Iz Prijedora u banje o trošku Vlade Srpske ide 387 penzionera

U toku su prijave penzionera za odlazak na sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju o trošku Vlade Republike Srpske. Iz Prijedora je ovim programom obuhvaćeno 387 penzionera. Za pripadnike najstarije populacije, boravak u banjama mnogo znači.

“Za penzionere je to velika stvar, jer nema toga ko je bez nekih zdravstvenih problema u poznim godinama. Banjska rehabilitacija dobro dođe, ako ništa, da penzioneri odmore od svakodnevnih obaveza”, rekao je Mirko Čelica, predsjednik Mjesnog udruženja Pećani.

Predsjednik Mjesnog udruženja u Tukovima Dragan Antonić rekao je da se iz ovog naselja prijavilo dvadesetak penzionera, a biće upućeno njih trinaest. Iz gradskog udruženja navode da će obezbijediti besplatan prevoz u banje “Vrućicu” i “Mlječanicu” u Tesliću i Kozarskoj Dubici.

Možda vas zanima i ovo:

Vlada Srpske: 3,3 miliona KM za banjsku rehabilitaciju penzionera

“Svi penzioneri koji ispunjavaju uslove za banjsko-klimatsku rehabilitaciju, prijavljuju se u svoja mjesna udruženja, a na području grada ima ih ukupno 23. Nakon toga se svi ti zahtjevi predaju ovdje u našu službu, gdje će centralna komisija izvršiti bodovanje, uz pomoć Filijale Prijedor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja”, rekao je Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora.

Rok za prijavu ističe 30. aprila

Brdar podsjeća da, pored programa Vlade RS, prijedorski penzioneri godinama borave u banjama i uz podršku lokalne zajednice. Tako će u julu oko 300 penzionera biti upućeno na desetodnevnu banjsku rehabilitaciju, koju Grad Prijedor sufinansira 50 odsto.

“Mi smo, prije početka prijavljivanja i predavanja zahtjeva za program banjske rehabilitacije preko Vlade RS, već odradili bodovanje i odabir naših penzionera koji idu u banje zahvaljujući gradskoj administraciji, gdje Grad plaća 50 odsto, a 50 odsto korisnik”, rekao je Slobodan Brdar.

Na aktuelni javni poziv po programu Vlade Republike Srpske, prijaviti se mogu penzioneri koji dosad nikako nisu koristili besplatnu banjsku rehabilitaciju.  Ni o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja, Boračke organizacije grada Prijedora, niti Organizacije porodica poginulih boraca i Udruženja penzionera. Ili da je od posljednjeg besplatnog banjskog liječenja prošlo deset godina. Rok za podnošenje molbi je 20. april.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta mislite o ideji: Crnogorci će, ako žele, moći raditi do 67. godine

Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o radu kojima se starosna granica za prestanak radnog odnosa povećava sa 66 na 67 godina života.

Izmjenama se, međutim, ne mijenja starosna granica za odlazak u penziju. Ona je definisana Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i iznosi 65 godina života uz minimum 15 godina staža, prenose podgoričke Vijesti.

Nova odredba omogućava zaposlenima da, ukoliko to žele, mogu da rade do 67. godine. Ipak, ukoliko žele i ranije mogu da odu u penziju ako ispune uslove.

Za razliku od Crne Gore u Republici Srpskoj, po sili zakona, sa napunjenih 65. godina života prestaje radni odnos.17

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore saopšteno je da pozdravljaju vraćanje starosne granice. Navodeći da je prethodna izmjena iz 2021. godine nanijela štetu hiljadama radnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Sindikat je ranije ukazivao da je snižavanje granice izazvalo probleme zaposlenima.  Posebno onima sa kreditima koji su prelaskom sa zarade na nižu penziju imali poteškoće u otplati. Probleme su imali i oni kojima je nedostajala jedna godina staža za povoljniji obračun penzije.

Prema novim izmjenama, moguće je produženje radnog odnosa i nakon 67. godine života ukoliko zaposleni nema navršenih 15 godina staža, i to do ispunjenja tog uslova.

Zaposleni u javnoj upravi su i u prethodnom periodu, po posebnom zakonu, mogli da rade do 67. godine. Ograničenje od 66 godina u praksi odnosilo uglavnom na privatni sektor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Potvrda o stažu: Tražite je na vrijeme da ne kasni penzija

Potvrda staža jedan je od razloga zbog kojih se postupci za ostvarivanje prava na penziju dugo vode.

Recimo, ukoliko ste imali dio staža u Srbiji, najbolje je da odete u najbližu poslovnicu Fonda PIO. Tu treba da uz pomoć službenika Fonda PIO popunite zahtjev za potvrdu staža. Nakon što potpišete taj popunjen zahtjev, Fond PIO Republike Srpske službenim putem traži potvrdu staža.

“Po prijemu potvrde o stažu, ona će biti kopirana i upućena uz propratni dopis na adresu koju ste naveli. To što bude potvrđeno kao staž biće uračnuta kada dođe do rješavanja zahtjeva za penziju”, rekla je Tatjana Vanovac, načelnik Odjeljenja za ostvarivanje prava primjenom međunarodnih ugovora.

Ona navodi da Fond PIO trenutno ima 1906 zahtjeva za potvrdu staža na koje nema odgovor. To se odnosi na sve države sa kojima Fond PIO ima potpisan međunarodni sporazum.

“Veoma je važno i korisno za osiguranike koji su se primakli penziji da se što prije obrate najbližoj poslovnici Fonda ako su imali staža bilo gdje u inostranstvu. Procedura je vrlo jednostavna, potrebno je donijeti dokaz o stažu u toj drugoj državi, najčešće je to radna knjižica. Kada dobijemo potvrdu staža, onda će pitanje penzije biti vrlo lako rješivo i u roku od nekoliko dana od podnošenja zahtjeva biće urađeno rješenje i pokrenut postupak prema toj drugoj državi u kojoj je bio staž”, rekla je Vanovac.

Možda vas zanima i ovo:

Nepotpuna dokumentacija najveći problem u radu Fonda PIO RS

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija u FBiH doveo u pitanje održivost sistema

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine značajno su povećale izdvajanja za penzije, na radost brojnih penzionera. No, ova reforma Federaciju će koštati više od pola milijarde KM godišnje.

Povećanje penzija dolazi po visokoj cijeni naročito zbog toga što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za penziono osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor finansiranja penzija, ove godine su u padu, pa se razlika nadoknađuje iz budžeta.

Pad prihoda od doprinosa

Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 miliona KM.

To je za 51,7 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 miliona KM.

Manji broj zaposlenih

Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa je smanjen broj zaposlenih u odnosu na isti period lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. mart 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko hiljadu manje.

Ipak, ovo poređenje nije u potpunosti reprezentativno, jer je u tom periodu prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plate u FBiH od 1.000 KM.

Relevantnije poređenje je sa 31. decembrom 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plate, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.

Efekti smanjenja doprinosa

Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. jula prošle godine smanjila stopu doprinosa na platu sa 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 procentnih poena.

Ova mjera donesena je s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plata i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani efekti su uglavnom izostali, a većina poslodavaca ovu mjeru iskoristila je za ostvarivanje ušteda.

Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. januara ove godine, odgođena do daljnjeg.

Povećanje penzija

S druge strane, penzije su od 1. januara povećane za više od 11 posto, dok se od 1. jula očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dostići oko 17 posto.

Za isplatu penzija u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:

  • januar: 351,1 milion KM
  • februar: 348,5 miliona KM
  • mart: 351,8 miliona KM

Za poređenje, penzije za decembar prošle godine iznosile su oko 315 miliona KM.

Velika razlika između prihoda i rashoda

Kada se uporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.

U prva tri mjeseca iz budžeta je izdvojeno više od 260 miliona KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za penzije, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 miliona KM.

Dakle otprilike ovako:

  • potreban iznos za penzije: oko 350 miliona KM mjesečno
  • prihodi od doprinosa: oko 260 miliona KM
  • iz budžeta: oko 90 miliona KM

Ova računica ne uključuje dodatno povećanje penzija od oko 5 posto koje se očekuje od 1. jula. Sve to ukazuje da će se penzioni sistem u Federaciji u narednom periodu sve više oslanjati na budžet, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerovatno biti odgođeno.

Upozorenje agencije za kreditni rejting

Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na nivou ‘B+/B’. Istovremeno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.

Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji budžeta u periodu 2027–2028, što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.

U izvještaju se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju penzija vjerovatno povećati budžetski deficit Federacije BiH u periodu od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.

Dobre mjere – teška situacija

Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti – prije svega značajnog povećanja penzija i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja privrede.

Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na budžet, pa će se Federacija u narednom periodu morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj berzi od 1,6 milijardi KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Istovremeno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.

Da li je stanje održivo?

Sve navedeno pokazuje da se penzioni sistem u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje penzija i rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne finansije.

U narednom periodu ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti budžetski teret, piše Biznisinfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Proširena lista: Na ovim pumpama možete kupovati jeftinije gorivo

Širom Republike Srpske 214 benzinskih pumpi učestvuje u direktnoj podršci usljed poremećaja na naftnom tržištu.

Na toj listi je 25 trgovaca na malo naftnim derivatima, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Lista je ažurirana u skladu sa sklopljenim ugovorima o poslovno-tehničkoj saradnji u realizaciji odluke o direktnoj podršci.

Pume na kojima je jeftinije gorivo: 

  • Nestro petrol a.d. Banja Luka
  • Krajina petrol a.d. Banja Luka
  • Hifa petrol d.o.o. Sarajevo
  • Madžar d.o.o. Gradiška
  • Despotović d.o.o. Bijeljina
  • Trigma d.o.o. Banja Luka
  • Pemako d.o.o. Banja Luka
  • Sana kop d.o.o. Ribnik
  • Vicanović d.o.o. Laktaši
  • Leburić komerc d.o.o. Prnjavor
  • Nes petrol d.o.o. Banja Luka
  • Euro petrol d.o.o. Zvornik
  • Pojužina prom d.o.o. Nevesinje
  • Vidić petrol d.o.o. Brod
  • Super petrol d.o.o. Banja Luka
  • Limikom d.o.o. Banja Luka
  • Kojo komerc d.o.o. Modriča
  • Ćejić petrol d.o.o. Srbac
  • Paspalj komerc d.o.o. Prijedor
  • Nešković d.o.o. Bijeljina
  • Antunović d.o.o. PJ Zvornik/Šepak i
  • Antunović AGS d.o.o. PJ Šamac
  • Darko komerc d.o.o. Laktaši
  • Gas petrol d.o.o. Mrkonjić Grad
  • N grup d.o.o. Bijeljina

Poziv privrednim subjektima za učešće u ovoj mjeri ostaje otvoren tokom cijelog perioda važenja odluke. Odnosno do 16. maja, a liste uključenih privrednih subjekata biće redovno ažurirane po priključivanju novih učesnika.

Lista privrednih subjekata koji učestvuju u navedenoj mjeri dostupana je na internet stranici Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, na linku: OVDJE.

Vlada Republike Srpske je 1. aprila donijela odluku o direktnoj podršci. Tom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpnim stanicama u Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj moglo bi ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o domaćim penzionerima koji pored domaće penzije primaju i penzije iz inostranstva. S tim da su većinski radni staž ostvarili van Republike Srpse. Oni će od 1. maja biti u obavezi da sami uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje. To će morati uraditi kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu, rekao je Slobodan Kelečević iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

Možda vas interesuje i ovo:

Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Od ove obaveze izuzeti su samo osiguranici koji su starosnu penziju stekli sa najmanje 15 godina radnog staža u Srpskoj”, istakao je on, a prenosi RTRS.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da će korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imati rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odluka stupila na snagu: Na pojedinim pumpama jeftinije gorivo

Odluka kojom se Republika Srpska odriče akcize na gorivo od 10 feninga danas, u srijedu, 15.aprila je stupila na snagu.

Odluku o direktnoj podršci donijela je Vlada Srpske zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata.

Ovom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Srpskoj.

Na raspolaganju je 118 pumpnih stanica, a to znači da je pokrivena cjelokupna teritorija Republike Srpske, prenosi Srna.

Podsjećamo, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske rečeno je da su ugovori sa 11 trgovaca na malo potpisani u utorak, 14. aprila, a riječ je o sljedećim privrednim subjektima:

  • “Nestro petrol” a.d. Banjaluka
  • “Krajina petrol” a.d. Banjaluka
  • “Hifa petrol” d.o.o. Sarajevo
  • “Madžar” d.o.o. Gradiška
  • “Despotović” d.o.o. Bijeljina
  • “Trigma” d.o.o. Banjaluka
  • “Pemako” d.o.o. Banjaluka
  • “Sana kop” d.o.o. Ribnik
  • “Vicanović” d.o.o. Laktaši
  • “Leburić komerc” d.o.o. Prnjavor
  • “Nes petrol” d.o.o. Banjaluka.

Do kada važi odluka o povratu novca?

Kako su naveli iz resornog ministarstva, poziv privrednim subjektima za učešće u ovoj mjeri ostaje otvoren tokom cijelog perioda važenja odluke, a to je 16. maj 2026. godine.

“Liste uključenih privrednih subjekata biće redovno ažurirane po priključivanju novih učesnika. Ono što je važno naglasiti jeste to da je, kako je to bila i namjera Vlade, ovom mjerom pokrivena svaka regija u Republici Srpskoj i da građani i privrednici imaju mogućnost da koriste ovo umanjenje”, rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma.

Možda vas interesuje i ovo:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u Višegradu uživali u druženju, pjesmi i zabavi

U Višegradu je sinoć (14. aprila, 2026. godine) održano tradicionalno druženje penzionera, na kojem se okupio veliki broj pripadnika ove populacije. Među penzionerima bili su i brojni gosti.

Mladen Đurević, načelnik opštine Višegrad, ukazao je na značaj zajedništva i uloge starijih generacija u izgradnji društva.

Prisutnima se obratio i direktor preduzeća “Hidroelektrane na Drini” Nedeljko Perišić, koji je izrazio poštovanje prema generacijama koje su stvarale industriju.

“Moram da vam priznam da je postojala mala trema kada sam zamoljen da vam se obratim. Upravo zbog ogromne zahvalnosti i poštovanja prema svima vama. Vi ste gradili i stvarali u vremenu kada su nastajale velike firme i industrija” rekao je Perišić.

Predsjednik Udruženja penzionera Višegrad Ljubinka Knežević zahvalila je svima koji su se odazvalo ovom druženju.

Ona je zahvalila i predsjedniku Udruženja penzionera Republike Srpske. Naglasila je da su to ljudi koji svojim radom i zalaganjem doprinose da se glas penzionera čuje i da ova druženja budu mjesto međusobne podrške.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović pohvalio je rad lokalnog udruženja i njegovog rukovodstva.

Istakao je da je Kneževićeva primjer kako jedno udruženje treba da funkcioniše. Pohvalio je i opštinu Višegrad kao pozitivan primjer podrške penzionerima.

U okviru večeri organizovana je i tombola sa vrijednim nagradama, a podršku realizaciji ovog događaja pružili su opština Višegrad i preduzeće “Hidroelektrane na Drini”, kao i brojne ustanove i pojedinci iz grada.

Događaj je dodatno upotpunjen kulturno-zabavnim programom, koji je doprinio dobroj atmosferi i raspoloženju. Penzoneri su uživali u muzici, plesu i druženju, a organizatori su istakli da je cilj ovakvih okupljanja jačanje međusobnih veza i očuvanje aktivnog društvenog života.

Okupljanje je još jednom pokazalo da penzioneri imaju važno mjesto u zajednici. Druženje je prilika da im se ukaže poštovanje za sve što su učinili tokom svog radnog vijeka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan. Plate i penzije ne prate taj rast. Obični građani to osjećaju svaki put kad odu u kupovinu.

Prije deset godina kilogram paradajza koštao je dvije do tri marke. Pileći file stajao je šest do sedam KM. Meso je bilo skuplje, povrće pristupačno gotovo svima.

Danas je to potpuno drugačije. Kilogram paprika u januaru i februaru koštao je sedam KM. Sredinom aprila ta cijena porasla je na čak 10,95 KM. Batak se može naći za 7,90 KM. Povrće je postalo skuplje od mesa.

Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona objašnjava zašto je tako. Država ne može određivati cijene – tržište je slobodno. Ko ima robu, sam određuje cijenu. Ako roba ide – cijena ostaje. Ako ne ide – dolaze akcije i sniženja.

Veliki problem je zavisnost od uvoza. Paprike koje koštaju deset maraka najčešće dolaze iz dalekih zemalja. U cijenu su uračunati prijevoz, osiguranje, skladištenje i marže. Svaka blokada na granici ili zastoj u transportu odmah podiže cijene.

Gužva na pijaci samo kad je penzija

Prodavači na pijacama to potvrđuju iz vlastitog iskustva. Prije deset godina roba je stalno išla i nije bilo vremena ni sjesti. Danas se gužve osjete uglavnom kada počnu isplate penzija. To govori koliko je kupovna moć oslabila.

Penzioneri su među onima koji krizu osjećaju najteže. „Sa penzijom od koje jedva živim, svako poskupljenje hrane je veliki problem”, kaže jedna penzionerka.

„Nekad moram birati između hljeba, povrća i lijekova – nema novca za sve.”, priča ona, a prenosi Tuzlanski.ba

Rješenja postoje, ali zahtijevaju volju i akciju. Više ulaganja u domaću proizvodnju stabilizovalo bi cijene. Subvencije za farme i stočnu hranu pomogle bi domaćim proizvođačima. Domaće voće i povrće – jabuke iz Gradačca, narandže iz Hercegovine – i dalje je jeftinije od uvoznog.

Dok se to ne promijeni, teret pada na najranjivije. Penzioneri i radnici svaki mjesec pažljivo biraju šta će kupiti. Pristojan obrok postaje sve teži cilj za sve više domaćinstava.

Podijeli tekst sa drugima na: