Prva grupa penzionera otišla na banjsko liječenje

Iz Novog Grada danas je na besplatnu rehabilitaciju u Banju Mlječanica otputovalo 47 penzionera, po programu Vlade Republike Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera u Novom Gradu Nedeljko Zgonjanin rekao je Srni da će ove godine ukupno 128 penzionera iz ove lokalne zajednice sedam dana besplatno boraviti u banjama u Republici Srpskoj.

“Udruženje penzionera je obezbijedilo besplatan prevoz autobusom u banju. Ostali penzioneri na besplatnu banjsku rehabilitaciju u Teslić idu u avgustu”, rekao je on.

Zgonjanin je rekao da će od 9. juna još 30 penzionera iz Novog Grada boraviti u Banji Mlječanica, uz podršku opštine Novi Grad.

On je objasnio je opština plaća 60 odsto troškova, a korisnici 40 odsto.

Zgonjanin je rekao da će za sve odlaske na banjsku rehabilitaciju Udruženje penzionera obezbijediti besplatan prevoz autobusom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nameti za zdravstvo za inostrane penzionere i dalje na snazi

Iako je ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila da će odluka prema kojoj srazmjerni penzioneri treba da plaćaju 10,2 odsto za zdravstveno osiguranje biti stavljena van snage, ova kategorija se i dalje nema čemu radovati.

Procedura ukidanja ovog nameta, sudeći prema odgovorima nadležnih, biće znatno komplikovanija nego što je zvučalo u kratkoj izjavi Vidovićeve.

Oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja je u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu. Radi se o 10,2 odsto inostrane penzije.

Prethodno je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske „omogućio korisnicima srazmjerne penzije sa većinskim stažom izvan BiH da do 30. aprila regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja da ne bi ostali bez prava na korišćenje zdravstvene zaštite“. To se desilo ove godine iako je zakonska odredba na snazi od 2022. godine.

I Minić najavio ukidanje nameta

Da u praksi ima problema, potvrdila je i sama ministarka Vidović. Ona je tokom aktuelnog časa na posljednjoj sjednici Narodne skupštine, rekla da ima problema u vezi sa tim. Tada je izgovorila i da mislili da će odluka biti stavljena van snage.

Dan kasnije, ministar Savo Minić, govoreći o boračkoj populaciji, rekao je skoro isto.

„Sve ono što se odnosi na srazmjernu penziju biće isključeni svi borci, sve boračke kategorije i niko neće imati obavezu 10,2 odsto“.

Tragom ovih obećanja, Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske upućena su pitanja kada će to biti ukinuto i da li su dobili ikakve instrukcije o tome, navodi Srpskainfo.

“FZO kada je riječ o prijavi na zdravstveno osiguranje penzionera koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu sprovodi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (član 15. i 16.) kao i Zakon o doprinosima RS (član 5. i 18.) Dakle, nije riječ o odluci Fonda, niti o instrukciji, već o zakonskoj odredbi koja je na snazi još od 2022. godine”, odgovorili su iz Fonda.

Možda vas interesuje i ovo:

Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno biće stavljena van snage

Naglasili su da je Fond u obavezi da sprovodi zakone koji definišu zdravstveno osiguranje, dok su predlagači zakona Vlada RS, odnosno resorna ministarstva.

“Fond je uvijek do sada sprovodio zakone koji se usvoje u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Tako će biti i ubuduće kada je riječ o eventualnim izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju”, naveli su iz FZO.

Iz toga se može zaključiti da je potrebno da novo rješenje prvo usvoji Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Srpske koji još nije ni upućen u proceduru.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više mladih bira mini penzije: Pogledajte o čemu se radi

Sve veći broj mladih profesionalaca u svijetu odlučuje se na neobičan, ali sve popularniji trend – takozvane mini-penzije, odnosno planirane pauze u karijeri koje mogu trajati nekoliko sedmica ili više mjeseci.

Umjesto da čekaju klasičnu penziju na kraju radnog vijeka, pripadnici generacije Z i milenijalci sve češće biraju da povremeno „pauziraju” posao kako bi putovali, odmorili se od stresa ili promijenili životni pravac.

Glavni uzroci: Izgaranje i potraga za ravnotežom

Stručnjaci navode da je jedan od glavnih razloga ovog trenda sve veće izgaranje (burnout) u zahtjevnim poslovnim okruženjima, posebno u korporativnom i tehnološkom sektoru.

Mladi radnici sve više preispituju ideju da moraju raditi decenijama bez dužih pauza kako bi tek u starosti uživali u životu. Umjesto toga, mnogi žele fleksibilnost i bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Oni karijeru posmatraju kao niz faza rada i odmora, a ne kao kontinuirani „maraton” do penzije.

Finansijski izazovi i planiranje

Iako mini-penzije zvuče privlačno, finansijski savjetnici upozoravaju da ovakve pauze zahtijevaju ozbiljno planiranje:

Ušteda unaprijed: Potrebno je obezbijediti dovoljno novca za pokrivanje svih troškova života tokom pauze.

Finansijska rezerva: Obavezno je imati dodatan novac za nepredviđene situacije.

Rizici: Loše isplanirane pauze mogu dovesti do finansijskih problema ili otežati povratak na tržište rada.

Prema analizi Reutersa, ovaj trend pokazuje širu promjenu u načinu razmišljanja mladih o poslu i penziji. Umjesto tradicionalnog modela „radi 40 godina pa se odmori”, sve više njih bira koncept postepenog odmora kroz život.

Neki stručnjaci smatraju da ovakav pristup može čak pomoći u dugoročnom razvoju karijere. Pauze omogućavaju resetovanje, promjenu pravca i bolje mentalno zdravlje, piše Mondo.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Federalni penzioneri u petak dobijaju penzije

Penzije za maj u Federaciji BiH (FBiH) biće isplaćene u petak, 5. juna, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Penzije za maj primiće ukupno 468.769 korisnika, a za isplatu je potrebno 355,7 miliona KM.

Najniža penzija iznosi 666 KM, zagarantovana 795 KM, dok je najviša 3.333 KM.

Za korisnike koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara osnovica za najnižu penziju je 724 KM.

Najniža invalidska i najniža porodična penzija za korisnike koji su pravo ostvarili nakon 1. januara je 651 KM.

Prosječna samostalna penzija za maj iznosi 851 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare puni, mjesta nema, a cijene sve veće

Domovi za starija lica širom Republike Srpske suočavaju se sa velikim interesovanjem i popunjenim kapacitetima. Najveća je potražnja za smještajem nepokretnih osoba i korisnika oboljelih od demencije. Upravo za njih dostupno je najmanje mjesta.

Zašto su kapaciteti domova za stare popunjeni?

Zbog rasta troškova poslovanja i povećanja plata zaposlenih, u pojedinim ustanovama najavljuju i novo povećanje cijena smještaja.

Koliko košta smještaj u Banjaluci?

Bosiljka Bošnjak, direktorica Doma penzionera Banjaluka, kazala je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja duge te da Dom raspolaže sa 101 sobom.

“Radimo po principu da su prvi i drugi sprat namijenjeni pokretnim i polupokretnim korisnicima, dok su na trećem spratu smješteni nepokretni korisnici”, navela je Bošnjakova.

U Domu postoje jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe, a interesovanje je veliko, uz izraženu listu čekanja.

“Kada je riječ o cijenama, jednokrevetna soba za pokretnog korisnika iznosi 1.600 KM. Za polupokretne korisnike cijena iznosi 1.700 KM. Dvokrevetna soba za pokretne korisnike košta 1.020 KM, za polupokretne iznosi 1.300 KM, dok za trokrevetne sobe treba izdvojiti 1.350 KM”, kazala je Bošnjakova.

Dodala je da to nije realna cijena i ističe da će u narednom periodu morati ići sa korekcijom cijena, odnosno doći će do poskupljenja.

“Zbog inflacije i povećanja troškova cijene ćemo u nekom narednom periodu morati korigovati”, navela je ona.

Bošnjakova je istakla da nepokretni korisnici uglavnom donose pelene, maramice i lijekove, a sve ostalo imaju u domu.

Pritisak na cijene trpi dom za stare u Prijedoru?

I Marija Ličanin, direktorica Javne ustanove Dom za starija lica iz Prijedora, kazala je za “Nezavisne novine” da se u narednom periodu očekuje povećanje cijena smještaja.

“Imali smo nedavno povećanje plata radnicima od pet odsto. Imamo i najavu da bi od septembra plate ponovo trebalo da rastu, što, naravno, vrši pritisak na cijene smještaja”, kazala je Ličaninova.

Kako je pojasnila, kapacitet doma je 221 korisnik, dok ih je trenutno smješteno 210.

“Najveći pritisak je na smještaj nepokretnih osoba. Uglavnom pacijenata nakon moždanog udara, loma kuka i onkoloških pacijenata. Tu imamo jedno ili dva slobodna mjesta, dok za pokretne korisnike imamo više prostora”, pojasnila je Ličaninova.

Istakla je da smještaj u trokrevetnoj sobi košta 1.150 KM, u dvokrevetnoj 1.200 KM, dok smještaj za osobe oboljele od demencije i psihoza iznosi 1.250 KM.

Smještaj za nepokretne osobe  trenutno 1.350 KM.

Zbog čega je smještaj za dementne najteže pronaći?

U Domu za stara lica “Vidovo vrelo” u Kneževu navode da imaju kratke liste čekanja, sa pet do šest korisnika, te da je takva situacija prisutna već posljednjih godinu dana.

“Korisnici su podijeljeni u tri kategorije: djelimično pokretni, nepokretni i osobe oboljele od demencije, pri čemu je upravo posljednja kategorija najtraženija. Riječ je o korisnicima za koje mali broj domova ima adekvatne kapacitete za zbrinjavanje”, kazali su iz ovog doma.

Možda vas interesuje i ovo:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Dodaju da imaju domove u Vidovom Vrelu i Aleksandrovcu i ista je situacija u oba objekta. Tako da je najveća potražnja za smještajem osoba oboljelih od demencije.
Dodaju da se cijene smještaja koriguju jednom godišnje. Korekcija zavisi od rasta troškova poslovanja. Tu su i plate zaposlenih i ostali izdaci, te da su trenutno važeće cijene na snazi do decembra ove godine.

“Smještaj za pokretne korisnike košta 1.050 KM, za nepokretna lica 1.200 KM. Smještaj za osobe oboljele od demencije iznosi 1.350 KM”, kazali su iz Doma za stara lica “Vidovo vrelo”.

Kako ističu, kapaciteti su u potpunosti popunjeni, dok su liste čekanja relativno male i dodaju da oko 70 odsto korisnika dolazi iz Banjaluke.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon o PIO Srpske treba da štiti penzionere, a ne tajkune

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević poručio je da postojeći Zakon o PIO ne štiti interese penzionera- Rekao je da on štiti one koji godinama izbjegavaju plaćanje poreza i doprinosa.

Kresojević je naveo da Poreska uprava nije naplatila oko 250 miliona KM poreza i doprinosa od 100 najvećih poreskih dužnika. Upitao je 01ko snosi odgovornost za takvo stanje.

“Postojeći Zakon o PIO štiti tajkune koji ne plaćaju doprinose, prikriva odgovornost nadležnih u Poreskoj upravi, a sve to na kraju plate penzioneri jer im se umanjuje penzija za dio neuplaćenog staža”, istakao je Kresojević.

On je najavio da će biti zatraženo održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Na toj sjednici razmatrale bi se izmjene Zakona o PIO s ciljem bolje zaštite prava penzionera.

Prema njegovim riječima, jedan od prijedloga odnosi se na poboljšanje položaja boraca. Njima bi se za obračun penzije priznavao period od najboljih pet godina staža.

Kresojević smatra da je neophodno i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje. Time bi se, kak oje rekao penzionerima omogućilo da lakše prate rast troškova života.

“Ako vlast tvrdi da je Republika Srpska razvijeniji dio BiH, onda ukupno povećanje penzija u ovoj godini mora biti najmanje 17 odsto. Toliko iznosi u Federaciji BiH, a ne duplo manje od toga”, poručio je Kresojević.

On je pozvao penzionere da prisustvuju javnoj tribini o predloženim izmjenama Zakona o PIO. Tribina će biti održana 11. juna u Banjaluci, u svadbenom salonu „Boldi“, sa početkom u 19 časova.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Smailbegović: BiH ima najnepovoljniji odnos radnik-penzioner

U Federaciji BiH  za očuvanje postojećih radnih procesa nedostaje oko 40.000 radnika.

Stručnjaci napominju da je za očuvanje sistema penzionog osiguranja potrebno još oko 200.000 radnika.

Adnan Smailbegović privrednik i član Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH ukazao je na problem nedostatka radne snage. Naglasio je da više nije isključivo pitanje privrede, nego pitanje funkcionisanja kompletnog društvenog sistema, uključujući penzioni i zdravstveni sektor, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

“Ako nemamo dovoljno zaposlenih, dugoročno neće imati ko puniti penzione fondove, finansirati zdravstveni sistem i nositi ekonomski razvoj zemlje. O ovome moramo govoriti otvoreno i bez uljepšavanja stvarnosti”, istakao je Smailbegović.

Možda vas interesuje i ovo:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U saopštenju se naglašava da FBiH danas ima jedan od najnepovoljnijih odnosa između broja zaposlenih i penzionera u Evropi, jer, prema dostupnim podacima, na jednog penzionera dolazi svega oko 1,15 zaposlenih radnika, dok evropski prosjek iznosi oko 1,7, a pojedine evropske ekonomije imaju i više od tri radnika na jednog penzionera.

Smailbegović je upozorio i na kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva, posebno mladih, koji zbog nedostatka perspektive napuštaju BiH.

Prema njegovim riječima, iskazana je potreba za sistemskom reindustrijalizacijom i snažnijim razvojem proizvodnih kapaciteta.

On je naglasio da industrija ima centralnu ulogu u razvoju ekonomije jer direktno generiše najveći broj radnih mjesta i pokreće lanac drugih djelatnosti, od transporta i logistike do energetike i usluga.

“Reindustrijalizacija nije pitanje jedne industrije ili jednog sektora. Jedna fabrika ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju”, poručio je Smailbegović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednokratnu pomoć lani dobilo 207 penzionera Novog Grada

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin rekao je da je lani na ime jednokratne pomoći od 70 KM za 207 članova udruženja isplaćeno 14.790 KM.

Zgonjanin je na redovnoj skupštini Udruženja penzionera ove opštine rekao da je prošle godine za 200 umrlih članova isplaćena novčana pomoć od po 550 KM, ukupno 110.000 KM.

“Zahvaljujući dobroj saradnji sa opštinom Novi Grad, prošle godine je doznačena redovna donacija od 5.500 KM, za druženje penzionera 5.148 KM, te za banjsku rehabilitaciju 29.740 KM”, rekao je Zgonjanin.

Penzioneri Novog Grada u Banji

On je naveo da je prošle godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske imalo 96 penzionera.

“Osim toga, 17 penzinera je sedam dana boravilo je u Banji Mlječanici. 60 odsto troškova platila je opština Novi Grad, dok su 40 odsto korisnici”, rekao je Zgonjanin.

On je rekao da je za odlazak i povratak penzionera na banjsku rehabilitaciju prevoz obezbijedilo Udruženje penzionera.

Zgonjanin je rekao da su realizovane sve aktivnosti planirane u prošloj 2025. Naglasio je te da će ove godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske koristiti 128 penzionera iz Novog Grada.

Za 30 penzionera 60 odsto troškova platiće opština Novi Grad, a 40 odsto korisnici.

Mirolsav Drljača, načelnik Novog Grada rekao je da Opštinska uprava ima dobar partnerski odnos sa Udruženjem penzionera.

“Udruženje ima brojno članstvo. Rukovodstvo je ranije obavljalo odgovorne funkcije u lokalnoj zajednici i ima iskustva u organizaciji. Zato imaju dobre rezultate, koje članstvo prepoznaje”, rekao je Drljača.

Udruženje penzionera u Novom Gradu okuplja 4.879 penzionera, od ukupno 5.244, koliko ih je u ovoj lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske i Srbije družili se u Istočnoj Ilidži

Udruženje penzionera opštine Istočna Ilidža organizovalo je  tradicionalno druženje penzionera Republike Srpske i Srbije.

Kako navodi predsjednik Udruženja penzionera Istočna Ilidža Radenko Šehovac ovo druženje je okupilo 293 penzionera iz različitih krajeva Srpske i Srbije.

Naglasio je da druženje nije samo prilika za razgovor i zajedničko provođenje vremena već  i način da se njeguje prijateljstvo i razmjenjuju iskustva.

Šehovac se posebno zahvalio Opštini Istočna Ilidža, jer kako je naveo, rukovodstvo i zaposleni uvijek podržavaju sve aktivnosti Udruženje penzionera.

“Penzioneri predstavljaju važan stub našeg društva i neizostavan su dio svake zajednice, pa tako i opštine Istočna Ilidža”, rekao je on.

Iz Opštine Istočna Ilidža navode da su penzioneri svojim dugogodišnjim radom, iskustvom i zalaganjem dali nemjerljiv doprinos razvoju opštine. Njihova mudrost i životno iskustvo danas su dragocjeni za sve generacije.

“Upravo zbog toga Opština Istočna Ilidža sa velikim poštovanjem podržava rad Udruženja penzionera. Podržava i aktivnosti koje okupljaju naše najstarije sugrađane”, rekli su iz Opštine.

Kako dodaju, penzioneri zaslužuju pažnju, poštovanje i zahvalnost, jer su svojim trudom gradili temelje društva u kojem danas živimo.

Opština će i u budućnosti nastaviti da bude oslonac penzionerima. Njegovaće međugeneracijsku solidarnost i stvarati ambijent u kojem će se svaki penzioner osjećati cijenjeno, sigurno i uključeno u život zajednice.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zabrinjavajuća karta: Koji narodi najbrže stare u Evropi?

Evropa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela.

Polovina stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovina starija.

Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada grupi evropskih zemalja s izrazito starom populacijom.

Starije od Hrvatske trenutno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

Stanovništvo Evrope stve starije

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih evropskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene širom kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Evropskoj uniji u posljednoj deceniji porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje stvara probleme

Demografsko starenje već sada utieče na tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Evrope.

Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina. Bosna i Hercegovina nije uvrštena na ovu mapu.

Iako je Evropa uopšte među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su velike.

Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Evrostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim decenijama. Medijalna starost u Evropskoj uniji do kraja vijeka mogla bi preći 50 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na: