Banjaluka spremna da se odrekne PDV-a zarad jeftinijih lijekova

Narodni poslanik Bojan Kresojević izjavio je da je Banjaluka spremna da se odrekne dijela prihoda od PDV-a na lijekove. Ali da za to, kako tvrdi, nema podrške ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Krasojević je naveo da Gradu Banjaluka pripada tri odsto prihoda od PDV-a prikupljenog na teritoriji  Srpske. Naveo je i da je predložena dopuna Zakona o PDV-u kojom bi lijekovi bili oslobođeni ovog nameta.

“Predložili smo dopune zakona o PDV-u za oslobađanje PDV-a na lijekove, po kojem će se Banjaluka prva odreći PDV-a”, poručio je Kresojević.

On je kritikovao ministra Amidžića. Naveo je da je „ profesor ponovo pao na ispitu PDV-a“. Podsjetio je i da se, kako kaže, više od dvije godine čeka na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene jedinice.

“Sada je protiv oslobađanja PDV-a na lijekove. Jer za SNSD podrška penzionerima, roditeljima, majkama i poljoprivrednicima je zloupotreba budžeta. Nakon što je SNSD osmislio da građani idu u Poresku upravu po povrat akcize na gorivo od tri feninga, sada imamo novo potcjenjivanje građana. Ministar Amidžić predlaže da penzioneri dolaze po povrat tri odsto PDV-a na lijekove u sobu 16 Gradske uprave. Razmišlja li ministar da ljudi koji kupuju lijekove nisu u stanju da stoje u redu čekanja”, istakao je Kresoejvić.

On je dodao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti borbu za oslobađanje lijekova od PDV-a, tvrdeći da novca za ovu mjeru nema jer su „prihodi od PDV-a otišli za Vijadukt i Serdarova“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prehrana pojede kućni budžet, najugroženiji penzioneri

Na prehranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, skoro svu hranu uvozimo.

Zavisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četveročlane porodice iznosila više od 3.300 maraka.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustruje podatak da se na nju troši više nego na stanovanje, obrazovanje, odjeću i prevoz zajedno.

Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana:

“Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”, kaže jedna penzionerka na ulicama Sarajeva.

Veće cijene primjećuju na svim artiklima, kažu penzioneri, a mnogi su primorani da smanje upotrebu osnovnih namirnica:

“Prehrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, mada je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu.”

Gorak ukus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.

“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj. Ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi. Dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.

Hrana i energija ključni resursi

“To su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. Imaju neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije “., smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, dodatnom pogoršanju situacije.

“Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku. Da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane. S druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske opet na meti prevare: Budite pažljivi

Penzioneri iz Srpske ponovo su na meti prevaranata, koji im dolaskom na vrata nude skupe proizvode na rate, u zamjenu za, kako tvrde, ozdravljenje.

Na to su upozorili iz prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Naglašavaju da penzionere iz Srpske ponovo pozivaju trgovci dušecima, jastucima, masažerima…

“Dobro provjerite da li su to proizvodi koji su vam baš neophodni, da ih kupujete na rate. To, svakako, nisu proizvodi koji će vam omogućiti neko adekvatno poboljšanje zdravstvenog stanja. Tu su, ipak, nadležni ljekari da pomognu sa terapijama”, objavila je na Fejsbuku izvršna direktorka ovog udruženja Murisa Marić.

Možda vas interesuje i ovo:

SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

Naglasila je da penzioneri, svakako, pomenute proizvode koji se prodaju od vrata do vrata, ako su im potrebni, mogu da kupe na rate.

“Ali, to nije nešto što vam je neophodno da kupujete i da vam neko dolazi na vrata. Pogotovo nepoznate osobe koje su vas pozivaju telefonski, te se najavljuju da to rade ispred Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja, nekog udruženja. Dakle, dobro obratite pažnju kome otvarate vrata i da li su vam ovi proizvodi neophodni”, poručuje Marićeva.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Nekadašnji učenici bivše Trgovačke škole u Prijedoru okupili su se na proslavi povodom 50 godina mature.

Susret generacije, u kojem su pretežno bile žene, obilježen je toplim zagrljajima i radošću zbog ponovnog susreta nakon toliko godina.

Do sada su se tri puta sastali, a odziv bivših maturanata i ovaj put bio je odličan. Od njih 36, koliko ih je bilo u odjeljenju, proslavi se odazvalo dvadesetak nekadašnjih školskih drugarica.

Drena Iguman nije skrivala emocije.

„Baš sam presrećna. Baš dugo se nismo vidjeli. Žao nam je što nema nijednog našeg profesora. Naš razrednik Sefer Hadžalić prošle godine je umro, ali smo se uspjeli sastati. Sastali smo se i kad smo slavili dvadeset pet godina mature, u većem krugu. Evo, sad, nakon pedeset godina, fala Bogu, svi smo tu. Presrećna sam”, kaže Drena.

Ljiljana Komnenović je u ovoj školi pronašla i životnog saputnika.

„Udala sam se za profesora koji je predavao ovdje. Poslije završetka škole vjenčali smo se, tako da od tada nosim prezime Komnenović”, ispričala je Ljiljana, koja je ujedno bila i glavni organizator proslave mature.

Na godišnjicu mature došle iz Amerike

„Mnogo pristojna generacija smo bili, da se razumijemo. To je bilo posebno vrijeme. Tada su bili profesori profesori, i učenici učenici. Dvije koleginice su došle, jedna iz Mičigena, jedna s Floride, što je zaista nešto posebno. Drago mi je, jer zamislite, letjeti toliko sati avionom. Nažalost, neki se nisu odazvali. Ima nas dvadesetak, a bilo nas je možda 36 u odjeljenju. Pet koleginica, nažalost, preminulo je u međuvremenu. A svi ostali smo tu i živi smo. Sedma decenija je već na pragu. Ne znamo šta očekivati. Sretni smo zbog druženja, zaista. Ja sam baš uzbuđena, onako posebno, zbog svega što se danas dešava”, rekla je Komnenovićeva.

Maturirali 1976. godine

Suada Nasufović sa suzama u očima prisjetila se školskih dana.

„Bili smo složni. Bili smo dobri. Razrednik nam je bio Hadžalić. Volio nas je i mi smo njega voljeli. Umro je. Živim dobro u Americi, samo treba raditi. Ja sam zadovoljna. Nedostaje mi Prijedor, nedostaje mi familija, nedostaju mi drugari i drugarice. Bila sam i prošle godine i pretprošle, a evo sad sam došla specijalno za proslavu mature”, kazala je Suada.

Nakon zajedničke fotografije u učionici, maturanti iz 1973/76. godine nastavili su druženje u dobrom raspoloženju u jednom prijedorskom restoranu, piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Granica penzionisanja u Njemačkoj se diže na 70 godina?

Vlada njemačkog kancelara Fridriha Merca planira da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju sa 67 na 70 godina, piše “Bild”.

List navodi da će starosna granica biti povećana na 68 godina tokom 40-ih godina ovog vijeka. Dalje će ići na 69 godina u 50-im godinama ovog vijeka, A konačnu granicu od 70 godina trebalo bi da dostigne u 60-im godinama ovog vijeka.

Bild” navodi da odbor od 13 članova koji radi na prijedlozima reformi takođe želi da malo smanji stopu isplata penzija kako bi sistem ostao održiv.

Sa dugo stagnirajućom stopom nataliteta, podrška starijim generacijama je decenijama predmet debate u Nemačkoj. Stručnjaci su upozorili da će se bez imigracije penzioni sistem urušiti.

Možda vas interesuje i ovo:

Treba li Srpska podići starosnu granicu za odlazak u penziju?

U kojim evropskim zemljama se najranije ide u penziju

U međuvremenu, opozicione stranke žestoko su kritikovale ovaj prijedlog. Kritika je uslijedila i od sindikata. Čak je i ogranak za prava radnika Hrišćansko-demokratske unije, čiji je lider njemački kancelar Fridrih Merc negodovao.

Međutim, kasnije je portparol kabineta kancelara odbacio izvještaj “Bilda” kao spekulaciju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Cijene domova za stare u BiH premašuju prosječnu penziju, liste čekanja rastu, a sve je veća potreba za njegom nepokretnih osoba.

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja su sve duže, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne penzije.

Kako izgleda život korisnika u domovima za stare?

Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.

Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovno dolaze u posjetu.

“Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba”, priča ona za Federalnu.

U dvije jedinice mostarskog centra trenutno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami finansirati boravak, iako ovaj centar važi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.

Zašto prosječna penzija više nije dovoljna?

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.

“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2.800 KM, zavisno od stepena pokretljivosti korisnika. Uprkos visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.

Zašto su liste čekanja sve duže?

“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditelja Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Prema riječima Delićeve, najveća potreba je za smještajem nepokretnih osoba.

“Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istakla je Delić.

Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega.

Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 odsto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sistem u narednom periodu dodatno rasti, navodi Federalna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu. To su odlučili nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika

Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

Vlada FBiH je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podijeli tekst sa drugima na:

Gdje rade penzioneri: U organima uprave 922 penzionera

Male penzije i sve veći troškovi života tjeraju mnoge da i nakon penzionisanja ostaju na tržištu rada, a među onima koji rade da bi dopunili kućni budžet su i korisnici invalidskih penzija.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) RS tokom ove godine 1.374 korisnika su ostvarila pravo na invalidsku penziju, a unazad dvije godine ovaj broj je smanjen u odnosu na raniji period. Dodaju da je najveći broj korisnika lične penzije zaposlen u privatnim preduzećima i to 4.562 korisnika.

“U ministarstvima, fondovima, državnim organima i agencijama radi 922 penzionera, u akcionarskim društvima 716, opštinama 628, u zanatskom sektoru 594 i u trgovačkom 536” naveli su iz Fonda PIO za “Glas”.

Ističu da su uslovi rada korisnika starosne i invalidske penzije definisani ugovorom sa poslodavcem, te da oni istovremeno mogu primati penziju.

“Potrebno je da osiguranik ima deset godina penzijskog staža. Izuzev kada se njegova dužina zanemaruje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti. Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, kao nadležnom predlagaču u dalju proceduru predali smo inicijativu za izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, pojasnili su iz Fonda PIO.

Jedna od predloženih izmjena odnosi i na omogućavanje zasnivanja radnog odnosa korisnicima porodične penzije.

Tržištu nedostaje radne snage

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je da na broj penzionera koji ostaju na tržištu rada, osim nedostatka radne snage, utiče i stepen obrazovanja.

“Tržište rada suočava se sa promjenama koje obrazovni sistem ne prati dovoljno brzo. Odnosno ne prati potrebe privrede, posebno kada je riječ o strukovnim i zanatskim zanimanjima”, naveo je Škrebić.

Ističe da na ovaj problem upozoravaju više od deceniju, ali da je obrazovni sistem spor u prilagođavanju promjenama koje se dešavaju u privredi.

“Dinamika kretanja na tržištu rada značajno je ubrzana. Naročito u posljednjih pet godina. Brzo se dešavaju promjene u opisima poslova. Pojavljuju se nove tehnologije i slično, a naš školski sistem na to nije dovoljno brzo odgovorio”, pojasnio je Škrebić.

Možda vas zanima i ovo:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Dodaje da su na tržištu rada i dalje veoma važna i neophodna tradicionalna, zanatska i stručna znanja. Problem je i štomladi nemaju dovoljno praktičnog rada i stručnog osposobljavanja. Ističe da poslodavci sve češće angažuju penzionere jer posjeduju iskustvo i znanje koje je teško nadomjestiti.

Govoreći o radu korisnika invalidskih penzija, kaže da se u praksi rijetko susreće s tim slučajevima. Ne vidi razlog za generalna ograničenja ako su ljudi sposobni za rad u određenim branšama.

Penzionera vozača manje nego što je bilo prije

S druge strane, predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza Privredne komore Republike Srpske Dejan Mijić ističe da se ne može reći da je veliki broj penzionera angažovan na tržištu rada, posebno kada je riječ o vozačima, u odnosu na raniji period.

“U posljednje vrijeme pojavio se određeni broj vozača na tržištu rada ali u principu je manje penzionera nego što je bilo prije”, naveo je Mijić koji je ujedno i direktor banjalučkog “Autoprevoza GS”.

Pojašnjava da se uglavnom radi o osobama koje su u penziju otišle prije navršenih 65 godina života.

“Oni su i dalje radno sposobni. Poslodavci, posebno u sektoru saobraćaja, prije angažovanja obavezno traže ljekarske preglede. Naročito kada je riječ o profesionalnim vozačima”, kazao je Mijić.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu jednokratna pomoć penzionerima Srpske

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da bi povećanje penzija moglo iznositi 3,55 posto. On je rekao da će osim povećanja, penzioneri dobiti i jednokratnu pomoć.

Možda vas zanima i ovo:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

“Poslali smo zahtjev Vladi Srpske, i sad čekamo. Jednokratnu pomoć smo tražili za sve penzionere čija su primanja do iznosa prosječne penzije. Kolika će ta jednokratna pomoć biti, još ne znamo, ali mislim da neće biti ispod 100 KM. Sve zavisi od toga koliko u državnoj kasi ima para”, poručuje Trifunović, a prenosi Srpska info.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%. <<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj”, poručili su iz Vlade Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vodič za vikend kupovinu: Gdje su najbolja sniženja i uštede

Dragi naši penzioneri i stariji sugrađani, pregledali smo najnovije ponude velikih trgovina. Kako bismo vam olakšali upoređivanje i kupovinu, donosimo vam jednostavan pregled akcijskih cijena podijeljenih po marketima.

MARKET AS

U Marketu As ove sedmice možete kupiti svježi mladi kupus za 0,85 KM po kilogramu, dok je pileći batak sa karabatkom snižen na 3,99 KM. Od svježeg mesa u ponudi su još i svinjska krmenadla za 8,95 KM, svinjska šnicla za 9,99 KM te juneća rebra za 18,45 KM, dok roštiljska kobasica košta 10,99 KM. Od ostalih artikala izdvajamo mljevenu kafu “Omcafe Premium” (500g) za 12,49 KM, čajnu kobasicu “Goranović” (300g) za 6,75 KM, sok “Voćne kapi” od jabuke (2 litra) za 2,25 KM, dvoslojne Paloma ubruse za 1,49 KM i aluminijumsku foliju za 1,19 KM.

KORT MARKETI

Kort marketi ovog vikenda nude odličnu cijenu za paradajz koji košta 2,95 KM po kilogramu, kao i za banane koje su najjeftinije na tržištu i koštaju svega 1,99 KM. Svježa svinjska krmenadla s kosti ovdje iznosi 7,90 KM, litar mlijeka “Naše domaće” je 1,29 KM, a veliko pakovanje jogurta “Moja Kravica” (1 kg) košta 2,20 KM. Pored toga, na akciji možete pronaći sir Edamer ili Gaudu za 9,95 KM po kilogramu, te Ledo Carsku mješavinu povrća (400g) za 2,55 KM.

TROPIC I MOJ MARKET

U trgovinama Tropic i mojMarket najveća pogodnost ovog vikenda je svježa svinjska plećka bez kosti koja košta izuzetno povoljnih 6,99 KM po kilogramu. Za ljubitelje salata, pakovani matovilac, rukola, miks salata i baby špinat koštaju 1,99 KM po pakovanju. Od napitaka i slatkiša na akciji se nalaze gazirani sok Fanta (2 litra) za 2,49 KM, kao i veliko pakovanje krem namaza Nutella (750g) koje je sniženo na 10,99 KM.

KONZUM I MERCATOR

U Konzumu i Mercatoru ljubitelji piletine mogu pronaći pileći batak sa karabatkom u rinfuzi po odličnoj cijeni od 3,95 KM za kilogram. Svježe banane kod njih koštaju 2,25 KM, dok je Mila maslac od 250g snižen na 4,50 KM. Za one koji se žele zasladiti, velika Milka čokolada (pakovanje od 250g ili 300g) nalazi se na velikom popustu i košta 5,95 KM.

Kratak savjet za kupovinu:

Meso: Najjeftiniju svinjetinu bez kosti nudi Tropic (6,99 KM), krmenadle su najpovoljnije u Kortu (7,90 KM), dok za piletinu najbolju cijenu drži Konzum (3,95 KM).

Povrće i voće: Za mladi kupus vrijedi otići u Market As (0,85 KM), a za paradajz (2,95 KM) i banane (1,99 KM) u Kort.

Želimo vam ugodan vikend i pametnu uštedu!

Podijeli tekst sa drugima na: