Vikend vodič za penzionere: Gdje kupovati najpovoljnije?

Dragi naši čitaoci, pred nama je još jedan vikend, a sa njim i nove prilike da pametnom kupovinom uštedite u vašim omiljenim marketima. Kako bismo vam olakšali potragu za najnižim cijenama osnovnih namirnica, mesa, voća i higijene, pripremili smo pregled aktuelnih kataloških akcija.

Pogledajte gdje vas čekaju najbolji popusti do nedjelje:

FIS

U FIS marketima vas očekuju odlične cijene osnovnih namirnica i proizvoda za domaćinstvo.

Za ljubitelje mesa, kilogram junetine bez kosti košta 22,50 KM, dok su povrtne namirnice također povoljne – mrkva je 1,50 KM, a luk samo 1,25 KM.

Sa delikates odjela izdvajaju se sir Paladin (Gouda ili Edamer) po 11,95 KM/kg, kao i Tanašić krastavci (2500 ml) za 8,95 KM. Za brzi obrok tu je pileća hrenovka Vimar (200 g) po cijeni od 1,35 KM.

Od higijenskih proizvoda, toaletni papir Paloma (16 rola) dostupan je za 5,95 KM, dok je Coccolino omekšivač snižen na 5,65 KM. Tu je i Maggi tarhana juha za samo 1,00 KM.

KONZUM I MERCATOR

Produžena vikend akcija donosi odlične prilike za kupovinu osnovnih namirnica.

Pileća prsa u rinfuzi možete kupiti po cijeni od 8,95 KM/kg, dok je Fructal sok od borovnice (2 l) snižen na 3,95 KM.

Iz mliječnog asortimana izdvajamo Mila jogurt (1 l) za 1,70 KM, a za ljubitelje slatkog tu je Milka MMMAX čokolada (2×300 g) po cijeni od 9,95 KM. Svježe narandže dostupne su za 1,65 KM/kg.

MARKET AS

Market AS nudi povoljan izbor mesa i proizvoda za svakodnevnu upotrebu.

Pileći file košta 10,49 KM/kg, juneća rebra 18,49 KM/kg, dok je pileći batak dostupan za 4,49 KM/kg. Za roštilj su tu i Goranović kobasice po sniženim cijenama, a banane su 2,15 KM/kg.

Za jutarnju kafu izdvajamo Grand kafu (500 g) po 12,95 KM, dok je Nectar Family sok (1,5 l) 2,99 KM. Harmony ubrusi dostupni su po cijeni od 3,65 KM.

TROPIC

U Tropic marketima možete pronaći kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama.

Svinjski vrat bez kosti dostupan je za 9,99 KM/kg, dok je Beretta mortadela (više vrsta) 15,99 KM.

Od voća izdvajamo avokado po 1,59 KM/kom, a za opuštanje tokom vikenda tu je Tuborg pivo (4/1) po cijeni od 4,99 KM.

KORT

KORT marketi nude povoljne cijene za osnovne namirnice i slatke proizvode.

Svinjska plećka bez kosti košta 6,95 KM/kg, dok je mladi kupus samo 1,29 KM/kg. Dukat maslac (250 g) također je 6,95 KM.

Za doručak ili lagani obrok tu su Balans+ kefir (1 kg) po 2,35 KM i Gavrilović pileća salama (350 g) za 2,95 KM. Masline Sevilla dostupne su po cijeni od 1,49 KM.

Za slatki kraj izdvajamo Cipiripi krem (400 g) po 4,45 KM i Don Kornelone sladoled (8/1) za 2,95 KM.

ŠIKI

U ŠIKI marketima vas očekuju odlične cijene za povoljnu kupovinu. Za ukusan porodični ručak izdvajamo juneći vrat i plećku bez kosti po cijeni od 21,99 KM, dok je svinjski but dostupan za 7,50 KM po kilogramu. Pileći bataci su već od 4,50 KM, a za ljubitelje domaćih specijaliteta tu je i suva kobasica po cijeni od 14,99 KM.

Od svježeg voća i povrća u ponudi su paradajz po 3,49 KM, krastavac salatar za 1,49 KM, kao i jagode po cijeni od 4,50 KM po kilogramu.

Za svakodnevne potrebe izdvajamo Grand Gold kafu (500 g) po cijeni od 12,90 KM, Dukat trajno mlijeko (1 l) za 1,59 KM, kao i Dolcetto Petit keks (700 g) po cijeni od 1,99 KM. Tu su i Delikato svježa jaja (10/1) za 2,69 KM te mesni narezak Delikato (100 g) po cijeni od 0,79 KM. Sve što vam je potrebno za kvalitetnu i povoljnu kupovinu pronađite u ŠIKI marketima!

Cijene osnovnih namirnica značajno variraju od marketa do marketa, pa se isplati planirati kupovinu unaprijed. Penzionerima se posebno preporučuje da iskoriste vikend akcije za nabavku mesa, mliječnih proizvoda i higijenskih artikala po nižim cijenama.

Tekst priredila: S.Vukić

Fotografije preuzete sa zvaničnih stranica marketa.

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani Srpske kupuju sve manje hrane

Republički zavod za statistiku objavio je danas podatke o trgovini na malo za mart 2026. godine, koji pokazuju da kupovina postaje skuplja.

Ukupan promet u trgovini na malo u martu je bio za 27,3 posto veći u odnosu na februar gledano po tekućim cijenama.

Ono što posebno treba da zabrine je podatak o hrani, pićima i duvanskim proizvodima. Nominalni indeks za tu kategoriju u martu 2026. u odnosu na mart 2025. iznosi svega 97,7. To znači da je promet u toj kategoriji u poređenju s prošlom godinom realno pao za 5,1%.

Ovo ne znači da je hrana pojeftinila – cijene su i dalje visoke – nego da su ljudi kupili manje robe nego godinu ranije.

Možda vas interesuje i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

S druge strane, goriva i maziva bilježe dramatičan skok. Čak 50,2% nominalno više nego u februaru, a u godišnjoj poređenju realni rast iznosi 25,7%.

Skuplje gorivo direktno se preliva na cijene prevoza i dostave roba. To će se na kraju osjetiti u cijeni svega – od hljeba do lijekova.

Jedina kategorija koja bilježi snažan rast jesu neprehrambeni proizvodi – bijela tehnika, odjeća, obuća – sa godišnjim realnim rastom od 14,6%.

Ako se dublje analiziraju podaci životni standard za one sa fiksnim primanjima se smanjuje. Hrana je skuplja nego što plate i penzije mogu pratiti. Gorivo juri prema gore, a statistika pokazuje da su građani primorani da kupuju manje.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Skoro 10.000 penzionera penzionera, koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu, od 1. maja ostaće bez prava na zdravstvenu zaštitu.

Znači, ukoliko najstarija populacija koja je većinu radnog viejka provela van Srpske želi da ima pravo na besplatno liječenje, moraće sama da plaća doprinose.

Ukoliko je penzioner većinski staž ostvarilo u inostranstvu, a takvih je blizu 10.000, od 1. maja, po Zakonu, donesenom u 2022. godini, imaće obavezu plaćanja doprinosa ukoliko želi da ostvari pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja navode da je propisano da se za korisnike srazmjerne penzije primjenjuje osnov na osiguranje na osnovu penzije ostvarene kod inostranog isplatioca, a ne na osnovu penzije koju su ostvarili u Republici Srpskoj, što je do sada bio slučaj.

“Odluka se zasniva na principu pravičnosti. Ti penzioneri su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji, pa ih nije moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Republici Srpskoj i u punom iznosu plaćali doprinose ovdje“, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Iznos doprinosa 10,2 posto

Iznos doprinosa koji će najstarija kategorija uplaćivati zavisi od visine srazmjerne penzije. Osnovica je 10,2 procenta. Iz Fonda PIO kažu da je najveći broj korisnika srazmjernih penzija iz Austrije i Srbije.

“Ovim zakonskim propisima nisu obuhvaćeni penzioneri iz FBiH, kao ni penzioneri iz Hrvatske s obzirom da je njihov status definisan posebnim međudržavnim sporazumom“, rekla je viši stručni saradnik za odnose s javnošću Fonda PIO RS Ružica Mrkajić.

Primjena zakona kod inopenzionera izazvala je nezadovoljstvo, piše BN.

Ilija Stoičević radni vijek proveo je u Njemačkoj. Kao dobrovoljac borio se za Srpsku u kojoj,  zbog nemara poslodavca, nema prava ni za minimalnu penziju. Sada, od primanja iz inostranstva mora da uplaćuje zdravstveno osiguranje.

„Dosta mojih kolega vraća se za Njemačku, neće da plaćaju to. Ja, koji sam bio u ratu, opet treba da bježim.

Jer, sve što dobijem na to platim i porez i sad hoće neko dodatno da me oporezuje. To nema smisla, to zaslužio nisam“, rekao je Stojičević.

I ovakvih je skoro 10 hiljada. Кažu, država je našla način da im gurne ruku u džep.

Možda vas zanima i ovo:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

„Ne može se tako raditi, jer ljudi su ostvarili pravo na penziju. Nekom odlukom ne bi trebalo da se ide na štetu ljudi koji su ostvarili penziju ovde“, kažu naš sagovornik.

Znaju i naši nadležni gđe je novac, pa su, očigledno s razlogom donijeli zakon da se doprinosi plaćaju od penzija iz inostranstva, koje su znatno veće od naših.

„Imate isto godina radnog staža ovde i u Virdžiniji, koja je razlika u penziji. Duplo veća. Ovde imam 500 КM, a tamo 1280 dolara“, kaže penzioner.

Primjena ovakvog zakona, koji je zbog virusa korona prolongiran do sada i izazvala veliki gnjev kod penzionera od koji su neki bili pripadnici Vojske Srpske te su zbog rata bili primorani da napuste ognjište i odu u inostranstvo, gđe su ostvarili pravo na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ogroman jaz među penzionerima u Federaciji BiH

Penzije u Federaciji BiH kreću se u širokom rasponu od 434 do 3.320 KM. Konačan iznos zavisi od dužine radnog staža, uplaćenih doprinosa i pravila obračuna

Iako su penzije u FBiH povećane od januara 2026. godine za 11,2 posto, većina penzionera to u praksi jedva osjeti.

Na papiru značajan procenat. U stvarnosti rast troškova života u velikoj mjeri “pojede” ovo povećanje, pa ono ne donosi bitnije poboljšanje životnog standarda.

Zakonske odredbe preciznije uređuju visinu najniže starosne penzije u zavisnosti od dužine radnog staža.

Tako za korisnike sa manje od 20 godina penzijskog staža penzija ne može biti niža od 60 posto. Oni imaju pravo na najmanju od 434,38 KM.

Oni sa 20 do 25 godina staža mogu očekivati najmanje 470,58 KM. Za radni staž između 25 i 30 godina najniža penzija iznosi 506,78 KM, dok se za staž od 30 do 35 godina garantuje najmanje 542,98 KM.

Najveće iznose u okviru najniže penzije ostvaruju osiguranici sa dužim stažom. Tako oni sa 35 do 40 godina rada imaju zagarantovanih najmanje 615,37 KM, dok korisnici sa 40 i više godina staža ne mogu primati manje od 687,77 KM.

Visina penzija zavisi od doprinosa

Visina penzije ne zavisi samo od ovih zagarantovanih minimuma. Prvo se obračunava na osnovu uplaćenih doprinosa i dužine radnog staža tokom radnog vijeka. Ukoliko je obračunata penzija niža od zakonskog minimuma, isplaćuje se minimalni zakonski iznos.

Sa većim platama tokom radnog vijeka rastu i penzije. Osiguranici sa višim primanjima i dugim stažom mogu ostvariti i znatno veće iznose.

Tako oni sa dvostruko većim platama mogu očekivati i preko 2.000 KM, dok najviši iznos u Federaciji BiH dostiže zakonski limit od 3.332 KM.

S druge strane, radnik koji je tokom cijelog radnog vijeka primao prosječnu platu može očekivati oko 434 KM penzije za 15 godina staža, dok bi za 40 godina rada taj iznos iznosio oko 1.052 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Nemaju svi penzioneri u FBiH pravo na najnižu penziju od 666 KM

Iz Federalnog zavoda za PIO/MIO naglašavaju da izmjene zakona nisu promijenile način obračuna penzija. Novi penzioneri i dalje će imati penziju izračunatu na dosadašnji način, s tim da će njena vrijednost usklađuje kroz opći bod koji prati rast prosječne bruto plaće u FBiH.

Pored spomenjtih iznosa, postoje i posebni zakonski minimumi za određene kategorije penzionera, koji mogu iznositi oko 651,92 KM. Sve zavisi od vrste penzije i uslova pod kojima je to pravo ostvareno, piše Oslobođenje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond zdravstva pojasnio koji penzioneri treba da plaćaju doprinose

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uputio je medijima dodatna pojašnjenja povodom najava da će penzioneri koji su penzije stekli u inostranstvu morati plaćati zdravstveno osiguranje u Srpskoj. Naveli su da se obaveza odnosi samo na određene kategorije osiguranika.

“Penzioneri Republike Srpske koji su cijeli ili većinski radni vijek proveli u Republici Srpskoj i BiH nemaju nikakvu dodatnu obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Osim one obaveze koju za njih već uplaćuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Dakle ništa dodatno”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Takođe, kako ističu, penzioneri drugih zemalja koji su cjelokupan radni staž proveli u zemljama sa kojima BiH ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju takođe nemaju obavezu dodatnog plaćanja zdravstvenog osiguranja, jer za njih to plaća osiguranje zemlje iz koje primaju penziju.

Ko ima obavezu plaćanja doprinosa?

Obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje:

  • primaju penziju iz drugih država u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Republici Srpskoj,
  • primaju penziju iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provele većinski radni vijek i imaju prebivalište u Republici Srpskoj

Ova obaveza, podsjećaju iz Fonda, postoji bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.  Kako kažu, radi se o licima koja većinski prihod ostvaruju izvan Republike Srpske.

“Dakle, obavezu o kojoj se u javnosti najčešće pogrešno govori imaju samo oni koji su većinski radni vijek proveli u inostranstvu i po tom osnovu primaju većinski dio svoje penzije”, dodaju iz Fonda.

Možda vas zanima i ovo:

10.000 penzionera iz Srpske ostaje bez zdravstvenog osiguranja

Ističu kako su tokom svog radnog vijeka, ta lica, u inostranstvu radila, tamo ostvarivala prihode, tamo uplaćivala doprinose i tamo koristila zdravstveni sistem.

“Kada danas žive u Republici Srpskoj i ovdje koriste zdravstvenu zaštitu, ne plaćaju doprinose u državama iz kojih primaju penziju. U pravilu taj dio primanja im ostaje, dok zdravstvenu zaštitu koriste u Republici Srpskoj u punom obimu. Zato je prirodno i logično da učestvuju u finansiranju sistema koji koriste u Republici Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

Naglašava se kako takav pristup nije u skladu sa principom pravičnosti i solidarnosti na kojem počiva sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti je logičan ni moralan.

Fond poručuje: Budžet štiti najugroženije

“Kada je riječ o ustavnoj zaštiti djece, trudnica i starih, koja se u javnosti pogrešno i tendenciozno tumači, podsjećamo da je Republika Srpska još 2019. godine donijela zakonsko rješenje kojim je obezbijeđena zdravstvena zaštita za sve socijalno osjetljive kategorije stanovništva”, stoji u saopštenju Fonda.

Takođe se ističe da je Zakonom  propisano da se, ukoliko lice nema drugi osnov osiguranja, osiguranim licem smatraju, između ostalih:

  • djeca
  • učenici
  • studenti
  • trudnice i porodilje
  • lica starija od 65 godina
  • lica sa invaliditetom
  • lica oboljela od malignih, hroničnih i drugih teških bolesti
  • lica bez prihoda, kao i druge posebno osjetljive kategorije

“Za ova lica doprinose ne plaćaju sami građani, već ih obezbjeđuje Republika Srpska iz budžeta. To je jasno propisano zakonom. To znači da se ustavna zaštita ovih kategorija ne ogleda u tome da doprinosi ne postoje. Već u tome da država preuzima obavezu njihovog plaćanja, kako bi se zaštitili najugroženiji”, dodaje se u saopštenju.

S druge strane, ističe se kako lica koja većinski prihod ostvaruju iz inostranstva ne spadaju u kategorije za koje država preuzima tu obavezu, već su zakonom prepoznata kao poseban osnov osiguranja i u skladu s tim imaju obavezu učešća u finansiranju sistema koji koriste.

“Zato se ova dva pitanja ne mogu izjednačavati. Jedno je socijalna zaštita najugroženijih, koju finansira Republika Srpska iz budžeta, a drugo je uređenje sistema tako da svi koji koriste zdravstvenu zaštitu učestvuju u njenom finansiranju.

Zdravstveni sistem može biti pravičan samo ako ga koriste svi, a isti finansiraju u skladu sa svojom ekonomskom snagom”, saopštio je Fond.

Podijeli tekst sa drugima na:

Inflacija u Srpskoj 4,9 posto: Cijene sve veće

Cijene u Republici Srpskoj nastavljaju da rastu. U martu 2026. godine, sve što prosječan građanin kupuje koštalo je 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

U poređenju s februarom rast je iznosio 1,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Najteži udarac u martu stigao je s pumpe

Prevoz je u jednom jedinom mjesecu poskupio za čak 11,3 posto, primarno zbog rasta cijena goriva i troškova korišćenja automobila. Na godišnjoj osnovi, prevoz je skupljio za 9,1 posto – što svakodnevne voznike ozbiljno osjeća u novčaniku.

Nije mnogo bolje ni kad stigne račun. Stanovanje, struja, gas i komunalne usluge skuplje su za 10,6 posto u odnosu na mart 2025. godine. Električna energija i ostali energenti porasli su za 12,1 posto godišnje, a vode i komunalnih usluga ima za 8,9 posto više nego lani.

Zdravstvene usluge poskupjele su za 9,6 posto na godišnjoj osnovi.

Možda vas zanima i ovo:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Jedina dobra vijest dolazi iz prodavnice – cijene hrane i bezalkoholnih pića pale su u martu za 0,5 posto u odnosu na februar. No, to je kratkotrajna olakšica: hrana je na godišnjoj osnovi i dalje skuplja za 2,6 posto, a u poređenju s 2015. godinom – za nevjerovatnih 57,7 posto.

U istom periodu, spoljna trgovina pokazuje rastući uvozni pritisak. Republika Srpska je u prvom kvartalu 2026. uvezla robu u vrijednosti 1,9 milijardi KM, a izvezla 1,25 milijardi – što znači da je trgovinski deficit iznosio 648,8 miliona KM. Uvoz energenata porastao je za 35,8 posto u poređenju s prošlom godinom, što je jedan od ključnih faktora koji hrane inflaciju.

Ukratko: pune cijene, manje kupovne moći. Ono što smo mogli kupiti za 100 maraka 2015. godine, danas košta 134,5 maraka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte iz kojih zemalja penzionerima ne treba potvrda o životu

Fond PIO Republike Srpske ima potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa šest zemalja. Sporazumi su potpisani sa fondovima u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji.

“Penzioneri našeg Fonda koji žive u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji nisu u obavezi dostavljati potvrdu o životu na kraju svake godine kako bi im bila nstavljena redovna isplata penzija”, rekli su u Fondu PIO Republike Srpske.

Dalje navode da se potvrda o životu dostavlja sa tekućim računom u banci, samo jednom i to po dobijanju rješenja o ostvarivanju prava na penziju na kućnu adresu, kako bi bila uspostavljena redovna isplata.

Možda vas zanima i ovo:

Hrvatska penzionerima iz BiH traži potvrdu o životu

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija putem punomoći od 1.maja neće biti moguća

Od 1. maja ove godine ukida se isplata penzije putem punomoći date Fondu za penziono i invalidsko osiguranje Srpske.

Kako su ranije saopštili iz ovog fonda, korisnicima koji do 30. aprila 2026. ne promijene način isplate penzije, isplata će biti privremeno obustavljena. Tako će biti sve do regulisanja načina isplate i usklađivanja podataka sa važećim propisima, piše Srpskainfo.

Iz Fonda PIO su ranije saopštili da je, u okviru akcije arhiviranja punomoći, sprovedene tokom 20 dana, a početkom februara, evidentirano ukupno 2.339 korisnika prava.

One koji nisu promijenili način isplate penzije, pozvali su da to urade najkasnije do 30. aprila 2026. godine. Tačnije, da regulišu način isplate penzije otvaranjem računa u poslovnoj banci ili opredjeljenjem za isplatu putem pošte, u kom slučaju će lično regulisati poslovni odnos sa nadležnim poštanskim operatorom.

Možda vas zanima i ovo:

Isplata penzija u Republici Srpskoj: Ko će morati lično podizati novac?

“Apelujemo na korisnike koji imaju prijavljeno boravište u Republici Srpskoj, a žive u inostranstvu, da svoj status usklade sa odredbama člana Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH”, poručili su ranije iz Fonda PIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kresojević: Zašto penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje?

Bojan Kresojević, poslanik PDP-a upitao je Vladu Republike Srpske zbog čega penzioneri plaćaju doprinose.

On tvrdi da je to neustavno i da penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje.

“Da li je pošteno da penzioner sa srazmjernom penzijom plaća doprinose za zdravstvo po stopi od 10,2 odsto, isto kao i milijarder? Da bi zakrpila budžetske rupe, vlast ne štedi ni novčanike penzionera”, rekao je Kresojević.

On je naveo da je, umjesto oslobađanja penzionera od ove obaveze, vlast povećala doprinose za određene kategorije.

“Umjesto da sve penzionere oslobodi doprinosa za zdravstvo, vlast je penzionerima sa srazmjernim penzijama povećala doprinose čak pet puta”, istakao je Kresojević.

Pozvao je predsjednika Vlade da se, kako kaže, upozna sa članom 37, stav 3 Ustava Republike Srpske. Tim članom djeci, trudnicama i starim licima garantuje liječenje iz budžeta.

“Uputiću inicijativu Vladi Republike Srpske i Fondu zdravstvenog osiguranja da odmah odustanu od, po mom mišljenju, neustavnog opterećenja penzionera”, zaključio je Kresojević.

Podsjećanja radi, FZO nedavno je donio odluku da srazmjerni penzioneri moraju plaćati doprinose. To se odnosi na penzionere koji su većinu staža stekli u inostranstvu. Oni će morati plaćati 10,2 posto na penziju koju primaju u inostranstvu. Oni koji u Republici Srpskoj imaju više od 15 godina staža neće morati plaćati doprinose.

Više o ovoj temi:

Srazmjerni penzioneri: Šta uraditi da ne ostanete bez zdravstvenog osiguranja

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomjeranje starosne granice za penziju aktuelno u cijelom svijetu

Evropljan žive sve duže, a prosječan očekivani životni vijek u Evropskoj uniji dostigao je 81,5 godinu.
Iako je to generalno sjajna vijest, ona predstavlja ogroman pritisak za održivost postojećih penzionih sistema. Sve manji broj radnika izdržava sve veći broj penzionera, zbog čega se mnoge države okreću neizbježnom, ali nepopularnom rješenju – produžetku radnog vijeka.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. godine starosna granica u Evropskoj uniji približiti 67. godini. Više zemalja će preći granicu od 70 godina, piše Blic.

Evo kako izgleda mapa penzionih reformi širom svijeta i šta nas očekuje u narednom periodu.

Evropski rekorderi: Ko će raditi najduže

  • Danska (70 godina): Apsolutni rekorder u Evropi. Danski parlament je usvojio propis kojim se starosna granica za osobe rođene poslije 31. decembra 1970. godine podiže na 70 godina. Danski sistem je vezan za očekivani životni vijek i revidira se svakih pet godina.
  • Grčka (68,5 godina): Zbog strogih reformi, očekuje se da će Grci do 2030. godine u penziju ići sa 68,5 godina, što će u tom trenutku biti pola godine duže nego u Danskoj.
  • Irska (68 godina): Planira postepeno povećanje starosne granice na 68 godina do 2028. godine.
  • Njemačka (67 godina): Standardna granica se svake godine postepeno povećava i dostići će 67 godina do 2031. godine. Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe nedavno je predložila da bi granica u budućnosti trebalo da bude obavezno vezana za rast očekivanog životnog vijeka, što bi značilo još duži radni vijek za mlađe generacije.

Svijet isprobava nove modele

Mađarska: Od 1. januara 2026. godine ukida se dosadašnja stroga starosna granica za penziju. Više neće biti obavezno da osoba napuni 65 godina. Moći će slobodno da odluči kada će se penzionisati u zavisnosti od svog zdravlja i finansija. To će moći pod uslovom da ima minimalno 20 godina staža za ostvarivanje pune penzije.

Japan: Iako je japansko društvo jedno od najstarijih, zakonska starosna granica za penziju je ostala 60 godina. Međutim, japanske kompanije su razvile sistem “ponovnog zapošljavanja nakon penzionisanja”. Tu radnici nakon 60. godine potpisuju nove ugovore, omogućavajući im rad do 65. godine. Time se obezbjeđuju manji troškovi za kompaniju, a da se pritom ne ugrožava zapošljavanje mladih.

Pobune i obustave zakona: Slučaj Francuske

Sa druge strane, neke zemlje se suočavaju sa ogromnim otporom javnosti. U Francuskoj je Nacionalna skupština nedavno izglasala suspenziju kontroverznog zakona o penzijskoj reformi koji je trebalo da podigne granicu sa 62 na 64 godine. Ovaj potez efektivno zamrzava francusku starosnu granicu na 62 godine i devet mjeseci, i to najmanje do poslije predsjedničkih izbora 2027. godine.

Šta to znači za građane

Iako ekonomisti objašnjavaju da podizanje granice za penzionisanje direktno spasava javne finansije i rasterećuje državne budžete, radnici upozoravaju da sistem nije pravedan. Činjenica da Evropljani žive duže, ne znači nužno da su duže zdravi i sposobni za rad. Radnici na fizički zahtjevnim poslovima ističu da je nemoguće obavljati teške poslove do 70. godine bez ozbiljnih posljedica po zdravlje, te se sve više apeluje na uvođenje diferenciranih penzionih modela i granica u zavisnosti od vrste profesije.

Možda vas intereusje i ovo:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Podijeli tekst sa drugima na: