Penzioneri Srpske i Srbije družili se u Istočnoj Ilidži

Udruženje penzionera opštine Istočna Ilidža organizovalo je  tradicionalno druženje penzionera Republike Srpske i Srbije.

Kako navodi predsjednik Udruženja penzionera Istočna Ilidža Radenko Šehovac ovo druženje je okupilo 293 penzionera iz različitih krajeva Srpske i Srbije.

Naglasio je da druženje nije samo prilika za razgovor i zajedničko provođenje vremena već  i način da se njeguje prijateljstvo i razmjenjuju iskustva.

Šehovac se posebno zahvalio Opštini Istočna Ilidža, jer kako je naveo, rukovodstvo i zaposleni uvijek podržavaju sve aktivnosti Udruženje penzionera.

“Penzioneri predstavljaju važan stub našeg društva i neizostavan su dio svake zajednice, pa tako i opštine Istočna Ilidža”, rekao je on.

Iz Opštine Istočna Ilidža navode da su penzioneri svojim dugogodišnjim radom, iskustvom i zalaganjem dali nemjerljiv doprinos razvoju opštine. Njihova mudrost i životno iskustvo danas su dragocjeni za sve generacije.

“Upravo zbog toga Opština Istočna Ilidža sa velikim poštovanjem podržava rad Udruženja penzionera. Podržava i aktivnosti koje okupljaju naše najstarije sugrađane”, rekli su iz Opštine.

Kako dodaju, penzioneri zaslužuju pažnju, poštovanje i zahvalnost, jer su svojim trudom gradili temelje društva u kojem danas živimo.

Opština će i u budućnosti nastaviti da bude oslonac penzionerima. Njegovaće međugeneracijsku solidarnost i stvarati ambijent u kojem će se svaki penzioner osjećati cijenjeno, sigurno i uključeno u život zajednice.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Zabrinjavajuća karta: Koji narodi najbrže stare u Evropi?

Evropa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu.

Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela.

Polovina stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovina starija.

Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.

Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada grupi evropskih zemalja s izrazito starom populacijom.

Starije od Hrvatske trenutno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.

Stanovništvo Evrope stve starije

S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih evropskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene širom kontinenta.

Eurostat navodi da je medijalna starost u Evropskoj uniji u posljednoj deceniji porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje stvara probleme

Demografsko starenje već sada utieče na tržište rada, penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Evrope.

Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.

Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina. Bosna i Hercegovina nije uvrštena na ovu mapu.

Iako je Evropa uopšte među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su velike.

Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.

Prema procjenama Evrostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim decenijama. Medijalna starost u Evropskoj uniji do kraja vijeka mogla bi preći 50 godina.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Srpske ograničila marže na lijekove i osnovne namirnice

Vlada Republike Srpske, donijela je odluku o određivanju marže za određene životne namirnice. Tu su i hrana za dojenčad i bebe i za sredstva za higijenu, kao i za lijekove.

Odlukom se propisuje maksimalna marža određenih proizvoda od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji.

Ovom odlukom određena je maksimalna marža za pšenično brašno za sva pakovanja. Takođe, marža je ograničena i na hljeb od pšeničnog brašna, te so za ljudsku ishranu pakovanje od 0,5 do 1,6 kilogram. Ograničenje se odnosi i na svinjsku i biljnu mast, suncokretovo ulje pakovanje od 0,9 do 5,5 po litru- Pasterizovano i sterilizovano mlijeko i jogut pakovanja do 1,6 litara takođe su pod ograničenjem.

Koji proizvodi su obuhvaćeni novom odlukom

Marža je određena i za šećer kristal pakovanje od pola do pet i po kilograma. Zatim na hranu za dojenčad i hranu za bebe. To isključivo za zamjenu za majčino mlijeko te pelene za djecu i za odrasle. Ograničena je marža i na tečni deterdžent za suđe pakovanje do jedan litar. Dok je za deterdžent za pranje veša u prahu marža ograničena na pakovanje do tri kilograma.

Posebne marže za lijekove i sredstva za higijenu

Odlukom se propisuje i marža na lijekove, i to maksimalna marža od osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji.

Odluka važi do kraja 2026. godine

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 31. decembra 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Laktaša sumnja u diskriminaciju kod odlaska u banje

Udruženje penzionera Laktaši nedavno je pozvalo najstarije sugrađane da se prijave za banjsko liječenje u trajanju od 10 dana. Cijena koju će platiti je samo 200 KM.

Ali, jedan detalj u tom oglasu je izazvao pravu buru i mogao bi čak završiti na sudu.

Kako se navodi, penzionerima je banjanje po izuzetno povoljnim uslovima obezbijedio grad Laktaši, novcem iz budžeta.

“Penzioner plaća 200 KM na recepciji Banje, ostali iznos plaća grad Laktaši”, navodi se u oglasu.

Ali, pravo na banjsko liječenje pod ovim uslovima imaju samo “članovi Udruženja penzionera grada Laktaši”.

Penzioner Momčilo Dobrijević tvrdi da je to otvorena diskriminacija, prema penzionerima koji nisu članovi Udruženja.

“Poštovani penzioneri grada Laktaši, vam se obraćam. Vi, penzioneri koji niste članovi Udruženja, zapitajmo se da li je ovo čista diskriminacija i ponižavanje. Hvala

Gradskoj upravi na izdvojenom novcu za penzionere, ali pitam vas: da li PDV plaćaju samo članovi Udruženja”,  objavio je Dobrijević na svom Fejbuk profilu.

Budžetski novac je novac svih građana

On je podsjetio da je budžetski novac, novac svih građana Laktaša, jer svi plaćaju poreze, pa niko nema pravo da jednim penzionerima obezbjeđuje banju o trošku budžeta, a drugima to uskraćuje.

“Kako objasniti diskriminaciju prema 2.000 penzionera koji nisu članovi Udruženja”, pita se Dobrijević.

On je za Srpskainfo rekao da razmišlja čak i o tome da podnese tužbu protiv Grada Laktaši.

“Diskriminacija je zakonom zabranjena”, kaže Dobrijević i dodaje da u banju, o trošku budžeta, već godinama idu jedni te isti, povlašteni penzioneri.

On je ranije za  rekao da sumnja da je 25 mjesta u banji, koje je laktaškim penzionerima 2022. platila Vlada RS, podijeljeno “preko veze, a možda i uz davanje mita”.

Podijeli tekst sa drugima na:

“Učitelji” obilježavaju 54 godine mature i pozivaju kolege na druženje

Na mjestu gdje se danas nalazi Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci nekada je radila Učiteljska škola. Posljednja generacija maturanata tu je ispraćena davne 1972. godine.

Nakon 54 godine, oni se ponovo okupljaju da obnove uspomene za koje, kako kažu, nisu izblijedile.

Bivši maturanti Simo Tošić i Јelena Blagojević kažu u razgovoru za  Јutarnji program RTRS-a, da iako su prošle 54 godine od njihovog rastanka, sjećanja na profesore, drugarstvo i školske dane nisu izblijedila.

Mnogi od njih nisu se vidjeli više od 50 godina, te uzbuđenje ne kriju.

Kažu, ovo je prilika da se prisjećaju anegdota i vremena koje su proveli u školskim klupama.

Možda vas interesuje i ovo:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Tošić, učenik posljednje generacije Učiteljske škole ističući da bi tu školu ponovo trebalo uvesti u obrazovni sistem.

“Učiteljska škola je formirana 1931. godine i ugašena 1972. godine. Pozivam sve one koji su završili i išli u Učiteljsku školu da se odazovu u subotu na druženje i okupljanje u 11 časova”, rekao je Tošić.

Jelena Blagojević, takođe maturant Učiteljske škole kaže da se mnogi nisu vidjeli i pedeset godina. Naglašava da je radost ponovo vidjeti te ljude.

“Pozivam sve da dođu u dvorište Učiteljske škole u 11 sati. Poslije toga ćemo sići u našu salu za fizičko nekada, a danas u amfiteatar Prirodno matematičkog fakulteta i tu se prisjetiti uspomena”, rekla je Blagojevićeva.

Inače, u Učiteljsku školu išao je i pisac Branko Ćopić, ali i Vlado Milošević, akademik po kojem Muzička škola danas nosi ime.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agencija prijeti snižavanjem kreditnog rejtinga FBiH zbog penzija

Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings potvrdila je kreditni rejting Federacije BiH na nivou “B+”.

Međutim zadržala je negativne izglede, upozorivši na rast budžetskog deficita, povećanje duga i političke rizike.

S&P u najnovijem izvještaju navodi da je Vlada FBiH značajno povećala budžetsku potrošnju uoči Općih izbora 2026. godine. To će dovesti do velikog budžetskog manjka tokom 2026. i 2027. godine, piše BiznisInfo.ba.

Agencija posebno ističe povećanje penzija za 17 posto, smanjenje stope doprinosa, te činjenicu da čak 70 posto budžetske potrošnje otpada na socijalna davanja i penzije.

Prema procjenama S&P-a, deficit FBiH mogao bi se približiti nivou od 20 posto ukupnih prihoda u 2026. Ukupni dug FBiH, uključujući dug javnih kompanija i lokalnih zajednica, mogao porasti na čak 140 posto konsolidovanih budžetskih prihoda.

Ipak, u S&P-u smatraju da bi nakon izbora moglo doći do postepenog smanjenja deficita i stabilizacije javnih finansija. To pod uslovom da vlasti provedu fiskalnu konsolidaciju.

Agencija upozorava i na dugoročne strukturne probleme ekonomije Federacije BiH, uključujući starenje stanovništva, odlazak radne snage i političku nestabilnost.

“Složeni politički odnosi i fragmentirana vlast usporavaju donošenje odluka i otežavaju provođenje fiskalne discipline”, navodi se u izvještaju.

S&P ističe da FBiH i dalje ima pristup međunarodnim izvorima finansiranja, uključujući međunarodne finansijske institucije i tržište kapitala, te podsjeća da je prošle godine uspješno emitovana euroobveznica od 350 miliona eura.

Ipak, negativni izgledi znače da postoji mogućnost snižavanja kreditnog rejtinga u narednih 12 do 24 mjeseca ukoliko ne dođe do poboljšanja budžetske discipline i smanjenja nivoa zaduženosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjaluka spremna da se odrekne PDV-a zarad jeftinijih lijekova

Narodni poslanik Bojan Kresojević izjavio je da je Banjaluka spremna da se odrekne dijela prihoda od PDV-a na lijekove. Ali da za to, kako tvrdi, nema podrške ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Krasojević je naveo da Gradu Banjaluka pripada tri odsto prihoda od PDV-a prikupljenog na teritoriji  Srpske. Naveo je i da je predložena dopuna Zakona o PDV-u kojom bi lijekovi bili oslobođeni ovog nameta.

“Predložili smo dopune zakona o PDV-u za oslobađanje PDV-a na lijekove, po kojem će se Banjaluka prva odreći PDV-a”, poručio je Kresojević.

On je kritikovao ministra Amidžića. Naveo je da je „ profesor ponovo pao na ispitu PDV-a“. Podsjetio je i da se, kako kaže, više od dvije godine čeka na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene jedinice.

“Sada je protiv oslobađanja PDV-a na lijekove. Jer za SNSD podrška penzionerima, roditeljima, majkama i poljoprivrednicima je zloupotreba budžeta. Nakon što je SNSD osmislio da građani idu u Poresku upravu po povrat akcize na gorivo od tri feninga, sada imamo novo potcjenjivanje građana. Ministar Amidžić predlaže da penzioneri dolaze po povrat tri odsto PDV-a na lijekove u sobu 16 Gradske uprave. Razmišlja li ministar da ljudi koji kupuju lijekove nisu u stanju da stoje u redu čekanja”, istakao je Kresoejvić.

On je dodao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti borbu za oslobađanje lijekova od PDV-a, tvrdeći da novca za ovu mjeru nema jer su „prihodi od PDV-a otišli za Vijadukt i Serdarova“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prehrana pojede kućni budžet, najugroženiji penzioneri

Na prehranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, skoro svu hranu uvozimo.

Zavisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četveročlane porodice iznosila više od 3.300 maraka.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustruje podatak da se na nju troši više nego na stanovanje, obrazovanje, odjeću i prevoz zajedno.

Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana:

“Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”, kaže jedna penzionerka na ulicama Sarajeva.

Veće cijene primjećuju na svim artiklima, kažu penzioneri, a mnogi su primorani da smanje upotrebu osnovnih namirnica:

“Prehrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, mada je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu.”

Gorak ukus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.

“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj. Ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi. Dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.

Hrana i energija ključni resursi

“To su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. Imaju neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije “., smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, dodatnom pogoršanju situacije.

“Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku. Da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane. S druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske opet na meti prevare: Budite pažljivi

Penzioneri iz Srpske ponovo su na meti prevaranata, koji im dolaskom na vrata nude skupe proizvode na rate, u zamjenu za, kako tvrde, ozdravljenje.

Na to su upozorili iz prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Naglašavaju da penzionere iz Srpske ponovo pozivaju trgovci dušecima, jastucima, masažerima…

“Dobro provjerite da li su to proizvodi koji su vam baš neophodni, da ih kupujete na rate. To, svakako, nisu proizvodi koji će vam omogućiti neko adekvatno poboljšanje zdravstvenog stanja. Tu su, ipak, nadležni ljekari da pomognu sa terapijama”, objavila je na Fejsbuku izvršna direktorka ovog udruženja Murisa Marić.

Možda vas interesuje i ovo:

SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

Naglasila je da penzioneri, svakako, pomenute proizvode koji se prodaju od vrata do vrata, ako su im potrebni, mogu da kupe na rate.

“Ali, to nije nešto što vam je neophodno da kupujete i da vam neko dolazi na vrata. Pogotovo nepoznate osobe koje su vas pozivaju telefonski, te se najavljuju da to rade ispred Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja, nekog udruženja. Dakle, dobro obratite pažnju kome otvarate vrata i da li su vam ovi proizvodi neophodni”, poručuje Marićeva.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Nekadašnji učenici bivše Trgovačke škole u Prijedoru okupili su se na proslavi povodom 50 godina mature.

Susret generacije, u kojem su pretežno bile žene, obilježen je toplim zagrljajima i radošću zbog ponovnog susreta nakon toliko godina.

Do sada su se tri puta sastali, a odziv bivših maturanata i ovaj put bio je odličan. Od njih 36, koliko ih je bilo u odjeljenju, proslavi se odazvalo dvadesetak nekadašnjih školskih drugarica.

Drena Iguman nije skrivala emocije.

„Baš sam presrećna. Baš dugo se nismo vidjeli. Žao nam je što nema nijednog našeg profesora. Naš razrednik Sefer Hadžalić prošle godine je umro, ali smo se uspjeli sastati. Sastali smo se i kad smo slavili dvadeset pet godina mature, u većem krugu. Evo, sad, nakon pedeset godina, fala Bogu, svi smo tu. Presrećna sam”, kaže Drena.

Ljiljana Komnenović je u ovoj školi pronašla i životnog saputnika.

„Udala sam se za profesora koji je predavao ovdje. Poslije završetka škole vjenčali smo se, tako da od tada nosim prezime Komnenović”, ispričala je Ljiljana, koja je ujedno bila i glavni organizator proslave mature.

Na godišnjicu mature došle iz Amerike

„Mnogo pristojna generacija smo bili, da se razumijemo. To je bilo posebno vrijeme. Tada su bili profesori profesori, i učenici učenici. Dvije koleginice su došle, jedna iz Mičigena, jedna s Floride, što je zaista nešto posebno. Drago mi je, jer zamislite, letjeti toliko sati avionom. Nažalost, neki se nisu odazvali. Ima nas dvadesetak, a bilo nas je možda 36 u odjeljenju. Pet koleginica, nažalost, preminulo je u međuvremenu. A svi ostali smo tu i živi smo. Sedma decenija je već na pragu. Ne znamo šta očekivati. Sretni smo zbog druženja, zaista. Ja sam baš uzbuđena, onako posebno, zbog svega što se danas dešava”, rekla je Komnenovićeva.

Maturirali 1976. godine

Suada Nasufović sa suzama u očima prisjetila se školskih dana.

„Bili smo složni. Bili smo dobri. Razrednik nam je bio Hadžalić. Volio nas je i mi smo njega voljeli. Umro je. Živim dobro u Americi, samo treba raditi. Ja sam zadovoljna. Nedostaje mi Prijedor, nedostaje mi familija, nedostaju mi drugari i drugarice. Bila sam i prošle godine i pretprošle, a evo sad sam došla specijalno za proslavu mature”, kazala je Suada.

Nakon zajedničke fotografije u učionici, maturanti iz 1973/76. godine nastavili su druženje u dobrom raspoloženju u jednom prijedorskom restoranu, piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na: