Žene u Istočnom Srajevu ručnim radom čuvaju tradiciju

U vremenu kada savremeni način života sve više potiskuje tradicionalne vještine i prirodne načine liječenja, žene iz Istočnog Sarajeva i okoline nastoje da sačuvaju nasljeđe predaka kroz ručni rad i domaću proizvodnju. Ističu da je povratak prirodi ključ zdravlja i opstanka.

Član Udruženja “Probudi se” Sojka Beribaka kaže da članice Udruženja već 15 godina izrađuju rukotvorine u kreativnom kutku i domaće proizvode u okviru inicijative “Jedi zdravo, kupuj domaće”.

“Vunene čarape, gete, kape i priglavci pletu se od kako je svijeta i vijeka. To je nešto najbolje što može da nas zaštiti u zimskim danima. Vuna ljeti hladi, a zimi grije”, istakla je Beribaka.

Ručni rad se sve manje cijeni

Ona dodaje da se ovaj vid ručnog rada sve manje cijeni, iako zahtijeva mnogo truda i vremena.

Ona je navela da, uz pletenje i heklanje, priprema i domaći ajvar, džemove, likera i druge proizvode koristeći povrće iz sopstvene proizvodnje, ali da je problem plasman na tržište.

“Danas se sve može kupiti. Ali ono što je ručno rađeno i domaće ima posebnu vrijednost. Nažalost to mnogi više ne prepoznaju”, rekla je Beribaka, izražavajući nadu da će se stare vrijednosti ipak sačuvati i prenijeti na mlađe generacije.

Sličnu poruku šalje i Dragica Kapuran. Ona se bavi izradom prirodnih melema i čajeva, oslanjajući se isključivo na bilje i tradicionalne recepture.

“Sve radim sama, uz pomoć porodice. Od uzgoja nevena do prerade u meleme, koji su izuzetno ljekoviti”, navela je Kapuran, ističući da koristi svinjsko i kozije salo.

Ona objašnjava da svaki melem zahtijeva dugotrajnu pripremu i pažljivu obradu biljaka. To su neven, gavez i rusopasa, a efikasnost ovih preparata potvrdila  je i ličnim iskustvom.

“Ja sam, nakon teških povreda, počela da se liječim prirodnim putem i vidjela da upornost i vjera daju rezultate. Ništa ne može preko noći, ali ako vjerujete i budete uporni, rezultati dođu”, rekla je Kapuran.

Ona naglašava da se ljudi sve više vraćaju prirodnoj medicini, ali da je važno razumjeti njene principe.

“Postoje četiri osnovna elementa – zemlja, vazduh, voda i sunce. To je ono što čovjek mora poštovati, jer iz toga dolazi i zdravlje”, poručila je Kapuran.

Iako se bave različitim oblastima, ove žene dijele istu poruku, a to je da se tradicija, ručni rad i prirodni načini života ne smiju zaboraviti, jer u njima leži znanje koje je održalo generacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Fond PIO Republike Srpske detaljno je objasnio ko i na koji način ima pravo da ostvari starosnu penziju, te kada je potrebno podnijeti zahtjev.

Na svom Fejsbuk nalogu Fond je ponovio da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

“Osiguranik koji nema 65 godina života, pravo na starosnu penziju ima kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža”, naglasili su iz Fonda PIO.

Kako se računa staž ženama

Fond je objasnio i da žena osiguranik ima, takoreći, povlastice na osnovu rođene djece.

“Za svako rođeno dijete, ženi osiguraniku se umanjuje jedna godina staža osiguranja”, objašnjavaju u ovom fondu.

Objasnili su šta kada žena nema navršenih 65 godina života. U tom slučaju pravo na starosnu penziju ima kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Kada je potrebno početi proceduru

Ono što je možda i najbitnije osiguranicima koji su na pragu penzije jeste objašnjenje Fonda kada bi trebalo da započnu proceduru.

Fond navodi da za ostvarenje starosne penzije budući penzioner treba da se jave najmanje godinu dana unaprijed.

“Da se pregleda dokumentacija i vidi da li trebaju potvrde staža. Za odlazak u starosnu penziju od dokumentacije je potreban rodni list, ovjerena kopija radne knjižice, tekući račun. Rodni list ne može da bude stariji od 2012, jer od tada važe trajni rodni listovi”, kažu u Fondu.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Zahtjev se predaje prema mjestu prebivališta, mjestu poslednjeg osiguranja u najbližu poslovnicu Fonda. Zahtjev se može predati poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mozaik prijateljstva: Svečani vaskršnji ručak za građane Banjaluke

Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” priprema svečani vaskršnji ručak za sugrađane, koji će biti održan u nedjelju, 12. aprila.

Miroslav Subašić, sekretar Udruženja, ističe da je cilj obroka da svi prisutni osjete radost praznika, ali i da kući ponesu osnovne namirnice.

“Borimo se i pripremamo da ovaj ručak bude poseban i da ljudi budu srećni. Već smo pripremili pite, kolače, a još prikupljamo meso. Podršku nam pružaju građani, ali i društveno odgovorne kompanije”, rekao je Subašić.

Ručak je planiran za 400 do 500 osoba, a Subašić naglašava da će svi prisutni bez obzira na vjeru i nacionalnost dobiti jednaku pažnju.

“Biće sarma, supa, meso, razne čorbe, kolači i pite, a ljudi će moći ponijeti i osnovne namirnice kući. U današnje vrijeme ovo je više nego značajno”, dodao je on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Srpske: 3,3 miliona KM za banjsku rehabilitaciju penzionera

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na utrošak 3,3 miliona KM za banjsku rehabilitaciju penzionera u Srpskoj.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na plan utroška sredstava za period 1. januar 30. jun Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, u ukupnom iznosu od 3.300.000 KM, za realizaciju Projekta banjske rehabilitacije članova Udruženja penzionera Republike Srpske, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Ranije je iz budžeta predsjednika Republike Srpske za 2026. godinu izdvojeno je 1,5 miliona KM za besplatnu banjsku rehabilitaciju 6.000 penzionera u banjama širom Republike Srpske.

Možda vas interesuje i ovo:

Prvi penzioneri iz Srpske već otišli na besplatnu banjsku rehabilitaciju

Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Republike, iz budžeta predsjednika Srpske u prethodnoj godini izdvojeno je milion KM za banjsku rehabilitaciju 4.300 penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prevarom ojadili austrijske penzionere, u bandi bio i državljanin BiH

Pokrajinski sud u Feldkirhu osudio je državljanina Srbije na četiri godine zatvora zbog teške, profesionalne prevare koju je izveo kao pripadnik međunarodne bande.

Kao član bande koja je preko „lažnih telefonskih poziva“ navodila empatične penzionere da predaju novac i dragocjenosti, on je sa svojim saučesnicima nanio ogromnu štetu.

Kada se saberu svi pokušaji prevare, suma iznosi preko 600.000 evra. Presuda još nije pravosnažna.

Inače, ovaj 22-godišnji muškarac iz Srbije, koji ne govori njemački, imao je ulogu takozvanog „preuzimača“ u telefonskim prevarama. Tokom poziva žrtvama je bilo predstavljano da im je sin ili ćerka izazvao/la smrtonosnu nesreću i da se sada nalazi u pritvoru.

Pozivalac, koji se uvjerljivo predstavljao kao policajac ili tužilac, navodio je prevarene da povjeruju kako bi davanjem kaucije mogli da “izvuku” svoje najbliže iz zatvora.

Bandi pripadao i državljanin BiH

Inače, ovoj bandi je pripadao i državljanin BiH koji je uhvaćen u pokušaju prevare 73-godišnje penzionerke iz Graca, prenose Nezavisne novine.

Naime, nju su navodno nazvali iz policije i predstavili su se kao glavni policijski inspektor i policajac za hitne slučajeve, a da bi sve bilo uvjerljivije, čak su je spojili i sa policijskim psihologom.

Navodno su joj rekli da je njena imovina na meti odbjeglih lopova te da bi trebala da podigne novac iz banke i preda ih policiji na čuvanje! Kako prenose austrijski mediji, riječ o šestocifrenoj sumi.

Možda vas zanima i ovo:

Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Bukvalno su je tri dana konstantno zvali, govorili joj da je ugrožena, da bi ona na kraju otišla da podigne tu sumu, ali, na njenu sreću, nije mogla iz bezbjedonosnih razloga.

Tada je penzionerka postala sumnjičava i konačno se obratila rođacima. Oni su je posavjetovali da se lično obrati policiji. Kada su shvatili da je riječ o prevari, policija je napravila zamku za prevaranta koji je navodno, u ime policije, došao da pokupi njen novac i odnese ga u policijski sef.

Inače, neki od načina na koje su varali penzionere jeste da ih nazovu sa nekog broja i predstave se kao njihovi sinovi i kćerke. Onda su tvrdili da su izgubili telefon i morali promijeniti broj. Kada bi stekli njihovo povjerenje, samo bi ih opljačkali.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Istočno Novo Sarajevo sufinansira banjsko liječenje penzionera

Opština Istočno Novo Sarajevo izdvojila je oko 100.000 KM za sufinansiranje banjskog liječenja penzionera. Broj korisnika ove mjere utrostručen je za tri godine. Sa oko 90 na 200 prijavljenih, izjavio je načelnik Jovan Katić.

Katić je naveo da se ova mjera realizuje treću godinu zaredom u saradnji sa Udruženjem penzionera. To je jedna od najznačajnijih aktivnosti podrške najstarijoj populaciji, uz brojne druge programe koje opština sprovodi.

On je dodao da će penzionerima sa primanjima ispod 500 KM odlazak u banju biti u potpunosti finansiran. Ostali ostvaruju pravo na sufinansiranje od 50 odsto.

“Podrška penzionerima nije trošak već kvalitetno usmjerena sredstva. Nastavićemo da razvijamo ovakve programe koji direktno unapređuju kvalitet života naših najstarijih sugrađana”, poručio je Katić.

Penzioner Boško Bogdanović zahvalio je opštini za podršku. Rekao je da ova mjera omogućava većem broju penzionera da sebi priušti liječenje.

On kaže da je već koristio ovu pogodnost. Zahvaljujući sufinansiranju nije osjetio veće finansijsko opterećenje jer je dio troškova bio pokriven, a ostatak otplaćen na rate.

“Zahvaljujući sufinansiranju opštine nisam ni osjetio trošak odlaska u banju, a ova pomoć znači svim penzionerima koji teško mogu izdvojiti veće iznose za liječenje”, rekao je Bogdanović.

Mjera velika pomoć penzionerima

Penzionerka Janja Mandić, koja ima 76 godina, rekla je da je i ranije koristila ovaj program zajedno sa suprugom i da im ova pomoć mnogo znači.

Ona je istakla da bi bez podrške opštine morala da podigne kredit za odlazak u banju, te da ovakve mjere predstavljaju veliku pomoć penzionerima.

Na potpisivanju ugovora rečeno je da su svi prijavljeni penzioneri dobili sufinansiranje, kao i da će i oni koji se naknadno prijave imati mogućnost da ostvare ovo pravo.

Prema utvrđenoj proceduri, penzioneri sami biraju banju, Nakon desetodnevnog boravka dostavljaju račun, a poslije toga opština vraća 50 odsto uplaćenog iznosa. Tačnije vraća puni iznos za one sa penzijom manjom od 500 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolike su penzije u Federaciji BiH, a kolike u Srpskoj?

Penzija za mart legla je na račune penzionera u Srpskoj i Federaciji BiH.

Kako su saopštili iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske, penzija za mart obuhvata ukupno 293.809 penzionera. Za njenu isplatu potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu, odnosno 179,89 miliona KM u bruto iznosu.

“Prosječna penzija iznosi 696,94 KM, dok najniža penzije za staž od 40 i više godina iznosi 698,89 KM. Za puni staž osiguranja od 40 godina, prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM. Iznos najviše penzije za mart u Srpskoj je 3.776,10 KM”, saopštili su iz Fonda PIO.

Kako su saopštili iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, penziju za mart primilo je ukupno 464.689 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 351,8 miliona KM.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026, najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija je 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračunavanje najniže penzije, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, iznosi 724,36 KM.

Na osnovu navedenog, najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža, iznosi 434,62, a za 20 godina, a manje od 25 godina, 470,83 KM. Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 507,05 KM.

“Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, iznosi 543,27 KM, a za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, 615,71 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više, iznosi 688,14 KM”, saopštili su iz Fonda PIO MIO.

Zagarantovana penzija u FBiH za 40 godina staža 842 KM

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja, utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika, te invalidska penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025, usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, zakonskim izmjenama utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za mart iznosi 850,05 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Prvi penzioneri iz Srpske već otišli na besplatnu banjsku rehabilitaciju

Ove godine za besplatan boravak 6.000 penzionera, sa najnižim penzijama, u banjama Srpske obezbijeđeno je 3,3 miliona maraka. To je za 50 odsto više nego u prošloj godini, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda Pio Republike Srpske.

Milić je  Јutarnjem programu RTRS-a rekao da je od pomenutih 3,3 miliona KM, Ministarstvo rade i boračko-invalidske zaštite izdvojilo 800.000 maraka, Kabinet predsjednika Republike 1,5 miliona maraka i Kabinet predsjednika Vlade milion KM.

Udruženje penzionera Republike Srpske potpisalo je ugovore sa više zdravstveno-turističkih centara. Ugovori su potpisani sa Banja Vrućica, Vilina Vlas, Banja Dvorovi, Banja Kulaši, Mlječanica i Terme Laktaši. Time je penzionerima omogućena rehabilitacija u različitim dijelovima Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović je naglasio je da je već u martu raspisan oglas za prijavu penzionera i da su neka udruženja po gradovima i opštinama završila prijave, napravile rang listu i dostavila ga Udruženju penzionera.

Možda vas interesuje i ovo:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

“Na primjer udruženje u Banjaluci je već poslalo dva autobusa u Teslić. Danas ide treća tura sa 50 penzionera. Međutim, neka opštinska i gradska udruženja nisu završila prijave. U nekim udruženjima penzioneri se mogu prijaviti do 15. aprila”, rekao je  juče Trifunović.

Pored ovoga programa vlade, dodao je Trifunović, ove godine svim penzionerima je omogućeno liječenje u svih šest banja po povoljnijim cijenama. To liječenje je moguće na otplatu u šest mjesečnih rata bez kamata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Penziju za mart primiće 293.809 korisnika prava. Od tog broja njih 235.899 živi u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 57.910 korisnika.

Za isplatu penzije za mart potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu to za isplatu je obezbijeđeno 179,89 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM i čini 42,26% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Možda vas interesuje:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM, što čini 63,68% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za mart u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u martu 2026. godine, iznosio je 152,01 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za mart čine starosne penzije sa 64,59%, porodične sa 23,62%, invalidske sa 11,74% i ostala prava sa 0,05%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da ovaj Fond nema ništa sa naplatom doprinosa za zdravstvo za srazmjerne penzionere.

Inače, oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće penzije primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja biće u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imaju rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Milić je naglasio da je ovih dana učestalo obraćanje penzionera korisnika prava na srazmjernu penziju zbog dobijanja obavještenja Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske u kome se traži da se u što kraćem roku prijave na zdravstveno osiguranje u nadležnoj poslovnici Poreske uprave.

O čemu se zapravo radi možete pročitati ovdje

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Ovdje se ne radi o bilo kakvom zahtjevu Fonda PIO već isključivo Fonda zdravstvenog osiguranja u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2022. godine, a njima se korisnik prava na srazmjernu penziju sa većinskim stažom ostvarenim u inostranstvu obavezuje da podnese prijavu na zdravstveno osiguranje i plaća doprinose po stopi od 10,2 odsto na primanja ostvarena kod penzijskog fonda u inostranstvu”, rekao je Milić.

Dodao je da su u Fondu PIO uvijek spremni da kao servis penzionera pruže pravnu i svaku drugu pomoć.

“Ali u ovom slučaju za sve koji su dobili obavještenje FZO jedina adresa je najbliža poslovnica Poreske uprave kako bi u skladu sa primljenim instrukcijama izvršili prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje i time stekli pravo na dalju zdravstvenu zaštitu”, dodao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na: