Istočno Novo Sarajevo sufinansira banjsko liječenje penzionera

Opština Istočno Novo Sarajevo izdvojila je oko 100.000 KM za sufinansiranje banjskog liječenja penzionera. Broj korisnika ove mjere utrostručen je za tri godine. Sa oko 90 na 200 prijavljenih, izjavio je načelnik Jovan Katić.

Katić je naveo da se ova mjera realizuje treću godinu zaredom u saradnji sa Udruženjem penzionera. To je jedna od najznačajnijih aktivnosti podrške najstarijoj populaciji, uz brojne druge programe koje opština sprovodi.

On je dodao da će penzionerima sa primanjima ispod 500 KM odlazak u banju biti u potpunosti finansiran. Ostali ostvaruju pravo na sufinansiranje od 50 odsto.

“Podrška penzionerima nije trošak već kvalitetno usmjerena sredstva. Nastavićemo da razvijamo ovakve programe koji direktno unapređuju kvalitet života naših najstarijih sugrađana”, poručio je Katić.

Penzioner Boško Bogdanović zahvalio je opštini za podršku. Rekao je da ova mjera omogućava većem broju penzionera da sebi priušti liječenje.

On kaže da je već koristio ovu pogodnost. Zahvaljujući sufinansiranju nije osjetio veće finansijsko opterećenje jer je dio troškova bio pokriven, a ostatak otplaćen na rate.

“Zahvaljujući sufinansiranju opštine nisam ni osjetio trošak odlaska u banju, a ova pomoć znači svim penzionerima koji teško mogu izdvojiti veće iznose za liječenje”, rekao je Bogdanović.

Mjera velika pomoć penzionerima

Penzionerka Janja Mandić, koja ima 76 godina, rekla je da je i ranije koristila ovaj program zajedno sa suprugom i da im ova pomoć mnogo znači.

Ona je istakla da bi bez podrške opštine morala da podigne kredit za odlazak u banju, te da ovakve mjere predstavljaju veliku pomoć penzionerima.

Na potpisivanju ugovora rečeno je da su svi prijavljeni penzioneri dobili sufinansiranje, kao i da će i oni koji se naknadno prijave imati mogućnost da ostvare ovo pravo.

Prema utvrđenoj proceduri, penzioneri sami biraju banju, Nakon desetodnevnog boravka dostavljaju račun, a poslije toga opština vraća 50 odsto uplaćenog iznosa. Tačnije vraća puni iznos za one sa penzijom manjom od 500 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolike su penzije u Federaciji BiH, a kolike u Srpskoj?

Penzija za mart legla je na račune penzionera u Srpskoj i Federaciji BiH.

Kako su saopštili iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske, penzija za mart obuhvata ukupno 293.809 penzionera. Za njenu isplatu potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu, odnosno 179,89 miliona KM u bruto iznosu.

“Prosječna penzija iznosi 696,94 KM, dok najniža penzije za staž od 40 i više godina iznosi 698,89 KM. Za puni staž osiguranja od 40 godina, prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM. Iznos najviše penzije za mart u Srpskoj je 3.776,10 KM”, saopštili su iz Fonda PIO.

Kako su saopštili iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, penziju za mart primilo je ukupno 464.689 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 351,8 miliona KM.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026, najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija je 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračunavanje najniže penzije, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, iznosi 724,36 KM.

Na osnovu navedenog, najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža, iznosi 434,62, a za 20 godina, a manje od 25 godina, 470,83 KM. Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 507,05 KM.

“Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, iznosi 543,27 KM, a za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, 615,71 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više, iznosi 688,14 KM”, saopštili su iz Fonda PIO MIO.

Zagarantovana penzija u FBiH za 40 godina staža 842 KM

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja, utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika, te invalidska penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025, usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, zakonskim izmjenama utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za mart iznosi 850,05 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Prvi penzioneri iz Srpske već otišli na besplatnu banjsku rehabilitaciju

Ove godine za besplatan boravak 6.000 penzionera, sa najnižim penzijama, u banjama Srpske obezbijeđeno je 3,3 miliona maraka. To je za 50 odsto više nego u prošloj godini, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda Pio Republike Srpske.

Milić je  Јutarnjem programu RTRS-a rekao da je od pomenutih 3,3 miliona KM, Ministarstvo rade i boračko-invalidske zaštite izdvojilo 800.000 maraka, Kabinet predsjednika Republike 1,5 miliona maraka i Kabinet predsjednika Vlade milion KM.

Udruženje penzionera Republike Srpske potpisalo je ugovore sa više zdravstveno-turističkih centara. Ugovori su potpisani sa Banja Vrućica, Vilina Vlas, Banja Dvorovi, Banja Kulaši, Mlječanica i Terme Laktaši. Time je penzionerima omogućena rehabilitacija u različitim dijelovima Srpske.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović je naglasio je da je već u martu raspisan oglas za prijavu penzionera i da su neka udruženja po gradovima i opštinama završila prijave, napravile rang listu i dostavila ga Udruženju penzionera.

Možda vas interesuje i ovo:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

“Na primjer udruženje u Banjaluci je već poslalo dva autobusa u Teslić. Danas ide treća tura sa 50 penzionera. Međutim, neka opštinska i gradska udruženja nisu završila prijave. U nekim udruženjima penzioneri se mogu prijaviti do 15. aprila”, rekao je  juče Trifunović.

Pored ovoga programa vlade, dodao je Trifunović, ove godine svim penzionerima je omogućeno liječenje u svih šest banja po povoljnijim cijenama. To liječenje je moguće na otplatu u šest mjesečnih rata bez kamata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Penziju za mart primiće 293.809 korisnika prava. Od tog broja njih 235.899 živi u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 57.910 korisnika.

Za isplatu penzije za mart potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu to za isplatu je obezbijeđeno 179,89 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM i čini 42,26% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Možda vas interesuje:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM, što čini 63,68% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za mart u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u martu 2026. godine, iznosio je 152,01 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za mart čine starosne penzije sa 64,59%, porodične sa 23,62%, invalidske sa 11,74% i ostala prava sa 0,05%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zdravstveno osiguranje za korisnike srazmjerne penzije 10,2 posto

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da ovaj Fond nema ništa sa naplatom doprinosa za zdravstvo za srazmjerne penzionere.

Inače, oko 10.000 penzionera u Republici Srpskoj, koji pored domaće penzije primaju i penziju iz inostranstva, a većinski radni staž su ostvarili van Republike Srpske, od 1. maja biće u obavezi da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u Srpskoj, kako bi zadržali pravo na zdravstvenu zaštitu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske napominju da korisnici srazmjerne penzije sa većinskim stažom u inostranstvu imaju rok do 30. aprila da regulišu svoj status zdravstvenog osiguranja, kako ne bi ostali bez prava na liječenje.

Milić je naglasio da je ovih dana učestalo obraćanje penzionera korisnika prava na srazmjernu penziju zbog dobijanja obavještenja Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske u kome se traži da se u što kraćem roku prijave na zdravstveno osiguranje u nadležnoj poslovnici Poreske uprave.

O čemu se zapravo radi možete pročitati ovdje

Srazmjerni penzioneri mogli bi ostati bez zdravstvenog osiguranja

“Ovdje se ne radi o bilo kakvom zahtjevu Fonda PIO već isključivo Fonda zdravstvenog osiguranja u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2022. godine, a njima se korisnik prava na srazmjernu penziju sa većinskim stažom ostvarenim u inostranstvu obavezuje da podnese prijavu na zdravstveno osiguranje i plaća doprinose po stopi od 10,2 odsto na primanja ostvarena kod penzijskog fonda u inostranstvu”, rekao je Milić.

Dodao je da su u Fondu PIO uvijek spremni da kao servis penzionera pruže pravnu i svaku drugu pomoć.

“Ali u ovom slučaju za sve koji su dobili obavještenje FZO jedina adresa je najbliža poslovnica Poreske uprave kako bi u skladu sa primljenim instrukcijama izvršili prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje i time stekli pravo na dalju zdravstvenu zaštitu”, dodao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Razlike sve veće: Da li je vrijeme za novi model povećanja penzija?

Razlike između najnižih i najviših penzija ponovo su otvorile pitanje načina njihovog usklađivanja.

U apelaciji upućenoj Ustavnom sudu Republike Srpske navodi se da procentualno povećanje penzija dodatno uvećava razlike među korisnicima.

Povećanje od šest odsto na penziju od dvije hiljade maraka donosi oko 120 maraka. Dok je isto povećanje za one koji primaju 600 maraka, tek 36 maraka. Zbog toga su neki penzioneri nezadovoljni.

“Ovdje je potrebno imati i internu solidarnost u solidarnost između penzionera i svih institucija kojima su penzioneri potrebni i koji računaju na njih”, rekao je penzioner Slobodan Marić.

Povećanja penzija često ne prate rast troškova života. Stariji ce suočavajy sa problemima da podmire osnovne potrebe. Navode da ni jednokratne pomoći ne mogu dugoročno riješiti problem. Traže sistemsko rješenje i razgovor sa nadležnim institucijama.

“Rješenje je da se penzije povećavaju linearno svima jednako, mi penzioneri ne uplaćujemo doprinos kao što smo uplaćivali za radni staž. Ako sam imao manju platu i uplatio manji doprinos, razlika je stvorena tada, nemoj više da se stvara razlika”, kazao je predsjednik mjesnog Udruženja penzionera Borik 2 Petko Jerinić.

Jednokratne pomoći ne rješavaju problem

Nadležni podsjećaju da se visina penzije određuje na osnovu ličnih uplata i godina staža, te da je sistem postavljen tako da prati uplaćene doprinose. Opšti bod jednak je za sve u Republici. Upravo iz tog razloga ne može ce govoriti o diskriminaciji, odgovor je iz resornog ministarstva.

“Zakon o PIO zaštitio je osiguranike sa minimalnim ličnim bodovima. To znači da neko sa minimalni ličnim bodom ne bi došao do iznosa najniže penzije. Njemu država garantuje i vrši isplatu iznosa najniže penzije koji se isto tako utvrđuje na početku svake godine”, pojasnila je pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Andrea Milinčić.

Stavovi tako ostaju podijeljeni. Jedni traže više solidarnosti, drugi insistiraju na pravilima sistema, a rješenje koje bi zadovoljilo obje strane zasad se ne nazire.

Podnosioci apelacije poručuju da ne traže privilegije, već, kako kažu, pravedniji odnos i sigurnost u godinama kada su im troškovi sve veći, a mogućnosti sve manje, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u Republici Srpskoj 8. aprila

Penzhije za mart u Republici Srpskoj biće isplaćene sutra, 8. aprila. Iz Ministarstva finansija Republike Srpske saopšteno je da je za ove namjene obezbijeđeno je 180 miliona KM.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, sredstva za isplatu penzija obezbijeđena su u budžetu Republike Srpske.

U tom budžetu za 2026. godinu za isplatu penzija planirano je ukupno 2.162.600.000 KM. To je za 196,6 miliona KM više nego što je bilo u budžetu za 2025. godinu.

Iz Ministarstva podsjećaju da su penzije od 2013. godine usklađivane 24 puta, od čega 10 puta redovno i 14 puta vanredno, uz realno povećanje od 116,3 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

U julu novo povećanje penzija u Federaciji BiH

Penzioneri u Federaciji BiH mogli bi uskoro dobiti novo povećanje primanja.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH potvrdio je da se može očekivati novo povećanje i da je tako propisano izmjenama Zakona o PIO.

Nakon već realiziranog povećanja na početku 2026. godine, koje je iznosilo više od 11 posto, vlasti planiraju dodatno povećanje tokom ljeta.

Prema najavama, novo usklađivanje penzija trebalo bi uslijediti u julu. Radi se o novom modelu koji predviđa korekcije dva puta godišnje – početkom i sredinom godine.

Time bi ukupno povećanje penzija u 2026. godini moglo dostići oko 17 posto. To bi predstavljalo jedno od najvećih povećanja u posljednjih nekoliko godina.

Možda vas zanima i ovo:

Šta izmjene Zakona o PIO u FBiH donose budućim penzionerima?

Premijer je naglasio da su penzioneri među prioritetima Vlade. Rekao je i  da je cilj očuvanje životnog standarda kroz vezivanje rasta penzija za kretanja plata i troškova života.

Ukoliko se najave realizuju, minimalna penzija bi do kraja godine mogla dostići približno 700 KM, što bi predstavljalo značajan pomak za najugroženije kategorije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija, šta donosi i kako funkcioniše (VIDEO)

Većini penzionera odlazak u banju predstavlja luksuz koji sa prosječnom penzijom ne mogu sebi priuštiti, a koji im je prijeko potreban.

U trećoj životnoj dobi, kada su hronične bolesti, smanjena pokretnost i opšti pad vitalnosti sve izraženiji, boravak u banjama može značajno doprinijeti očuvanju zdravlja i poboljšanju kvaliteta života.

“Bio sam u Banji Vrućici i hvala im. Sve su to ljudi zaslužili, ljudi koji imaju mala primanja i koji uđu u godine, ja sam jedan od tih imao sam i ratište i zarobljeništvo i neću se više javljati. Svi su zaslužili neka svi idu”, rekao je Zoran Ristić, penzioner.

U Republici Srpskoj je gotovo 300 hiljada penzionera – a banjska rehabilitacija penzionera dostupna je za tek šest hiljada. Više od 235 hiljada živi u našoj zemlji, a svaki drugi je učesnik rata. Besplatna rehabilitacija namijenjena je onima kojima je liječenje najpotrebnije, kažu iz udruženja penzionera.

“U našem program koji mi provodimo, rehabilitacija i oporavak traju sedam dana. U to je uključeno: zdravstveni pregled i rehabilitacije koji svaki dan penzioneri provode i sam penzioner bira banju koja mu je potrebna”, rekao je Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Rehabilitacija za 6.000 penzionera

Sedmodnevnu rehabilitaciju za 6 000 penzionera u Srpskoj finansiraće i Vlada Republike Srpske sa 1,8 miliona KM. Od toga iznosa Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite finansira 800 hiljada, kabinet predsjednika Vlade 1 milion KM. Novac je izdvojio i Kabinet predsjednika izdvojiti 1,5 miliona KM.

“Fond PIO na osnovu dostavljenih podataka iz udruženja penzionera i FZO prati ko je od korisnika prava  ostvario besplatnu rehabilitaciju”, rekla je Ružica Mrkaljić, portparol Fonda za penzijsko i zdravstveno osiguranje Republike Srpske.

Banjska rehabilitacija penzionera ne bi trebalo da bude luksuz, već potreba koja se podrazumijeva. Važno je raditi na tome da ovakvi programi budu dostupni što većem broju penzionera, piše ATV.

Podijeli tekst sa drugima na:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Građani Bosne i Hercegovine ponovo su na udaru rasta cijena, kako goriva, tako i drugih proizvoda i usluga, pa se mnogi dok strepe od novih poskupljenja s pravom pitaju kako preživjeti.

Novi talas poskupljenja širom BiH

U samo nekoliko posljednjih dana poskupjeli su taksi prevoz u Sarajevu, odvoz smeća u Banjaluci, voda, smeće i grijanje u Čelincu, a najavljena su i poskupljenja namirnica poput brašna, kao i brojnih drugih proizvoda i usluga.

Građani i stručnjaci upozoravaju na posljedice

Građani Banjaluke kažu da strahuju od nove inflacije dok se, kako navode, nalaze u začaranom krugu poskupljenja i malih plata.

“Ljudi su sad u ogromnom grču zbog poskupljenja koja se već dešavaju, koja dolaze i jednostavno više ne znaju čega još da se odreknu i kako da se sastave od prvog do prvog. Prosječnom radniku postalo je sve teže da se doveze na posao. Pogotovo onim ljudima koji ne mogu da stignu pješke, da nahrani porodicu, te da isfinansira sve redovne i vanredne obaveze, a da tu ne ubrajamo nikakav luksuz. Ovdje je preživjeti izgleda postalo pravi luksuz”, kaže Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

Drugi građani vratili su se u vrijeme pandemije, navodeći da su ekonomski stručnjaci tada najavljivali inflaciju koja će nas pogoditi, ali da se tada nisu previše potresali oko toga jer su tada bili ugroženi životi.

“Poslije je došlo i to što su najavljivali – inflacija i tu riječ, evo već godinama, čujemo i osjetimo. Od tada namirnice konstantno poskupljuju, sve je redom bilo na udaru: meso, mlijeko, hljeb, čokolada, toalet-papir. Gorivo da ne spominjem, rezervoar nam je, kad je izbio rat u Ukrajini, poskupio za duplo i to je potrajalo. Poskupljenje goriva uticalo je naravno i na sve ostalo. U isto vrijeme poskupljivale su nam i režije. Kada smo konačno dočekali da cijene goriva spadnu, desilo se novo naglo i veliko poskupljenje, pogotovo dizela”, kaže Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dodajući da je minimalna povećanja plata odavno sažvakala inflacija.

              Možda vas zanima i ovo:

Najugroženiji penzioneri i porodice sa niskim primanjima

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, ističe da građani ćute i strepe od novih poskupljenja.

“Mi kao udruženje za zaštitu potrošača u narednim danima imaćemo sastanke sa građanima i cilj je da se konačno krene sa socijalnom kartom. Ona je jedino rješenje da se jedan broj građana, a to je sigurno više od 40 odsto, na neki način zaštiti od ovog poskupljenja. Kako god smo radili analizu, u Doboju će biti izuzetno krizno za nekih 30 odsto porodica zato što većina penzionera ovdje ima penzije ispod 700 KM. To je nedovoljno ni za osnovnu hranu, a da ne govorimo o ostalim uslugama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, poskupljenja su veća u odnosu na ono što se predviđalo.

“Treba da konačno institucije urade nešto. Najbitnije je da se uradi socijalna karta”, navodi ona, dodajući da trenutne kontrole nadležnih “nisu kako treba”.

“Nemoguće je da dvije prodavnice prodaju istu robu po razlici od 30 ili 40 feninga ako mi idemo na to da se na neki način smanji marža, odnosno da se kontroliše”, ističe Šešlija.

Život građana shodno svim poskupljenjima, prema riječima Redže Omerbašića, predsjednika Udruženje građana Županije posavske “Klub potrošača Odžak” iz Odžaka, u ovom trenutku je neizvjestan.

“Energenti su naglo poskupjeli, a to će imati uticaja na cijene, na transport, tokove robe. Očekivati je sve veće cijene, a u toj svoj brzini imamo i nekontrolisano povećanje cijena. Ne može se to sve iskontrolisati”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, vlasti pokušavaju uvesti mjere, ali nisu spremne i stručne da bilo šta urade.

“One ne mogu predvidjeti šta će biti za pet dana, a kamoli da imaju programe. Nema dugoročnog razvoja poljoprivredne proizvodnje da imamo hranu. Nema rezerve za gorivo, nema rezerve za stabilizaciju tržišta da stanovništvo ima redovne cijene nekoliko mjeseci”, navodi on.

 

Podijeli tekst sa drugima na: