Klimatske promjene više nisu upozorenje za budućnost nego realnost koja već utiče na proizvodnju hrane širom svijeta
Duži toplotni talasi, suše, poplave i promjene u obrascima padavina smanjuju prinose, povećavaju rizik od bolesti biljaka i životinja te utiču na cijene hrane. Na to upozorava profesor Džejms Vilan (James Whelan), jedan od najcitiranijih svjetskih naučnika u oblasti biljne biologije, koji ovih dana boravi u Sarajevu.
U razgovoru za N1 govorio je o tome kako klimatske promjene utiču na proizvodnju hrane, šta bi to moglo značiti za Bosnu i Hercegovinu i region te zašto su ulaganja u poljoprivredu i nauku ključna za budućnost.
Vilan ističe da među najveće probleme ne spadaju samo klimatske promjene, već i nedostatak ozbiljne javne rasprave o njihovim posljedicama.
“Klimatske promjene postoje, one se dešavaju i to je činjenica. Međutim, neki ljudi napadaju naučnike koji su posvetili svoj život proučavanju tog problema. Ta tema ne dobija pažnju koju bi trebala kako bi se ublažile posljedice. Riječ je o međunarodnom problemu i potrebni su globalni napori”, kaže Vilan.
Prinosi će opadati, a rizik od nestašica rasti
Govoreći o uticaju klimatskih promjena na poljoprivredu, upozorava da biljke imaju određene mehanizme odbrane, ali da postoje granice njihove otpornosti.
“Problem s klimatskim promjenama jeste to što će prinosi opadati, što će dovesti do nestašice hrane, a samim tim i do nemira u društvu i sukoba”, upozorava Vilan.
Dodaje da su mnogi naučnici uvjereni da smo već vrlo blizu kritične tačke.
“Postoji osnovni zakon prirode koji kaže da, ako je suviše vruće i ako nema vode, ne možemo imati prinose”, ističe Vilan.
Kao primjer navodi Pakistan, gdje su katastrofalne poplave dovele do velikih gubitaka hrane i problema za milione ljudi.
Niko neće biti pošteđen posljedica
Prema njegovim riječima, nijedan dio svijeta neće ostati imun na posljedice klimatskih promjena.
“Svako područje je pogođeno na drugačiji način. Negdje će biti više kiše, negdje manje, ali mislim da niko neće biti imun na to”, kaže Vilan.
Iako nije želio posebno da izdvaja Bosnu i Hercegovinu, ističe da će promjene vremenskih obrazaca uticati na gotovo sve poljoprivredne kulture.
Klimatske promjene mijenjaju i bolesti
Osim što utiču na prinose, klimatske promjene mijenjaju i širenje bolesti.
“Nije riječ samo o usjevima. Klimatske promjene mijenjaju profil bolesti. Neke bolesti koje prije nisu postojale mogu se pojaviti, a patogeni preživljavaju na područjima gdje ranije nisu mogli opstati”, upozorava Vilan.
Dodaje da to predstavlja problem ne samo za biljke nego i za životinje i ljude.
Hoće li se mijenjati ono što jedemo?
Profesor Vilan smatra da će klimatske promjene imati veliki uticaj i na prehrambene navike stanovništva.
“U budućnosti bi moglo biti teško održati visok nivo proizvodnje mesa, jer je za ishranu životinja potrebno mnogo hrane. Ako ste na potpuno vegetarijanskoj ishrani, možete nahraniti sedam puta više ljudi nego kada se hrane mesom”, navodi Vilan.
Upozorava da će sve veći pritisak na proizvodnju hrane uticati i na kulturu ishrane te način života ljudi.
Hrana bi mogla biti skuplja
Govoreći o rastu cijena hrane, Vilan navodi da su klimatske promjene jedan od razloga zbog kojih dolazi do nestašica određenih proizvoda.
“Nestašice hrane i cijene hrane mogu dovesti do raširenih sukoba ako ne djelujemo preventivno”, kaže Vilan.
Možda vas interesuje i ovo:
Podsjeća da su pojedine zemlje već ograničavale izvoz ključnih prehrambenih proizvoda nakon velikih klimatskih poremećaja, što je dodatno povećavalo pritisak na globalno tržište.
Hrana će imati manje nutritivne vrijednosti
Jedna od manje poznatih posljedica klimatskih promjena, prema njegovim riječima, jeste promjena kvaliteta hrane.
“Biljke se brane od stresa i zbog toga nemaju isti ukus. Hrana će imati manje nutrijenata, a ni ukus neće biti tako dobar”, upozorava Vilan.
Dodaje da bi takve promjene mogle uticati i na kvalitet pšenice, hljeba, tjestenine i drugih proizvoda koji zavise od specifičnih osobina biljaka.
Poljoprivrednici su na prvoj liniji
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Vilan naglašava da poljoprivrednici moraju dobiti snažniju podršku društva i institucija.
“Farmeri su najbolji čuvari zemlje i nalaze se na prvoj liniji ove borbe. Potrebna im je pomoć cijelog društva, kako vlade tako i građana”, ističe Vilan.
Smatra da subvencije ne bi trebale biti samo pomoć za preživljavanje, nego ulaganje u dugoročnu sigurnost proizvodnje hrane.
“Moramo zaštititi farmere. Moramo im pomoći da uzgajaju proizvode koji su važni za budućnost i da sačuvamo znanje i vještine potrebne za proizvodnju hrane”, poručuje Vilan.
Ulaganje u ljude i nauku
Govoreći o svom boravku u Bosni i Hercegovini i saradnji s domaćim istraživačima, Vilan ističe da zemlja ima kvalitetne i talentovane naučnike.
“U Bosni su ljudi vrlo bistri i nivo obrazovanja je vrlo dobar. Problem je što često nemaju dovoljno sredstava za istraživanja na nivou koji bi bio međunarodno prepoznat”, kaže Vilan.
Na kraju poručuje da je najvažnije ulagati u ljude.
“Najbolje ulaganje koje jedna vlada može napraviti jeste ulaganje u ljude, jer je to kapital koji se prenosi na buduće generacije. Jer, dok je bitno finansirati projekte, jednako je bitno finansirati ljude i znanje”, zaključuje Vilan.
