Kategorija: Život

Produžni kablovi su praktični, ali često ih koristimo pogrešno. Umjesto da posluže kao privremeno rješenje, u mnogim domovima postanu stalni izvor napajanja za sve — od punjača do grijalica.

I upravo tu nastaje problem: nisu svi uređaji bezbjedni kada se priključe na produžni kabl. Neki mogu izazvati pregrijavanje, kratki spoj ili čak požar.

Grijalice i kaloriferi

Ovo je najčešća i najopasnija greška. Grijalice troše veliku količinu struje i stvaraju toplotu koja brzo može pregrijati kabl. Ako se kabl previše zagrije, izolacija može da se istopi, a iskra je dovoljna da izazove požar. Grijalice treba uvijek uključivati direktno u zidnu utičnicu.

Klima uređaji i grijalice na ulje

Slično kao i grijalice, ovi uređaji imaju visoku potrošnju električne energije. Produžni kabl često ne može da izdrži takvo opterećenje, posebno ako su na istom kablu već priključeni drugi aparati, prenosi Vijesti.me.

Frižideri i zamrzivači

Ovi uređaji rade neprekidno, a kada kompresor krene s radom, dolazi do kratkotrajnog, ali snažnog skoka potrošnje. Produžni kabl to ne podnosi dobro, a duže korišćenje može izazvati oštećenje motora ili električne instalacije.

Mašine za veš i sudove

Mašine tokom rada stalno mijenjaju snagu – posebno kada griju vodu. To znači promjene napona koje produžni kabl ne može bezbjedno da „amortizuje“. Uključivanje mašine u produžni kabl povećava rizik od pregrijavanja, pogotovo u vlažnim prostorijama poput kupatila.

Mikrotalasna i toster

Iako izgledaju bezazleno, ovi mali uređaji povlače veliku struju dok rade. Mikrotalasna može lako da „baci“ osigurač ako dijeli kabl s drugim aparatima. Najbolje je da bude priključena sama u utičnicu.

Pegla

Pegla kombinuje toplotu i visoku potrošnju. Kada je uključena u produžni kabl, naročito slabije kvalitete, postoji rizik od pregrijavanja spojeva, naročito ako kabl nije potpuno odmotan.

Fen i presa za kosu

Zvuči praktično u kupatilu, ali ovo su uređaji koji troše više struje nego što mislimo. Kratkotrajni su, ali vrlo intenzivni potrošači. Ako se kabl zagrije, u kombinaciji s vlagom može postati opasan.

Punjači za laptop i telefon – ali uz ogradu

Punjači sami po sebi ne troše mnogo, ali problem nastaje kada se više punjača poveže na jedan produžni kabl, zajedno s drugim uređajima. To opterećuje sistem i može oštetiti i punjač i uređaj.

Kako da znate da je vrijeme da zamijenite produžni kabl

Ako osjetite miris plastike, kabl se zagrijava, utičnice su labave ili se uređaji često „isključuju sami od sebe“, to je jasan znak da je kabl dotrajao. Produžni kabl nije predviđen da traje godinama — posebno ako je stalno opterećen.

Pročitajte još o ovoj temi:

Koje kućne uređaje treba isključiti prije napuštanja kuće

Ako koristite Gmail, vrijeme je da provjerite bezbjednost svog naloga.

Prema najnovijim podacima, više od 180 miliona lozinki procurilo je na internet, a Google savjetuje korisnicima da odmah promijene lozinku i uključe dvofaktorsku verifikaciju.

Iako Google tvrdi da Gmail sam po sebi nije hakovan, milioni adresa koje koriste Gmail nalog našli su se među kompromitovanim podacima. Upozorenje je stiglo nakon što je bezbjednosni istraživač Troi Hant, tvorac servisa Have I Been Pwned, objavio da je u najnovijem hakerskom talasu procurilo više od 180 miliona korisničkih lozinki.

Ova platforma omogućava svima da projvere da li se njihova adresa našla u nekoj poznatoj bazi podataka hakovanih naloga. Dovoljno je da posjetite sajt haveibeenpwned.com, unesete svoju imejl adresu i odmah ćete saznati da li su vaši podaci kompromitovani. Ako vidite crvenu oznaku, to znači da bi trebalo odmah da promijenite lozinku.

Više o ovoj temi:

Šta je Gmail

Ako imate Gmail ovo morate odmah da uradite

Šta kaže Google

Kompanija tvrdi da nije riječ o direktnom napadu na Gmail, već o bazama podataka koje sakupljaju ukradene lozinke sa različitih sajtova. Ipak, Google upozorava korisnike da ne ignorišu vijest i da preduzmu mjere zaštite.

Iz kompanije poručuju da korisnici mogu dodatno da se zaštite uključivanjem 2-step verifikacije i korišćenjem passkey opcije, koja je sigurnija od klasičnih lozinki. Google takođe preporučuje redovno mijenjanje lozinki, naročito ako su jednostavne ili korišćene na više sajtova,.

Ako vaša lozinka spada u kategoriju slabih, najbolje je da je odmah zamijenite nečim kompleksnijim. Na primjer, lozinka “šifra” može postati daleko bezbjednija ako je zapišete kao Š1fr@.

Na kraju, aktiviranje dvofaktorske verifikacije ostaje najefikasniji način zaštite. Ova opcija sprečava pristup nalogu bez dodatne potvrde preko drugog uređaja, što značajno smanjuje rizik od krađe podataka.

(Izvor vijesti: Telegraf)

Novi kineski helikopter bez posade “T1400” uspješno je obavio prvi let, čime je označen veliki korak u razvoju opreme za letove na malim visinama u kineskom vazduhoplovnom sektoru.

Helikopter, koji je razvila kompanija “Harbin junajted erkraft tehnolodži”, izvršio je niz manevara tokom nedavnog prvog probnog leta u Harbinu, na sjeveroistoku Kine.

Manevri su uključivali lebdenje, let po zadatoj ruti i precizno slijetanje, prenijela je agencija Sinhua.

Maksimalna težina “T1400” pri polijetanju je 1.400 kilograma, a može da ponese teret mase 650 kilograma i ostane u vazduhu duže od osam sati. Dostiže visinu leta od 6.500 metara i otporan je na jake vjetrove.

Letjelica predstavlja napredak u smislu nosivosti i izdržljivosti, što rješava ograničenja industrijskih dronova.

Prvenstveno je namijenjen opsluživanju poljoprivrednih zemljišta, šuma, jezera i rijeka, sa potencijalnom primjenom u poljoprivredi, logistici i spasavanju u vanrednim situacijama.

Kompanija koja ga je napravila najavila je da će letjelica u budućnosti biti raspoređena širom Kine.

Brzina interneta ne zavisi samo od paketa koji plaćate, već i od toga gdje se nalazi vaš Wi-Fi ruter i šta ga okružuje.

Stručnjaci upozoravaju da određeni predmeti i uređaji mogu znatno oslabiti signal i usporiti vezu.

Mikrovalna pećnica

Jedan od najvećih neprijatelja Wi-Fi signala je mikrovalna pećnica. Ona radi na frekvenciji sličnoj onoj koju koristi ruter, pa može izazvati smetnje i prekide veze. Zato ruter nikada ne bi trebalo držati u kuhinji.

Metalni predmeti i ogledala

Metal reflektuje i blokira signal, pa ako je ruter postavljen pored velikih metalnih površina ili ogledala, internet će biti sporiji. Najbolje je da uređaj bude smješten na otvorenom mjestu, bez prepreka.

Akvarijumi i posude s vodom

Voda takođe može apsorbovati Wi-Fi signal. Ako imate akvarijum ili veće posude s vodom u blizini rutera, to može znatno oslabiti vezu.

Električni uređaji

Televizori, bežični telefoni i drugi električni aparati mogu stvarati elektromagnetne smetnje. Kada su preblizu ruteru, signal postaje nestabilan.

Ako želite brži i stabilniji internet, postavite ruter na središnje i otvoreno mjesto u stanu, daleko od kuhinje, mikrovalne pećnice i drugih uređaja koji mogu ometati signal. Na taj način izvući ćete maksimum iz svoje internet veze.

(Izvor vijesti: N1)

U Švedskoj već godinama raste trend ugradnje mikročipova veličine zrna pirinča, najčešće u meko tkivo šake, između palca i kažiprsta.

Jednim dodirom do čitača korisnici otključavaju vrata, ulaze u kancelarije i teretane, čuvaju hitne kontakte, pa čak koriste i digitalne karte za voz. Ideja je jednostavna – zamijeniti kartice i ključeve nečim što je uvijek „pri ruci“.

Većina ovih čipova funkcioniše kao pasivni RFID ili NFC tagovi – nemaju bateriju ni GPS, već odgovaraju samo kada ih čitač „probudi“ na nekoliko centimetara udaljenosti. U praksi se ponašaju kao beskontaktne kartice, a procedura ugradnje traje nekoliko minuta i košta oko 180 dolara. Podaci koji se čuvaju na čipu mogu biti jednostavni identifikacioni brojevi, ali i složenije digitalne reference povezane sa korisnikovim nalozima.

U Stokholmu je ovaj trend naročito popularan među tehnološkim radnicima. Epicenter, poznati inovacioni centar, organizovao je čak i zabave tokom kojih su zaposleni i članovi zajednice mogli da ugrade čipove, dok je kompanija Biohax International prijavila više hiljada uspješnih ugradnji. U ovom digitalnom ekosistemu čip omogućava sve — od ulaska u zgradu i pristupa štampačima do plaćanja kafe u kafiću.

Švedska je posebno pogodna za ovakav eksperiment jer ima visoko povjerenje u tehnologiju, izuzetno nizak udio gotovine u svakodnevnim plaćanjima i dugogodišnju tradiciju digitalnih javnih servisa. Ljudi su navikli da dijele lične podatke kroz transparentne sisteme, a centralna banka paralelno testira digitalnu valutu – e-kronu, kako bi zadržala monetarnu stabilnost u eri bezgotovinskog društva.

Prednosti

Zagovornici tvrde da čipovi donose udobnost i brzinu jer više nema potrebe za nošenjem ključeva, kartica i propusnica.

Korisnici ne mogu da ih izgube, jer su dio tijela, a jedan mikročip zamjenjuje više različitih identifikatora.

Pošto ne sadrže bateriju, nema potrebe za punjenjem ili održavanjem, pa mnogima djeluju kao praktično rješenje.

Opasnosti

Kritičari, međutim, upozoravaju da se iza tehnološke udobnosti kriju ozbiljna pitanja privatnosti i etike. Iako čip sam po sebi nema GPS, svaki prolazak kroz čitač ostavlja digitalni trag koji se može povezati sa identitetom osobe, čime se stvara precizna mapa kretanja.

Što više funkcija čip preuzima – od identifikacije do plaćanja – to su veći rizici zloupotrebe i posljedice eventualnog curenja podataka. Neki stručnjaci strahuju i od pritiska na zaposlene, koji bi, iako formalno dobrovoljno, mogli da se osjećaju primoranim da pristanu na ugradnju kako ne bi bili „drugačiji“.

Bezbednosni aspekt takođe izaziva zabrinutost. Mikročipovi se mogu neovlašćeno skenirati na maloj udaljenosti ako sistem nije dovoljno zaštićen. Zbog toga proizvođači razvijaju modele sa većom memorijom i ugrađenim LED svjetlima koja se pale prilikom skeniranja, kako bi korisnik znao da je čip očitan.

Iako su medicinski rizici mali, infekcije i odbacivanje implanta nisu isključeni, a i uklanjanje čipa zahtijeva stručnu intervenciju.

Šire posmatrano, prelazak ka digitalnim plaćanjima i čipovima u rukama produbljuje jaz između mlađih, tehnološki pismenih građana i starijih ljudi, osoba sa invaliditetom i imigranata, koji se teže snalaze u bezgotovinskom sistemu. Zbog toga mnogi traže da se zadrže analogne alternative, poput gotovine i fizičkih kartica.

Etička pitanja

Ovakav trend otvara i brojna pravna i etička pitanja. Nije jasno ko je vlasnik podataka sa čipa i ko ima pravo pristupa tim informacijama.

Postavlja se i pitanje da li se prikupljeni podaci koriste isključivo za identifikaciju ili i za nadzor zaposlenih – praćenje njihovog kretanja i produktivnosti. Stručnjaci smatraju da mora postojati zakonska obaveza da svaki korisnik ima pravo da odbije ugradnju bez posljedica, kao i da mu se omogući korišćenje alternativnih rješenja.

Mnogi mitovi prate ovu tehnologiju. Mikročipovi ne mogu da prate osobu u realnom vremenu jer ne sadrže GPS ni bateriju, ali se neovlašćeno čitanje ipak može dogoditi na maloj udaljenosti. Zbog toga bezbjednost zavisi više od kvaliteta sistema nego od samog čipa.

Za odgovornu upotrebu ovakvih implantata neophodni su strogi standardi. Ugradnja mora ostati isključivo dobrovoljna, obrada podataka mora biti minimalna i transparentna, a korisnicima mora biti omogućeno da sami upravljaju svojim identifikatorom i pristupom logovima.

Paralelno, društvo mora zadržati tradicionalne načine plaćanja i pristupa uslugama, kako bi svako imao izbor

(Izvor vijesti: Nova)