pomažu probavi, štite srce, podržavaju zdravlje kože i kostiju, a uz to mogu da doprinesu i mršavljenju.

Evo koje su najpoznatije dobrobiti redovne konzumacije ovoga povrća.

Duboka hidratacija i nadoknada tečnosti

Zahvaljujući tome što sadrže gotovo 96 odsto vode, krastavci su izvrsni da pomognu u nadoknadi tečnosti, pogotovo tokom sporta ili vrućih dana kada tijelo dodatno gubi tečnost.

Bolja i redovna probava

Vlakna uz visoki udio vode olakšavaju pražnjenje crijeva, a studije povezuju redovnu konzumaciju krastavaca sa smanjenjem rizika od zatvora i podrškom za zdravu crijevnu floru.

Doprinose mršavljenju

Niskokalorični su (oko 16 kalorija na sto grama) i zahvaljujući vodi i vlaknima pomažu kod osjećaja sitosti, pa su odlična opcija za međuobrok osobama koje žele da smanje unos kalorija.

Podstiču zdravlje srca i regulaciju krvnoga pritiska

Bogati su kalijumom, koji uravnotežuje natrijum, a flavonoidi u njima pomažu da se smire upalni procesi i snizi holesterol, što rezultira zaštitom krvnih sudova i srca.

Podržavaju zdravlje kostiju

Sadrže vitamin K, koji je važan za apsorpciju kalcijuma i jačanje kostiju, a isto tako dijetalna vlakna podstiču rast gustoće kostiju.

Direktan uticaj na šećer u krvi

Iako su potrebna dodatna istraživanja, radovi na životinjama pokazuju da jedinjenja poput kukurbitacina mogu pomoći u regulaciji šećera, dok krastavci kao niskoglikemijsko voće (niski GI) povoljno utiču na glikemiju.

Antioksidansi i protivupalno delovanje

Sadrže flavonoide, beta-karoten i lignane, koji neutralizuju slobodne radikale i smanjuju upalne procese – povezani su čak i s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i adenokarcinoma.

Njega kože iznutra

Deluju kao prirodna hidratantna obloga. Krastavci vlaže kožu, smanjuju natečenost i pomažu kod iritacija poput opekotina ili natečenih očiju.

(Izvor vijesti: B92)

Ljetne večeri, otvoreni prozori i boravak na terasi – sve to mogu pokvariti neželjeni gosti: komarci.

Njihovo zujanje, ubodi i svrab često nas tjeraju u potragu za rješenjem. Srećom, postoji niz efikasnih jeftinih i prirodnih načina da se zaštitimo od ovih insekata bez agresivnih hemikalija.

1. Prirodna eterična ulja

Komarci ne podnose mirise određenih biljaka. Uljne esencije sljedećih biljaka djeluju kao prirodni repelenti:

*Lavanda – pored prijatnog mirisa za ljude, lavanda je neprijatna za komarce. Možete koristiti ulje u difuzeru ili ga nanijeti razblaženo na kožu.
*Citronela – jedno od najpoznatijih sredstava protiv komaraca. Idealna je za svijeće i sprejeve.

*Eukaliptus i čajevac – odlični i kao zaštita i kao tretman za ubode.

Pomiješajte nekoliko kapi ulja sa bademovim ili kokosovim uljem i nanesite na kožu.

2. Biljke koje odbijaju komarce

Zasadite ih u dvorištu, na balkonu ili ispred prozora:

*Bosiljak – osim što ga možete koristiti u kuhinji, njegova aroma odbija komarce.
*Menta
*Ruzmarin
*Neven – cvijet bogat karotenoidima koji ne prija insektima.

3. Prirodne svijeće i tamjan

Upalite svijeće od citronela voska ili tamjan s biljnim esencijama.

Idealno za večernje sate na terasi ili kampovanju. Oni šire miris koji stvara neugodnu atmosferu za komarce.

Pomiješajte jabukovo sirće, vodu i par kapi eteričnih ulja (na primjer lavanda ili čajevac).

Isprskajte po odjeći, tijelu ili prostoru.

Alternativno, narezani limun i karanfilić u tanjiriću mogu pomoći da se komarci drže podalje od zatvorenih prostorija.

5. Zaštitne mreže i ventilatori

Mreže na prozorima, vratima i iznad kreveta predstavljaju mehaničku zaštitu bez hemikalija.

Takođe, ventilatori remete let komarcima koji su slabi letači, pa prostor s protokom vazduha postaje neprivlačan za njih.

6. Odjeća i boje

Nosite svjetliju odjeću, jer tamne boje privlače komarce. Pokrijte ruke i noge u večernjim satima, naročito ako ste blizu vode ili šume.

7. Izbjegavajte stajaću vodu

Komarci polažu jaja u stajaću vodu – redovno praznite tanjiriće ispod saksija, otvorene kante, kante za zalivanje i slično.

(Izvor vijesti: Vijesti)