Kategorija: Vijesti

Odlazak u penziju je velika prekretnica u životu. Iako se mnogi pre završetka radnog odnosa raspitaju kako penzionisanje zakonski funkcioniše, ipak neke situacije ostanu nejasne jer uvek nedostaje “još jedan papir”.

U nastavku teksta su odgovori na 31 pitanje koje će olakšati pripremu za odlazak u penziju i riješiti eventualne dileme:

Kako se pokreće postupak za ostvarivanje prava na penziju?

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, dok se postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Na koji način i gdje se može predati zahtjev za ostvarivanje prava na penziju?

Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju predaje se prema mjestu posljednjeg osiguranja u najbližu Poslovnicu Fonda, poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Šta je od dokumentacije potrebno priložiti uz zahtjev za ostvarivanje prava na penziju?

U zavisnosti od vrste prava koja se traži, razlikuje se i spisak potrebne dokumentacije, koji je ponuđen na samom obrascu zahtjeva, s tim što je ostavljena mogućnost za proširenje tog spiska, kada se prema okolnostima u konkretnom slučaju ukaže potreba za tim. Obrazac zahtjeva možete preuzeti na sajtu PIO fonda Republike Srpske.

Da li lice, koje se nalazi u osiguranju, može ostvariti pravo na penziju?

Ne. U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik poslije 15. godine života proveo u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju, a za koje je uplaćen doprinos.

Koja je razlika između penzijskog staža i staža osiguranja?

Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, dok se pod stažom osiguranja podrazumjeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

Ko i na koji način utvrđuje poseban staž u dvostrukom trajanju?

Poseban staž u dvostrukom trajanju utvrđuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS na osnovu pravosnažnog rješenja o kategorizaciji boraca, koje donosi ministarstvo nadležno za pitanje boraca, a po ličnom zahtjevu pripadnika Oružanih snaga SFRJ, pripadnika VRS ili pripadnika MUP-a.

Kada se poseban staž može računati u ukupan penzijski staž?

Samo ukoliko postoji rješenje Fonda PIO kojim je utvrđen poseban staž, isti se može računati u ukupan penzijski staž.

Može li se osiguranik odreći posebnog staža u dvostrukom trajanju koji je utvrđen rješenjem Fonda PIO RS?

Da, licu kome je u skladu sa članom 37. Zakona utvrđen poseban staž u dvostrukom trajanju Fond će na lični zahtjev ukinuti rešenje kojim je taj staž utvrđen.

Koji su uslovi za ostvarivanje prava na penziju?

Uslove za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju možete pogledati na sajtu Fonda PIO iskazane u tabelama u dijelu koji se odnosi na prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Može li udovica kojoj je prestalo pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Udovica kojoj je pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, prestalo prije navršenih 50, a poslije navršenih 45 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Ima li pravo na porodičnu penziju udovica koja u momentu smrti supruga nije imala navršenih 50 godina života?

Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 godina života, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Da li udovica, koja nije bila korisnik porodične penzije sa djecom, već je samo obavljala roditeljsku dužnost, može ostvariti pravo na porodičnu penziju, ako je u momentu prestanka prava na penziju djeci imala 49 godina života?

Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti, a imala je 45 i više godina života u momentu prestanka prava na porodičnu penziju djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Može li udovac kojem je prestalo pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Udovac kojem je pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, prestalo pre navršenih 60, a posle navršenih 55 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života.

Ima li pravo na porodičnu penziju udovac koji u momentu smrti supruge nije imao navršenih 60 godina života?

Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 godina života, ali je imao navršenih 55 godina života, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života.

Da li ima pravo na porodičnu penziju član porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije?

Ne, pravo na porodičnu penziju ne obezbjeđuje se članu porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično delo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije.

Može li korisnik porodične penzije primati penziju i biti prijavljen na penzijsko i invalidsko osiguranje?

Ne, korisniku prava na porodičnu penziju, koji stekne status osiguranika, obustavlja se isplata penzije za period trajanja osiguranja.

Od čega zavisi visina penzije i na koji način se određuje?

Visina penzije zavisi od dužine ukupnog penzijskog staža i vrijednosti ostvarenih plata, a određuje se primjenom bod sistema.

Koja je formula za izračunavanje penzije po bod sistemu?

Izračunavanje penzije po bod sistemu odvija se u nekoliko faza prema sljedećoj formuli:

• Ostvarena plata osiguranika: Prosječna plata u istoj kalendarskoj godini = Godišnji lični koeficijent
• Zbir godišnjih ličnih koeficijenata: Zbirom perioda za koji su obračunati= Lični koeficijent
• Lični koeficijent X ukupan penzijski staž = Lični bod
• Lični bod X opšti bod = Penzija

Kod izračunavanja godišnjeg ličnog koeficijenta uzima se u obzir plata, odnosno osnovica osiguranja za svaku godinu u kojoj je osiguranik radio na teritoriji bivše BiH i Republike Srpske, počev od 1. januara 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava, izuzev 1992. i 1993. godine i može iznositi najviše 4.

Za određivanje ličnog boda osiguranika penzijski staž može iznositi najviše 40 godina. Vrednost opšteg boda utvrđena je zakonom i redovno se usklađuje od 1. januara svake godine prema procentu promene prosečne neto plate u Republici u prethodnoj godini, a vanredno se usklađuje u odgovarajućem procentu na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske.

Šta je srazmerna penzija i kako se izračunava?

Osiguraniku koji pored penzijskog staža ostvarenog na teritoriji Republike Srpske, odnosno teritoriji bivše BiH koja je sada u nadležnosti Republike Srpske, ima staž osiguranja ostvaren i na teritoriji nekog drugog nosioca osiguranja, a pod uslovom da bez tog staža ne ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju, određuje se srazmerni deo penzije prema sledećoj formuli:

Visina penzije određena u zavisnosti od dužine ukupnog penzijskog staža i vrednosti ostvarenih plata, deli se sa ukupnim penzijskim stažom i množi sa penzijskim stažom koji pada na teret Fonda PIO RS

Kada i na koji način se vrši usklađivanje penzija?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju poznaje redovno godišnje usklađivanje penzija i vanredno usklađivanje penzija. Redovno usklađivanje penzija vrši se 1. januara svake godine prema procentu koji predstavlja polovinu zbira procenta promjene prosečne neto plate i procenta promene potrošačkih cena na godišnjem nivou u Republici u prethodnoj godini, a ukoliko su statistički pokazatelji negativni ne vrši se redovno usklađivanje penzija. Vanredno usklađivanje penzija se vrši prema Odluci Vlade Republike Srpske u određenom procentu.

Kako se određuje visina porodične penzije?

Visina porodične penzije zavisi od broja članova porodice, a određuje se u procentu od 70% za jednog člana, 80% za dva člana, 90% za tri člana i 100% za četiri i više članova porodice od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, odnosno od invalidske penzije koja bi pripadala osiguraniku na dan smrti.

Kome se isplaćuje najniža penzija?

Korisniku kome je penzija određena u manjem iznosu od najnižeg iznosa penzije isplaćuje se najniža penzija. U skladu sa Odlukom Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2-22/25 od 23. januara 2025. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 4/25) počev od 01.01.2025. godine određuju se iznosi najniže penzije, u smislu člana 85. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji zavise od dužine penzijskog staža i to:

• najniža penzija za penzijski staž do 15 godina iznosi 318,64 KM,
• najniža penzija za 15-20 godina penzijskog staža iznosi 382,40 KM,
• najniža penzija za 20-30 godina penzijskog staža iznosi 446,15 KM,
• najniža penzija za 30-40 godina penzijskog staža iznosi 509,94 KM,
• najniža penzija za 40 godina i više penzijskog staža iznosi 637,43 KM.

Odredbe o najnižoj penziji Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne odnose se na srazmjerne penzije ostvarene primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH.

Koje su činjenice od uticaja na korišćenje, odnosno obim prava na porodičnu penziju, koje je korisnik dužan prijaviti Fondu u roku od 30 dana od dana nastanka?

Činjenice od uticaja na korišćenje, odnosno obim prava na porodičnu penziju su: sticanje statusa osiguranika u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, redovno školovanje, završetak redovnog školovanja, stupanje u brak, promjena adrese itd.

Ko i kada dostavlja potvrdu o redovnom školovanju?

Korisnici porodične penzije – djeca umrlog osiguranika ili korisnika lične penzije na redovnom školovanju starosne dobi od 15. do 26. godine su obavezna na početku svake školske godine dostaviti potvrdu o redovnom školovanju, a po završetku redovnog školovanja dokaz o završenom redovnom školovanju (svjedočanstvo, odnosno diplomu). U slučaju nedostavljanja iste isplata penzije će se obustaviti.

Ko je obavezan dostaviti Fondu potvrdu o životu?

Korisnik penzije kome se isplata vrši van Republike Srpske obavezan je na kraju kalendarske godine Fondu dostaviti potvrdu o životu. Obrazac potvrde o životu možete preuzeti na sajtu Fonda PIO Republike Srpske. U slučaju nedostavljanja iste isplata penzije će se obustaviti.

Kada prestaje pravo na penziju?

Pravo na penziju prestaje smrću korisnika, kada u toku korišćenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje prava, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uslovi za ostvarivanje prava i na zahtjev korisnika.

Kako se najbrže može dobiti informacija o stanju penzijskog spisa ili pravni savjet u vezi sa ostvarivanjem prava na penziju?

Možete se obratiti telefonskim putem stručnom saradniku za pružanje pravne pomoći u nadležnoj filijali, a brojeve telefona možete naći na zvaničnom sajtu Fonda PIO Republike Srpske.

Koja filijala Fonda PIO RS je nadležna za predmet?

Filijala Fonda PIO RS na čijem području je korisnik imao posljednje osiguranje je nadležna za postupanje u Vašem predmetu, izuzev ukoliko je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, kada je za postupanje nadležna filijala na čijem području imate prebivalište.

Ko ima pravo na isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika penzije?

Pravo na isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika ima lice koje je snosilo pogrebne troškove, odnosno troškove sahrane.

U kom roku se može podnijeti zahtjev za isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika penzije?

Zahtjev za isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika podnosi se nakon sahrane penzionera, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva je tri godine računajući od momenta smrti korisnika.

(Izvor: Blic.rs)

Trajanje postupka ostvarivanja prava na penziju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske je pet do šest dana u prosjeku, a 24 dana ako postupak podrazumijeva i pribavljanje dokumentacije iz inostranstva, izjavio je pomoćnik direktora ovog fonda Radan Nikolić.

On je naveo da je ranije prosjek postupaka koji uključuju komunikaciju sa inostranstvom iznosio tri mjeseca, te da je smanjen dugogodišnjim informativnim kampanjama i savjetodavnim aktivnostima Fonda, među kojima su i savjetdavni dani koji se održavaju u proljeće u BiH, naizmjenično u Republici Srpskoj i Federaciji, a u Hrvatskoj na jesen.

“Ove godine imamo 30-ak prijavljenih stranaka, danas u Prijedoru i sutra u Banjaluci. To su uglavnom stranke koje imaju neki problem u ostvarivanju prava. Prije svega, riječ je o potvrdama staža”, rekao je Nikolić novinarima u Prijedoru.

Prema njegovim riječima, ostala pitanja odnose se na uplate doprinosa i prijave na osiguranje, naročito u periodu kada je jedan dio dokumentacije uništen zbog ratnih dejstava, poplava ili drugih vanrednih okolnosti.

Vršilac dužnosti rukovodioca prijedorske Filijale Fonda PIO Jovana Timarac Gačić naglasila je značaj održavanja savjetodavnih dana u Prijedoru, budući da ovdašnja filijala pokriva i opštine Kozarska Dubica, Kostajnica i Novi Grad koje graniče sa Hrvartskom i imaju veliki broj osiguranika koji su staž ostvarili u toj zemlji.

“Zato mi svoje stranke uvijek savjetujemo da, prije samog zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, podnesu zahtjev za potvrdu staža kako bi ona stigla na vrijeme”, navela je Gačićeva.

Ona je istakla da Fond PIO djeluje i proaktivno, odnosno osiguranike koji se obraćaju po bilo kojem osnovu, a za koje vidi da imaju staž u Federaciji BiH ili inostranstvu, odmah upućuje da podnesu zahtjev za potvrdu staža.

“Kad vidimo da će čovjek u penziju za godinu-dvije, mi odmah upućujemo. Šaljemo pozive strankama koje će naredne godine ostvariti pravo na penziju, pozivamo ih i putem medija, čak im i dopise šaljemo da se prijave, kako bi sljedeće godine njihov staž bio kompletan i da ne bi bilo tog čekanja nego da ljudi odmah ostvaraju svoje pravo, u roku od jednog dana”, rekla je Gačićeva i dodala da prijedorska Filijala ima 31.661 korisnika.

Vanja Čale iz federalnog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje ocijenila je da je značaj ovih savjetodavnih dana u neposrednoj komunikaciji osiguranika i korisnika sa savjetodavcima.

“Problem predstavlja prijeratni staž jer su baze podataka nesređene i sad se više radi na utvrđivanju staža iz tih godina. Nema podataka o svim tadašnjim ličnim dohocima i na tome se radi, jer dok ne sredimo taj staž, ne možemo ni potvrditi da je uplaćen doprinos. Suština je dokazivanje da je uplaćen doprinos”, navela je Čale.

Marijana Plank Bobinac iz Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje rekla je da se savjetodavni dani održavaju već niz godina na zadovoljstvo korisnika i osiguranika sve tri institucije jer su zamišljeni kao vid pomoći strankama da iz prve ruke saznaju sve informacije o penzionisanju od savjetnika sa prostora druge države.

“Vrlo su korisni, kako za stranke, tako i za nas koji provodimo taj postupak jer u toku postupka uvijek može doći do situacija koje je najbolje razjasniti sa svojom strankom na licu mjesta. Veliko je interesovanje stranaka i sa jedne i sa druge strane”, istakla je Bobinac.

Ona je dodala da kontakt sa strankom doprinosi njenom zadovoljstvu i pouzdanju da će taj postupak biti završen i da će staž biti adekvatno riješen.