Ima 100 godina, a trči, vozi auto, pčelari i čita bez naočala

Dok mnogi u poznim godinama vode bitku sa zdravljem, Slavko Pantić iz Usoraca kod Oštre Luke juče je na skroman način obilježio nevjerovatan jubilej – 100. rođendan.

Ovaj vitalni starac, rođen 7. maja 1926. godine, i dalje vozi automobil, svakodnevno trči, bavi se pčelarstvom i bez naočala čita i piše.

Pravu proslavu, kaže, porodica tek sprema.

“Djeca su odlučila da se svi okupe za desetak dana pa ćemo onda obilježiti kako dolikuje jednom stogodišnjaku”, priča Slavko kroz osmijeh.

Njegova životna priča djeluje gotovo nestvarno. Rođen je u hercegovačkom selu Prigrađani, nedaleko od Mostara, a životni put ga je preko Ljubuškog i Sanskog Mosta doveo u Oštru Luku, gdje se 1969. godine nastanio u Usorcima.

“Bio sam lugar u Ljubuškom, ali je tamo u jednom periodu bilo viška lugara pa sam 1960. prebačen u Sanski Most. U Oštru Luku sam došao 1969. godine a penzionisan sam davne 1990.”, prisjeća se Slavko.

Sa prvom suprugom Marom, koja je preminula 1995. godine, dobio je troje djece, dva sina i kćerku, a danas ima sedmoro unučadi i čak 13 praunučadi.

Iako je zakoračio u drugi vijek života, ljekara gotovo da i ne posjećuje.

“Nikad nisam pio alkohol. Probao jednom i vidio da mi ne godi. Nikad nisam zapalio cigaretu. Čovjek mora paziti šta jede i pije i mora se kretati. Većina sama sebi skrati život”. govori Slavko jednostavno, kao da otkriva najveću životnu tajnu.

A kretanja mu, očigledno, ne manjka.

“Svaki dan lagano trčim kilometar do dva. Ne volim da sjedim. Uvijek nešto radim i to me održava”, kaže ovaj vitalni Hercegovac za “InfoPrijedor”.

Posebnu ljubav cijeli život gaji prema pčelarstvu.

Nekad imao 40 društava, danas samo tri košnice

“Otac je pčelario pa sam i ja zavolio pčele. Nekad sam imao 40 društava i znao proizvesti tonu meda u sezoni. Sad imam samo tri društva, ali ne odustajem”, priča Slavko.

Stogodišnjak posebnu ljubav gaji prema pčelama

Da godine za njega očigledno predstavljaju samo broj potvrđuje i činjenica da je ove godine u Banjaluci učestvovao na sajmu inovacija INOST sa svojim patentom “dupla ladica u košnici”, gdje je proglašen i za najstarijeg inovatora i pčelara.

Ni tu nije kraj njegovim nevjerovatnim aktivnostima

Vikluje motore i u stotoj

Slavko i danas vikluje elektromotore za brusilice i bušilice, a tvrdi da najtanju žicu vidi bez ikakvih problema i bez naočara.

Vikluje motore i u stotoj godini

 

“Vozim bez naočara i nikad brzo, između 60 i 80 na sat. Za 60 godina vožnje nisam imao ni najmanje ‘kvrcanje’. Auto u mojim godinama nije luksuz nego potreba”, kaže Slavko.

Ide i na produženje vozačke dozvole.

“Tražiću da mi vozačku produže na pet godina”

Stogodišnjak vozi automobil

 

“Sve testove prođem bez problema. Doktori se čude što vozim bez naočala. Sad ću ih zamoliti da mi vozačku ne produže samo na dvije godine. To brzo prođe. Neka bude pet ili bar tri”, govori kroz smijeh.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Ipak, iza njegove vitalnosti krije se i jedna tiha životna rana. Smrt prve supruge teško je podnio.

“Samoća je gora od tamnice. Bio sam sam jedno vrijeme i to mi je bio najteži period života”, priznaje Slavko.

A onda je 1996. godine upoznao Miru, danas njegovu najveću podršku i saputnika kroz starost.

“Najvažnije je imati dobrog druga pored sebe. Kad čovjek ostari, to je pravo bogatstvo. Ne znam šta bih bez nje”, kaže Slavko gledajući Miru, koja je od njega mlađa 13 godina.

Mira se samo smješka.

“Lijepo se slažemo. Stari smo i moramo se lijepo dogovarati i slagati”, kaže ona.

I dok mnogi sa nevjericom slušaju njegovu priču, Slavko Pantić u stotoj godini života i dalje prkosi vremenu – mirno, skromno i sa osmijehom čovjeka koji očigledno zna kako se živi dugo i kvalitetno.

Podijeli tekst sa drugima na:

SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

SMS prevare u BiH su u posljednje vrijeme sve učestalije, a iako se konstantno radi na njihovom suzbijanju, prevaranti uvijek pronalaze nove načine da se domognu vaših bankovnih kartica i novca.

Najčešća vrsta SMS prevara odnosi se na navodne pošiljke koje treba preuzeti od određenih kurirskih službi.

Neke od posljednjih poruka koje smo primijetili se odnose na DHL kurirsku službu, a ranije su bile prisutne i one u kojima se pominje EuroExpress pošta. Međutim, prevaranti koriste postojeće kurirske službe kako bi zavarali primaoca.

Možda vas zanima i ovo:

Klik kao opasnost, posebno ugrožena starija populacija

Poruke uglavnom govore o tome da imate pošiljku koja vam zbog određenih problema navodno ne može biti isporučena. Po pravilu, u poruci bude poslat i link. Taj link u suštini imitira službene stranice kurirskih službi. Međutim, zapravo je riječ o phishing stranicama uz pomoć kojih vam prevaranti ukradu podatke ukoliko ih unesete.

Zbog toga je vrlo važno da ne otvarate linkove iz takvih poruka. I nikada ne unosite svoje podatke, pogotovo ukoliko Vam traže CVC broj ili slične podatke s bankovne kartice. Takođe obratite pažnju na čudne znakove u poruci, greške ili “kompjuterski” AI jezik. Ovakve poruke često stižu sa brojeva iz inostranstva.

SMS prevara

IDDEEA upozorila na lažne saobraćajne kazne

Nedavno je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) upozorila na prevare u kojima se zloupotrebljava ime te institucije.

Građanima stižu poruke u kojima se tvrdi da imaju saobraćajnu kaznu. Zatim ih se poziva da, kako bi izbjegli pravne posljedice, unesu lične podatke na lažnoj stranici IDDEEA koju su kreirali prevaranti.

Ovakve prevare s phishing stranicama su često povezane i s različitim nagradnim igrama. <<<<Opširnije

iddeea prevara sms

Lažne poruke prijatelja i hitne pozajmice

SMS prevara koja je zavarala veliki broj ljudi odnosila se na lažne poruke, koje su navodno stigle od vaših prijatelja koji traže hitne pozajmice.

Najveći problem kod ovih prevara jeste što su uvjerljive. Sve izgleda kao da vam je poruka stigla od nekoga koga poznajete, a zapravo je riječ o prevari.

U slučaju da dobijete takvu poruku od prijatelja, u kojoj vam traži da mu hitno uplatite novac, pozovite prijatelja i provjerite da li je on poslao poruku, piše Klix.

Podijeli tekst sa drugima na:

U aprilu u Srpskoj 294.541 penzionera, 732 više nego u martu

Penziju za april primiće 294.541 korisnika prava u Republici Srpskoj. Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske na dan 30. aprila 2026. godine bilo je 732 penzionera više nego mjesec ranije

Za isplatu penzije za april potrebno je 177,95 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu za isplatu je obezbijeđeno 180,09 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 697,36 KM i čini 42,42% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj, navodi se u dokumentu Fonda PIO.

Možda vas interesuje i ovo:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za april iznosi 1.051,94 KM, što čini 63,99% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za april u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u aprilu 2026. godine iznosio je 153,37 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za april čine starosne penzije sa 64,69%, porodične sa 23,56%, invalidske sa 11,70% i ostala prava sa 0,05%.

Broj osiguranika u aprilu iznosi 336.479, dok stopa zavisnosti — omjer broja osiguranika i broja penzija — iznosi 1,14.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bijeljinski penzioneri obavili preventivne preglede

Na inicijativu Fonda PIO Republike Srpske, a u saradnji sa Gradskim udruženjem penzionera Bijeljina i Domom zdravlja Bijeljina organizovani su besplatni preventivni pregledi za članove Udruženja.

“U saradnji sa Fondom PIO i Udruženjem penzionera Republike Srpske i gradskim Udruženjem penzionera Bijeljina nastavljamo sa preventivnim pregledima. Odziv je izvanredan”, rekao je Đuro Stanojlović, predsjednik Udruženja penzionera Bijeljina.

Danijela Đukin, direktor Doma zdravlja Bijeljina kaže da se svakog mjeseca pred kraj, organizuju preventivni pregledi. Ti pregledi podrazumijevaju laboratorijske nalaze, zatim ultrazvuk, mjerenje šećera, pritiska.

“Našim najstarijim stanovnicima najviše znači topla riječ i slušanje. Ovdje imamo više vremena da nam oni kažu svoje zdravstvene probleme sa kojima se godinama suočavaju”, kazala je Đukina.

 

I sami penzioneri kažu da su preventivni prelgedi u prostorijama Udruženja i više nego dobri kako ne bi hodali po Domu zdravlja.

“Došla sam zbog ultrazvuka abdomena jer mi treba taj nalaz s obzirom da imam zakazano kod drugog doktora. Ovo mi puno znači, ne moram čekati na red”, rekla je jedna od penzionerki.

Spasoje Todorović, penzioner, kaže da je prezadovoljan i da nije mogao vjerovati da će sve tako brzo ići.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Isplata aprilske penzije za penzionere Republike Srpske počeće sutra, 8. maja, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Za isplatu penzija obezbijeđeno je 180 miliona KM.

“Vlada Republike Srpske će u predstojećem periodu, u procesu izrade Rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarije populacije, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti”, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Budžetom Republike Srpske je u 2026. godini za penzije namijenjeno ukupno 2.162.600.000 KM. To je za 196,6 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Rebalansom budžeta koji je u izradi planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji penzioneri ne treba da plaćaju zdravstveno osiguranje (SPISAK)

Od 1. maja srazmjerni penzioneri, odnosno oni koji su penziju zaradili i u inostranstvu moraju plaćati doprionse za zdravstvo od 10,2 posto. Međutim to se ne odnosi na penzionere koji su radni vijek proveli u nekoj od država sa kojima BiH i Republika Srpska imaju potpisan sporazum.

Te države su:

  • Srbija
  • Crna Gora
  • Hrvatska
  • Makedonija
  • Slovenija
  • Mađarska
  • Turska
  • Holandija
  • Austrija
  • Njemačka
  • Italija
  • Belgija
  • Luksemburg
  • Velika Britanija
  • Češka
  • Slovačka

“Prije dolaska u RS bi u svojim zemljama trebalo da izvade neophodne obrasce, na osnovu kojih će im se u RS izdati bolesnički list. O neophodnoj proceduri prije dolaska u RS bi trebalo da se detaljnije informišu u zemljama iz kojih dolaze. Usluge zdravstvene zaštite mogu da koriste u zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS, a obim prava je naveden na bolesničkom listu”, rekli su ranije u Fondu zdravstvenog osiguranja.

Osiguranici Austrije i Slovenije koji imaju Evropsku karticu zdravstvenog osiguranja mogu da je koriste i za vrijeme privremenog boravka u Republici Srpskoj, odnosno BiH. To znači da nije potrebno da austrijski i slovenački osiguranici prije dolaska u RS, BiH vade obrasce A/BIH 3, odnosno SI/BIH 3, kao što je to bio slučaj ranije.

Naime, FZO RS austrijskim i slovenačkim osiguranicima za vrijeme privremenog boravka u  Srpskoj, radi korišćenja zdravstvene zaštite, izdaje bolesnički list. On se izdaje na osnovu Evropske kartice zdravstvenog osiguranja (EHIC) ili potvrde koja privremeno zamjenjuje EHIC – PRC.

Dakle, obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,2 odsto imaju isključivo osobe koje:

  • Primaju penziju iz drugih država (koje imaju sporazum o socijalnom osiguranju sa BiH) u kojima su provele većinski radni vijek, a imaju prebivalište u Srpskoj.
  • Primaju penzije iz država sa kojima BiH nema zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, a u tim državama su takođe provela većinski radni vijek i imaju prebivalište u  Srpskoj.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Ukupna potraživanja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske po osnovu doprinosa smanjena su sa 446,25 miliona KM koliko su iznosila krajem 2024. godine na 339,56 miliona KM na dan 31. decembra 2025. godine, što predstavlja smanjenje od više od 106 miliona KM ili oko 24 odsto.

Apsolutno najveći doprinos ovom padu dao je javni sektor. Posebno javne zdravstvene ustanove, čiji je dug drastično smanjen. Sa 136 miliona KM na svega 31,7 miliona KM, što je smanjenje od gotovo 105 miliona KM u jednoj godini. Ukupan dug javnog sektora pao je sa 173,7 na 71 milion KM, dok je dug privatnog sektora ostao gotovo nepromijenjen – sa 272,5 na 268,6 miliona KM.

Podsjećanja radi, u prethodnom peridu Vlada je izmirila dug za brojne zdravstvene ustanove. <<< Opširnije

Posebno je zanimljiv podatak o reprogram obavezama, koji je u dokumentu Fonda naveden kao iznos od 203,69 miliona KM krajem 2024, a koji je do kraja 2025. spao na 76,2 miliona KM. To sugeriše da su mnogi dužnici izmirili ili značajno smanjili dugove koji su bili predmet reprogramiranja.

U dokumentu Fonda PIO koji je u posjedu Penzionerskog centra se navodi da su potraživanja na dan 31.12.2025. godine iznosila 339,5 miliona KM. Od toga iznosa na kamate se odnosi 84,1 milion KM, a 255,4 miliona na osnovni dug.

Dokument pokazuje i rast naplate doprinosa. U 2025. godini evidentirano je 1,74 milijarde KM uplaćenih doprinosa. U poređenju sa  1,54 milijarde KM godinu ranije, to je značajno više. Razlog tome je rast minimalne i prosječne plate. U 2024. godini prosječna uplata doprinosa bila je na platu od 1.368 KM, a u 2025. godini 1.479 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Da li je tačno da se u Federaciji stimulišu osobe koje i nakon 65. godine, iako su stekli uslove za penziju, nastavljaju raditi? Da li se kažnjavaju oni koji odu ranije u penziju i to trajno?

Ovo su pitanja koja penzioneri vrlo često postavljaju. Pitaju se i da li je zakon prilagođen političarima koji ništa ne rade, a imaju visoke plate. Navode da njima nije ni u interesu da odu u penziju ni sa 70 godina. Istovremeno navode da se kažnjavaju ljudi koji su istrošeni koji žele u penziju sa  57 ili 58 godina.

To su najčešća pitanja koje građani Federacije postavljaju Federalnom zavodu za PIO.

“Osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu penziju, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju koje je proveo u osiguranju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666 posto, odnosno za dva posto na godišnjem nivou. Primjera radi, ukoliko osiguranik ostvari pravo na starosnu penziju s navršenih 65 godina i pet mjeseci života, ostvareni iznos penzije uvećava se za 0,833333 posto” – objašnjavaju u Zavodu PIO FBiH.

Možda vas zanima i ovo:

Ovo su uslovi za prijevremenu penziju u BiH

Što se tiče umanjenja penzije, ona se umanjuje osiguranicima koji ostvare pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce. To se radi na način da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije na godišnjem nivou smanjuje za četiri posto.

Recimo, ukoliko osiguranik žena ostvari pravo na izuzetnu prijevremenu penziju za žene s navršene 63 godine, ostvarena penzija umanjuje se trajno za osam posto, piše Faktor.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Direktor Fonda PIO o inostranim penzionerima i punomoći

Direktor Fonda PIO Republike Srpske, Mladen Milić, ukazao je na važne novine i aktivnosti koje se tiču penzionera od 1. maja ove godine.

Stroža kontrola isplate putem punomoći

Zbog otkrivenih zloupotreba u predmetima gde su punomoći bile stare i po 20 godina, Fond je uveo strože kontrole.

Milić kaže da je od 2.300 korisnika koji penziju primaju putem punomoći, njih 179 privremeno isključeno. kako je rekao, tako će biti sve dok ne regulišu svoj status.

“Uvedena je dvostruka kontrola putem sistema Ministarstva uprave i lokalne samouprave, čime se omogućava da Fond odmah sazna informaciju o smrti korisnika prava”, rekao je Milić za ATV. 

Izmjene u zdravstvenom osiguranju

Od 1. maja primenjuju se izmene Zakona o doprinosima koje pogađaju penzionere sa inostranim stažom koji žive u Srpskoj.

“Korisnici koji su većinu staža ostvarili u inostranstvu (npr. Nemačka, Švajcarska), a žive u RS, sada su obavezni plaćati punu stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje od 10,2%”, rekao je Milić.

On je apelovao na ove penzionere da se jave u poslovnice Fonda zdravstvenog osiguranja ili Poresku upravu sa dokazom o visini inostrane penzije.

Rekordan broj penzionera u banjama

Vlada Republike Srpske ove godine finansira banjsku rehabilitaciju za rekordan broj korisnika.

“Zahvaljujući povećanim sredstvima, ove godine će u banje otići oko 6.000 penzionera. To je za 45% više nego lane. Prednost pri izboru imaju korisnici sa lošijim zdravstvenim stanjem i nižim primanjima”, rekao je Milić.

Brža potvrda staža iz inostranstva

Milić je pozvao građane koji su radili u državama bivše Jugoslavije da se blagovremeno jave radi potvrde staža. Iako se ranije na ove dokumente čekalo godinama, period je sada sveden na mjesece. Mada Fond PIO teži da se, po principu reciprociteta, taj rok skrati na 30 dana.

Problem prevara u penzijskim sistemima biće i glavna tema predstojećeg susreta direktora fondova regiona koji se održava u junu u Mariboru.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Neophodna analiza Zakona o PIO i unapređenje sistema

Potrebna je analiza Zakona o PIO Srpske kako bi se izvršile određene izmjene i dopune s ciljem unapređenja ove oblasti.

Ovo je istaknuto na okruglom stolu u Banjaluci koji je organizovao Savjet za razvoj Srpske.

Na okruglom stolu pod nazivom “Stanje u oblasti penzijskog sistema i prijedlozi mjera za njegovo unapređenje” analizirano je stanje u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Bilo je govora i o izazovima koji će uslijediti i koji će u budućnosti uticati na ovu oblast.

Neka od pitanja o kojima je bilo riječi su:

  • uređenje najniže penzije,
  • način utvrđivanja iznosa penzije,
  • starosna dob za odlazak u penziju,
  • uplata doprinosa iz kojih se finansira sistem penzijskog i invalidskog osiguranja

Zaključeno je da su preduslovi za unapređenje stanja u oblasti penzijskog sistema jačanje svijesti radnika o značaju penzije, kao i da radnik u svakom trenutku zna kolika mu je penzija, navodi se u saopštenju.

Na okruglom stolu učestvovali su predstavnici republičkih institucija, socijalnih partnera i drugi zainteresovani.

Podijeli tekst sa drugima na: