Jedno od najčešćih pitanja građana upućenih Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste kada mogu ostvariti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju.
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pravo na ovu penziju je određeno po godinama, pri čemu žene mogu koristiti izuzetnu prijevremenu penziju do 2036. godine, dok se kod muškaraca mogućnost odlaska u ovu vrstu penzije završava naredne godine.
Tako, u 2026. godini, žene mogu ostvariti izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.
U 2027. godini, pravo na penziju ostvaruju sa 60 godina života i 35 godina staža, a u 2028. godini sa 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Kada je riječ o muškarcima, oni naredne godine mogu otići u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju sa 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Važno je napomenuti da se kod odlaska u prijevremenu starosnu penziju iznos penzije umanjuje.
Penzija se umanjuje tako da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos penzije smanjuje za 0,3333%, odnosno četiri posto godišnje.
Na primjer, ako žena ostvari pravo na izuzetnu prijevremenu penziju sa 63 godine, ostvarena penzija se umanjuje za osam posto.
Umanjenje penzije je trajno, što znači da penzija ostaje smanjena i kada osoba navrši 65 godina života, piše Faktor.
Nakon 65 godina postojanja, čuvena fabrika papira, nekadašnji ponos Jugoslavije i Hrvatske, tiho je ugašena, ostavljajući iza sebe samo sjećanja i neizvjesnost.
Riječ je o fabrici papira koja je poslovala u sklopu kompanije DS Smith Belišće. Počela je s radom sada već davne 1960. godine, a prošle sedmice je definitivno otišla u istoriju.
Na fotografiji snimljenoj u srijedu je posljednja rola papira proizvedena u tvornici u Belišću.
Posljednja rolna papira, na kojoj su radnici rukom ispisali datum „4. novembar 2025, Belišće“, nije samo kraj proizvodnje. To je pečat na istoriju jednog industrijskog giganta i simbol sudbine stotina radnika.
Kombinat Belišće
Iz DS Smitha su objasnili kako se zatvara fabrika papira Belišćr, a sa sindikatima i zaposlenima pregovaralo se o sudbini ukupno oko 200 radnika. Fabrika ambalaže u Belišću, pak, nastavlja s radom.
Prema podacima Hrvatske tehničke enciklopedije, sredinom osamdesetih Kombinat Belišće bio je jedan od najvećih složenih kombinata u industriji za preradu drveta i imao je najveće kapacitete za proizvodnju poluceluloznih vlakana u SFRJ, te među većim kapacitetima u Evropi.
Godine 1984. proizveo je 99.300 tona poluceluloze i 165.000 tona ambalažnog papira čije su se znatne količine izvozile. Od 1989. preduzeće je poslovalo pod imenom Društveno preduzeće Kombinat Belišće. Nakon hrvatske samostalnosti, preduzeće je od 1992. organizovano kao akcionarsko društvo.
Veliki gubitak
Godine 1996. imalo je oko 3.000 zaposlenih i proizvodilo polucelulozu, ambalažni papir, transportnu i komercijalnu ambalažu od valovitog kartona, spiralne cijevi i ambalažu, te mašine za brizganje plastičnih masa, traktorske prikolice, rezanu građu, drveni ugalj i ostalo.
Od 2000. godine broj zaposlenih se postepeno smanjivao na oko 1.200, a akcije preduzeća počelo je da kupuje austrijsko preduzeće Duropack, koje je 2012. preuzelo kompaniju Belišće. Međutim, 2015. sve preuzima britanska kompanija DS Smith.
Godine 2017. fabrika papira Belišće, koje je tada zapošljavala oko 400 radnika, proizvelo je 213.000 tona papira (80 posto za izvoz) i oko 65 miliona kvadratnih metara ambalaže od valovitog kartona, navodi se u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.
Inače, DS Smith Belišće protekle poslovne godine bilježi čak 16 miliona evra gubitka, a godinu ranije 20 miliona evra. U samo dvije godine akumulirali su gubitak od 36 miliona evra. Prema podacima Finansijske agencije, kompanija DS Smith Belišće danas ima ukupno 340 zaposlenih.
Bilokalnik od 1960.
U sastavu DS Smitha posluje i koprivnička kompanija Bilokalnik – industrija papirne ambalaže, koja danas ima oko 150 zaposlenih i ostvaruje oko 23 miliona evra godišnjeg prometa uz milion i po profita.
Zanimljivo je kako je Bilokalnik u Koprivnici osnovan 1960. godine, u isto vrijeme kad i Kombinat Belišće. U koprivničkom preduzeću bile su tri osnovne djelatnosti: industrija papirne ambalaže, drvna industrija i industrija građevinskog materijala, te uslužne djelatnosti – Integra (građevinarstvo), Trgovina i Rapid (metalska).
U zlatno doba u Bilokalniku je radilo oko 5.000 ljudi. Danas je ostala samo kompanija Bilokalnik – industrija papirne ambalaže sa 150 zaposlenih. Drvo, Integra, Trgovina i Rapid su propali, a koprivnički Igmu je preuzela našićka Nexe grupa, prenosi Danica.
Rudo je jedan od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini koji već dvije godine nema nijednu banku.
Iako su lokalne vlasti više puta obećavale da će se poslovnica uskoro otvoriti, to „uskoro“ nikako da dođe.
U međuvremenu, građani i privrednici su prinuđeni da sve bankarske poslove obavljaju u Višegradu, udaljenom 30 kilometara.
Penzioneri plaćaju prevoz do banke
Kako izvještava BN TV, ovih dana je počela isplata penzija, pa su se mnogi stariji građani iz Ruda uputili u Višegrad.
“Ako idemo taksijem nas četvorica, platimo po 10 KM. Ali ako ideš sam 40 KM”, priča jedan mještanin.
Njegov sugrađanin dodaje: “Ko ima auto, vozi se sam. Ko nema – plaća taksi. Nema druge.” Za mnoge penzionere i socijalno ugrožene građane to predstavlja veliki finansijski teret.
“Zamislite korisnika socijalne pomoći koji prima 150 do 200 maraka. Kad plati taksi do Višegrada i nazad, pola mu ode na prevoz”, kaže odbornik u Skupštini opštine Rudo, Slaviša Simić.
Gube i privrednici
S obzriom da je Rudo bez banke trpe i lokalni privrednici i zanatlije, koji su prinuđeni da svakodnevno voze pazar u Višegrad.
“Svako polaganje pazara znači dodatne troškove, izgubljeno vrijeme i čekanje u redu” ističe odbornik Ilija Arsić.
Podsjeća da je lokalna vlast još ranije obećala dolazak druge banke, ali da se ništa nije dogodilo.
Obećanja bez pokrića
Odbornik Srđan Jagajić kaže da je prostor za novu poslovnicu čak i kupljen – vrijednost investicije iznosila je oko 100.000 KM.
“Najavljivali su da će banka početi s radom u martu, ali do danas nema konkretnih informacija”, kaže on.
Prema njegovim riječima, obećanja o otvaranju nove poslovnice pojavljuju se pred svake izbore, pa građani više ne vjeruju da će se nešto promijeniti.
Načelnik opštine Dragoljub Bogdanović nije bio dostupan za komentar na temu da je Rudo bez banke.
Prevare usmjerene na penzionere česta su pojava u posljednjih petnaestak dana na području Prijedora, Kozarske Dubice, Gradiške i drugih gradova. Udruženju za zaštitu potrošača „DON“ stiže sve više prijava o prevarama, a prevaranti se predstavljaju kao zastupnici Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Instituta „Dr Miroslav Zotović“, Banje Mlječanica i drugih.
Naivni penzioneri meta lažnih predstavnika
Prevaranti na taj način ulaze u domove penzionera i nude im jastuke po 300 KM ili dušeke po cijeni od 1.470 KM, ubjeđujući ih da im je baš taj proizvod potreban kako bi poboljšali zdravstveno stanje.
Mnogi penzioneri ne uoče prevaru, potpišu ugovor i potom 24 mjeseca na rate od penzije otplaćuju proizvode koji na tržištu koštaju svega 30 do 100 KM.
U posljednja dva dana jedna od putujućih trgovaca, koja se predstavlja kao zastupnik medicinske ustanove, penzionerima čak vadi krv. Kada članovi porodice primijete ugovore i shvate da je riječ o prevari, kontaktiraju udruženje potrošača kako bi saznali kako da riješe problem.
Apel građanima da budu oprezni
„Na žalost, sve su to registrovane firme koje stalno traže nove načine da bi prevarile penzionere. Stoga upućujemo apel našim sugrađanima da ne puštaju u kuće nepoznate ljude, da ne nasjedaju na prevare. Ukoliko se to već desilo, neka odmah zovu naše udruženje da bismo im pomogli oko raskida takvih ugovora“, kazala je Murisa Marić, izvršna direktorica UG „DON“ iz Prijedora, a prenosi Fokus.
Izmjene Zakona o PIO-u 2026 izazvale su veliko interesovanje među penzionerima i javnošću. Ovaj prijedlog donosi nove parametre za obračun i usklađivanje penzija, a planirano je da stupi na snagu 1. januara 2026. godine. Ključne novine odnose se na način izračuna najnižih penzija i promjenu pokazatelja koji utiču na njihovu visinu.
Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako će od federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića tražiti da pojasni zašto se izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju još nisu našle na Vladi Federacije BiH, a samim tim ni u Parlamentu FBiH.
Primjena izmjena Zakona o PIO-u 2026 u praksi
Dodaje kako je ranije rečeno da su izmjene dobile zeleno svjetlo Federalnog ministarstva finansija.
Još je nepoznanica da li su mišljenje na izmjene zakona dali Kancelarije za zakonodavstvo i Federalno ministarstvo pravde.
“Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 20. novembar i na njoj nema Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Zanima nas zašto, jer se ova godina bliži kraju, a za našu populaciju su od velike važnosti izmjene Zakona o PIO-u jer donose nove parametre za izračun penzija”, govori Trakić, a prenosi Faktor.
Izmjene Zakona o PIO-u 2026 bi trebalo da stupe na snagu 1. januara 2026. godine i umjesto dosadašnjih parametara za usklađivanje penzija, bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena, koristit će se prosječna plata u FBiH i indeks potrošačkih cijena u omjeru 40:60.
Izmjene Zakona o PIO-u 2026 i kako utiču na penzionere
Mnogo pažnje kod izmjena zakona izazvao je član 81. kojeg je Ministarstvo u potpunosti izmijenilo uvodeći novi, rigorozniji izračun najnižih penzija.
U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.
To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, da 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti.
Po sadašnjim uslovima penzija 599 KM
Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imaće penziju 599 KM.
“Mi nismo za to da iko ima 390 KM penziju. Oni koji rade u Vladi FBiH, Ministarstvu imaju plaće od 4.500 KM do 7.000 KM neka iznađu rješenje za član 81. Mi nismo tražili izmjene tog člana, samo smo rekli da ne može istu penziju imati onaj ko je 35 godina uplaćivao staž i više i onaj ko je to činio nekih 15 godina”, kazao je Trakić.
Prvo usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026- po novim zakonskim odredbama desiće se u januaru 2026. godine i bit će vjerovatno i veće od 17 posto, dok se istovremeno dostignuti nivo prava sadašnjih penzionera neće umanjivati, rekao je Haso Halilović, potpredsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine.
“Imamo čvrsto obećanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da će prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO ići po hitnoj proceduri u oba doma Parlamenta Federacije BiH da se usvoji. To ne bi trebalo da dođe u pitanje bez obzira što je kratak rok do kraja godine. Time bi u januaru 2026. godine imali prvo zvanično, redovno usklađivanje penzija po novim odredbama, odnosno zakonu koji je dožćivio izmjene i dopune”, naveo je Halilović.
Vlada i penzioneri dogovorili zakon
On je rekao da su Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Savez penzionera FBiH sredinom septembra utvrdili tekst prijedloga izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) Federacije Bosne i Hercegovine koji treba da ide u parlamentarnu proceduru.
Čekalo se, kako kaže Halilović, samo još očitovanje o dogovoreno Zakonodavno-pravnog odjela, te Ministarstva finansija FBiH. Iza dogovora, navopdi stoji federalni premijer, njegova dva zamjenika, kao i ministar rada i socijalne politike FBiH.
Dostignuti nivo penzija se neće mijenjati
Kada je u pitanju dostignuti nivo prava penzionera u FBiH, uvjerava, on se neće mijenjati, te nema razloga za strahovanja da će primanja sadašnjim penzionerima biti umanjena ni za jednu marku.
“U članu 79. izmjena i dopuna Zakona o PIO Federacije BiH i gdje se veže rast penzija za rast plata i troškova života u omjeru 60 naprema 40, uzimajući povoljniji parametar za utvrđivanje postotka usklađivanja penzija za penzionere, jasno stoji da se dostignuti nivo penzija neće smanjivati bez obzira kakvi će biti parametri oko usklađivanja.
“To znači da uopšte nije upitno i neće doći do smanjenja niti jedne penzije sadašnjim penzionerima, a budući penzioneri nakon izmjena i dopuna Zakona o PIO FBiH biće novi obračun. Tako da u ovom momentu ne mogu reći koji će to biti iznos, ali minimalne penzije penzionera zaključno sa 31. decembrom 2025. godine nisu upitne i neće doći do smanjenja niti jedne marke”, navodi Halilović, a prenosi Slobodna Bosna.
Određivanje parametara
Tvrdi da tokom prvog usklađivanja penzija u januaru 2026. godine očekuju da dođe do značajnog ratsa penzija u Federaciji BiH.
Kako je rekao, po svim projekcijama procjene su da usklađivanje penzija u Federaciji BiH 2026. u januaru bude iznad 17 posto s obzirom da će se uzeti parametri iz 2025. godine
Sljedeće usklađivanje trebalo bi biti u julu mjesecu, a u obzir će se uzeti parametri iz prvih šest mjeseci 2026. godine. Ako se uzme u ozbir da plate rastu ali i troškovi života za očekivati je isto značajnije povećanje penzija.
Iako su godinama gradili društvo, mnogi danas žive na rubu egzistencije.
Godinama su radili i doprinosili, a danas mnogi penzioneri jedva sastavljaju kraj s krajem. Umjesto zaslužene brige i mira, suočavaju se sa niskim penzijama, visokim trškovima i osjećajem da su odbačeni i nedovoljno poštovani, jer u svim segmentima društva su zapostavljeni.
O penzionerima niko ne vodi računa
“Jedva čekaju da svi pokrepaju, da umru. Djeca ne poštuju roditelje, ovo država ne misli o ljudima, ljudi su dali mladost, ljudi su dali život, po 40 godina staža, umjesto da se nagrade, ne treba da se obogate, samo da prežive, ne mogu ni preživjeti”, poručuje ogorčeni penzioner.
“Mi penzioneri, pogotovo samci, udovci, rastavljeni… žive sami sa sobom. Deveraju kako znaju i umiju. Nažalost, nema više drugarstva, prijateljstva, jaranstva – to je druženje sve falsifikat”, govori penzioner iz Sarajeva, a prenosi N1.
“Kad se pogleda sve, sagleda, vidi se da o penzionerima niko ne vodi računa. Jednostavno su prepušteni sami sebi ili da neko, njihov predstavnik kojeg je vlada delegirala, da u njihovo ime odlučuje kolika će biti minimalna penzija”, dodaje jedan sagovornik.
“Ja ne znam kako njih nije sramota da uporede – ‘najveća je ovoliko, najniža onoliko’. Ja ne bih govorila koliko je najveća, onda bih ćutala. Ovdje je ili vrh bogat ili onaj najjadniji, najniži, nema srednjeg staleža i oni Evropa, ići ćemo u Evropu, ma ići ćemo znate kad, nikad”, zaključuje penzionerka.
Umjesto podrške samo obećanja
Njihove priče slične su širom zemlje, većina penizionera živi s minimalnim primanjima, uz rast troškova života. Umjesto podrške i pomoći dobijaju minimum ili samo obećanja.
“Mi smo se potrudili da povećamo transfere koji se odnose na njihovu rehabilitaciju i njihovo banjsko liječenje, potrudili smo se da unaprijedimo rad njihovih udruženja i sve ono što su oni tražili izuzev ovog dijela koji uskoro treba da riješimo a koji se odnosi na samo povećanje penzija”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.
Malo se računa vodi o psihičkom stanju
Osim osnovne finansijske pomoći koju nadležni izdvajaju, malo računa se vodi o psihičkom stanju osoba treće životne dobi. Starije osobe često se osjećaju usamljeno, nedivljivo, izolovano, ili kao teret, jer upravo sistem nema razvijene mehanizme da ih aktivno uključi u društvo.
“Prelaz iz svakodnevnice, radnih zadataka, u penziju zna biti i finansijski i emotivno težak. Zato je važno da se penzioneri uključuju u različite aktivnosti, da volontiraju, da se bave svojim unucima, da budu u određenim zadacima ili igrama da bi sačuvali svoje mentalno zdravlje. Jako je važno da i u starijoj dobi ostanemo mentalno zdravi. Mentalno zdravlje dolazi iz čistog uma. Recikliranje negativnih emocija dovodi do progresa, do motivacije i ciljeva, a cilj nas uvijek drži u životu”, pojašnjava psihiloginja Alma Mahmutović Katica.
Radili su i zaradili penzije, a danas se bore za dostojanstvenu starost. Njihov položaj najbolje govori o tome koliko kao društvo cijenimo trud i godine koje su ostavili iza sebe.
U Registru ustanova za smještaj starijih i iznemoglih osoba na području Federacije BiH, prema posljednjim podacima, je 47 domova i centara.
Najviše je privatnih, više od 30, dok je onih čiji su osnivači opštine, gradovi i kantoni njih 10, a pet je onih koje su osnovale nevladine organizacije.
Osnivač jedne takve ustanove je Federacija BiH.
Nijedan propust
Međutim, na nivou FBiH ne postoji inspektorat socijalne zaštite ali postoje, takve kantonalne inspekcije. Tragedija u Domu penzionera Tuzla je pokazala da je potreban viši nivo nadzora nad tim ustanovama, ali i sistem prevencije.
Gotovo sve javne ustanove za smještaj starijih imaju uredne planove evakuacije, elaborate, obuku osoblja, redovne vježbe, dovoljan broj vatrogasnih aparata, adekvatnu hidrantsku mrežu, obučeno osoblje, ali su svjesni da se u tom sistemu ne smije desiti nijedan propust, kako nam potvrđuje Damir Jukić, direktor JU Penzionerski dom sa stacionarom u ZDK.
“To ne smije biti mrtvo slovo na papiru. Naš sustav je reagirao na vrijeme kada smo u maju imali požar, nasreću, samo s materijalnom štetom i kompletna reakcija svih nas u tom lancu je pokazala da propusta ne smije biti. Poduzeli smo i prije toga određene mjere, kako bismo zaštitu od požara podigli na još viši nivo i krajem prošle godine smo ugradili automatski sustav za dojavu požara koji je koštao 209.000 KM, a za što nam je sredstva osigurala Vlada ZDK. Čak je bilo priče kako je to puno, kada su ljudski životi u pitanju ništa nije puno”, kaže Jukić, a prenosi Aavaz.
U cijeloj priči, naglašava, idu korak dalje, jer namjeravaju, pogotovo nakon tragedije u Tuzli nabaviti sprinkler sisteme za gašenje požara.
Vjeruje da će i za taj projekt imati podršku Vlade ZDK. To je prioritet i u KJU Gerontološki centar Sarajevo, čiji nam direktor, Mirza Musa kaže kako ova ustanova ima redovne nadzore od kantonalne inspekcije.
Zakonske obaveze
“Kao ustanova ispunjavamo sve zakonske obaveze, kada je u pitanju protivpožarna zaštita. Redovno ažuriramo planove, servisiramo protivpožarne aparate, obučavamo osoblje, imamo jako moderan vatrodojavni sistem, evo, krajem mjeseca smo svakako planirali veliku protivpožarnu vježbu. Međutim, broj nepokretnih osoba prevazilazi svaki plan evakuacije. I stoga smo se fokusirali na projekt nabavke sprinklerske mreže, dakle, da instaliramo te prskalice koje smanjuju ili gotovo eliminišu smrtnost u slučaju požara, a i sprečavaju širenje vatre”, govori Musa.
Također, ukazuje na to da je zgrada Gerontološkog centra stara 70 godina i da je neophodno promijeniti sve instalacije.
“Mi to činimo dio po dio. Ostaje nam ta borba, jer zakonske obaveze koje ispunjavamo nisu dovoljne da zaštitimo ovaj broj nepokretnih ljudi”, iskren je Musa.
Od sramote do potrebe i pravila
“Prije 20 ili 30 godina, možda je bila sramota nekog ostaviti u dom. Sada je to potreba, a vjerujem za koju godinu to će biti pravilo. Nisu domovi za starije zatvori. Naravno, u svakoj ustanovi gdje postoje propusti, gdje se događa da ne pružaju adekvatne usluge, neko mora odgovarati. Naši domovi moraju biti mjesta ugodnog življenja”, poručuje Jukić.
I ovaj vikend u marketima širom Bosne i Hercegovine brojni proizvodi biće po akcijskim cijenama koje su značajno niže od redovnih.
Pojedini artikli biće sniženi i do 50 posto, a po akcijskim cijenama može se naći od mesa, mliječnih proizvoda, konditorskih proizvoda do sokova.
Moj market i Tropik marketi
Ovaj vikend “Moj market” marketima banana se može naći po cijeni od 2,39 KM, dok će kilogram svinjskog buta bez kosti koštati 7,99 KM. Stišnjena šunka kilogram košta 13,99 KM dok 500 grama kafe može se naći po cijeni od 13,49 KM.
Bingo
Bingo ovaj vikend donosi veoma širok asortiman proizvoda po akcijskim cijenama. Zamrznuti grašak 400 grama može se naći po cijeni 1,55 KM, a kiseli krastavac u tegli od 720 mililitara biće po cijeni od 1,95 KM. Jogurt 2,8 posto mliječne masti biće na cijeni po 2,15 KM dok će klementine biti 1,95 KM za kilogram. Šmek pileća prsa od 200 grama biće na cijeni od 2,35 KM dok će Pšenično brašno od 25 kilograma biti po cijeni od 17,95 KM. Mliječni namaz Livia od 180 grama koštaće 1,95 KM, a mlijeko od 2,8 posto mliječne masti koštaće 1,85 KM. Pika pileća salama koštaće 0,85 KM za 100 grama, a na akciji su i brojni konditorski proizvodi pa tako keks Frondi od 225 grama košta 2,75 KM, a Milka čokolada od 80 grama biće po cijeni od 1,8 KM.
Dalje, Bosanski Lokum od 180 grama košta 1,55 KM, a študla čokolada od 250 grama biće po cijeni od 2,75 KM. Monte puding od 100 grama biće po cijeni od 1,5 KM dok će čips Doritos biti po cijeni od 1,8 KM. Po akcijskim cijenama mogu se naći i sokovi pa će tako sok Juicy od litre biti po cijeni od 2,56 KM, a Multivanim od 2 litre koštaće 1,20 KM. Na akciji je i Sprajt koji će koštati 2,5 KM za 2 litre dok će pivo Heineken biti po cijeni od 1,5 KM za 0,33 litre.
Na akciji je i kućna hemija pa tako tečni sapun od 500 mililitara košta 1,65 KM, a krema od 75 mililitara biće po cijeni od 2,45 KM. Toalet papir od tri sloja koštaće 5,95 za 24 komada, a deterdžent Bioaktiv za 30 pranja košta 7,45 KM. Na akciji su i kapsule za mašinsko pranje suđa koje koštaju 9,95 KM za 22 komada.
Crvena jabuka
Akcijske cijene ovaj vikend biće i u makritima Crvena jabuka gdje će banana koštati 2,35 KM, a teleći vrat sa kosti koštaće 16,95 KM po kilogramu dok će goveđi pršut koštati 49,95 KM po kilogramu, a jogurt 2,35 KM.
Konzum i Merkator
Super vikend akcija biće i u konzum i merkator prodavnicma gdje će kiselo vrhnje 300 grama koštati 2,6 KM, a mandarina po kilogramu koštaće 1,3 KM. Pureći batak koštaće 6,95 KM po kilogramu dok će univerzalno sredstvo za čišćenje od 2×750 mililitara koštati 4,95 KM.
As Makret
U As marketima na akciji je svinjska krmenadla koja će koštati 9,49 po kilogramu, dok će juneća rebra koštati 17,99 KM, a kilogram pileta 6,45 KM, dok će čajna Goranović biti 6,95 KM za 300 grama.
Po akcijskim cijenama može se naći i jabuka koja košta 1,95 KM po kilogramu dok će Grekos jogurt od 400 grama koštati 2,75 KM. Čokoladno mlijeko od 250 mililitara biće po cijeni od 0,85 KM, a sok fanta i kola od dve litre koštaće po cijeni od 2,49 KM. Pavlaka kisela 850 grama od 20 posto mliječne masti koštaće 4,49 KM, dok će 500 grama kafe koštati 13,45 KM. Na akciji će se moći naći i toalet papir troslojni koji će za 16 rolni koštati 5,65 KM
Tragedija u staračkom domu u Tuzli, u kojoj je živote izgubilo deset štićenika, ponovo je otvorila pitanje – ko brine o osobama treće životne dobi u Bosni i Hercegovini i zašto o njima govorimo tek kada se dogodi nesreća?
Jesu li uslovi u domovima dostojni života, ili se o tome ćuti? Liste čekanja su duge, kapaciteti nedovoljni, a cijene boravka često prelaze osnovna primanja penzionera.
U Federaciji BiH socijalna zaštita je nadležnost opština, gradova, kantona i entiteta. Na području Kantona Sarajevo postoji samo jedna javna ustanova za smještaj starijih osoba – Kantonalna javna ustanova „Gerontološki centar“.
Život u domu mirniji i sigurniji
Muharema Kapo jedna je od 345 korisnika ovog doma. Na trećem spratu, uz pomoć osoblja, već više od dvije godine živi, kako kaže, mirnije i sigurnije nego ranije.
“Imam jesti, imam sve, peru nas, kupaju nas, kud ćeš bolje. Da sam kući, ne bih nikad to mogla. Ima osoblje koje te izvede u šetnju, ovo je naša kuća, naša svetinja”, kaže za BHRT Muharema.
Slično misle i Brigita i Rahima, koje ističu da dom nije samo mjesto za odmor, nego i za društvo, kreativnost i brigu.
“Bila sam u privatnom domu, ali sam molila djecu da me prebace ovdje. Ovdje mogu da se družim i da se bavim svojim aktivnostima”, kaže Brigita.
“Domovi su prihvatljivi, cijene su realne, ali penzije su male. Nama je ovdje lijepo, uživamo, a drugi za nas rade”, dodaje Rahima.
Cijene boravka zavise od zdravstvenog stanja korisnika. U privatnim domovima one mogu doseći i do 2.000 KM. U javnim ustanovama, poput Gerontološkog centra, one se kreću između 700 i 1.000 KM mjesečno.
“Smještaju se odmah osobe u stanju socijalne potrebe koje dolaze preko Centara za socijalni rad. Nakon njih slijede porodice šehida, RVI, pa korisnici koji sami potpisuju ugovor”, pojašnjava viša stručna saradnica Sanela Đešević.
Nadzor redovan uz inspekcijske kontrole
Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS navode da se nadzor nad radom Gerontološkog centra redovno provodi putem socijalne, zdravstvene i sanitarne inspekcije.
“Kontrolišu se higijenski, tehnički i stručni standardi, kao i zakonitost postupanja prema korisnicima. Vlada Kantona Sarajevo učestvuje u finansiranju ustanove kroz budžetska sredstva i odobravanje cjenovnika”, navode iz Ministarstva.
U domu u Tuzli, kako tvrde odbornici Gradske skupštine, uslovi nisu bili zadovoljavajući. Na lošu situaciju upozoravalo se ranije, ali bez adekvatne reakcije institucija.
“Čitav sistem koji je trebao da reaguje ranije – zakazao je. Nema odgovornosti jer se zakoni ne provode”, ističe Vehid Jahić, predsjednik Stranke penzionera Gradske organizacije Tuzla.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić dodaje da problem počinje i prije nego što domovi prime prve korisnike – već u samoj gradnji.
“Pravila gradnje su iz bivšeg sistema i ne zadovoljavaju današnje standarde. Imate situaciju da kroz vrata ne možete provući bolesnički krevet”, upozorava Delić.
Korisnici Gerontološkog centra poručuju da starenje ne smije značiti preživljavanje, već dostojanstven život uz pažnju i sigurnost.
Uz 24-satnu brigu i posvećenost osoblja, za mnoge je ovaj dom mjesto nade i mira. Povjerenje u ljude koji o njima brinu, kažu, jedino je što im je ostalo.
