Penzioner iz Laktaša sumnja u diskriminaciju kod odlaska u banje

Udruženje penzionera Laktaši nedavno je pozvalo najstarije sugrađane da se prijave za banjsko liječenje u trajanju od 10 dana. Cijena koju će platiti je samo 200 KM.

Ali, jedan detalj u tom oglasu je izazvao pravu buru i mogao bi čak završiti na sudu.

Kako se navodi, penzionerima je banjanje po izuzetno povoljnim uslovima obezbijedio grad Laktaši, novcem iz budžeta.

“Penzioner plaća 200 KM na recepciji Banje, ostali iznos plaća grad Laktaši”, navodi se u oglasu.

Ali, pravo na banjsko liječenje pod ovim uslovima imaju samo “članovi Udruženja penzionera grada Laktaši”.

Penzioner Momčilo Dobrijević tvrdi da je to otvorena diskriminacija, prema penzionerima koji nisu članovi Udruženja.

“Poštovani penzioneri grada Laktaši, vam se obraćam. Vi, penzioneri koji niste članovi Udruženja, zapitajmo se da li je ovo čista diskriminacija i ponižavanje. Hvala

Gradskoj upravi na izdvojenom novcu za penzionere, ali pitam vas: da li PDV plaćaju samo članovi Udruženja”,  objavio je Dobrijević na svom Fejbuk profilu.

Budžetski novac je novac svih građana

On je podsjetio da je budžetski novac, novac svih građana Laktaša, jer svi plaćaju poreze, pa niko nema pravo da jednim penzionerima obezbjeđuje banju o trošku budžeta, a drugima to uskraćuje.

“Kako objasniti diskriminaciju prema 2.000 penzionera koji nisu članovi Udruženja”, pita se Dobrijević.

On je za Srpskainfo rekao da razmišlja čak i o tome da podnese tužbu protiv Grada Laktaši.

“Diskriminacija je zakonom zabranjena”, kaže Dobrijević i dodaje da u banju, o trošku budžeta, već godinama idu jedni te isti, povlašteni penzioneri.

On je ranije za  rekao da sumnja da je 25 mjesta u banji, koje je laktaškim penzionerima 2022. platila Vlada RS, podijeljeno “preko veze, a možda i uz davanje mita”.

Podijeli tekst sa drugima na:

“Učitelji” obilježavaju 54 godine mature i pozivaju kolege na druženje

Na mjestu gdje se danas nalazi Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci nekada je radila Učiteljska škola. Posljednja generacija maturanata tu je ispraćena davne 1972. godine.

Nakon 54 godine, oni se ponovo okupljaju da obnove uspomene za koje, kako kažu, nisu izblijedile.

Bivši maturanti Simo Tošić i Јelena Blagojević kažu u razgovoru za  Јutarnji program RTRS-a, da iako su prošle 54 godine od njihovog rastanka, sjećanja na profesore, drugarstvo i školske dane nisu izblijedila.

Mnogi od njih nisu se vidjeli više od 50 godina, te uzbuđenje ne kriju.

Kažu, ovo je prilika da se prisjećaju anegdota i vremena koje su proveli u školskim klupama.

Možda vas interesuje i ovo:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Tošić, učenik posljednje generacije Učiteljske škole ističući da bi tu školu ponovo trebalo uvesti u obrazovni sistem.

“Učiteljska škola je formirana 1931. godine i ugašena 1972. godine. Pozivam sve one koji su završili i išli u Učiteljsku školu da se odazovu u subotu na druženje i okupljanje u 11 časova”, rekao je Tošić.

Jelena Blagojević, takođe maturant Učiteljske škole kaže da se mnogi nisu vidjeli i pedeset godina. Naglašava da je radost ponovo vidjeti te ljude.

“Pozivam sve da dođu u dvorište Učiteljske škole u 11 sati. Poslije toga ćemo sići u našu salu za fizičko nekada, a danas u amfiteatar Prirodno matematičkog fakulteta i tu se prisjetiti uspomena”, rekla je Blagojevićeva.

Inače, u Učiteljsku školu išao je i pisac Branko Ćopić, ali i Vlado Milošević, akademik po kojem Muzička škola danas nosi ime.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agencija prijeti snižavanjem kreditnog rejtinga FBiH zbog penzija

Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings potvrdila je kreditni rejting Federacije BiH na nivou “B+”.

Međutim zadržala je negativne izglede, upozorivši na rast budžetskog deficita, povećanje duga i političke rizike.

S&P u najnovijem izvještaju navodi da je Vlada FBiH značajno povećala budžetsku potrošnju uoči Općih izbora 2026. godine. To će dovesti do velikog budžetskog manjka tokom 2026. i 2027. godine, piše BiznisInfo.ba.

Agencija posebno ističe povećanje penzija za 17 posto, smanjenje stope doprinosa, te činjenicu da čak 70 posto budžetske potrošnje otpada na socijalna davanja i penzije.

Prema procjenama S&P-a, deficit FBiH mogao bi se približiti nivou od 20 posto ukupnih prihoda u 2026. Ukupni dug FBiH, uključujući dug javnih kompanija i lokalnih zajednica, mogao porasti na čak 140 posto konsolidovanih budžetskih prihoda.

Ipak, u S&P-u smatraju da bi nakon izbora moglo doći do postepenog smanjenja deficita i stabilizacije javnih finansija. To pod uslovom da vlasti provedu fiskalnu konsolidaciju.

Agencija upozorava i na dugoročne strukturne probleme ekonomije Federacije BiH, uključujući starenje stanovništva, odlazak radne snage i političku nestabilnost.

“Složeni politički odnosi i fragmentirana vlast usporavaju donošenje odluka i otežavaju provođenje fiskalne discipline”, navodi se u izvještaju.

S&P ističe da FBiH i dalje ima pristup međunarodnim izvorima finansiranja, uključujući međunarodne finansijske institucije i tržište kapitala, te podsjeća da je prošle godine uspješno emitovana euroobveznica od 350 miliona eura.

Ipak, negativni izgledi znače da postoji mogućnost snižavanja kreditnog rejtinga u narednih 12 do 24 mjeseca ukoliko ne dođe do poboljšanja budžetske discipline i smanjenja nivoa zaduženosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjaluka spremna da se odrekne PDV-a zarad jeftinijih lijekova

Narodni poslanik Bojan Kresojević izjavio je da je Banjaluka spremna da se odrekne dijela prihoda od PDV-a na lijekove. Ali da za to, kako tvrdi, nema podrške ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Krasojević je naveo da Gradu Banjaluka pripada tri odsto prihoda od PDV-a prikupljenog na teritoriji  Srpske. Naveo je i da je predložena dopuna Zakona o PDV-u kojom bi lijekovi bili oslobođeni ovog nameta.

“Predložili smo dopune zakona o PDV-u za oslobađanje PDV-a na lijekove, po kojem će se Banjaluka prva odreći PDV-a”, poručio je Kresojević.

On je kritikovao ministra Amidžića. Naveo je da je „ profesor ponovo pao na ispitu PDV-a“. Podsjetio je i da se, kako kaže, više od dvije godine čeka na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene jedinice.

“Sada je protiv oslobađanja PDV-a na lijekove. Jer za SNSD podrška penzionerima, roditeljima, majkama i poljoprivrednicima je zloupotreba budžeta. Nakon što je SNSD osmislio da građani idu u Poresku upravu po povrat akcize na gorivo od tri feninga, sada imamo novo potcjenjivanje građana. Ministar Amidžić predlaže da penzioneri dolaze po povrat tri odsto PDV-a na lijekove u sobu 16 Gradske uprave. Razmišlja li ministar da ljudi koji kupuju lijekove nisu u stanju da stoje u redu čekanja”, istakao je Kresoejvić.

On je dodao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti borbu za oslobađanje lijekova od PDV-a, tvrdeći da novca za ovu mjeru nema jer su „prihodi od PDV-a otišli za Vijadukt i Serdarova“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prehrana pojede kućni budžet, najugroženiji penzioneri

Na prehranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, skoro svu hranu uvozimo.

Zavisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četveročlane porodice iznosila više od 3.300 maraka.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustruje podatak da se na nju troši više nego na stanovanje, obrazovanje, odjeću i prevoz zajedno.

Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana:

“Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”, kaže jedna penzionerka na ulicama Sarajeva.

Veće cijene primjećuju na svim artiklima, kažu penzioneri, a mnogi su primorani da smanje upotrebu osnovnih namirnica:

“Prehrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, mada je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu.”

Gorak ukus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.

“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj. Ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi. Dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.

Hrana i energija ključni resursi

“To su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. Imaju neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije “., smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, dodatnom pogoršanju situacije.

“Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku. Da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane. S druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske opet na meti prevare: Budite pažljivi

Penzioneri iz Srpske ponovo su na meti prevaranata, koji im dolaskom na vrata nude skupe proizvode na rate, u zamjenu za, kako tvrde, ozdravljenje.

Na to su upozorili iz prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Naglašavaju da penzionere iz Srpske ponovo pozivaju trgovci dušecima, jastucima, masažerima…

“Dobro provjerite da li su to proizvodi koji su vam baš neophodni, da ih kupujete na rate. To, svakako, nisu proizvodi koji će vam omogućiti neko adekvatno poboljšanje zdravstvenog stanja. Tu su, ipak, nadležni ljekari da pomognu sa terapijama”, objavila je na Fejsbuku izvršna direktorka ovog udruženja Murisa Marić.

Možda vas interesuje i ovo:

SMS prevare i dalje vrebaju, ne vjerujete čak ni “prijateljima”

Naglasila je da penzioneri, svakako, pomenute proizvode koji se prodaju od vrata do vrata, ako su im potrebni, mogu da kupe na rate.

“Ali, to nije nešto što vam je neophodno da kupujete i da vam neko dolazi na vrata. Pogotovo nepoznate osobe koje su vas pozivaju telefonski, te se najavljuju da to rade ispred Fonda PIO, Fonda zdravstvenog osiguranja, nekog udruženja. Dakle, dobro obratite pažnju kome otvarate vrata i da li su vam ovi proizvodi neophodni”, poručuje Marićeva.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Nekadašnji učenici bivše Trgovačke škole u Prijedoru okupili su se na proslavi povodom 50 godina mature.

Susret generacije, u kojem su pretežno bile žene, obilježen je toplim zagrljajima i radošću zbog ponovnog susreta nakon toliko godina.

Do sada su se tri puta sastali, a odziv bivših maturanata i ovaj put bio je odličan. Od njih 36, koliko ih je bilo u odjeljenju, proslavi se odazvalo dvadesetak nekadašnjih školskih drugarica.

Drena Iguman nije skrivala emocije.

„Baš sam presrećna. Baš dugo se nismo vidjeli. Žao nam je što nema nijednog našeg profesora. Naš razrednik Sefer Hadžalić prošle godine je umro, ali smo se uspjeli sastati. Sastali smo se i kad smo slavili dvadeset pet godina mature, u većem krugu. Evo, sad, nakon pedeset godina, fala Bogu, svi smo tu. Presrećna sam”, kaže Drena.

Ljiljana Komnenović je u ovoj školi pronašla i životnog saputnika.

„Udala sam se za profesora koji je predavao ovdje. Poslije završetka škole vjenčali smo se, tako da od tada nosim prezime Komnenović”, ispričala je Ljiljana, koja je ujedno bila i glavni organizator proslave mature.

Na godišnjicu mature došle iz Amerike

„Mnogo pristojna generacija smo bili, da se razumijemo. To je bilo posebno vrijeme. Tada su bili profesori profesori, i učenici učenici. Dvije koleginice su došle, jedna iz Mičigena, jedna s Floride, što je zaista nešto posebno. Drago mi je, jer zamislite, letjeti toliko sati avionom. Nažalost, neki se nisu odazvali. Ima nas dvadesetak, a bilo nas je možda 36 u odjeljenju. Pet koleginica, nažalost, preminulo je u međuvremenu. A svi ostali smo tu i živi smo. Sedma decenija je već na pragu. Ne znamo šta očekivati. Sretni smo zbog druženja, zaista. Ja sam baš uzbuđena, onako posebno, zbog svega što se danas dešava”, rekla je Komnenovićeva.

Maturirali 1976. godine

Suada Nasufović sa suzama u očima prisjetila se školskih dana.

„Bili smo složni. Bili smo dobri. Razrednik nam je bio Hadžalić. Volio nas je i mi smo njega voljeli. Umro je. Živim dobro u Americi, samo treba raditi. Ja sam zadovoljna. Nedostaje mi Prijedor, nedostaje mi familija, nedostaju mi drugari i drugarice. Bila sam i prošle godine i pretprošle, a evo sad sam došla specijalno za proslavu mature”, kazala je Suada.

Nakon zajedničke fotografije u učionici, maturanti iz 1973/76. godine nastavili su druženje u dobrom raspoloženju u jednom prijedorskom restoranu, piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Granica penzionisanja u Njemačkoj se diže na 70 godina?

Vlada njemačkog kancelara Fridriha Merca planira da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju sa 67 na 70 godina, piše “Bild”.

List navodi da će starosna granica biti povećana na 68 godina tokom 40-ih godina ovog vijeka. Dalje će ići na 69 godina u 50-im godinama ovog vijeka, A konačnu granicu od 70 godina trebalo bi da dostigne u 60-im godinama ovog vijeka.

Bild” navodi da odbor od 13 članova koji radi na prijedlozima reformi takođe želi da malo smanji stopu isplata penzija kako bi sistem ostao održiv.

Sa dugo stagnirajućom stopom nataliteta, podrška starijim generacijama je decenijama predmet debate u Nemačkoj. Stručnjaci su upozorili da će se bez imigracije penzioni sistem urušiti.

Možda vas interesuje i ovo:

Treba li Srpska podići starosnu granicu za odlazak u penziju?

U kojim evropskim zemljama se najranije ide u penziju

U međuvremenu, opozicione stranke žestoko su kritikovale ovaj prijedlog. Kritika je uslijedila i od sindikata. Čak je i ogranak za prava radnika Hrišćansko-demokratske unije, čiji je lider njemački kancelar Fridrih Merc negodovao.

Međutim, kasnije je portparol kabineta kancelara odbacio izvještaj “Bilda” kao spekulaciju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Cijene domova za stare u BiH premašuju prosječnu penziju, liste čekanja rastu, a sve je veća potreba za njegom nepokretnih osoba.

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja su sve duže, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne penzije.

Kako izgleda život korisnika u domovima za stare?

Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.

Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovno dolaze u posjetu.

“Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba”, priča ona za Federalnu.

U dvije jedinice mostarskog centra trenutno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami finansirati boravak, iako ovaj centar važi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.

Zašto prosječna penzija više nije dovoljna?

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.

“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2.800 KM, zavisno od stepena pokretljivosti korisnika. Uprkos visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.

Zašto su liste čekanja sve duže?

“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditelja Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Prema riječima Delićeve, najveća potreba je za smještajem nepokretnih osoba.

“Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istakla je Delić.

Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega.

Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 odsto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sistem u narednom periodu dodatno rasti, navodi Federalna.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani zenički rudari odustali od štrajka glađu

Više od 20 penzionisanih rudara RMU Zenica odustalo je od štrajka glađu. To su odlučili nakon što su dobili obećanje da će tokom sutrašnjeg dana biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje dijela radnika

Šta je obećano rudarima RMU Zenica?

Rudarima je Sinan Husiću, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH prenio poruku federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića da će Vlada FBiH do sutra doznačiti potrebna sredstva.

Vlada FBiH je početkom marta odobrila 3.000.000 KM za isplatu plata za februar za radno angažovane radnike te za 27 prošle godine penzionisanih radnika.

Za penzionisanje dijela penzionera je, od tog iznosa, opredijeljeno oko 1.960.000 KM.

Kakav su rok rudari dali Vladi FBiH?

Jedan od radnika Semir Čajlaković poručio je kako rudari očekuju da obećanje bude ispunjeno.

Dodao je kako su Vladi FBiH dali rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna, te upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 sati doći pred rudare i objasniti daljnje poteze.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri “na čekanju” idu u štrajk glađu

Husić je potvrdio da će doći u Zenicu. Prošle godine je uslove za penzionisanje steklo 47, a u toku ove godine dodatnih 13 radnika.

Zašto rudari RMU Zenica i dalje ne rade?

Zbog neisplaćenih plata za mart, a danas bi na naplatu trebala doći i plata za april, trenutno ne rade ni rudari koji su angažovani na izvlačenju opreme.

Plata se u ovom preduzeću isplaćuje do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podijeli tekst sa drugima na: