Vikend akcije u BiH: Niže cijene hrane, kućne hemije i proizvoda za domaćinstvo

Ovaj vikend brojni marketi širom Bosne i Hercegovine nude raznovrsne proizvode po sniženim cijenama. Kupci mogu pronaći akcije na prehrambene namirnice, piće, kućnu hemiju, proizvode za domaćinstvo i posuđe, što je dobra prilika za uštedu i planiranu kupovinu.

BELAMIONIX

U Belamionix marketima ovaj vikend po sniženim cijenama možete pronaći mandarinu po 2,45 KM/kg, mlijeko Meggle 1 l za 1,65 KM, čaj Plantago kamilica ili nana za 1,95 KM, keks Moto kakao za 1 KM, te Štark napolitanke Bananica za 1,95 KM. Na akciji su i Dash deterdžent za veš 2,34 kg po cijeni od 23,45 KM, Persil deterdžent 5 kg za 9,95 KM, Fairy deterdžent za suđe 100 tableta za 3,75 KM, kao i toalet papir Violeta Premium po 2,75 KM.

MARKET AS

U marketima AS ovaj vikend donosi uštedu na brojne prehrambene proizvode. Za kilogram Goranović šunke potrebno je izdvojiti 8,49 KM, dok je Omcafe kafa od 500 g 13,45 KM. Na akciji je i svinjska krmenadla koja je sa 11,25 KM snižena na 8,99 KM po kilogramu. Kilogram jabuke Ajdared košta 1,99 KM, dok je Mileram Zelene doline 1,49 KM za pakovanje od 250 g.

TROPIC I CRVENA JABUKA

Marketi Crvena Jabuka ovaj vikend nude teleća rebra po cijeni od 17,95 KM za kilogram, nar po cijeni od 3,25 KM/kg, kao i kefir Balans + po 2,25 KM za litru. U Tropic marketima dostupna je slična ponuda, uz razliku da je umjesto teletine na akciji svinjska plećka po cijeni od 6,49 KM za kilogram.

FIS

U FIS marketima u toku aktuelne ponude izdvajaju se proizvodi po jedinstvenoj cijeni od 1,90 KM, među kojima su tečni jogurt, sok Cappy 0,33 l, topljeni sir, gumeni bomboni Trolli, Bosanski lokum, Kinder jaje Surprise i Doritos čips. U ponudi je i posuđe – šolja za 1,90 KM, set šolja za kafu za 19,90 KM, set tanjira za 39,90 KM, kao i grill tava Tognana po cijeni od 39,90 KM.

KONZUM

U Konzum marketima u okviru vikend ponude dostupni su brojni proizvodi po sniženim cijenama, uključujući svinjski but po 3,39 KM/kg, slatki krompir po 1,99 KM/kg, banane po 0,79 KM/kg, hljeb po 0,99 KM, te mljevenu kafu po cijeni od 5,99 KM. Na akciji su i deterdženti Woolite za 8,99 KM, kao i mali kućanski aparati sa popustom do 40%. Grano Doro American Toast dostupan je po cijeni od 1,49 KM.

Za kompletnu ponudu i ostale snižene cijene, posjetite najbliže prodavnice navedenih marketa.

Autor: S. Vukić
Fotografije preuzete sa zvaničnih kanala pomenutih marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO: Je li član 81. neustavan?

Pitanje da li je Zakon o PIO u skladu sa Ustavom postalo je tema broj jedan nakon spornih odluka.

Iako su izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) potvrđene tek krajem januara, njihova retroaktivna primjena počela je već 1. januara 2026. godine. <<<Opširnije

Dok Federalni zavod PIO na čelu sa Halilom Subašićem šuti, struka i opozicija upozoravaju na potencijalnu neustavnost i diskriminaciju penzionera kroz izmjene člana 81..

Fondu su upućena i pitanja po kojem su zakonu građani odlazili u penziju u periodu od 1. do 23. januara 2026. godine. Po tada važećem ili po izmijenjenom Zakonu o PIO-u koji se retroaktivno primjenjuje od 1. januara 2026. godine.07

Zatraženo je i pojašnjenje o zakonitosti retroaktivne primjene zakona, ali odgovori nisu dostavljeni.

Nisu stigli ni odgovori na ranija pitanja u vezi s izmjenama Zakona o PIO-u. Posebno onih koje se odnose na izmjene člana 81, koji reguliše izračun najniže starosne penzije.

Tumačenje je zatraženo od bivšeg direktora Zavoda PIO FBiH Zijada Krnjića.

Da li je Zakon o PIO neustavan

Krnjić navodi da se izmjene Zakona o PIO-u primjenjuju od 1. januara 2026. godine, te da će svi koji su uslove za penzionisanje stekli nakon 31. decembra 2025. biti penzionisani prema novim odredbama.

Otvara se pitanje da li je retroaktivna primjena zakona ustavno prihvatljiva. Posebno ako je za pojedine korisnike nepovoljnija. Prema ranijem zakonu, osoba sa 15 godina staža i 65 godina života imala je pravo na najnižu penziju.

Prema izmjenama člana 81, osoba sa do 20 godina staža i 65 godina života ne može imati penziju nižu od 60 posto prosječne penzije iz decembra prethodne godine, što trenutno iznosi 434 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Mahir Mešalić, poslanik SDA u Parlamentu FBiH poručuje da će, ukoliko se utvrdi diskriminacija, biti pokrenuta inicijativa pred Ustavnim sudom. Rekao je da će se tražiti ocjenu ustavnosti Zakon o PIO, a najavio je i traženje zvaničnog odgovora Fonda PIO u FBiH. Pitanje će biti po kojem su zakonu penzionisani građani u spornom periodu. od 1. do 23. januara.

Optužbe na račun Vlade

Mešalić ističe da Parlament FBiH ne odlučuje o tome da li su nečija ljudska prava povrijeđena. Pomoći će nadležnim institucijama da utvrde činjenice i reagovati ukoliko se pokaže da je do povreda došlo.

Osvrnuo se i na obećano povećanje penzija, navodeći da ono nije 11,6 posto, kako je ranije predstavljeno, već 11,2 posto. Tvrdi da vlast građanima plasira netačne ili nepotpune podatke. Kaže i da se prikrivaju informacije o zaduženjima i troškovima kamata.

Dodao je da će se pitanje člana 81 nastaviti problematizovati uz ocjenu da se određeni politički procesi u Parlamentu FBiH odvijaju pod pritiscima i strahom od smjena.

Podijeli tekst sa drugima na:

Lijekovi protiv raka “pojedu” najviše novca građana BiH

Prema zvaničnim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine najviše novca se potrošilo na skupe lijekove protiv raka.

“Na prvom mjestu prema finansijskom iznosu u 2024. godine su antineoplastici i imunomodulatori, na drugom mjestu lijekovi za kardiovaskularni sistem i na trećem mjestu lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam”, napisali su iz Agencije za “Avaz”.

Onkološke i imunološke terapije najskuplje

Antineoplastici i imunomodulatori su uglavnom lijekovi protiv raka i lijekovi koji jačaju ili regulišu imuni sistem. Koriste se kod terapija za karcinom, autoimune bolesti i teža hronična oboljenja, zbog čega su i najskuplji.

Lijekovi za kardiovaskularni sistem su lijekovi za srce i krvne sudove. Tu spadaju terapije za visok pritisak, srčane bolesti, aritmije, zgrušavanje krvi i slične probleme koje ima veliki broj ljudi.

I trećenavedeni su lijekovi za želudac, crijeva i metabolizam. U ovu grupu ulaze lijekovi za dijabetes, želudačne tegobe, probavu, masnoće u krvi i slično.

Najprodavaniji lijekovi u BiH tokom 2024. godine

Prema zvaničnim podacima Agencije na vrhu liste najprodavanijih lijekova prema internacionalnom nezaštićenom nazivu u 2024. nalaze se skupe terapije za liječenje raka, poput pembrolizumaba i atezolizumaba, koje se koriste kod teških malignih oboljenja i djeluju tako što pomažu imunitetu da se bori protiv bolesti.

Veliki dio novca odlazi i na lijekove za srce i krvne sudove. Prvenstveno one za razrjeđivanje krvi. To su rivaroksaban i apiksaban, koji se koriste za prevenciju moždanog udara i krvnih ugrušaka.

Možda vas interesuje i ovo:

Na listu A i B stavljeno 27 lijekova koje najčešće koriste penzioneri

Među najkorištenijim su i lijekovi koje građani svakodnevno uzimaju – paracetamol i ibuprofen za bolove i povišenu temperaturu. Tu su pantoprazol za želučane tegobe i smanjenje kiseline, te aspirin koji se često koristi u terapiji za srce.

Na listi se nalazi i kombinacija ibuprofena i pseudoefedrina za simptome prehlade i gripe, kao i empagliflozin, lijek za dijabetes koji pomaže u regulaciji šećera u krvi, ali i štiti srce i bubrege.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Aplikacija Domar: Informacije o štićenicima doma na jednom mjestu (VIDEO)

JU Penzionerski dom stacionar ZDK pustio je u rad aplikaciju “Domar”. U njoj se nalaze sve informacije o smještajui potrebama za više od 150 korisnika. Te infomracije u svakom trenutku dostupne su medicinskom osoblju.

Istovremeno, uprava Doma, ovim iskoracima nastoji osigurati najbolju moguću brigu za korisnike. Takođe želi i mijenjati percepciju javnosti o životu osoba treće životne dobi. Želja Uprave Doma je i da pokažu da domovi mogu biti mjesta ugodnog i sigurnog življenja.

“Biće evidentirano svako presvlačenje, hranjenje, dijeljenje terapije, fizio terapije, pomoć, njega. Sve ono što radi medicinsko osoblje biće evidentirano”, rekao je Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom stacionar ZDK.

Možda vas zanima i ovo:

Usamljenost kao problem: Kreirana aplikacija za pomoć starima

Primjenom savremenih rješenja u oblasti njege umanjuje se rizik od grešaka i unapređuje se planiranje smjena i raspodjela radnih zadataka medicinskog osoblja.

“Sva evidencija se unosi. Nama je to dobro, ne moramo pisati po papirima ipamtiti. Dovoljno je da uđemo u aplikaciju i vidimo i znamo ko je i znamo ko je šta dobio”, rekla je medicinska sestra Marinka Babić, a prenosi FTV.

Takođe, srodnik koji dovede korisnika u Dom u svakom trenutku može vidjeti koja vrsta usluge i njege je pružena sa detaljnom evidencijom usluga.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata: Povećane penzije dobijaju i penzioneri Srpske

Isplata penzija u Srpskoj počeće danas (06.02.2026), a za te namjene obezbijeđeno je 178,3 miliona KM za januarske penzije.

Te penzije uvećane su za 6,45 odsto u odnosu na decembar. Iz Ministarstva finansija Republike Srpske saopštili su da je povećanje rezultat redovnog usklađivanja.

Iz Ministarstva navode da prosječna penzija za januar iznosi 695 KM i čini 44 odsto prosječne plate isplaćene za decembar.

Usvojenim budžetom Republike Srpske u 2026. godini za penzije je namijenjeno 2.162.600.000 KM, što je više za 196,6 miliona KM nego u 2025. godini, navodi se u saopštenju.

Još ranije je istaknuto da će penzije u Republici Srpskoj biti uvećane i u avgustu mjesecu.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske od nove godine očekuju rast penzija od deset posto

Podijeli tekst sa drugima na:

Donosimo detalje: Šta se sve mijenja u penzionom sistemu FBiH

U Federaciji BiH počela je primjena novog Zakona o PIO. Najveće novine odnose se na usklađivanje penzija i to dva puta godišnje. Takođe, najveće novine odnose se na buduće penzionere.

Pročitajte ključne informacije koje se odnose na izmjene Zakona o PIO, a koje je saoštio Fond PIO FBiH. 

Starosna penzija

Zakona propisuje da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se kao procenat od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.

U praksi to znači:

Prosječna penzija isplaćena u decembru prethodne godine iznosi 651,05KM, a usklađenja iznose 11,2%. Koeficijent 0,6 odnosi se na broj penzijskog staža (što imate više staža, koeficijent je veći).

To izgleda ovako:

PROSJENČNA PENZIJA ISPLAĆENA U DECEMBRU PRETHODNE GODINE + USKLAĐENJA = REZULTAT x KOEFICIJENT STAŽA = KONAČNA PENZIJA

To znači, da bi u stvarnosti, penzije izgledale ovako:

  • za manje od 20 godina penzijskog staža ne može biti niža od 60 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,6 = 434,38 KM)
  • za 20 i više, a manje od 25 godina penzijskog staža ne može biti niža od 65 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,65 = 470,58 KM)
  •  za 25 i više, a manje od 30 godina penzijskog staža ne može biti niža od 70 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,7 = 506,78 KM)
  • za 30 i više, a manje od 35 godina penzijskog staža ne može biti niža od 75 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,75 = 542,98 KM)
  • za 35 i više, a manje od 40 godina penzijskog staža ne može biti niža od 85 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,85 = 615,37 KM)
  • za 40 i više godina penzijskog staža ne može biti niža od 95 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,95 = 687,77 KM)

Pravo na najniži iznos starosne penzije imaju osiguranici kojima je obračunata penzija manja od zakonom utvrđenog najnižeg iznosa.

Uvođenjem najnižeg iznosa penzije zakon nastoji osigurati minimalnu materijalnu i egzistencijalnu zaštitu za određene grupe korisnika čiji izračunati iznos penzije ne dostiže garantovani minimum.

Ovakvo rješenje uvodi pravedniji sistem isplate jer povezuje najniži iznos penzije s dužinom staža i visinom uplaćenih doprinosa, pa oni s kraćim stažem i manjim uplatama ostvaruju i niži garantovani minimum.

Namjera zakonodavca je da podstakne duži radni vijek i nagradi osiguranike koji su duže uplaćivali doprinose.

Garantovana penzija

Zakonom je uređeno i pravo na garantovani iznos penzije, najniži iznos porodične i invalidske penzije, kao i najviši iznos penzije.

Garantovana penzija je zakonski zaštićen minimalni iznos penzije za osiguranike koji imaju najmanje 40 godina penzijskog staža, ali im je redovnim obračunom (na osnovu plata i doprinosa) izračunata penzija manja od tog praga. U tom slučaju im se ne isplaćuje obračunati, niži iznos, nego garantovana penzija.

Osnovica je prosječna samostalna penzija isplaćena za decembar 2024. godine, a zatim se na taj iznos dodaju sva redovna zakonska usklađivanja koja su stupila na snagu do dana kada osoba ostvaruje pravo.

Ono izgleda ovako:

PROSJEČNA SAMOSTALNA PENZIJA DECEMBAR 2025. + REDOVNO USKLAĐIVANJE + AKONTACIONO USKLAĐIVANJE

Garantovana penzija pripada osiguraniku s najmanje 40 godina staža osiguranja, ako mu je obračunata penzija manja od garantovanog iznosa. Ona odgovara prosječnoj samostalnoj penziji isplaćenoj za decembar 2024. godine, uvećanoj za sva pripadajuća usklađivanja na dan ostvarivanja prava, te se dalje usklađuje prema članu 79 Zakona.

(724,64 + 4,49 % + 11,2 % = 841,98 KM)

Porodična i/ili invalidska penzija

Ova odredba objašnjava kako se štite korisnici porodične i invalidske penzije ako im redovni obračun penzije ispadne prenizak. Suština je da zakon postavlja donju granicu isplate, da te penzije ne mogu pasti ispod određenog minimuma.

Prevedeno, to znači da ako je nekome obračunata porodična ili invalidska penzija i taj iznos je manji od zakonom utvrđene najniže penzije, tada mu se ne isplaćuje taj manji obračun, nego najniža dozvoljena penzija.

Taj najniži iznos za porodične i invalidske penzije definisan je kao:

Najmanje 90 posto prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, uz sva usklađivanja u godini kada se pravo ostvaruje.

Ono izgleda ovako:

PROSJEČNA PENZIJA DECEMBAR + USKLAĐIVANJE = REZULTAT x 90% = KONAČNA PRIMANJA

U praksi, to znači ovako:

(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 90 % = 651,57 KM)

Napomena: Ovaj iznos se osigurava korisnicima invalidske i porodične penzije iza aktivnog osiguranika ako je obračunati iznos niži od najniže penzije. Korisniku porodične penzije iza preminulog penzionera koji je primao najniži iznos, osigurava se isti taj najniži iznos. Ako je preminuli primao više od najniže penzije, porodična penzija se određuje prema zakonu, u zavisnosti od broja članova porodice.

Primjer: ako je penzija preminulog iznosila 1.250 KM, porodična penzija za jednog člana iznosi 70 %, za dva člana 80 %, za tri 90 %, a za četiri i više 100 % tog iznosa.

  • (1.250 x 70 % = 875 KM)
  • (1.250 x 80 % = 1000 KM)
  • (1.250 x 90 % = 1125 KM)
  • (1.250 x 100 % = 1250 KM)

Najviša penzija

Najviši iznos penzije iznosi pet najnižih penzija iz decembra 2024. godine, uvećanih za sva usklađivanja na dan ostvarivanja prava, i dalje se usklađuje prema članu 79 Zakona.

