Najugroženiji penzioneri pred Vaskrs dobijaju jednokratnu pomoć

Opštinska uprava Foča i Udruženje penzionera će pred Vaskrs isplatiti po 70 KM penzionerima sa primanjima nižim od 500 KM, a druga tranša ove jednokratne pomoći biće isplaćena u septembru. To je dogovoreno na sastanku rukovodstva Udruženja sa načelnikom opštine Milanom Vukadinovićem.

Jednokratnu pomoć, koju će obezbijediti opština i Udruženje od svojih članarina, dobiće 700 najugorženijih penzionera. Preostalim penzionerima sa penzijom manjom od 500 KM pomoć  će biti isplaćena u septembru, po istom modelu.

U Foči je trenutno 4.200 penzionera, od kojih 1.500 ima penziju manju od 500 KM.

Za Udruženje penzionera je u ovogodišnjem budžetu opštine planirano 70.000 KM, koje će biti isplaćene u dvije tranše po 35.000.

Vukadinović je najavio da će lokalna zajednica pomoći i sanaciju prostorija Udruženja penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Paprene cijene voća i povrća na banjalučkoj Tržnici

Na banjalučkoj Tržnici i dalje je bogata ponuda voća, povrća i suvih plodova. Međutim cijene pojedinih proizvoda pokazuju da je proljećna sezona donijela i veća izdvajanja za građane.

Kada je riječ o voću, jabuke se prodaju po cijeni od 2,5 do 3 KM, banane od 3 do 3,5 KM, dok su narandže u rasponu od 3 do 5 KM. Kruške koštaju od 4 do 5 KM, a mandarine oko 3,5 KM.

Grožđe je među skupljim proizvodima. Bijelo dostiže cijenu od 12 do 13 KM, dok je crno od 4 do 5 KM. Nar se prodaje za 6 do 7 KM, a limun od 4 do 5 KM.

Od povrća, najpovoljniji je krompir čija cijena iznosi od 1,5 do 2 KM, dok mrkva košta od 2 do 3,5 KM, a crveni luk od 2 do 3 KM. Mladi kupus prodaje se za 3,5 do 4 KM, krastavac od 5 do 6 KM, a karfiol oko 5 KM. Paradajz i paprika su među skupljim povrćem, sa cijenama od 7 KM, odnosno 7,5 do 8,5 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Trgovci iz Srpske traže povlačenje odluke o ograničenju marže

Zelena salata košta od 5 do 6 KM, tikvice oko 7 KM, dok su blitva i mladi luk u rasponu od 7 do 10 KM. Celer i peršun dostižu cijenu od oko 10 KM, a praziluk oko 4 KM.

Kada je riječ o suvim plodovima, cijene su znatno više. Suve šljive koštaju od 10 do 12 KM, očišćeni orasi od 19 do 20 KM, lješnik čak 30 KM. Suve smokve se kreću oko 19 KM. Bijeli luk je jedan od najskupljih proizvoda i dostiže cijenu od 18 do 20 KM po kilogramu.

Iako je ponuda raznovrsna, jasno je da su pojedini proizvodi, posebno suvi plodovi i pojedine vrste povrća, za mnoge kupce postali luksuz.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

I penzioneri FBiH idu u banje, Vlada FBiH izdvojila 2,2 miliona KM

Vlada Federacije BiH na telefonskoj sjednici usvojila je odluku o izdvajanju 2.240.000 KM za penzionere u Federaciji BiH.

Ta sredstva idu za finansiranje rada udruženja, programa i projekata iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u 2026. godini.

Odluka je donesena na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a saopšteno je iz Vlade FBiH.

Od ovog iznosa za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou Federacije BiH planirano je 140.000 KM. A 2.000.000 KM predviđeno je za program podrške pomoći penzionerima za liječenje preko udruženja na nivou Federacije BiH (banjsko liječenje).

Dodatnih 100.000 KM ide za finansiranje programa i projekata iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja.

U Republici Srpskoj kada je riječ o banjskoj rehabilitaciji, u toku su konkursi i prijavljivanje penzionera. To bi trebalo biti završeno u aprilu mjesecu, a odmah nakon toga izaći će i liste onih koji su prošli.

Takođe, danas je usvojen Program utroška sredstava s pozicije “Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Sufinansiranje rada ustanova socijalne zaštite za zbrinjavanje korisnika na nivou Federacije BiH”, u iznosu od 2.000.000 KM.

Od ovog iznosa, 1.500.00 KM planirano je za podršku ustanovama za zbrinjavanje na nivou Federacije BiH kroz sufinansiranje troškova njihovog rada i poslovanja, a 500.000 KM kao interventna podrška ustanovama socijalne zaštite za troškove energenata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Fond PIO Republike Srpske imao je još jednu vrlo uspješnu poslovnu godinu u kojoj je ostvaren prihod od 1.749.000.000 KM. Od toga je čak 87,76 odsto bilo po osnovu doprinosa, izjavio je danas direktor Fonda Mladen Milić.

“Svega 12,24 odsto je budžet namirio ili ukupno 244.000.000 KM, koliko je nedostajalo da se penzija isplati na dostignutom nivou”, rekao je Milić na konferenciji za novinare u sjedištu Fonda PIO u Bijeljini.

Prema njegovim riječima, ukupni rashodi Fonda iznosili su 1.993.000.000 KM i 98,77 odsto je rashod za isplatu penzija. Samo 1,23 odsto troškovi su rada administrativne službe. Zakon propisuje da se za plate i materijalne troškove rada može utrošiti maksimalno tri odsto.

Svjetska banka preporučuje deset posto

Milić je sa ponosom istakao da je Fond PIO, važan stub socijalnog osiguranja i stabilnosti društva te da ukupno učešće rashoda za isplatu penzija u bruto društvenom proizvodu Republike Srpske 10,45 odsto.

“Svjetska banka preporučuje da to bude do 10 odsto, iako imamo određeni broj država i na prostoru bivše Jegoslavije, ali i u Evropi, gdje taj procenat raste”, naveo je Milić.

On je rekao da su procjene Svjetske banke da bi svi penzijski sistemi trebalo da započnu određene reforme. Prvenstveno u vezi sa godinama života kao jednog od uslova ostvarivanja prava na starosnu penziju.

Milić je naveo da je prosečna penzija iznosila 652,93 KM ili 40,04 prosječne plate, dok je medijalna penzija na kraju prošle godine bila 517,5 KM, za januar je nakon redovnog usklađivanja penzija 552,32 KM, što znači da oko 147.000 korisnika prima penziju do 552 KM, a druga polovina više od toga.

“Ono što je jako pozitivno i na što posebno možemo biti ponosni jeste stalno poboljšanje strukture korisnika prava, a to je da sve veći procenat dolazi iz radnog odnosa i ostvaruje pravo na starosnu penziju”, istakao je direktor Fonda.

Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava

On je dodao da je kumulirani procenat korisnika prava na starosnu penziju 64,3 odsto na kraju prošle godine. To se stalno povećava, 23,81 odsto je na porodičnu penziju i smanjuje se. Smanjuje se i procenat korisnika prava na invalidsku penziju koji je 11,84 odsto i najniži je od kad postoji Fond PIO.

“Raste prosječna starost pri ostvarivanju prava, prošle godine je iznosila gotovo 63 godine, s tim što muškarci imaju godinu više u prosjeku prilikom ostvarivanja prava na starosnu penziju”, rekao je Milić.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzije u BiH najmanje u odnosu na region

Prema njegovim riječima, među korisnicima penzijskog sistema Republike Srpske je 30 odsto žena i 70 odsto muškaraca.

Kao pozitivno iz prošle godine izdvojio je da su za više od 100 miliona KM smanjena ukupna potraživanja. Od toga se najviše odnosi na smanjenje obaveza javnih zdravstvenih ustanova. Za njih je Vlada Republike Srpske izmirila u potpunosti obaveze iz prethodnih godina.

“Pitanje ažurnosti i efikasnosti je nešto na šta Fond PIO zaista može biti ponosan. Najefikasniji smo od penzijskih fondova na prostoru bivše Jugoslavije i daleko šire”, istakao je Milić.

Zadržan isti broj osiguranika

Direktor Fonda je podsjetio da su penzije u Republici Srpskoj usklađene u januaru za 6,45 odsto, što je bilo 24. usklađivanje, deseto redovno, prije toga je bilo 14 vanrednih, pa je nominalno povećanje penzija iznosilo 82,68 odsto, a stvarno ili efektivno 116,32 odsto.

U prošloj godini zadržan je isti broj osiguranika, 337.780. Broj korisnika veći za 1,82 odsto u odnosu na 2024. godinu. Odnos broja osiguranika i broja korisnika smanjen na 1,15 naprema jedan.

“Ovo je trend koji, nažalost, bilježe svi penzijski sistemi u Evropi i svijetu koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, kakav je i naš penzijski sistem”, rekao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje je penzija dovoljna za život u EU: BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.

Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života?

U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.

Koliko troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine)?

U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 odsto u Gruziji do 225 odsto u Luksemburgu.

Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025. Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati u zavisnosti od grada, piše Euronews.

Primjera radi, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.

Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 odsto) i Finskoj (208 odsto). Španija (199 odsto) i Danska (189 odsto) takođe su blizu toj razini.

U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 i 180 odsto, što je i dalje relativno visoko. To su Island (179 odsto), Norveška (178 odsto), Njemačka (176 odsto), Belgija (170 odsto), Austrija (165 odsto), Francuska (160 odsto), Nizozemska (159 odsto) i Švedska (158 odsto).

Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 i 150 odsto. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen. To su Švicarska (131 odsto), Irska (126 odsto), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 odsto), Poljska (112 odsto), Češka (108 odsto) i Grčka (103 odsto).

U 20 zemalja penzije nisu dovoljne.

U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 odsto troškova života. To su Slovenija (95 odsto), Slovačka (94 odsto), Estonija (91 odsto), Portugal (90 odsto), Crna Gora (89 odsto), Litvanija (85 odsto), Hrvatska (82 odsto) i Mađarska (81 odsto).

Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 odsto troškova života. Albanija (29 odsto), Ukrajina (29 odsto) i Moldavija (42 odsto) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 odsto). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.

Možda vas zanima i ovo:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Udio penzija u troškovima života iznosi 53 odsto u Bosni i Hercegovini, 58 odsto na Kipru, 61 odsto u Sjevernoj Makedoniji, 64 odsto u Turskoj i 65 odsto u Latviji.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.

Tabela troškova života bez stanarina

Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.

Euronews je izračunao i pokazatelj “prosječne penzijske potrošnje po korisniku” kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi. Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.

Možda vas zanima i ovo:

Ko ima najveće penzije u Evropi: BiH na dnu liste

Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda. Prema OECD-u, dvije trećine (66 odsto) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera. Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama takođe imaju značajan udio.

David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ništa od nižih cijena goriva: Delegati nisu usvojili zakon

Sjednica Doma naroda na kojoj se trebalo razmatrati izmjene Zakona o akcizama nije ni održana. Nakon pauze na sjednicu nisu došli delegati SNSD-a i sjednica je ostala bez kvoruma.

Izmjenama Zakona o akcizama dala bi se mogućnost Savjetu minsitara BiH da reaguje, da smanji ili u potpunosti ukine akcizu. Po sadašnjem Zakonu to može raditi samo parlament.

U SNSD-u smatraju da to ne treba raditi i da je to prenos nadležnosti. S druge strane u ostalim političkim partijama tvrde da je to laž i da niko ne prenosi nadležnosti.

Cilj izmjena je kako kažu bio da se pomogne stanovništvu zbog visokih cijena nafte. Naveli su i da su sve ostale zemlje u regionu reagovale osim BiH i da je to nedopustivo.

S druge strane u Republici Srpskoj izašli su sa svojom mjerom. Kažu da će građanima vratiti 20 posto akcize, a privrednim subjektima 10 posto akzize.

Povrat će ići na način da će na kraju mjeseca građani doći u Poresku upravu Republike Srpske sa fiskalnim računom i tražiti povrat.

Dakle, što se tiče građana, na litrku goriva akciza iznosi od 30 do 35 feninga i oni će po litri moći vratiti od 6 do 7 feninga.

Konačna odluka o ovom povratu trebala bi biti donesena u petak na sjednici Vlade Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Federacija nastavlja sa diskriminacijom penzionera iz Srpske

Mladen Milić, direktor Fonda PIO izjavio je da posljednje izmjene i dopune Zakona o PIO Federacije BiH predstavljaju, kako je naveo, otvorenu diskriminaciju penzionera koji žive u Republici Srpskoj.

On je istakao da su novim zakonskim rješenjima posebno pogođeni korisnici srazmjernih penzija koji žive u Republici Srpskoj. Pravo na najnižu penziju imaju samo oni koji žive na području Federacije BiH i Brčko distrikta.

„Ovim izmjenama ponovo su diskriminisani penzioneri koji žive u Republici Srpskoj. Izuzetak su samo povratnici. To dodatno potvrđuje diskriminaciju, prije svega na nacionalnoj, ali i na drugim osnovama“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, slična situacija je i kod isplate posmrtnine i jednokratnih pomoći. Na to nemaju pravo porodice penzionera koji žive u Republici Srpskoj, iako snose troškove sahrane.

“Dok se politika Federacije BiH poziva na demokratiju i ravnopravnost, u praksi se donose odluke koje pokazuju suprotno”, naglasio je Milić.

On je dodao da Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, ne pravi razlike među korisnicima prava. Svi penzioneri imaju jednaka prava bez obzira na nacionalnost, vjeru ili mjesto prebivališta.

Milić je podsjetio i da je ranije Ustavni sud BiH ocijenio diskriminatornim slična rješenja koja su bila regulisana pravilnikom u Federaciji BiH. Naveo je da su odgovornost za trenutnu situaciju snose Vlada i Parlament Federacije BiH.

„Ovakva zakonska rješenja pokazuju da se Republika Srpska tretira kao neka druga država, a ne kao dio Bosne i Hercegovine“, zaključio je Milić, a prenosi Desavanjaubijeljini.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom zdravlja Banjaluka: Nema ljekara, liste čekanja biće sve duže

Dom zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.

Razlozi su višestruki — stariji ljekari odlaze u penziju, a mladi ne žele da rade u domovima zdravlja jer je posao težak, administrativno preopterećen i slabije plaćen nego u bolnicama ili privatnom sektoru. Mnogi odlaze u inostranstvo.

Na raspisane konkurse sve češće se ne prijavi nijedan kandidat. Od januara ove godine pet ljekara je otišlo u druge ustanove, a deset ih je na dugotrajnom bolovanju. U toku godine nedostaje 49 ljekara, a uspjelo se zaposliti samo sedam novih.

Liste čekanja biće sve duže

“Vremena za pacijente je sve manje, a zdravstveni radnici su preopterećeni i premoreni. Mnogi moraju preuzimati obaveze čak za tri tima, dok pacijenti i dalje dolaze i čekaju na pregled”, kaže direktorica Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović.

Ako se problem ne riješi, kako upozorava Todorović, liste čekanja biće još duž. Građani će biti primorani da usluge traže u privatnim ordinacijama — o svom trošku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prodaju li nam zamrznuto meso kao svježe: Šta kaže inspekcija?

Veterinarska inspekcija, koja je u proteklih mjesec dana vršila pojačane nadzore prometa i deklarisanja mesa, u 90 kontrola nije zatekla u maloprodaji zaleđeno meso a da se ono prodavalo kao svježe, na šta su ranije upozoravali domaći farmeri.

Kako su iz Inspektorata Republike Srpske istakli, inspektori su izvršili kontrole u objektima za klanje, preradu i promet mesa.

Rezultati pojačanih inspekcijskih kontrola

“Poseban akcenat u kontrolama usmjeren je na deklaracije, da li iste odgovaraju po datumu proizvodnje, zemlji porijekla, roku trajanja mesu zatečenom u hladnjači ili ranije dopremljenom mesu, što se može utvrditi povezivanjem deklaracija sa ulaznim fakturama”, naveli su oni.

Kako dodaju, kontrole se vrše i od strane veterinarske inspekcije jedinica lokalne samouprave. Konačan izvještaj biće dostupan kada se sumiraju i podaci svih opštinskih i gradskih inspektora.

“Važno je naglasiti da je uvidom na terenu utvrđeno da su deklaracije svježeg mesa u pravilu uredno istaknute na rashladnim vitrinama.  U gornjem ili donjem dijelu vitrine, i da sadrže sve propisane informacije. U tom smislu važno je da svi mi kao potrošači radimo na vlastitoj edukaciji. Još uvijek nemamo razvijenu naviku da čitamo deklaracije na proizvodima”, poručuju iz Inspektorata Republike Srpske.

Zabrana uvoza i reakcije institucija

Naime, pojačane kontrole krenule su nakon sumnje s početka ove godine da je dio zamrznutog junećeg mesa koje je stiglo iz Brazila, Argentine i Paragvaja na tržištu prodavan kao svježe.
Tada je reagovalo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje je, između ostalih, zatražilo inspekcijske kontrole u Srpskoj.

“Želimo da naši građani koji kupe svježe meso zaista i dobiju to svježe meso, a ne da dolazi smrzlo meso koje se odledi. Bude li se utvrdilo da i ko vrši ovakve vidove zloupotreba, biće najstrože sankcionisan”, rekao je tada Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo.

Možda vas zanima i ovo:

Svježe meso: Mesar savjetuje kako ga prepoznati

Uskoro nakon toga, odnosno krajem januara ove godine, Kancelarija za veterinarstvo BiH donosi uputstvo o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz zemalja Južne Amerike. To se odnosi na Brazil, Argentinu, Paragvaj i Urugvaj.

“Na osnovu izvršenog uzorkovanja uvezenih pošiljki mesa goveda porijeklom iz zemalja Južne Amerik. Zatim dostavljenih nezadovoljavajućih/neusklađenih rezultata laboratorijskih analiza, a u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja, zabranjuje se uvoz pošiljki mesa goveda porijeklom iz Južne Amerike”, navodi se u njihovoj odluci.

Šta potrošači treba da provjeravaju

Iz Inspektorata Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” da deklaracija svježeg neupakovanog mesa namijenjenog krajnjem potrošaču, između ostalog, treba da sadrži i podatke o:

  • državi rođenja životinje
  • naziv država u kojoj je obavljen uzgoj
  • državu u kojoj je obavljeno klanje
  • veterinarski kontrolni broj
  • državu rasijecanja i veterinarski kontrolni broj
  • podatke o vrsti i kategoriji mesa
  • datumu klanja
  • uslovima skladištenja
  • uslovima upotrebe i datum upotrebe.

“Deklaracija svježeg mesa mora biti označena na vidljivom mjestu. Na rashladnoj vitrini tako da bude lako uočljiva, jasno čitljiva i prema potrebi, neizbrisiva. To treba biti velikim štampanim slovima čija je visina jednaka ili veća od 3,00 mm”, naveli su oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Čelinca objavili oglas za banjsku rehabilitaciju

Udruženje penzionera opštine Čelinac objavilo je oglas za prijem zahtjeva za upućivanje korisnika prava Fonda PIO na bansjku rehabilitaciju za 2026. godinu.

“Pravo na banjsku rehabilitaciju u zdravstveno – turističkim i rehabilitacionim centrima na području Republike Srpske u trajanju od sedam dana imaju korisnici prava Fonda PIO koji imaju prebivalište na teritoriji Republike Srpske, koji su članovi Udruženja penzionera, koji nemaju drugih ličnih primanja i koji u prethodnih 10 godina nisu koristili pravo na rehabilitaciju”, navodi se u oglasu.

Dalje se navodi da je uz prijavu na upućivanje na banjsku rehabilitaciju svaki korisnik dužan dostaviti:

  • Kopiju lične karte
  • Posljednji ček od penzije
  • Dokaz o članstvu najamnje pet godina
  • Kopiju rješenja o penzionisanju
  • Preporuku porodičnog ljekara

Sastavni dio prijave je i izjava korisnika prava da osim penzije nema drugih ličnih primanja. Takoe da u posljednjih deset godina nije koristio pravo na banjsku rehabilitaciju u banjama. Neophodna je i izjava da je član Udruženja penzionera duže od pet godina kao i preporuku porodičnog ljekara u koju bi banju trebalo uputiti penzionera.

Možda vas interesuje i ovo:

U ove banje možete na rate: Pročitajte šta to oni nude za penzionere

Prijave se podnose lično u prostorijama Udruženja penzionera opštine Čelinac na obrascu koji se nalazi u Udruženju.

Prijave se podnose od 20. marta do 10. aprila, ponedjeljkom i petkom od 8: 30 do 12 časova.

Za sve dodante informacije penzioneri se mogu obratiti Udruženju penzionera opštine Čelinac ili na brojeve telefona 051-551-239, 065-650-125 i 065-266-815.

Podijeli tekst sa drugima na: