Fond PIO Republike Srpske ima potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa šest zemalja. Sporazumi su potpisani sa fondovima u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji.
“Penzioneri našeg Fonda koji žive u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Sjevernoj Makedoniji i Austriji nisu u obavezi dostavljati potvrdu o životu na kraju svake godine kako bi im bila nstavljena redovna isplata penzija”, rekli su u Fondu PIO Republike Srpske.
Dalje navode da se potvrda o životu dostavlja sa tekućim računom u banci, samo jednom i to po dobijanju rješenja o ostvarivanju prava na penziju na kućnu adresu, kako bi bila uspostavljena redovna isplata.
Od 1. maja ove godine ukida se isplata penzije putem punomoći date Fondu za penziono i invalidsko osiguranje Srpske.
Kako su ranije saopštili iz ovog fonda, korisnicima koji do 30. aprila 2026. ne promijene način isplate penzije, isplata će biti privremeno obustavljena. Tako će biti sve do regulisanja načina isplate i usklađivanja podataka sa važećim propisima, piše Srpskainfo.
Iz Fonda PIO su ranije saopštili da je, u okviru akcije arhiviranja punomoći, sprovedene tokom 20 dana, a početkom februara, evidentirano ukupno 2.339 korisnika prava.
One koji nisu promijenili način isplate penzije, pozvali su da to urade najkasnije do 30. aprila 2026. godine. Tačnije, da regulišu način isplate penzije otvaranjem računa u poslovnoj banci ili opredjeljenjem za isplatu putem pošte, u kom slučaju će lično regulisati poslovni odnos sa nadležnim poštanskim operatorom.
“Apelujemo na korisnike koji imaju prijavljeno boravište u Republici Srpskoj, a žive u inostranstvu, da svoj status usklade sa odredbama člana Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH”, poručili su ranije iz Fonda PIO.
Bojan Kresojević, poslanik PDP-a upitao je Vladu Republike Srpske zbog čega penzioneri plaćaju doprinose.
On tvrdi da je to neustavno i da penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje.
“Da li je pošteno da penzioner sa srazmjernom penzijom plaća doprinose za zdravstvo po stopi od 10,2 odsto, isto kao i milijarder? Da bi zakrpila budžetske rupe, vlast ne štedi ni novčanike penzionera”, rekao je Kresojević.
On je naveo da je, umjesto oslobađanja penzionera od ove obaveze, vlast povećala doprinose za određene kategorije.
“Umjesto da sve penzionere oslobodi doprinosa za zdravstvo, vlast je penzionerima sa srazmjernim penzijama povećala doprinose čak pet puta”, istakao je Kresojević.
Pozvao je predsjednika Vlade da se, kako kaže, upozna sa članom 37, stav 3 Ustava Republike Srpske. Tim članom djeci, trudnicama i starim licima garantuje liječenje iz budžeta.
“Uputiću inicijativu Vladi Republike Srpske i Fondu zdravstvenog osiguranja da odmah odustanu od, po mom mišljenju, neustavnog opterećenja penzionera”, zaključio je Kresojević.
Podsjećanja radi, FZO nedavno je donio odluku da srazmjerni penzioneri moraju plaćati doprinose. To se odnosi na penzionere koji su većinu staža stekli u inostranstvu. Oni će morati plaćati 10,2 posto na penziju koju primaju u inostranstvu. Oni koji u Republici Srpskoj imaju više od 15 godina staža neće morati plaćati doprinose.
Evropljan žive sve duže, a prosječan očekivani životni vijek u Evropskoj uniji dostigao je 81,5 godinu.
Iako je to generalno sjajna vijest, ona predstavlja ogroman pritisak za održivost postojećih penzionih sistema. Sve manji broj radnika izdržava sve veći broj penzionera, zbog čega se mnoge države okreću neizbježnom, ali nepopularnom rješenju – produžetku radnog vijeka.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predviđa da će se do 2060. godine starosna granica u Evropskoj uniji približiti 67. godini. Više zemalja će preći granicu od 70 godina, piše Blic.
Evo kako izgleda mapa penzionih reformi širom svijeta i šta nas očekuje u narednom periodu.
Evropski rekorderi: Ko će raditi najduže
Danska (70 godina): Apsolutni rekorder u Evropi. Danski parlament je usvojio propis kojim se starosna granica za osobe rođene poslije 31. decembra 1970. godine podiže na 70 godina. Danski sistem je vezan za očekivani životni vijek i revidira se svakih pet godina.
Grčka (68,5 godina): Zbog strogih reformi, očekuje se da će Grci do 2030. godine u penziju ići sa 68,5 godina, što će u tom trenutku biti pola godine duže nego u Danskoj.
Irska (68 godina): Planira postepeno povećanje starosne granice na 68 godina do 2028. godine.
Njemačka (67 godina): Standardna granica se svake godine postepeno povećava i dostići će 67 godina do 2031. godine. Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe nedavno je predložila da bi granica u budućnosti trebalo da bude obavezno vezana za rast očekivanog životnog vijeka, što bi značilo još duži radni vijek za mlađe generacije.
Svijet isprobava nove modele
Mađarska: Od 1. januara 2026. godine ukida se dosadašnja stroga starosna granica za penziju. Više neće biti obavezno da osoba napuni 65 godina. Moći će slobodno da odluči kada će se penzionisati u zavisnosti od svog zdravlja i finansija. To će moći pod uslovom da ima minimalno 20 godina staža za ostvarivanje pune penzije.
Japan: Iako je japansko društvo jedno od najstarijih, zakonska starosna granica za penziju je ostala 60 godina. Međutim, japanske kompanije su razvile sistem “ponovnog zapošljavanja nakon penzionisanja”. Tu radnici nakon 60. godine potpisuju nove ugovore, omogućavajući im rad do 65. godine. Time se obezbjeđuju manji troškovi za kompaniju, a da se pritom ne ugrožava zapošljavanje mladih.
Pobune i obustave zakona: Slučaj Francuske
Sa druge strane, neke zemlje se suočavaju sa ogromnim otporom javnosti. U Francuskoj je Nacionalna skupština nedavno izglasala suspenziju kontroverznog zakona o penzijskoj reformi koji je trebalo da podigne granicu sa 62 na 64 godine. Ovaj potez efektivno zamrzava francusku starosnu granicu na 62 godine i devet mjeseci, i to najmanje do poslije predsjedničkih izbora 2027. godine.
Šta to znači za građane
Iako ekonomisti objašnjavaju da podizanje granice za penzionisanje direktno spasava javne finansije i rasterećuje državne budžete, radnici upozoravaju da sistem nije pravedan. Činjenica da Evropljani žive duže, ne znači nužno da su duže zdravi i sposobni za rad. Radnici na fizički zahtjevnim poslovima ističu da je nemoguće obavljati teške poslove do 70. godine bez ozbiljnih posljedica po zdravlje, te se sve više apeluje na uvođenje diferenciranih penzionih modela i granica u zavisnosti od vrste profesije.
Osnovni sud Sokolac potvrdio je optužnicu protiv poštara čiji su inicijali A.M. zbog osnova sumnje da je prisvojio 3.788 KM koje je trebao podijeliti korisnicima.
Optužnicom se A.M. tereti da je od 10. do 16. jula prošle godine na području grada Istočno Sarajevo zadržao za sebe 1.601 KM. Taj novac trebao je podijeliti korisnicima za isplatu boračkog dodatka i invalidnine, a na uplatnice je potpisivao njihova imena.
A.M. se tereti da je zadržao i 2.187 KM koje je zadužio po elektronskoj uputnici i za isplatu penzije. U rubrici potvrda primaoca potpisao je njihova imena.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu je nakon sprovedene istrage 12. marta podiglo optužnicu. Ta optužnica se odnosi na krivično djelo pronevjera i podnesena je protiv A.M.
Potvrda staža jedan je od razloga zbog kojih se postupci ostvarivanja penzije dugo vode.
To poručuju iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, iz kojeg su se pohvalili najboljim rezultatom kad je u pitanju potvrda staža.
Najbrže u regionu
“Najbrže rješenje u regionu, za samo šest dana do potvrde staža osiguranja”, objavljeno je na Facebook stranici Fonda PIO.
Iz ovog fonda nedavno su saopštili da osobe koje su imale staž u Srbiji ili nekoj drugoj državi, treba da se jave u Fond PIO i predaje zahtjev za potvrdu staža.
“Stranka potpiše obrazac, a mi preuzimamo obavezu da se obratimo nadležnoj filijali i zatražimo potvrdu staža. Po prijemu iste, uz propratni dopis upućujemo je na adresu stranke”, ističu iz Fonda PIO.
Objašnjavaju da će potvrđeni staž biti uračunat kada dođe do rješavanja penzije.
Kada se treba obratiti PIO-u
Ako stranka nije zadovoljna izjašnjenjem u pogledu dužine staža, opet treba da se obrati u Fond PIO.
“Trenutno imamo 1.906 zahtjeva za potvrdu staža, za koje nema odgovora. Riječ je o svim državama sa kojima postoje međunarodni sporazumi. Za same osiguranike koji su se približili penziji, veoma je važno da se što prije obrate najbližoj poslovnici Fonda PIO, ako su imali staža bilo gdje u inostranstvu”, naglašavaju u ovom fondu i dodaju da je procedura vrlo jednostavna.
“Neophodno je donijeti dokaz o stažu u drugoj državi, a to je, najčešće, radna knjižica. Kada dobijemo potvrdu staža, onda je i pitanje penzije lako rješivo. U roku od nekoliko dana od podnošenja zahtjev za penziju, biće urađeno naše rješenje i pokrenut postupak prema toj drugoj državi u kojoj je staž ostvaren, a kako bi po tom zahtjevu bilo doneseno rješenje o pravu na osnovu tog staža”, poručuju iz Fonda PIO.
U malenom selu Postinje kod Travnika, gdje su nekada dječiji smijeh i zvukovi seoskog života bili svakodnevica, danas se ponovo budi nada. Za to je zaslužan Pero Jurčević, čovjek koji je život izgradio daleko od rodnog kraja, ali ga nikada nije zaboravio.
Još kao dječak otišao je u Njemačku, gdje su mu roditelji već radili. Tamo je odrastao, radio, stvarao i na kraju izgradio uspešan biznis.
U Augsburgu je imao veliku kuću, stabilan život i sigurnu budućnost. Ipak, nešto ga je stalno vuklo nazad — mirisi djetinjstva, livade po kojima je trčao i uspomene na dane provedene s prijateljima, objavio je Srećko Stipović na svom Jutjub kanalu.
Nakon rata, Postinje je, poput mnogih sela u Bosni i Hercegovini, ostalo gotovo prazno. Njegove nekadašnje komšije raselile su se širom svijeta, a kuće i imanja počeli su da prodaju.
Životna odluka
Upravo tada Pero donosi životnu odluku. Prodaje svoju kuću u Njemačkoj i sav novac ulaže u rodni kraj.
“Kupio sam ono što je nekad bilo naše – kuće, livade, šume, njive. Gotovo pola sela danas je ponovo u jednim rukama, ali s ciljem da opet oživi”, priča Pero dok pokazuje prostranstva na kojima je nekad čuvao krave.
Njegova vizija nije samo povratak, već i novi početak.
Planovi
Planira da razvije seoski turizam koji bi Postinje mogao pretvoriti u prepoznatljivu turističku destinaciju.
“Ljudi danas traže upravo ovo – tišinu, prirodu i iskrenu priču. A mi to imamo”, kaže Pero.
Ako sve bude išlo po planu, i sam će se uskoro trajno vratiti u selo.
Podrška prijatelja
U njegovoj priči nije sam. Podršku mu pruža prijatelj i rođak Dragan Balta, koji još nekoliko godina radi u Švajcarskoj, ali već sada sanja povratak. Njegova ideja dodatno daje posebnu dimenziju cijelom projektu.
“Ja bih ovde pravio vrhunski pjenušavac koji bi nosio ime sela – Postinje”, kaže Dragan, uvjeren da ovaj kraj ima potencijal za mnogo više od onoga što danas nudi.
I dok oni planiraju budućnost, njihova djeca već sada rado dolaze u Postinje na odmor. Upravo u njima vide nastavak priče i nadu da će se i drugi, raseljeni širom svijeta, jednog dana vratiti, prenosi Telegraf.
Mjesno udruženje Prijedor dva/Urije po prvi put je bilo domaćin druženju penzionera, kojem je prisustvovalo preko 600 pripadnika najstarije populacije. Penzioneri ističu da im mnogo znače ovakvi susreti i razmjena iskustava.
“Ovo je nešto veliko za penzionere, jer im je to jedini izlazak, jedino druženje, jedino veselje gdje se mogu opustiti uz svoju generaciju. Po prvi put smo organizatori i to nam puno znači”, rekla je predsjednik ovog udruženja Gordana Uzelac.
Svake godine Grad izdvaja sredstva za potrebe penzionerske populacije, a podržava i ovakva druženja, ističu u gradskom udruženju.
“Da nije gradske administracije, ne bismo bili u prilici da realizujemo ova naša druženja i druge aktivnosti, kao što su jednodnevni izleti i odlasci na destinacije na području Republike Srpske i van njenih granica”, rekao je predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora Slobodan Brdar.
U lokalnoj zajednici cijene doprinos koji su penzioneri dali tokom svog radnog vijeka za razvoj grada. Gradonačelnik Slobodan Javor potvrdio je dobru saradnju i podršku prijedorskom Udruženju penzionera.
“Grad Prijedor je dosad svake godine u budžetu izdvajao značajna finansijska sredstva, na što smo ponosni. Ponosni smo i na odličnu komunikaciju koju imamo s rukovodsvom penzionera, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou. Cilj nam je da svake godine, koliko možemo, izađemo u susret našim penzionerima, da im omogućimo sredstva za jednokratne pomoći, banjsko-klimatsku rehabilitaciju, za druženje i sve ono što oni smatraju prioritetima”, naveo je Javor.
Mjesno udruženje penzionera Prijedor dva/Urije jedno je od najbrojnijih i ima 1.700 članova, piše Kozarski vijesnik.
Skoro 10.000 srazmjernih penzionera sa većinskim radnim stažom ostvarenim u inostranstvu koji žive u Republici Srpskoj od 1. maja ostaće bez zdravstvenog osiguranja, a iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske objasnili su šta je potrebno da urade do kraja aprila.
Ko gubi pravo na zdravstveno osiguranje
Kako navode iz FZO RS za, do kraja aprila ovim penzionerima neće biti osporavano pravo na zdravstveno osiguranje ovoj kategoriji.
Šta penzioneri moraju uraditi do kraja aprila
“Kako bi i nakon aprila mogli da koriste prava iz zdravstvenog osiguranja,treba da se jave u Poresku upravu. Odnosno da se prijave po osnovu – ‘strani penzioner’ (prijava se podnosi na obrascu PD 3100). Potom treba da se jave u nadležnu poslovnicu FZO RS sa izvodom iz banke za tekuću godinu. Tu će im bitiutvrđena osnovica za uplatu doprinosa”, objašnjavaju u Fondu.
Kako dodaju, Zakonom o doprinosima je za državljane Republike Srpske koji imaju ostvaren većinski staž osiguranja u inostranstvu definisana stopa doprinosa za zdravstvo koja iznosi 10,2 odsto na ostvareni iznos penzije.
“Dakle, iznos doprinosa kojeg će uplaćivati zavisi od visine inostrane penzije”, dodaju oni potcrtavajući da zakon ne predviđa izuzetke, već se ovo pravilo odnosi na sve penzionere koji imaju većinski radni staž izvan BiH.
Sve zasnovano na principu pravičnosti
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da se ova zakonska norma koja predviđa da penzioneri koji su većinu radnog staža ostvarili u drugoj zemlji sami uplaćuju doprinose zasniva na principu pravičnosti.
“Oni su tokom većeg dijela svog radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj i plaćali doprinose. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Republici Srpskoj. To Fond i čini, zbog čega je doprinos za naše penzionere tek jedan odsto”, navode oni.
Prema njihovim riječima, zaposleni u poslovnicama FZO obavještavaju osiguranike o neophodnim koracima kako bi i dalje imali zdravstveno osiguranje.
“Zakonom je definisano da sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja funkcioniše na način da se lice prvo prijavi na zdravstveno osiguranje na jedan od predviđenih osnova. Uslov korišćenja zdravstvene zaštite je redovna uplata doprinosa (bez izuzetka). Za inostrane penzionere, kao i za sve ostale kategorije osiguranih lica treba redovno da se uplaćuju doprinosi, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi imali kontinuitet ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu”, navode oni.
Gdje se penzioneri mogu informisati
Iz FZO RS ističu da su radnici u svim njihovim poslovnicama upoznati sa promjenama, te da su na usluzi osiguranicima.
“Svi osiguranici koji imaju bilo kakvu dilemu mogu da se jave u naše poslovnice. Osim toga, osiguranici se za sva pitanja iz zdravstvenog osiguranja uvijek mogu informisati lično u svim našim filijalama/poslovnicama, kod naših zaštitnika prava, kontakti su dostupni na internet stranici Fonda, kao i putem besplatnog info-broja 0800 5 08 08 koji je u funkciji od ove godine”, kažu iz Fonda za “Nezavisne novine”.
Opština Pale podijelila je sjemenske pakete za proljećnu sjetvu za 300 porodica sa područja ove lokalne zajednice. Ukupna vrijednost ovih paketa iznosila je 20.000 KM.
Iz Opštinske uprave navode da paketi sadrže 20 kilograma krompira, kilogram crvenog luka i sitna sjemena.
Paketi su podijeljeni radi podsticanja razvoja poljoprivredne proizvodnje na području opštine. Pravo na dodjelu sjemenskog paketa nisu ostvarila lica koja će istu pomoć dobiti posredstvom Agrarnog fonda.
Pravo učešća na javni poziv imala su domaćinstva lošeg materijalnog stanja. Osim njih i osobe sa poteškoćama u razvoju ili oni koji žive u domaćinstvu u kojem članovi imaju status osobe sa poteškoćama u razvoju ili invaliditetom. Takođe, pomoć u sjemenskom materijalu su mogli dobiti i penzioneri čija penzija iznosi do 500 KM i porodice sa četvoro i više djece.