(599,28 + 11,2 % = 666,40 x 5 = 3.332 KM)

Stečena prava

Odredbe člana 81 izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne zadiru u već stečena prava korisnika.

Obračun penzije prema godinama staža i prosječnoj plati

Ako je osiguranik tokom 15 godina rada imao prosječnu platu od 1.500 KM, očekivana penzija iznosila bi 368 KM. Za 20 godina rada oko 493 KM, za 25 godina 614 KM, za 30 godina 737 KM, za 35 godina 860 KM, a za 40 godina staža oko 983 KM.

Obračun visine/iznosa penzije za korisnike koji pravo ostvaruju u 2026.

Takođe je važno naglasiti da navedenim izmjenama i dopunama Zakona nije promijenjen način obračuna penzija. Budućim penzionerima penzije će se obračunavati na dosadašnji način. S tim da će se za njih, umjesto propisanog usklađivanja penzija koje počinje od 01.01.2026. godine, a kojim su izuzete penzije ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje, visina penzije akumulirati kroz vrijednost opšteg boda, koji prati rast prosječne bruto plate u FBiH.

Posebni propisi

Parlament FBiH je u januaru 2026. usvojio zakone koji određenim kategorijama, posebno dobitnicima ratnih priznanja i odličja, omogućavaju povoljnije uslove za odlazak u penziju. Zakoni važe od 1. januara 2026. godine.

Dobitnici ratnih priznanja mogu ostvariti starosnu penziju ako imaju 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života. Ili sa 55 godina života i najmanje 20 godina staža.

Penzija se računa po redovnim pravilima, ali ako je obračunati iznos manji od najniže penzije, isplaćuje se najniža garantovana penzija sa svim povećanjima.

Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po ovom propisu, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM (573,53 + 4,49 % + 11,2 % = 666,40 KM).

Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca

Pripadnici OS BiH koji imaju najmanje tri godine priznatog učešća u ratu i najmanje 20 godina penzijskog staža mogu u starosnu penziju i prije 65. godine.

Granica se spušta za onoliko godina koliko im je priznato vrijeme učešća u odbrani. Iznos im je najmanje na nivou najniže penzije, koja od 1. januara 2026. iznosi 666,40 KM. Više nije potreban dokaz da su godinu prije zahtjeva bili na evidenciji službe za zapošljavanje.

Ratni vojni invalidi sa najmanje 60 posto invaliditeta od ranjavanja također mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije.

Ako nedostaje staža do punih 40 godina, penzija se umanjuje 2 posto po godini, najviše do 30 posto, ali ne može pasti ispod najniže penzije.

Od 2026. korisnici ove prijevremene povoljnije penzije mogu raditi i istovremeno primati penziju.  Oni kojima je ranije bila obustavljena mogu tražiti ponovnu isplatu.

Takođe je izmijenjen koeficijent za čin kapetana kod pripadnika MUP-a, sa 1,5 na 1,8.

Izmjene Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica

Izmjenama ovog Zakona propisano je da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života ili sa 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine, usklađene za sva povećanja.

Ratni vojni invalidi sa utvrđenim statusom od najmanje 20 posto invaliditeta imaju pravo na starosnu penziju ako ispunjavaju uslove u pogledu staža ili godina života i staža, i to u iznosu najniže penzije.

Najniža penzija za ove korisnike, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM.

Svu potrebnu stručnu pravnu pomoć u vezi s ovim i drugim pitanjima moguće je dobiti u administrativnim službama Zavoda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u Republici Srpskoj: Ko će morati lično podizati novac?

Fond PIO Republike Srpske obavijestio je korisnike da se od 1. maja ukida isplata penzije putem punomoći.

Od tog datuma penzija će se isplaćivati isključivo na ime i lični račun korisnika prava. Više neće biti moguća isplata trećim licima, po bilo kom osnovu punomoći.

Korisnici prava koji su do sada penziju primali putem punomoći, potrebno je da blagovremeno preduzmu neophodne radnje kako bi se obezbijedila nesmetana isplata penzije na njihovo ime, odnosno da dostave podatke o ličnom računu.

Iz Fonda navode da se ova mjera donosi s ciljem unapređenja pravne sigurnosti korisnika. Takođe da se spriječe moguće zloupotrebe i dodatna zaštita prava korisnika i spriječila nepripadajuće isplate sredstava. Sve se radi i kako bi se sve uskladilo sa važećim propisima i praksom u oblasti PIO.

U praksi su, nažalost, zabilježeni mnogi slučajevi zloupotrebe punomoći, koji najčešće podrazumijevaju njeno korištenje bez znanja ili saglasnosti korisnika, upotrebu zastarjele punomoći i dostavljanje falsifikovane dokumentacije.

Zabilježeni broj slučajevi zloupotrebe

Zabilježeni su i slučajevi da punomoćnici ne obavještavaju Fond o promjenama prebivališta korisnika, promjeni banke ili prelaska na drugi način isplate penzije. Bilo je neblagovremenog obavještavanja o smrti korisnika prava, kao i nastavaka podizanja penzije iako su prestali zakonski uslovi za to.

Iz Fonda su naveli jedan od primjera zloupotrebe zabilježen u slučaju lica čiji su inicijalima Š.B. sa prijavljenim prebivalištem u Banjaluci, dok je on sve vrijeme boravio u SAD, a da to nije prijavljeno.

Sve se saznalo tek nekoliko godina nakon prijave smrti, pri čemu je pričinjena šteta oko 100.000 KM.

Pravo na starosnu penziju korisniku priznato je od 1990. godine i penziju je zakonito primao do svoje smrti 2008. godine, ali je isplata penzije nastavljena i nakon smrti korisnika, a kao punomoćnik u dokumentaciji bila je navedena osoba koja je preminula 2011. godine, nakon čega punomoć više nije mogla imati pravno dejstvo.

Uprkos tome, isplata penzije je i dalje vršena putem pošte, a sredstava su preuzimala treća lica.

Naknadnim provjerama utvrđene su nepravilnosti u dokumentaciji i činjenica da je penzija isplaćivana bez zakonitog osnova. Zbog toga je obustavljena dalja isplata i pokrenut postupak vraćanja neosnovano isplaćenih sredstava.

Zloupotreba u Gradišci

Fond se u proteklom periodu suočio i sa zloupotrebom punomoći u slučaju lica iz Gradiške čiji su inicijali M. G.

Punomoćnik, kojem su prethodno isplaćene penzije, istovremeno je bio i podnosilac zahtjeva za naknadu pogrebnih troškova, te su mu i ta sredstva isplaćena.

Pri tome nije izvršen povrat neosnovano isplaćenih penzija. Niti je ta činjenica uzeta u obzir prilikom odlučivanja o isplati pogrebnih troškova. To ukazuje na rizike i mogućnost zloupotrebe kod isplate penzije putem punomoći.

Fond je nakon evidentiranja smrti korisnika obustavio dalju isplatu. Postupak povrata neosnovano isplaćenih sredstava prema punomoćniku je u nadležnosti daljeg postupanja.

Sličan rizik uočen je i u slučaju lica čiji su inicijali S. DŽ. Tada je penzija za februar 2025. godine isplaćena punomoćniku. Međutim ček za mart 2025. godine vraćen Fondu od pošte sa naznakom smrti korisnika.

Opomene pred tužbu zbog nosnovane isplate

Nakon toga je isplata penzije obustavljena, a nadležna služba je punomoćniku uputila pisanu opomenu pred tužbu radi vraćanja neosnovano isplaćenih sredstava.

U ovom slučaju je, zahvaljujući aktivnostima nadležnih službi Fonda, spriječena veća finansijska šteta. Ali je istovremeno potvrđeno da isplata penzije putem punomoći predstavlja povećan rizik, koji u znatnoj mjeri zavisi od blagovremenih prijava trećih lica i spoljnih kontrolnih mehanizama.

Punomoćnicima koji penziju primaju putem pošte na prednjoj strani čeka za januarsku penziju štampano je obavještenje. Isto će biti i na čeku za februarsku i martovsku penziju.

Fond PIO poziva sve korisnike prava koji penziju primaju putem punomoćnika preko pošte ili banke da se, radi dodatnih informacija i pojašnjenja, obrate najbližoj poslovnici Fonda.

Cilj ove mjere je da se obezbijedi redovna, sigurna i transparentna isplata penzija, uz punu zaštitu interesa korisnika prava i sprečavanja isplate nepripadajućih sredstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata uvećanih penzija, osigran 351 milion KM

Isplata penzija uvećanih za 11,2 posto u Federaciji BiH počeće danas.

Uvećanje penzija uslijedilo je nakon izmjena Zakona o PIO/MIO Federacije BiH. Njime je propisano da se penzije usklađuju dva puta godišnje.

Od 1. januara najniža penzija povećava se sa 599,28 KM na 666,40 KM. Zagarantovana penzija povećava se sa 715,21 KM na 795,31 KM. Najviša penzija sa 2.996,40 KM na 3.332,00 KM.

Penziju sa januar primiće 465.697 korisnika, a za ove potrebe izdvojeno je oko 351 miilion KM, navodi Fond PIO FBiH.

Osim uvećanja penzija, izmjene Zakona o PIO koje su na snagu stupile od 1. januara donose i još jednu novinu Ta novina najviše će “pogoditi” buduće penzionere.

Možda vas zanima i ovo:

Član 81. Zakona o PIO pred sudom i upravnim sporom?

Za razliku od prije starosna penzija sada se svrstava u šest kategorija. Za korisnike do 20 godina penzionog staža penzija ne može biti niža od 60 posto prosječne, odnosno 434,38 KM.

Dalje za korisnike sa 20 do 25 godina staža penzija ne može biti niža od 65 posto prosječne odnosno 470,58 KM.

Penzioneri sa stažom od 25 do 30 godina mogu imati penziju ne nižu od 70 posto prosječne, odnosno 506,78 KM.

Oni koji imaju staž od 30 do 35 godina ne mogu imati penziju manju od 75 posto prosječne odnosno 542,98 KM, a oni koji imaju od 35 do 40 godina staža imaće zagarantovanu penziju 85 posto od prosječne odnosno 615,37 KM.

Na kraju oni sa 40 godina i više staža penziju ne mogu imati nižu od 95 posto od prosječne što u ovom slučaju iznosi 687,77 KM.

Do sada, minimalna penzija za najamnje 15 godina staža iznosila je 599 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Subašić: Fond PIO kao najveći budžetski korisnik je stabilan

Halil Subašić, direktor Fonda PIO, izjavio je da se najznačajnije izmjene Zakona o PIO odnose na član 79, kojim je propisano da se penzije usklađuju dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula.

Usklađivanje se vrši prema formuli koja kombinuje rast indeksa potrošačkih cijena i rast bruto plaća u FBiH, u omjeru 60:40 ili 40:60, zavisno od toga koji je pokazatelj povoljniji za penzionere.

Ovakav model omogućava da penzije prate i inflaciju i rast plata, što predstavlja jedno od najpovoljnijih rješenja u regionu i osigurava stabilniji rast primanja.

Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO donio je odluku o akontativnom usklađivanju penzija od 1. januara 2026. godine u iznosu od 11,2 odsto, uz saglasnost Vlade FBiH.

Najniža penzija povećana je sa 599,28 KM na 666,40 KM i primjenjuje se od isplate za januar 2026. godine. Konačna stopa usklađivanja bit će utvrđena nakon objave službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku.

Izmjenama člana 81 uveden je novi sistem najniže starosne penzije. Sistem je vezan za dužinu penzijskog staža i određuje se kao procenat prosječne penzije iz decembra prethodne godine.

Više o članu 81. Zakona o PIO

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Penzija može biti veća i od zakonskog minimuma

Subašić navodi da penzija može biti i viša od zakonskog minimuma, zavisno od visine plata i dužine staža. Primjera radi, za 40 godina rada uz plate u visini dvije prosječne, očekivana penzija iznosila bi oko 2.104 KM.

Tokom 2025. godine pravo na penziju bez navršenih 40 godina staža ostvarilo je 34.570 osoba, što je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći rast zabilježen je 2023. godine zbog rješavanja zaostalih predmeta. U 2024. godini u pravo je uvedeno 35.027 penzionera, a kontinuitet rješavanja zahtjeva je nastavljen. Sa 40 godina staža penziju je steklo 5.708 osoba, odnosno 16,51 odsto novih penzionera.

Minimalnu penziju u 2025. godini ostvarilo je 11.527 korisnika.

Projekcije pokazuju da će u 2026. godini oko 11.200 novih korisnika primati minimalnu penziju, što je oko 30 odsto novih penzionera.

Za staž do 20 godina penzija će u prvom polugodištu iznositi 434,38 KM, a nakon jula 456,10 KM. Za staž od 20 do 25 godina iznosit će do 470,58 KM, odnosno 494,11 KM nakon usklađivanja.

Za staž od 25 do 40 godina penzije će se kretati od 542,78 KM do 687,77 KM. Porodične i invalidske penzije primit će oko 1.687 korisnika.

 Raste broj penzionera u FBiH

Broj penzionera u FBiH rastao je sa 444.666 u 2023. na 465.392 u 2025. godini, dok je broj zaposlenih blago oscilirao i trenutno iznosi 547.390. Omjer zaposlenih i penzionera smanjen je na 1,17, što ukazuje na strukturni problem održivosti sistema. Čak i uz puno zapošljavanje nezaposlenih, omjer ne bi dostigao poželjna dva zaposlena na jednog penzionera.

Federalni zavod PIO najveći je budžetski korisnik i za isplatu penzija troši oko 50 odsto budžeta FBiH. Rashodi su iznosili 3,23 milijarde KM u 2023, 3,60 milijardi u 2024, dok se za 2025. očekuje oko 3,88 milijardi KM. Za 2026. planirano je više od 4,4 milijarde KM, od čega gotovo 99 odsto za isplatu penzija. Projekcije predviđaju dalji rast rashoda u narednim godinama.

“U proteklom periodu broj neriješenih predmeta smanjen je sa više od 28.000 na oko 14.000. Većina zahtjeva rješava se u zakonskim rokovima, osim složenijih postupaka sa inostranim elementom. Uspostavljena je saradnja sa IDEEA-om, čime je pojednostavljena procedura podnošenja zahtjeva. Razvija se i web portal koji će omogućiti uvid u staž, uplate doprinosa i informativni obračun buduće penzije”, rekao je Subašić, a prenosi Klix.

Subašić zaključuje da je Fond PIO finansijski stabilan, da su sredstva za isplatu osigurana kroz Budžet FBiH i da ostaje fokus na unapređenju usluga i zaštiti standarda penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Rastu plate i penzije, a pada životni standard.

Nažalost, taj standard ne određuje visina plate nego ono šta se za nju stvarno može kupiti.

Šta se može preduzeti?

Jedna od mjera koju provodi Vlada FBiH već drugu godinu su zaključane cijene osnovnih 65 proizvoda koji predstavljaju životne namirnice – prehrambene i higijenske.

Ova mjera vrijediće do prvog marta, a ostaje jedini alat u borbi protiv siromaštva do kojeg dolazi uslijed inflacije koja će i dalje rasti.

“Inflacija od 3 posto, ako bude zaista takva, ona ne predstavlja neki udar veliki. Ali uzimajući u obzir globalno stanje i ovo što se dešava na tržištu, odnosno u svijetu, bojim se da će to biti puno više”, rekao je predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić.

Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku u BiH, kazala je: „To su namirnice i usluge koje građani BiH koriste za ličnu potrošnju. U toj kategoriji dakle cijena je u posljednjih 5 godina veća za 53,5 posto.“

U Udruženju potrošača nisu zadovoljni. BiH je značajno ispod prosjeka EU, kad je riječ o zaradama. Stanovništvo za istu količinu novca može kupiti sve manje robe i ostvariti sve manje usluga.

Inspektori da provedu više vremena na terenu

“Kontrolni organi ne mogu stići obići sve. Ni trgovine ni trkovačke lance, da bi se ustanovilo koliko su stvarna poskupljenja koja iz dana u dan potrošači prijavljuju. Ovo je velika problematika o kojoj se ne raspravlja“, navela je direktorica Udruženja za zaštitu potrošača Murisa Marić.

U Ministarstvu trgovine priznaju da nema dovoljno inspektora čijim bi intervencijama potrošači bili zaštićeni. Kao dugoročnije rješenje vide aplikaciju kojoj će građani imati pristup od prvog marta.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako su cijene osnovne namirnice postale nepodnošljiv teret?

Ekonomisti su skeptični. Upozoravaju, dok se jedni bogate, drugi su sve siromašniji.

„To je nedopsutivo. Očigledno da se u cijelom ovom sistemu masovno bogate vlasnici tih kompanija, a država ćuti“, rekao je profesor finansija Sanel Halilbegović, a prenosi FTV.

Bez rasta produktivnosti i investicija te podsticanja domaće proizvodnje teško će doći do poboljšanja životnog standarda većine stanovništva.

Podijeli tekst sa drugima na: