Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu. To su odlučili nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika

Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

Vlada FBiH je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Male penzije i sve veći troškovi života tjeraju mnoge da i nakon penzionisanja ostaju na tržištu rada, a među onima koji rade da bi dopunili kućni budžet su i korisnici invalidskih penzija.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) RS tokom ove godine 1.374 korisnika su ostvarila pravo na invalidsku penziju, a unazad dvije godine ovaj broj je smanjen u odnosu na raniji period. Dodaju da je najveći broj korisnika lične penzije zaposlen u privatnim preduzećima i to 4.562 korisnika.

“U ministarstvima, fondovima, državnim organima i agencijama radi 922 penzionera, u akcionarskim društvima 716, opštinama 628, u zanatskom sektoru 594 i u trgovačkom 536” naveli su iz Fonda PIO za “Glas”.

Ističu da su uslovi rada korisnika starosne i invalidske penzije definisani ugovorom sa poslodavcem, te da oni istovremeno mogu primati penziju.

“Potrebno je da osiguranik ima deset godina penzijskog staža. Izuzev kada se njegova dužina zanemaruje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, kao nadležnom predlagaču u dalju proceduru predali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, pojasnili su iz Fonda PIO.

Jedna od predloženih izmjena odnosi i na omogućavanje zasnivanja radnog odnosa korisnicima porodične penzije.

Tržištu nedostaje radne snage

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je da na broj penzionera koji ostaju na tržištu rada, osim nedostatka radne snage, utiče i stepen obrazovanja.

“Tržište rada suočava se sa promjenama koje obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo. Odnosno ne prati potrebe privrede, posebno kada je riječ o strukovnim i zanatskim zanimanjima”, naveo je Škrebić.

Ističe da na ovaj problem upozoravaju više od deceniju, ali da je obrazovni sistem spor u prilagođavanju promjenama koje se dešavaju u privredi.

“Dinamika kretanja na tržištu rada značajno je ubrzana. Naročito u posljednjih pet godina. Brzo se dešavaju promjene u opisima poslova. Pojavljuju se nove tehnologije i slično, a naš školski sistem na to nije dovoljno brzo odgovorio”, pojasnio je Škrebić.

Možda vas zanima i ovo:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Dodaje da su na tržištu rada i dalje veoma važna i neophodna tradicionalna, zanatska i stručna znanja. Problem je i štomladi nemaju dovoljno praktičnog rada i stručnog osposobljavanja. Ističe da poslodavci sve češće angažuju penzionere jer posjeduju iskustvo i znanje koje je teško nadomjestiti.

Govoreći o radu korisnika invalidskih penzija, kaže da se u praksi rijetko susreće s tim slučajevima. Ne vidi razlog za generalna ograničenja ako su ljudi sposobni za rad u određenim branšama.

Penzionera vozača manje nego što je bilo prije

S druge strane, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić ističe da se ne može reći da je veliki broj penzionera angažovan na tržištu rada, posebno kada je riječ o vozačima, u odnosu na raniji period.

“U posljednje vrijeme pojavio se određeni broj vozača na tržištu rada ali u principu je manje penzionera nego što je bilo prije”, naveo je Mijić koji je ujedno i direktor banjalučkog “Autoprevoza GS”.

Pojašnjava da se uglavnom radi o osobama koje su u penziju otišle prije navršenih 65 godina života.

“Oni su i dalje radno sposobni. Poslodavci, posebno u sektoru saobraćaja, prije angažovanja obavezno traže ljekarske preglede. Naročito kada je riječ o profesionalnim vozačima”, kazao je Mijić.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da bi povećanje penzija moglo iznositi 3,55 posto. On je rekao da će osim povećanja, penzioneri dobiti i jednokratnu pomoć.

Možda vas zanima i ovo:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

“Poslali smo zahtjev Vladi Srpske, i sad čekamo. Jednokratnu pomoć smo tražili za sve penzionere čija su primanja do iznosa prosječne penzije. Kolika će ta jednokratna pomoć biti, još ne znamo, ali mislim da neće biti ispod 100 KM. Sve zavisi od toga koliko u državnoj kasi ima para”, poručuje Trifunović, a prenosi Srpska info.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%. <<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj”, poručili su iz Vlade Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Dragi naši penzioneri i stariji sugrađani, pregledali smo najnovije ponude velikih trgovina. Kako bismo vam olakšali upoređivanje i kupovinu, donosimo vam jednostavan pregled akcijskih cijena podijeljenih po marketima.

MARKET AS

U Marketu As ove sedmice možete kupiti svježi mladi kupus za 0,85 KM po kilogramu, dok je pileći batak sa karabatkom snižen na 3,99 KM. Od svježeg mesa u ponudi su još i svinjska krmenadla za 8,95 KM, svinjska šnicla za 9,99 KM te juneća rebra za 18,45 KM, dok roštiljska kobasica košta 10,99 KM. Od ostalih artikala izdvajamo mljevenu kafu “Omcafe Premium” (500g) za 12,49 KM, čajnu kobasicu “Goranović” (300g) za 6,75 KM, sok “Voćne kapi” od jabuke (2 litra) za 2,25 KM, dvoslojne Paloma ubruse za 1,49 KM i aluminijumsku foliju za 1,19 KM.

KORT MARKETI

Kort marketi ovog vikenda nude odličnu cijenu za paradajz koji košta 2,95 KM po kilogramu, kao i za banane koje su najjeftinije na tržištu i koštaju svega 1,99 KM. Svježa svinjska krmenadla s kosti ovdje iznosi 7,90 KM, litar mlijeka “Naše domaće” je 1,29 KM, a veliko pakovanje jogurta “Moja Kravica” (1 kg) košta 2,20 KM. Pored toga, na akciji možete pronaći sir Edamer ili Gaudu za 9,95 KM po kilogramu, te Ledo Carsku mješavinu povrća (400g) za 2,55 KM.

TROPIC I MOJ MARKET

U trgovinama Tropic i mojMarket najveća pogodnost ovog vikenda je svježa svinjska plećka bez kosti koja košta izuzetno povoljnih 6,99 KM po kilogramu. Za ljubitelje salata, pakovani matovilac, rukola, miks salata i baby špinat koštaju 1,99 KM po pakovanju. Od napitaka i slatkiša na akciji se nalaze gazirani sok Fanta (2 litra) za 2,49 KM, kao i veliko pakovanje krem namaza Nutella (750g) koje je sniženo na 10,99 KM.

KONZUM I MERCATOR

U Konzumu i Mercatoru ljubitelji piletine mogu pronaći pileći batak sa karabatkom u rinfuzi po odličnoj cijeni od 3,95 KM za kilogram. Svježe banane kod njih koštaju 2,25 KM, dok je Mila maslac od 250g snižen na 4,50 KM. Za one koji se žele zasladiti, velika Milka čokolada (pakovanje od 250g ili 300g) nalazi se na velikom popustu i košta 5,95 KM.

Kratak savjet za kupovinu:

Meso: Najjeftiniju svinjetinu bez kosti nudi Tropic (6,99 KM), krmenadle su najpovoljnije u Kortu (7,90 KM), dok za piletinu najbolju cijenu drži Konzum (3,95 KM).

Povrće i voće: Za mladi kupus vrijedi otići u Market As (0,85 KM), a za paradajz (2,95 KM) i banane (1,99 KM) u Kort.

Želimo vam ugodan vikend i pametnu uštedu!

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će doći do povećanja penzija. Naglasio je i da mu je poznat procenat za koji će rasti te penzije.

“Prema dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima naše vlasti, penzije će od avgusta vanredno biti povećane 3,55%. Imamo Skupštinu udruženja 4. juna, kada se ćemo, vjerovatno, dobiti zvaničnu potvrdu iznosa, odnosno procenta povećanja penzija. U svakom slučaju, nadamo se da neće biti ispod pomenutog procenta. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim. Ipak, sve zavisi od toga koliko će para biti u državnoj kasi”, rekao je Trifunović.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%.<<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS “poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO nedavno su naglasili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.

“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%“, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

U Federaciji BiH penzije su od januara povećane za za 11,2%. Od 1. jula uslijediće novo povećanje u ovom entitetu, čime će ukupni rast u 2026. godini dostići 17%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Grupa zeničkih rudara, koji već mjesecima čekaju odlazak u penziju zbog neuplaćenih doprinosa, najavila je štrajk glađu koji bi trebao početi u ponedjeljak u 10 sati. Riječ je o rudarima koji su još prije godinu stekli uslove za penzionisanje, ali zbog neriješenih doprinosa iz prethodnih godina i dalje nemaju pravo na penziju niti bilo kakva primanja.

Iako je još u martu iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine saopšteno da su sredstva osigurana za 27 rudara, do danas taj problem nije riješen. Rudari su se početkom sedmice okupili i dali rok Vladi FBiH i resornom ministarstvu da im odgovore kada će sredstva postati operativna, ali, kako tvrde, odgovor nisu dobili, prenos N1.

“Kao da ne postojimo”

Jedan od rudara, Munib Bulut, kaže da je odluka o štrajku glađu posljedica potpunog ignorisanja njihovih zahtjeva.

“U ponedjeljak u deset sati počinjemo sa štrajkom glađu”, rekao je Bulut.

Govoreći o situaciji u kojoj se nalaze, istakao je da je sve postalo ponižavajuće i teško.

“Katastrofa. Žalosno. Taj muk iz Vlade Federacije takođe. Nadali smo se da će nam bar nešto reći, neku nadu dati, a oni ništa. Kao da ne postojimo, kao da nisu ni čuli ni vidjeli”, kazao je.

U knjižicama im piše “penzioner na čekanju”

Rudari su, nakon što su završili radni odnos i razdužili se u firmi, dobili status koji ih je dodatno pogodio.

“Kada smo išli ovjeriti knjižicu, udarili su pečat ‘penzioner na čekanju’”, ispričao je Bulut.

Mnogi među njima, kako kaže, žive bez ikakvih prihoda već 15, 16 ili čak 17 mjeseci.

“Ja, na primjer, godinu dana nemam nikakvog primanja”, rekao je.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri zeničkog rudnika protestovali pred upravom preduzeća

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode i trešnje postale luksuz za mnoge građanje (VIDEO)

Sezona jagoda i trešanja u punom je jeku.Iako je ponuda na prijedorskim tržnicama odlična, kupaca gotovo da i nema.

Kilogram jagoda košta osam, a trešanja čak dvanaest konvertibilnih maraka. Ono što je nekada bila uobičajena sezonska poslastica, danas je za velik broj Prijedorčana postalo nedostižan luksuz.

Zora Grbić, koja na prijedorskoj pijaci kao prodavačica radi već tri decenije, svakodnevno svjedoči maloj kupovnoj moći sugrađana. Kaže da u toku cijelog dana proda vrlo malo voća.

“Naš narod kupuje pola kile, kilu najviše. Slabo se kupuje. To je za nas skupo. To su uglavnom penzioneri, stariji ljudi koji to sebi ne mogu priuštiti. Ovi što imaju malo više para, oni kupuju po tržnim centrima”, kaže Zora.

Sličnu priču dijeli i Drago Topić, penzioner koji živi u Busnovima. Ističe da su visoke cijene ne samo voća nego i ostalih namirnica.

“Sve je skupo. Kila trešanja je deset maraka, a i grah košta deset maraka. Ja živim u Busnovima, kući imam trešanja i povrća. Ali za građane koji žive u gradu s malom penzijom, ovdje oni ne mogu sebi priuštiti voće”, navodi Topić.

Drago Topić, penzioner iz Prijedora

Potrošači tiho bojkotuju kupovinu

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana „DON”, upozorava da sve glasnijeg negodovanja od strane građana nema, jer ga je zamijenio “tihi bojkot” odnosno suzdržanost od kupovine, što se jasno vidi na prijedorskim tržnicama i u prodavnicama.

Murisa Maric Don Prijedor

“Negodovanje izražavamo time što ne kupujemo te proizvode i to je očigledno i na našim pijacama i u svim ostalim trgovačkim radnjama. Bobičasto i sezonsko voće ionako brzo gubi na kvalitetu i da svakodnevno sebacaju velike količine, pa visoka cijena nije opravdana. Prosječan kupac danas uzima svega 300 do 400 grama, koliko stane u jednu plastičnu zdjelicu, što za porodicu s djecom nije ni blizu dovoljno”, ističe Marićeva.

Ona je ukazala i na problem transparentnosti porijekla voća, navodeći da se na tržištu mnogo toga prodaje pod oznakom „domaće”, bez jasnog dokaza o tome. Pozvala je nadležne kontrolne organe da pojačaju nadzor i osiguraju da svaki proizvod bude jasno obilježen i da potrošači zaista znaju što kupuju.

“Ako se i prodaje domaće, neka to bude obilježeno, da su to neke plantaže, nebitno odakle iz naše zemlje, ali da se zna. Ili mi zaista plaćamo pod domaće sve ono što ipak uvozimo”, zaključila je Murisa Marić, a piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić razgovarao sa penzionerima u Banjaluci i Prijedoru

Mladen Milić, direktor Fonda PIO razgovarao je sa penzionerima u Prijedoru i Banjaluci.

On je nakon sastanka izjavio da je direktna komunikacija sa penzionerima najbolji način da se čuju njihovi problemi, prijedlozi i očekivanja.

Tema bile penzije i zdravstveno osiguranje

Tokom dvočasovnog otvorenog razgovora sa članovima Udruženja, tema su bili standard penzionera, usklađivanje penzija. Takođe, bilo je govora i o izmjenama propisa, zdravstvenom osiguranju, srazmjernim penzijama, cijenama lijekova, kao i rad udruženja penzionera.

”Razgovarali smo otvoreno o svim pitanjima koja su važna za penzionere – od usklađivanja penzija i izmjena propisa do zdravstvenog osiguranja, cijena lijekova i svakodnevnih problema sa kojima se suočava najstarija populacija”, izjavio je Milić.

On je naglasio da su tokom sastanka izneseni brojni konstruktivni prijedlozi. Iznesene su i inicijative koje mogu doprinijeti unapređenju položaja penzionera u Republici Srpskoj.

”Imali smo veoma kvalitetan i sadržajan razgovor, uz dobre i konstruktivne prijedloge, ali i obostrano zadovoljstvo ovakvim načinom komunikacije”, rekao je direktor Fonda PIO Republike Srpske nakon sastanka u Banjaluci.

”Važno je da penzioneri imaju priliku da postave pitanja, iznesu probleme i dobiju konkretne odgovore. Samo kroz otvoren dijalog možemo raditi na poboljšanju njihovog položaja i kvaliteta života”, zaključio je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na udaru: Najavljuje se moguće poskupljenje lijekova

Građane Bosne i Hercegovine već od juna mogla bi dočekati nova poskupljenja lijekova, nakon što su u zemljama regiona zabilježena povećanja cijena farmaceutskih proizvoda. Kako upozoravaju iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji direktno utječe i na formiranje maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova na domaćem tržištu.

Iz Agencije su ranije pojasnili da se cijene lijekova u BiH određuju na osnovu prosjeka cijena iz referentnih zemalja regiona, zbog čega svako povećanje u tim državama automatski otvara prostor za korekcije i u BiH.

“Kada u tim zemljama dolazi do povećanja cijena lijekova, dolazi do povećanja i maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH, i samim tim proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova”, naveli su iz Agencije.

Penzioneri u strahu

Dodali su da novi obračun maksimalnih veleprodajnih cijena stupa na snagu u junu. Nakon toga bi pojedini proizvođači mogli korigovati cjenovnike. Ova vijest posebno je zabrinula populaciju penzionera koji su ujedno i jedni od najvećih korisnika lijekova.

Prema riječima penzionera i bivšeg predsjednika Sindikata penzionera u Zenici Mustafe Trakića, penzioneri su u strahu.

“Glavna stvar je da će sve poskupjeti. Vidimo događanje u Iranu. Uz poskupljenje goriva ide sve ostalo. Još treba penzionerima da poskupe lijekovi, pa ide smanjenje životne dobi. Smrtnost penzionera je prije tri godine bila tri posto, sada je četiri posto. To je ogroman broj na 460.000 penzionera”, kazao je Trakić.

Kako kaže, za ovu stopu smrtnosti penzionera najveći krivac je inflacija i poskupljenja kako hrane, tako i lijekova.

“Ako nam sada još poskupe lijekove, nama preostaje da se vješamo, šta ćemo “, kazao je Trakić.

Problem nabavke

Osim mogućeg rasta cijena, farmaceutsko tržište suočeno je i s problemima u snabdijevanju lijekovima. Iz Agencije navode da su privremeni prekidi uglavnom posljedica poremećaja u proizvodnji i globalnim lancima nabavke.

“Privremeni prekidi dešavaju se zbog problema u samom proizvodnom procesu, izmjena u proizvodnji, problema u nabavci sirovina i pakovnog materijala, ali i zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja”, pojasnili su.

Ipak, ističu da nedostatak određenog lijeka ne znači nužno i nedostupnost terapije, jer za veliki broj lijekova postoje generičke alternative s istom aktivnom supstancom.

Šta će poskupjeti?

Stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogli osjetiti generički lijekovi, koji se koriste u liječenju najčešćih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i srčanih oboljenja. Ti lijekovi imaju malu profitnu maržu.

S druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolini. To povećava rizik razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, zbog čega smatraju da su dodatne mjere zaštite neophodne, piše Avaz.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Podijeli tekst sa drugima na:

Koje su odlike najboljih penzionih sistema na svijetu?

Prema rangiranju konsultantske kuće Mercer, najbolji penzioni sistemi na svijetu prošle godine bili su holandski, islandski i danski.

Zašto je Holandija na prvom mjestu?

Holandski penzioni sistem važi za jedan od najstabilnijih i najbolje organizovanih na planeti. Zasniva se na tri stuba koje čine država, poslodavac i privatna štednja.

Naime, svi koji žive ili rade u Holandiji automatski stiču pravo na državnu penziju koja se finansira iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Drugi stub ovog sistema je penzija koja se dobija preko poslodavca pošto veliki broj zaposlenih u toj zemlji ima obavezni ili kolektivni penzioni fond preko firme. Ako to nemaju onda obično sami zaposleni ili njihov poslodavac dodatno uplaćuju u penzioni fond.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Holandija ima veoma velike penzione fondove koji upravljaju stotinama milijardi eura. Treći stub su privatna štednja ili ulaganja, koje koriste oni sa „rupama“ u radnom stažu, samozaposleni ili osobe koje žele da imaju veće penzije.

Iz tog razloga su holandske penzije među najvišima u svijetu u odnosu na plate. OECD procjenjuje da one iznose od 90 do 96% prosječne zarade.

Sličan model i na Islandu

I islandski penzioni sistem se bazira na pomenuta tri stuba, s tim što je tamo državna penzija obično mala, odnosno socijalna, ali je uplaćivanje u velike i moćne penzione fondove obavezno.

Doprinosi koji se uplaćuju tim penzionim fondovima nijesu zanemarljivi – njima ide oko 15,5% od plate, s tim što radnik plaća oko 4%, a poslodavac oko 11,5%. Fondovi zatim ulažu taj novac, zarađuju i od toga isplaćuju penzije.

Naravno, postoji opasnost i da neće uvijek na svakom ulaganju zaraditi i zato je važno da diverzifikuju investicije. Osim ova dva stuba, Island ima i dobrovoljnu privatnu štednju za koju nudi poreske olakšice. Zato dobar dio Islanđana i na ovaj način obezbjeđuje svoju penziju.

Međutim, islandske penzije su ipak manje od holandskih i prema OECD-u se kreću između 75 i 90% od onoga što su radnici prethodno zarađivali.

Ovo nije trulo u državi Danskoj

Danski penzioni model se takođe zasniva na više stubova. Kako piše Kamatica, prvi stub čini osnovna državna penzija uz obavezne doprinose koji se uplaćuju u državni fond, koji potom uplaćena sredstva investira na tržištu kapitala.

Drugi stub predstavlja korporativna penzija koju uplaćuje oko dvije trećine zaposlenih. Ona se uplaćuje preko firme takođe velikim penzionim fondovima koji dalje obrću taj novac. Doprinosi su podijeljeni između poslodavca i radnika i često se kreću od 12 do 18% zarade.

Ovaj model je u sadašnjem obliku razvijen tokom 1980-ih godina, u periodu ekonomske krize, inflacije i budžetskih problema.

Visina penzije u Danskoj kreće se između 75 i 85% prethodne neto plate za prosječnog radnika, piše Bankar.me

 

Podijeli tekst sa drugima na: