Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Grupa zeničkih rudara, koji već mjesecima čekaju odlazak u penziju zbog neuplaćenih doprinosa, najavila je štrajk glađu koji bi trebao početi u ponedjeljak u 10 sati. Riječ je o rudarima koji su još prije godinu stekli uslove za penzionisanje, ali zbog neriješenih doprinosa iz prethodnih godina i dalje nemaju pravo na penziju niti bilo kakva primanja.

Iako je još u martu iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine saopšteno da su sredstva osigurana za 27 rudara, do danas taj problem nije riješen. Rudari su se početkom sedmice okupili i dali rok Vladi FBiH i resornom ministarstvu da im odgovore kada će sredstva postati operativna, ali, kako tvrde, odgovor nisu dobili, prenos N1.

“Kao da ne postojimo”

Jedan od rudara, Munib Bulut, kaže da je odluka o štrajku glađu posljedica potpunog ignorisanja njihovih zahtjeva.

“U ponedjeljak u deset sati počinjemo sa štrajkom glađu”, rekao je Bulut.

Govoreći o situaciji u kojoj se nalaze, istakao je da je sve postalo ponižavajuće i teško.

“Katastrofa. Žalosno. Taj muk iz Vlade Federacije takođe. Nadali smo se da će nam bar nešto reći, neku nadu dati, a oni ništa. Kao da ne postojimo, kao da nisu ni čuli ni vidjeli”, kazao je.

U knjižicama im piše “penzioner na čekanju”

Rudari su, nakon što su završili radni odnos i razdužili se u firmi, dobili status koji ih je dodatno pogodio.

“Kada smo išli ovjeriti knjižicu, udarili su pečat ‘penzioner na čekanju’”, ispričao je Bulut.

Mnogi među njima, kako kaže, žive bez ikakvih prihoda već 15, 16 ili čak 17 mjeseci.

“Ja, na primjer, godinu dana nemam nikakvog primanja”, rekao je.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri zeničkog rudnika protestovali pred upravom preduzeća

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode i trešnje postale luksuz za mnoge građanje (VIDEO)

Sezona jagoda i trešanja u punom je jeku.Iako je ponuda na prijedorskim tržnicama odlična, kupaca gotovo da i nema.

Kilogram jagoda košta osam, a trešanja čak dvanaest konvertibilnih maraka. Ono što je nekada bila uobičajena sezonska poslastica, danas je za velik broj Prijedorčana postalo nedostižan luksuz.

Zora Grbić, koja na prijedorskoj pijaci kao prodavačica radi već tri decenije, svakodnevno svjedoči maloj kupovnoj moći sugrađana. Kaže da u toku cijelog dana proda vrlo malo voća.

“Naš narod kupuje pola kile, kilu najviše. Slabo se kupuje. To je za nas skupo. To su uglavnom penzioneri, stariji ljudi koji to sebi ne mogu priuštiti. Ovi što imaju malo više para, oni kupuju po tržnim centrima”, kaže Zora.

Sličnu priču dijeli i Drago Topić, penzioner koji živi u Busnovima. Ističe da su visoke cijene ne samo voća nego i ostalih namirnica.

“Sve je skupo. Kila trešanja je deset maraka, a i grah košta deset maraka. Ja živim u Busnovima, kući imam trešanja i povrća. Ali za građane koji žive u gradu s malom penzijom, ovdje oni ne mogu sebi priuštiti voće”, navodi Topić.

Drago Topić, penzioner iz Prijedora

Potrošači tiho bojkotuju kupovinu

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana „DON”, upozorava da sve glasnijeg negodovanja od strane građana nema, jer ga je zamijenio “tihi bojkot” odnosno suzdržanost od kupovine, što se jasno vidi na prijedorskim tržnicama i u prodavnicama.

Murisa Maric Don Prijedor

“Negodovanje izražavamo time što ne kupujemo te proizvode i to je očigledno i na našim pijacama i u svim ostalim trgovačkim radnjama. Bobičasto i sezonsko voće ionako brzo gubi na kvalitetu i da svakodnevno sebacaju velike količine, pa visoka cijena nije opravdana. Prosječan kupac danas uzima svega 300 do 400 grama, koliko stane u jednu plastičnu zdjelicu, što za porodicu s djecom nije ni blizu dovoljno”, ističe Marićeva.

Ona je ukazala i na problem transparentnosti porijekla voća, navodeći da se na tržištu mnogo toga prodaje pod oznakom „domaće”, bez jasnog dokaza o tome. Pozvala je nadležne kontrolne organe da pojačaju nadzor i osiguraju da svaki proizvod bude jasno obilježen i da potrošači zaista znaju što kupuju.

“Ako se i prodaje domaće, neka to bude obilježeno, da su to neke plantaže, nebitno odakle iz naše zemlje, ali da se zna. Ili mi zaista plaćamo pod domaće sve ono što ipak uvozimo”, zaključila je Murisa Marić, a piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić razgovarao sa penzionerima u Banjaluci i Prijedoru

Mladen Milić, direktor Fonda PIO razgovarao je sa penzionerima u Prijedoru i Banjaluci.

On je nakon sastanka izjavio da je direktna komunikacija sa penzionerima najbolji način da se čuju njihovi problemi, prijedlozi i očekivanja.

Tema bile penzije i zdravstveno osiguranje

Tokom dvočasovnog otvorenog razgovora sa članovima Udruženja, tema su bili standard penzionera, usklađivanje penzija. Takođe, bilo je govora i o izmjenama propisa, zdravstvenom osiguranju, srazmjernim penzijama, cijenama lijekova, kao i rad udruženja penzionera.

”Razgovarali smo otvoreno o svim pitanjima koja su važna za penzionere – od usklađivanja penzija i izmjena propisa do zdravstvenog osiguranja, cijena lijekova i svakodnevnih problema sa kojima se suočava najstarija populacija”, izjavio je Milić.

On je naglasio da su tokom sastanka izneseni brojni konstruktivni prijedlozi. Iznesene su i inicijative koje mogu doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Republici Srpskoj.

”Imali smo veoma kvalitetan i sadržajan razgovor, uz dobre i konstruktivne prijedloge, ali i obostrano zadovoljstvo ovakvim načinom komunikacije”, rekao je direktor Fonda PIO Republike Srpske nakon sastanka u Banjaluci.

”Važno je da penzioneri imaju priliku da postave pitanja, iznesu probleme i dobiju konkretne odgovore. Samo kroz otvoren dijalog možemo raditi na poboljšanju njihovog položaja i kvaliteta života”, zaključio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na udaru: Najavljuje se moguće poskupljenje lijekova

Građane Bosne i Hercegovine već od juna mogla bi dočekati nova poskupljenja lijekova, nakon što su u zemljama regiona zabilježena povećanja cijena farmaceutskih proizvoda. Kako upozoravaju iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji direktno utječe i na formiranje maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova na domaćem tržištu.

Iz Agencije su ranije pojasnili da se cijene lijekova u BiH određuju na osnovu prosjeka cijena iz referentnih zemalja regiona, zbog čega svako povećanje u tim državama automatski otvara prostor za korekcije i u BiH.

“Kada u tim zemljama dolazi do povećanja cijena lijekova, dolazi do povećanja i maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH, i samim tim proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova”, naveli su iz Agencije.

Penzioneri u strahu

Dodali su da novi obračun maksimalnih veleprodajnih cijena stupa na snagu u junu. Nakon toga bi pojedini proizvođači mogli korigovati cjenovnike. Ova vijest posebno je zabrinula populaciju penzionera koji su ujedno i jedni od najvećih korisnika lijekova.

Prema riječima penzionera i bivšeg predsjednika Sindikata penzionera u Zenici Mustafe Trakića, penzioneri su u strahu.

“Glavna stvar je da će sve poskupjeti. Vidimo događanje u Iranu. Uz poskupljenje goriva ide sve ostalo. Još treba penzionerima da poskupe lijekovi, pa ide smanjenje životne dobi. Smrtnost penzionera je prije tri godine bila tri posto, sada je četiri posto. To je ogroman broj na 460.000 penzionera”, kazao je Trakić.

Kako kaže, za ovu stopu smrtnosti penzionera najveći krivac je inflacija i poskupljenja kako hrane, tako i lijekova.

“Ako nam sada još poskupe lijekove, nama preostaje da se vješamo, šta ćemo “, kazao je Trakić.

Problem nabavke

Osim mogućeg rasta cijena, farmaceutsko tržište suočeno je i s problemima u snabdijevanju lijekovima. Iz Agencije navode da su privremeni prekidi uglavnom posljedica poremećaja u proizvodnji i globalnim lancima nabavke.

“Privremeni prekidi dešavaju se zbog problema u samom proizvodnom procesu, izmjena u proizvodnji, problema u nabavci sirovina i pakovnog materijala, ali i zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja”, pojasnili su.

Ipak, ističu da nedostatak određenog lijeka ne znači nužno i nedostupnost terapije, jer za veliki broj lijekova postoje generičke alternative s istom aktivnom supstancom.

Šta će poskupjeti?

Stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogli osjetiti generički lijekovi, koji se koriste u liječenju najčešćih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i srčanih oboljenja. Ti lijekovi imaju malu profitnu maržu.

S druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolini. To povećava rizik razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, zbog čega smatraju da su dodatne mjere zaštite neophodne, piše Avaz.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje su odlike najboljih penzionih sistema na svijetu?

Prema rangiranju konsultantske kuće Mercer, najbolji penzioni sistemi na svijetu prošle godine bili su holandski, islandski i danski.

Zašto je Holandija na prvom mjestu?

Holandski penzioni sistem važi za jedan od najstabilnijih i najbolje organizovanih na planeti. Zasniva se na tri stuba koje čine država, poslodavac i privatna štednja.

Naime, svi koji žive ili rade u Holandiji automatski stiču pravo na državnu penziju koja se finansira iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Drugi stub ovog sistema je penzija koja se dobija preko poslodavca pošto veliki broj zaposlenih u toj zemlji ima obavezni ili kolektivni penzioni fond preko firme. Ako to nemaju onda obično sami zaposleni ili njihov poslodavac dodatno uplaćuju u penzioni fond.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Holandija ima veoma velike penzione fondove koji upravljaju stotinama milijardi eura. Treći stub su privatna štednja ili ulaganja, koje koriste oni sa „rupama“ u radnom stažu, samozaposleni ili osobe koje žele da imaju veće penzije.

Iz tog razloga su holandske penzije među najvišima u svijetu u odnosu na plate. OECD procjenjuje da one iznose od 90 do 96% prosječne zarade.

Sličan model i na Islandu

I islandski penzioni sistem se bazira na pomenuta tri stuba, s tim što je tamo državna penzija obično mala, odnosno socijalna, ali je uplaćivanje u velike i moćne penzione fondove obavezno.

Doprinosi koji se uplaćuju tim penzionim fondovima nijesu zanemarljivi – njima ide oko 15,5% od plate, s tim što radnik plaća oko 4%, a poslodavac oko 11,5%. Fondovi zatim ulažu taj novac, zarađuju i od toga isplaćuju penzije.

Naravno, postoji opasnost i da neće uvijek na svakom ulaganju zaraditi i zato je važno da diverzifikuju investicije. Osim ova dva stuba, Island ima i dobrovoljnu privatnu štednju za koju nudi poreske olakšice. Zato dobar dio Islanđana i na ovaj način obezbjeđuje svoju penziju.

Međutim, islandske penzije su ipak manje od holandskih i prema OECD-u se kreću između 75 i 90% od onoga što su radnici prethodno zarađivali.

Ovo nije trulo u državi Danskoj

Danski penzioni model se takođe zasniva na više stubova. Kako piše Kamatica, prvi stub čini osnovna državna penzija uz obavezne doprinose koji se uplaćuju u državni fond, koji potom uplaćena sredstva investira na tržištu kapitala.

Drugi stub predstavlja korporativna penzija koju uplaćuje oko dvije trećine zaposlenih. Ona se uplaćuje preko firme takođe velikim penzionim fondovima koji dalje obrću taj novac. Doprinosi su podijeljeni između poslodavca i radnika i često se kreću od 12 do 18% zarade.

Ovaj model je u sadašnjem obliku razvijen tokom 1980-ih godina, u periodu ekonomske krize, inflacije i budžetskih problema.

Visina penzije u Danskoj kreće se između 75 i 85% prethodne neto plate za prosječnog radnika, piše Bankar.me

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Trifunović: Vlada brine o položaju penzionera

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske  rekao je da Vlada Srpske i druge institucije brinu o materijalnom položaju najstarije populacije.

Kako je rekao, to govori i najava novog povećanja penzija.

Trifunović je naveo da je riječ o vanrednom povećanju pored redovnog usklađivanja primanja svake godine. To redovno usklađivanje vrši se sa rastom cijena na malo i prosječnom platom u Srpskoj.

“Penzije se povećavaju 1. januara. Posljednjih nekoliko godina Vlada Srpske u avgustu donosi odluku o vanrednom povećanju penzija. To penzionerima mnogo znači”, naglasio je Trifunović.

On je ukazao da će novo povećanje penzija unaprijediti materijalni položaj najstarije populacije. Naveo je da svako povećanje u uslovima rasta cijena znači.

“Osim povećanja penzija, najavljena je isplata jednokratne pomoći penzionerima”, rekao je Trifunović i dodao da je redovno i povećanje penzija od 10 odsto u skladu sa povećanjem plata u Srpskoj.

Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je nedavno da će penzije u Republici Srpskoj ponovo biti uvećane, te obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima. <<<Opširnije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najveći broj pčelara u Republici Srpskoj su penzioneri

Savremeni način života, upotreba pesticida, klimatske promjene i bolesti pčela ozbiljno ugrožavaju opstanak pčelinjih zajednica.

Ovo je rekao dugogodišnji srbački pčelar Goran Milanović povodom obilježavanja 20. maja – Svjetskog dana pčela.

Milanović, član Udruženja pčelara “Košnica” iz Srpca, kao najveće probleme naveo je parazite varou i nozemu, dok se u Evropi sve više govori i o pojavi azijskog stršljena koji je prijetnja pčelama.

On ističe da se pčelarstvom ne može baviti svako, jer to se iskreno voljeti.

Milanović se pčelarstvom aktivno bavi više od 12 godina i trenutno posjeduje više od 50 pčelinjih društava.

On kaže da je u početku učio od iskusnijih pčelara i iz stručne literature, ali i sopstvenog rada jer se znanje u pčelarstvu stiče postepeno, kroz praksu.

Govoreći o značaju pčela, Milanović je istakao da su one među najvažnijim oprašivačima u prirodi. Od njihovog opstanka zavisi veliki dio biljne proizvodnje i ljudske ishrane.

Ova godina obećava

Osim meda, koji je najpoznatiji pčelinji proizvod, Milanović prikuplja i polen, propolis i pergu, naglašavajući da iz košnice nema ništa što nije korisno za zdravlje čovjeka.

Kada je riječ o ovogodišnjoj sezoni, Milanović ističe da 2026. godina za sada obećava dobru proizvodnju meda.

“Bagrem je ove godine procvjetao u optimalno vrijeme i za sada godina djeluje mnogo bolje nego nekoliko prethodnih”, rekao je Milanović, dodajući da su za uspješno pčelarenje veoma važni vremenski uslovi i kvalitet paše.

Kada je riječ o radu Udruženja pčelara “Košnica”, on je naveo da ova asocijacija okuplja 70 članova i godišnje proizvede oko 35 tona meda.

Milanović smatra da interesovanje mladih za pčelarstvo nije dovoljno izraženo.

“Za pčelarenje se kaže da je to visokorizična niskoprofitabilna djelatnost. Mladi ljudi uglavnom nalaze neke druge aktivnosti, a veliki broj pčelara su penzioneri. U Srpcu ih ima i nekoliko koji se profesionalno bave ovim poslom. Čuvajmo pčele jer i pčele čuvaju nas”, istakao je Milanović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner štrajkuje glađu, u Fondu kažu da je sve po zakonu

Fond PIO Republike Srpske je u reagovanju na medijske objave povodom protesta Radoslava Milićevića istakao da se u ovom slučaju ne radi o jednostranom ili proizvoljnom postupanju Fonda. U pitanju je upravni i sudski postupak koji traje više godina.

Inače, pojedini mediji izvijestili su da je Milićević danas pred poslovnicom Fonda PIO u Banjaluci otpočeo štrajk glađu.

Problem je kako kaže Milićević to što mu je umanjena penzija. Kaže da je 2014. godine penzionesan i da mu je umjesto 700 i nešto maraka, obračunata penzija od 595 KM.

Nadležni organi i sudovi donosili su više odluka i potvrđivali zakonitost postupanja Fonda PIO, navodi se u saopštenju.

“Smatramo da je netačno i nepotpuno predstavljati ovaj slučaj kao pitanje `samovoljnog umanjenja penzije`, bez navođenja činjenice da su nadležni sudovi u više navrata razmatrali predmet i donosili odluke u konkretnom postupku”, ističu iz Fonda.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su naglasili da postupaju isključivo u okviru zakonskih ovlašćenja i u skladu sa odlukama sudova. Medije su pozvali da prilikom izvještavanja javnosti uzmu u obzir cjelokupnu pravnu i činjeničnu hronologiju predmeta.

Iz Fonda PIO su posebno ukazali na činjenicu da su u ovom predmetu donošene presude Okružnog suda u Banjaluci i Vrhovnog suda Republike Srpske, koje su od značaja za potpuno i objektivno informisanje javnosti.

Tužba odbijena kao neosnovana

Okružni sud u Banjaluci je 3. novembra 2020. godine odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 15. februara 2019. godine. Obrazloženje da je osporeni akt pravilan i zakonit.

Presudom od 26. novembra 2020. godine Okružni sud u Banjaluci je odbio kao neosnovanu tužbu protiv rješenja Fonda od 3. oktobra 2019. godine. Takođe, naveli su da je  osporeni akt pravilan i zakonit.

Vrhovni sud Republike Srpske je presudom od 18. avgusta 2022. godine odbio zahtjev za vanredno preispitivanje navedene presude Okružnog suda. I Vrhovni sud naveo je da je osporeni akt Fonda pravilan i na zakonu zasnovan.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 24. oktobra 2024. godine odbijena je tužba imenovanog protiv rješenja Fonda od 18. decembra 2023. godine.

Postupak koji je trenutno u toku odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje podnesen 14. novembra 2024. godine. O tome Vrhovni sud Republike Srpske još nije donio odluku.

Podijeli tekst sa drugima na:

Omjer broja radnika i penzionera u FBiH zvoni na uzbunu

U FBiH gotovo da se izjednačio broj zaposlenih i penzionera. Trenutno je omjer 1,19 radnika po jednom penzioneru.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić koji je i federalni zastupnik, kaže kako je ovaj trend alarmantan.

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu kako se omjer radnika i penzionera kreće u približno istom nivou u posljednjih deset godina.

“Prosječan broj osiguranika-radnika u 2025. godini iznosio je 544.730, dok je prosječan broj registrovanih korisnika penzija bio 459.578. To daje omjer od približno 1,19 osiguranika-radnika po jednom penzioneru. Iako bi sa aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina. Sredstva za isplatu penzija su osigurana u Budžetu FBiH, a Federalni zavod uredno i kontinuirano izmiruje sve obaveze prema korisnicima penzija” kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ekonomisti nisu optimistični

“Trend je definitivno negativan. Kada se formirao Bizmarkov penzioni fond, u Njemačkoj bilo je osam (radnika) naprema jedan (penzioner), a zlatno pravilo je četiri naprema jedan, a mi smo na 1,19 naprema jedan, s tim da je možda u RS-u i Srbiji situacija gora. U nekim zemljama prijeti da padne ispod, da bude manji broj radnika nego penzionera”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

On je rekao da je to alarmantan trend, posebno zato što pada broj zaposlenih.

Možda vas interesuje i ovo:

U ovim mjestima u BiH omjer radnika i penzionera je 3:1

Poreska uprava FBiH je objavila podatke koji pokazuju kako nije bajno na tržištu rada. S druge strane, ne uvozi se dovoljno inostrana radna snaga, a imamo sve veći broj penzionera. I hvala Bogu demografski trendovi su takvi da ljud duže žive, ali s druge strane pada natalitet. Manje je radnika koji će uplaćivati doprinose – govori Čavalić i ukazuje:

“Dva su rješenja za ovu situaciju. Prva je rast broja zaposlenih, a druga je realni rast plaća. Na taj se način može pomoći Fondu PIO. Sve ostalo su populistička rješenja, krpljenje rupa, poput zaduživanja, piše Faktor.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno biće stavljena van snage

Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske rekla je da će odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje biti stavljena van snage.

Ona je, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja rekla da ima informacija da ima problema u vezi sa tim. Naglasila je da to nije direktno njena nadležnost, ali da smatra da će to biti stavljeno van snage.

Podsjećanja radi, nedavno su iz FZO saopštili da bi srazmjerni penzioneri mogli ostati bez zdravstvenog osiguranja. Radi se o penzionerima koji su penziju zaradili u inostranstvu, ali žive u Republici Srpskoj.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri ogorčeni zbog odluke vlasti da plaćaju zdravstveno osiguranje

Ipak, i ovdje su postojala izuzeća pa tako penzioneri koji su ovdje imali 15 godina staža nisu morali plaćati zdravstveno.

Koji penzioneri su trebali plaćati zdravstveno, pročitajte OVDJE. 

 

Podijeli tekst sa drugima na: