Vitalan penzioner: Profesor aktivan i u devetoj deceniji života

U vremenu kada mnogi već odavno uspore ritam života, profesor srpskog jezika i književnosti u penziji Ratko Joveš (82), pokazuje da vitalnost ne poznaje godine.

U devetoj deceniji života i dalјe je fizički aktivan. Vezan za tradiciju i obećanje koje je dao još kao dječak. Ratko se zavjetovao roditelјima da će uvijek obilaziti i obrađivati porodično imanje u Petrovom Gaju.

“Kao gimnazijalac sam shvatio da je moja misija da pomognem svojoj porodici i da im obezbijedim bolјe uslove za život. Moj otac je radio svega 10 godina, nije imao penziju. Moji roditelјi nisu imali primanja. Živjeli smo od onog što sami proizvedemo. Ja sam kod komšije sedam dana gazio zemlјu za ciglu koju je on pekao da bih sebi kupio hlače. To me nije obeshrabrilo, ali sam znao da ako završim školu, da su meni sva vrata otvorena. Tako je i bilo”, priča Ratko, a prenosi Kozarski vijesnik.

Voćnjaku posvećuje posebnu pažnju

Školovao se Ratko i zaposlio kao profesor, ali je često, nakon što napusti učionicu, zavrtao rukave i odlazio da radi na porodičnom imanju.

Danas, na tom istom imanju prostiru se usjevi pšenice i raži, ali i stari voćnjak kojem Ratko posvećuje posebnu pažnju. Voćnjak obnavlјa strplјivo i temelјno, vjerujući da svako stablo nosi dio porodične istorije. Uz to, posjeduje i kombajn iz 1983. godine.

“Kada završim sa nastavom, dođem ovdje, uđem u traktor i na njivu. Tri traktora sam imao, radio sam i drugima i zarađivao. Mogao sam raditi i po danu i po noći, jer sam imao sve uslove za to. Tada sam imao bolјe grijanje i hlađenje u traktoru, nego u mercedesu. Tako sam to održavao, a to je moj otac jako volio. Kada sam kupio kombajn, samo jedan čovjek u selu ga je imao, a svaka kuća je sijala žito”, priča Ratko.

Košenje trave donosi mu mir

Posebnu vrijednost imanju daje stara rodna kuća i ambar iz 1856. godine, sagrađen iste godine kada je rođen Nikola Tesla. Ovi objekti nisu samo građevine, već svjedoci vremena i trajanja, koje Ratko brižno čuva od zaborava.

Ipak, među svim poslovima, jedan mu je posebno drag. Košenje trave, kaže, donosi mu poseban mir i zadovolјstvo. Uređeno dvorište za njega nije samo pitanje estetike, već i priprema za najdraže trenutke. Dolazak djece i unučadi za Svetog Iliju. Tada imanje ponovo oživi u punom smislu.

“Ponosan sam otac četvoro djece i četvoro unučadi. Ja ovdje kosim deset puta, da bi oni došli za Svetog Iliju, da se okupimo na našem imanju. Srećan sam zbog toga, barem se nadamo jedni drugima, da se vidimo i da uživamo zajedno”, kaže Ratko.

U zdravom tijelu zdrav duh

Ratko Joveš svoj život vodi jednostavnom, ali snažnom filozofijom, sažetom u latinskoj izreci: „Mens sana in corpore sano“ – „Zdrav duh u zdravom tijelu“. Nјegov primjer pokazuje da ta misao nije samo fraza, već način života koji donosi dugovječnost, snagu i unutrašnji mir.

U vremenu brzine i zaborava, priča Ratka Joveša podsjeća na vrijednosti koje ne blijede. Porodicu, rad i datu riječ koja traje cijeli život.

Podijeli tekst sa drugima na:

Minimalna penzija u FBiH bi mogla preći 700 KM

Građane Federacije Bosne i Hercegovine do kraja 2026. godine očekuje nekoliko važnih promjena koje bi mogle donijeti veća primanja penzionerima, moguće povećanje plata radnicima i proširenje prava za porodice s djecom.

Najviše pažnje izazvale su najave novog rasta penzije, koje bi već od jula mogle biti povećane za dodatnih 5,6 do šest odsto. Ukoliko do toga dođe, minimalna penzija u Federaciji prvi put bi mogla preći granicu od 700 KM.

Podsjetimo, januarskim usklađivanjem penzije su već povećane za 11,2 odsto, pa trenutno najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM. Nakon novog povećanja, minimalna penzija mogla bi iznositi između 704 i 706 KM, piše Avaz.

Možda vas zanima i ovo:

Povećanje penzija u Federaciji BiH od 1. jula ove godine

Pored penzionera, određene promjene mogle bi osjetiti i radnici u Federaciji BiH. Vlada Federacije ranije je smanjila zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 odsto. Međutim mnogi poslodavci to smanjenje nisu iskoristili za povećanje plata zaposlenima.

Krajem godine moglo bi uslijediti novo smanjenje doprinosa, pod uslovom da reforma fiskalizacije pokaže očekivane rezultate. Time bi poslodavci dobili dodatni prostor za povećanje plaća radnicima, posebno u uvjetima rasta troškova života i inflacije.

Jedna od važnijih socijalnih reformi koja se takođe najavljuje jeste uvođenje kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka.

Prema dostupnim informacijama, cilj je da sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine imaju pravo na dječiji dodatak. Za stariju djecu važili bi određeni prihodovni kriteriji.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo. Ima ih i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima. To su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća. Odnosno da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Primale penziju mrtvog čovjeka: Fond PIO oštećen za 100.000 KM

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske suočava se sa ozbiljnim gubicima zbog neusklađenih evidencija i drskih zloupotreba punomoći koje datiraju još iz perioda od prije dvije decenije.

Da sistem ima ozbiljne “rupe“ koje pojedinci godinama koriste, potvrdio je za “BL portal” direktor Fonda PIO, Mladen Milić, otkrivši nevjerovatan slučaj koji je razotkriven sasvim slučajno krajem prošle godine.

U fokusu je prevara koja je Fond koštala nevjerovatnih 100.000 KM, a koja je trajala punih 17 godina.

Penzija stizala od 2008. do 2025. godine

Sve je počelo 2001. godine kada je jedan korisnik ostvario pravo na penziju, dao punomoć izvjesnoj gospođi u Banjaluci, a zatim odselio u SAD. S obzirom na to da je imao prijavljeno prebivalište u Banjaluci, nije imao obavezu dostavljanja potvrde o životu.

“Gospodin je preminuo još 2008. godine u Americi, a mi smo to saznali tek krajem 2025. godine. Sve to vrijeme penzija je isplaćivana punomoćnici. Šokantno je da je i ta punomoćnica preminula 2013. godine, a isplatu je nastavila da prima njena kćerka, dok se korisnik prava u našem sistemu vodio kao živ“, kaže Milić.

Prevara je otkrivena tek nakon ostavinske rasprave i diplomatske prepiske preko konzulata u SAD i Ministarstva inostranih poslova, kada je umrlica konačno unesena u banjalučke knjige. Fond je odmah podnio krivičnu prijavu.

“Kćerka koja je nastavila da prima novac angažovala je advokata i nudila nagodbu da dug vraća u ratama. Međutim, naš stav je jasan. Ona to mora izmiriti jednokratno. Iako je već uplatila oko 15.000 KM, to ne umanjuje njenu odgovornost za svjesnu zloupotrebu sistema. To je za sada najveći utvrđeni iznos. Naravno, ima i drugih manjih iznosa, od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada KM“, kategoričan je direktor Fonda.

Čistka u sistemu: Pod lupom 129 penzionera

Ovaj slučaj bio je alarm za uvođenje novih, rigoroznih pravila koja su na snagu stupila 1. maja. Fond je donio odluku da sve stare punomoći prestanu da važe. Isplate će se ubuduće regulisati isključivo između banaka (ili pošta) i punomoćnika, uz stroži nivo kontrole.

Rezultati analiza su poražavajući. Od 2.398 penzionera koji su penziju primali preko punomoćnika, trenutno je 129 potpuno isključenih iz isplate jer nisu dostavili nijedan dokaz da su živi.

“Već ulazimo u treći mjesec obustave isplate. Bojim se da će se konačna cifra završiti na oko 80 do 100 korisnika koji su preminuli u ranijem periodu, a čiju smrt niko nije prijavio kako bi nastavili da podižu novac“, ističe Milić za pomenuti portal.

Automatizacija kao rješenje: Elektronska razmjena podataka

Kako bi se ovakve zloupotrebe trajno eliminisale, Fond PIO intenzivno radi na digitalizaciji i elektronskoj razmjeni podataka o činjenici nastupa smrti.

Ovakvi sporazumi već funkcionišu sa FBiH, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

“Od 1. jula bi trebalo da profunkcioniše razmjena sa Austrijom, a u proceduri su sporazumi sa Australijom i Njemačkom. Cilj nam je da potpišemo sporazume sa svim državama sa kojima BiH ima ugovor o socijalnom osiguranju. Time bismo u potpunosti eliminisali potrebu za dostavljanjem potvrda o životu. Аli i mogućnost da bilo ko vara sistem decenijama“, zaključuje Milić.

Za one koji su slabo pokretni, a žive u Republici Srpskoj ili FBiH, uveden je sistem obavezne kontrole pored punomoćnika, čime su prava stvarnih korisnika zaštićena, dok je prostor za “digitalne prevarante“ sveden na minimum.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ima 100 godina, a trči, vozi auto, pčelari i čita bez naočala

Dok mnogi u poznim godinama vode bitku sa zdravljem, Slavko Pantić iz Usoraca kod Oštre Luke juče je na skroman način obilježio nevjerovatan jubilej – 100. rođendan.

Ovaj vitalni starac, rođen 7. maja 1926. godine, i dalje vozi automobil, svakodnevno trči, bavi se pčelarstvom i bez naočala čita i piše.

Pravu proslavu, kaže, porodica tek sprema.

“Djeca su odlučila da se svi okupe za desetak dana pa ćemo onda obilježiti kako dolikuje jednom stogodišnjaku”, priča Slavko kroz osmijeh.

Njegova životna priča djeluje gotovo nestvarno. Rođen je u hercegovačkom selu Prigrađani, nedaleko od Mostara, a životni put ga je preko Ljubuškog i Sanskog Mosta doveo u Oštru Luku, gdje se 1969. godine nastanio u Usorcima.

“Bio sam lugar u Ljubuškom, ali je tamo u jednom periodu bilo viška lugara pa sam 1960. prebačen u Sanski Most. U Oštru Luku sam došao 1969. godine a penzionisan sam davne 1990.”, prisjeća se Slavko.

Sa prvom suprugom Marom, koja je preminula 1995. godine, dobio je troje djece, dva sina i kćerku, a danas ima sedmoro unučadi i čak 13 praunučadi.

Iako je zakoračio u drugi vijek života, ljekara gotovo da i ne posjećuje.

“Nikad nisam pio alkohol. Probao jednom i vidio da mi ne godi. Nikad nisam zapalio cigaretu. Čovjek mora paziti šta jede i pije i mora se kretati. Većina sama sebi skrati život”. govori Slavko jednostavno, kao da otkriva najveću životnu tajnu.

A kretanja mu, očigledno, ne manjka.

“Svaki dan lagano trčim kilometar do dva. Ne volim da sjedim. Uvijek nešto radim i to me održava”, kaže ovaj vitalni Hercegovac za “InfoPrijedor”.

Posebnu ljubav cijeli život gaji prema pčelarstvu.

Nekad imao 40 društava, danas samo tri košnice

“Otac je pčelario pa sam i ja zavolio pčele. Nekad sam imao 40 društava i znao proizvesti tonu meda u sezoni. Sad imam samo tri društva, ali ne odustajem”, priča Slavko.

Stogodišnjak posebnu ljubav gaji prema pčelama

Da godine za njega očigledno predstavljaju samo broj potvrđuje i činjenica da je ove godine u Banjaluci učestvovao na sajmu inovacija INOST sa svojim patentom “dupla ladica u košnici”, gdje je proglašen i za najstarijeg inovatora i pčelara.

Ni tu nije kraj njegovim nevjerovatnim aktivnostima

Vikluje motore i u stotoj

Slavko i danas vikluje elektromotore za brusilice i bušilice, a tvrdi da najtanju žicu vidi bez ikakvih problema i bez naočara.

Vikluje motore i u stotoj godini

 

“Vozim bez naočara i nikad brzo, između 60 i 80 na sat. Za 60 godina vožnje nisam imao ni najmanje ‘kvrcanje’. Auto u mojim godinama nije luksuz nego potreba”, kaže Slavko.

Ide i na produženje vozačke dozvole.

“Tražiću da mi vozačku produže na pet godina”

Stogodišnjak vozi automobil

 

“Sve testove prođem bez problema. Doktori se čude što vozim bez naočala. Sad ću ih zamoliti da mi vozačku ne produže samo na dvije godine. To brzo prođe. Neka bude pet ili bar tri”, govori kroz smijeh.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Ipak, iza njegove vitalnosti krije se i jedna tiha životna rana. Smrt prve supruge teško je podnio.

“Samoća je gora od tamnice. Bio sam sam jedno vrijeme i to mi je bio najteži period života”, priznaje Slavko.

A onda je 1996. godine upoznao Miru, danas njegovu najveću podršku i saputnika kroz starost.

“Najvažnije je imati dobrog druga pored sebe. Kad čovjek ostari, to je pravo bogatstvo. Ne znam šta bih bez nje”, kaže Slavko gledajući Miru, koja je od njega mlađa 13 godina.

Mira se samo smješka.

“Lijepo se slažemo. Stari smo i moramo se lijepo dogovarati i slagati”, kaže ona.

I dok mnogi sa nevjericom slušaju njegovu priču, Slavko Pantić u stotoj godini života i dalje prkosi vremenu – mirno, skromno i sa osmijehom čovjeka koji očigledno zna kako se živi dugo i kvalitetno.

Podijeli tekst sa drugima na:

SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

SMS prevare u BiH su u posljednje vrijeme sve učestalije, a iako se konstantno radi na njihovom suzbijanju, prevaranti uvijek pronalaze nove načine da se domognu vaših bankovnih kartica i novca.

Najčešća vrsta SMS prevara odnosi se na navodne pošiljke koje treba preuzeti od određenih kurirskih službi.

Neke od posljednjih poruka koje smo primijetili se odnose na DHL kurirsku službu, a ranije su bile prisutne i one u kojima se pominje EuroExpress pošta. Međutim, prevaranti koriste postojeće kurirske službe kako bi zavarali primaoca.

Možda vas zanima i ovo:

Klik kao opasnost, posebno ugrožena starija populacija

Poruke uglavnom govore o tome da imate pošiljku koja vam zbog određenih problema navodno ne može biti isporučena. Po pravilu, u poruci bude poslat i link. Taj link u suštini imitira službene stranice kurirskih službi. Međutim, zapravo je riječ o phishing stranicama uz pomoć kojih vam prevaranti ukradu podatke ukoliko ih unesete.

Zbog toga je vrlo važno da ne otvarate linkove iz takvih poruka. I nikada ne unosite svoje podatke, pogotovo ukoliko Vam traže CVC broj ili slične podatke s bankovne kartice. Takođe obratite pažnju na čudne znakove u poruci, greške ili “kompjuterski” AI jezik. Ovakve poruke često stižu sa brojeva iz inostranstva.

SMS prevara

IDDEEA upozorila na lažne saobraćajne kazne

Nedavno je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) upozorila na prevare u kojima se zloupotrebljava ime te institucije.

Građanima stižu poruke u kojima se tvrdi da imaju saobraćajnu kaznu. Zatim ih se poziva da, kako bi izbjegli pravne posljedice, unesu lične podatke na lažnoj stranici IDDEEA koju su kreirali prevaranti.

Ovakve prevare s phishing stranicama su često povezane i s različitim nagradnim igrama. <<<<Opširnije

iddeea prevara sms

Lažne poruke prijatelja i hitne pozajmice

SMS prevara koja je zavarala veliki broj ljudi odnosila se na lažne poruke, koje su navodno stigle od vaših prijatelja koji traže hitne pozajmice.

Najveći problem kod ovih prevara jeste što su uvjerljive. Sve izgleda kao da vam je poruka stigla od nekoga koga poznajete, a zapravo je riječ o prevari.

U slučaju da dobijete takvu poruku od prijatelja, u kojoj vam traži da mu hitno uplatite novac, pozovite prijatelja i provjerite da li je on poslao poruku, piše Klix.

Podijeli tekst sa drugima na:

U aprilu u Srpskoj 294.541 penzionera, 732 više nego u martu

Penziju za april primiće 294.541 korisnika prava u Republici Srpskoj. Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske na dan 30. aprila 2026. godine bilo je 732 penzionera više nego mjesec ranije

Za isplatu penzije za april potrebno je 177,95 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu za isplatu je obezbijeđeno 180,09 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 697,36 KM i čini 42,42% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj, navodi se u dokumentu Fonda PIO.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za april iznosi 1.051,94 KM, što čini 63,99% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za april u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u aprilu 2026. godine iznosio je 153,37 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za april čine starosne penzije sa 64,69%, porodične sa 23,56%, invalidske sa 11,70% i ostala prava sa 0,05%.

Broj osiguranika u aprilu iznosi 336.479, dok stopa zavisnosti — omjer broja osiguranika i broja penzija — iznosi 1,14.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bijeljinski penzioneri obavili preventivne preglede

Na inicijativu Fonda PIO Republike Srpske, a u saradnji sa Gradskim udruženjem penzionera Bijeljina i Domom zdravlja Bijeljina organizovani su besplatni preventivni pregledi za članove Udruženja.

“U saradnji sa Fondom PIO i Udruženjem penzionera Republike Srpske i gradskim Udruženjem penzionera Bijeljina nastavljamo sa preventivnim pregledima. Odziv je izvanredan”, rekao je Đuro Stanojlović, predsjednik Udruženja penzionera Bijeljina.

Danijela Đukin, direktor Doma zdravlja Bijeljina kaže da se svakog mjeseca pred kraj, organizuju preventivni pregledi. Ti pregledi podrazumijevaju laboratorijske nalaze, zatim ultrazvuk, mjerenje šećera, pritiska.

“Našim najstarijim stanovnicima najviše znači topla riječ i slušanje. Ovdje imamo više vremena da nam oni kažu svoje zdravstvene probleme sa kojima se godinama suočavaju”, kazala je Đukina.

 

I sami penzioneri kažu da su preventivni prelgedi u prostorijama Udruženja i više nego dobri kako ne bi hodali po Domu zdravlja.

“Došla sam zbog ultrazvuka abdomena jer mi treba taj nalaz s obzirom da imam zakazano kod drugog doktora. Ovo mi puno znači, ne moram čekati na red”, rekla je jedna od penzionerki.

Spasoje Todorović, penzioner, kaže da je prezadovoljan i da nije mogao vjerovati da će sve tako brzo ići.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Isplata aprilske penzije za penzionere Republike Srpske počeće sutra, 8. maja, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Za isplatu penzija obezbijeđeno je 180 miliona KM.

“Vlada Republike Srpske će u predstojećem periodu, u procesu izrade Rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarije populacije, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti”, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Budžetom Republike Srpske je u 2026. godini za penzije namijenjeno ukupno 2.162.600.000 KM. To je za 196,6 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Rebalansom budžeta koji je u izradi planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Od 1. maja srazmjerni penzioneri, odnosno oni koji su penziju zaradili i u inostranstvu moraju plaćati doprionse za zdravstvo od 10,2 posto. Međutim to se ne odnosi na penzionere koji su radni vijek proveli u nekoj od država sa kojima BiH i Republika Srpska imaju potpisan sporazum.

Te države su:

  • Srbija
  • Crna Gora
  • Hrvatska
  • Makedonija
  • Slovenija
  • Mađarska
  • Turska
  • Holandija
  • Austrija
  • Njemačka
  • Italija
  • Belgija
  • Luksemburg
  • Velika Britanija
  • Češka
  • Slovačka

“Prije dolaska u RS bi u svojim zemljama trebalo da izvade neophodne obrasce, na osnovu kojih će im se u RS izdati bolesnički list. O neophodnoj proceduri prije dolaska u RS bi trebalo da se detaljnije informišu u zemljama iz kojih dolaze. Usluge zdravstvene zaštite mogu da koriste u zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS, a obim prava je naveden na bolesničkom listu”, rekli su ranije u Fondu zdravstvenog osiguranja.

Osiguranici Austrije i Slovenije koji imaju Evropsku karticu zdravstvenog osiguranja mogu da je koriste i za vrijeme privremenog boravka u Republici Srpskoj, odnosno BiH. To znači da nije potrebno da austrijski i slovenački osiguranici prije dolaska u RS, BiH vade obrasce A/BIH 3, odnosno SI/BIH 3, kao što je to bio slučaj ranije.

Naime, FZO RS austrijskim i slovenačkim osiguranicima za vrijeme privremenog boravka u  Srpskoj, radi korišćenja zdravstvene zaštite, izdaje bolesnički list. On se izdaje na osnovu Evropske kartice zdravstvenog osiguranja (EHIC) ili potvrde koja privremeno zamjenjuje EHIC – PRC.

Dakle, obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje:

  • Primaju penziju iz drugih država (koje imaju sporazum o socijalnom osiguranju sa BiH) u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Srpskoj.
  • Primaju penzije iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provela većinski radni vijek i imaju prebivalište u  Srpskoj.

 

Podijeli tekst sa drugima na: