Banjsku rehabilitaciju iskoristila trećina penzionera

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je da je do sada besplatnu banjsku rehabilitaciju koristila jedna trećina od 4.300 penzionera koliko ih ima pravo ove godine.
Trifunović, koji je prisustvovao sjednici Skupštini Udruženja penzionera Novi Grad, rekao je da je u protekih pet godina na besplatnu banjsku rehabilitaciju upućivano po hiljadu penzionera.

“Zahvaljujuću sredstvima iz kabineta predsjednika Republike Srpske u iznosu milion KM, sredstvima iz kabineta premijera Radovana Viškovića od 500.000 KM i uz redovna sredstva Ministarstva rada i boračko- invalidske zaštite – 700.000 KM, ove godine besplatnu banjsku rehabilitaciju imaće 4.300 penzionera”, rekao je on.

Trifunović kaže da penzioneri borave u banjama s kojima Udruženje penzionera ima ugovor – “Vrućica” Teslić, “Vilina vlas” Višegrad, “Mlječanica” Kozarska Dubica, “Dvorovi” Bijeljina, “Kulaši” Prnjavor, i “Terme” Laktaši.

On je napomenuo da su penzionerima u Republici Srpskoj od početka godine penzije ućevane za šest odsto te objasnio da se radi o redovnom usklađivanju sa porastom plata i potrošačkih cijena.

Opštinska udruženja u izborima

“Očekujemo da će u trećem kvartalu doći do vanrednog povećanja kako je postignut dogovor sa Vladom Republike Srpske”, rekao je on.

Trifunović kaže da se u opštinskim udruženjima penzionera održavaju izborne skupštine te da će u avgustu biti održani izbori u republičkom udruženju.

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača rekao je da Udruženje penzionera u Novom Gradu radi ozbiljno i odgovorno.

“Zajedno dogovaramo aktivnosti. Sve što dogovorimo bude relaizovano tokom godine”, rekao je on.

Zgonjanin dobio novi mandat

Za predsjednika Udruženja penzionera Novi Grad danas je ponovo izabran Nedeljko Zgonjanin koji je rekao da je ove godine planirano više aktivnosti.

“Jedna od značajnih aktivnosti je banjska rehabilitacije. Ove godine besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske u banjama `Mlječanica` i `Vrućica` koristilo je 96 penzionera iz Novog Grada”, rekao je on.

Zgonjanin kaže da je još 35 penzionera sedam dana boravilo u Banji Mlječanica, opština Novi Grad platila je 60 iznosa, a korisnici 40 odsto.

Udruženje penzionera korisnicima je obezbijedilo besplatan prevoz u banje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri jedva preživljavaju, a vara ih ko stigne

Naši najstariji sugrađani sve češće su na meti prevaranata, koji na razne načine pokušavaju da se okoriste o penzionere. Tako, lažni medicinira obigravaju oko njihovih kuća, nastojeći da ih premuntaju da kupe neki skup uređaj koji im, međutim, u pogledu poboljšanja zdravstvenog stanja nimalo neće pomoći.

Ranije su mahom nudili „čudotvorne“ fotelje masažere, koje su lakovjerni penzioneri plaćali i po nekoliko hiljada KM. Nastojeći da ih ubijede u njihovu „djelotvornost“, prevaranti su išli tako daleko da su u restoranima, tokom prezentacije, palili lijekove?! Na taj način su „dokazivali“ da lijekovi nisu djelotvorni, te da će sve zdravstvene muke kupovinom pomenutih stolica biti kao rukom odnesene.

Za prevaru nude i “poklone”

Da bi ih namamili u zamku, prevaranti su penzionerima nudili poklone u vrijednosti od 150 KM.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora i nedavno su upozorili na prevare čija su meta penzioneri.

“Na području BiH sve češće se bilježe slučajevi u kojima lažni medicinski radnici obilaze domove penzionera i nude skupe uređaje sumnjive medicinske vrijednosti. Iako dolaze iz formalno registrovanih firmi, njihov način rada je manipulativan i duboko neetičan – koriste povjerenje, slabost i samoću najstarijih sugrađana”, naglasili su iz „Dona“, objasnivši kako prevara izgleda.

“Prodavci dolaze u kuće starijih osoba, predstavljaju se kao medicinski radnici ili terapeuti i nude “čudotvorne” uređaje za razne zdravstvene tegobe. U stvarnosti, riječ je o nestručnoj opremi koja nije medicinski odobrena, a cijene dostižu i do nekoliko stotina KM. Mnogi penzioneri, nadajući se poboljšanju zdravlja ili jednostavno vođeni osjećajem da im je neko posvetio pažnju, pristanu na kupovinu. Kasnije, bez ikakve koristi od kupljenog uređaja, ostaju i finansijski oštećeni i emotivno razočarani” ,  upozoravaju iz ovog udruženja.

Pitaju se odakle ovim firmama brojevi telefona penzionera, ko trguje sa našim zdravljem, ko profitira i ko dozvoljava da se neki od njih predstavljaju kao “medicinski radnici”.
Naglašavaju da bi ovaj problem mogao biti riješen, i to uvođenjem sistema “Pomoć u kući”.

“Riječ je o organizovanim redovnim posjetama gerontodomaćica, koje bi pružale ne samo praktičnu pomoć, već i bili važna karika u prevenciji ovakvih prevara”, poručuju iz „Dona“.

Prevaranti su penzionerima prodavali i dušeke po nevjerovatnih 531 KM, a uz to su im na poklon nudili i jorgan kojim su, nakon prevare, samo mogli da se pokriju po glavi naredna 24 mjeseca, koliko su morali da otplaćuju rate.

Fond PIO više puta upozoravao na prevare

Prodavali su im svakojake masažne podloge, deke, fotelje, kade i razne druge masažere, čije se cijene kreću od 900 do čak 4.500 KM.

Iz Fonda PIO više puta su se oglašavali i ograđivali od nepoznatih osoba koje su telefonom zvale penzionere u Srpskoj, predstavljajući se kao radnici ovog fonda. Takođe, u više navrata upozoravali su penzionere da budu obazrivi i da ne nasijedaju na prevare.

A pozivaoci su tvrdili da su korisnici “osvojili poklon bonove” ili da imaju mogućnost “ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja lijekova”.

“Radi se o pokušaju prevare, zbog čega je potreban oprez. Mi ne organizujemo ovakve vrste akcija i ne kontaktiramo korisnike na ovaj način. Ukoliko dobijete sličan poziv ili poruku, predlažemo vam da to prijavite policiji”, poručili su iz Fonda PIO.

Upozorili su penzionere i da ne dijele lične podatke nepoznatim osobama, te da ne nasjedaju na obećanja o navodnim nagradama ili olakšicama.

(Izvor vijesti: Infoprijedor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pošte Srpske upozoravaju na prevaru, čuvajte se!

Ponovo je došlo do onlajn zloupotrebe naziva i logotipa, kao i usluga poštanskog operatera Pošta Srpske, kroz poruke putem imejla, SMS-a i aplikacija za razmjenu poruka (kao što su Viber i Whatsapp).

Kako navode iz Pošta Srpske, slanjem obmanjujućih imejl i SMS poruka ili putem telefonskih poziva, prevaranti se predstavljaju kao poštanski operateri kako bi dobili informacije koje će iskoristiti radi sticanja materijalne dobiti, obično u vezi sa vašim ličnim podacima i brojevima bankovnih kartica.

“Pošte Srpske od svojih korisnika ne traže onlajn plaćanje za realizaciju dostave pošiljki.Pošte Srpske su preduzele pojačane mjere zaštite kako bi smanjile rizike za korisnike svojih usluga, te ukoliko dobijete sumnjiv imejl, SMS ili poruku na aplikacijama za četovanje koje tvrde da dolaze od Pošta Srpske ili otkrijete veb lokaciju sa oznakama Pošte Srpske koja vam djeluje sumnjivo, molimo vas da to prijavite na: [email protected]”, navode oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stanovnici u BiH žive kraće od Hrvata i duže od Srba

Stanovnici Bosne i Hercegovine žive 0,7 godina kraće od svojih komšija u Republici Hrvatskoj, ali i 2,7 godina duže od stanovnika Srbije, pokazalo je istraživanje prosječnog životnog vijeka stanovnika evropskih država iz 2023. godine.

Prema podacima ovog istraživanja, stanovnici Bosne i Hercegovine u prosjeku žive 77,9 godina. Isti podaci pokazuju da se u Republici Hrvatskoj u prosjeku živi 78,6 godina, a u Srbiji 75,2 godine.

Razlike između BiH i Evrope

Prosječni životni vijek Slovenaca popeo se na 82 godine, dok Crnogorci žive svega 73,8 godina.

Među vodećim zemljama po dužini prosječnog životnog vijeka nalaze se Italija (83,8), Švedska (83,4), Francuska (83,1) i Norveška (83,1), što potvrđuje da zapadnoevropske zemlje i dalje prednjače kada je riječ o kvalitetu života. S druge strane, najniži životni vijek bilježe Moldavija sa 71,2 godine, Bugarska sa 71,9, Sjeverna Makedonija sa 73,2, te Rusija i Ukrajina sa 73,2 i 73,4 godine.

Kada je riječ o globalnom prosjeku očekivanog životnog vijeka, stanovnici Bosne i Hercegovine nalaze se otprilike na sredini liste. Prema podacima Ujedinjenih nacija, među zemljama sa najdužim životnim vijekom prednjače Monako (87,01), potom Hongkong (85,83), Makao (85,51), Japan (84,95), Lihtenštajn (84,77), Švajcarska (84,38), Singapur (84,27), Italija (84,20), Vatikan (84,16) i Sjeverna Koreja (84,14).

Na drugom kraju UN-ove liste nalaze se zemlje sa najkraćim životnim vijekom: Čad (53,68), Nigerija (53,87), Lesoto (54,91), Srednjoafrička Republika (55,48), Južni Sudan (56,51), Somalija (57,35), Esvatini (57,71), Namibija (59,93), Gvineja (59,55) i Mali (69,03).

Ranije objavljene studije pokazuju da dugovječnost zavisi od tri glavna faktora: genetike, pola i načina života. Način života uključuje elemente kao što su higijena, ishrana i fizička aktivnost, kultura, lične navike (poput pušenja i vrste zanimanja), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, pa čak i stepen kriminala.

Životni standard i prilike

S obzirom na razlike među državama u većini ovih oblasti, nije iznenađenje da zemlje širom svijeta imaju različit očekivani životni vijek. Prema podacima Ujedinjenih nacija, globalni životni vijek u 2023. godini iznosio je 70,8 godina za muškarce i 76 godina za žene, odnosno u prosjeku 73,4 godine.

Očekivani životni vijek značajno varira od regiona do regiona, kao i od zemlje do zemlje. Tako se 2023. godine kretao od niskih 57,7 godina u zapadnoj Africi do visokih 82,7 godina u zapadnoj Evropi.

Važno je naglasiti da očekivani životni vijek iz godine u godinu raste. Tako je, na primjer, između 2000. i 2016. godine prosječni životni vijek na globalnom nivou porastao za 5,5 godina, a u pojedinim dijelovima Afrike čak za 10,3 godine.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), Bosna i Hercegovina je u posljednjih dvadesetak godina ostvarila značajan napredak u tri ključne oblasti indeksa ljudskog razvoja – životnom standardu, dužini života i pristupu obrazovanju.

Sažetak istraživanja pokazuje da stanovnici BiH danas u prosjeku žive gotovo godinu duže nego 2000. godine, školuju se više – za više od četiri godine, a zabilježen je i porast godišnjeg dohotka.

Sve to ovu zemlju svrstava približno na sredinu među državama koje su bile obuhvaćene istraživanjem.

Podijeli tekst sa drugima na:

Različiti uslovi u Srpskoj i FBiH za odlazak u invalidsku penziju

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

U Bosni i Hercegovini više od 90.000 penzionera ima pravo na isplatu invalidske penzije, a uslovi za ostvarivanje ovog prava zavise od toga u kojem je entitetu osiguranik zasnovao radni odnos.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH

Kada je riječ o Federaciji BiH, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju. Prema tim uslovima, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, bez obzira na dužinu penzijskog staža.

Takođe, isto pravo stiče i ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.

Prema navedenom Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršenih 30 godina života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali ne manje od jedne godine staža osiguranja.

Kada je riječ o računanju radnog vijeka, prema Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguraniku koji je bio na redovnom školovanju i tim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22. godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25. godine ako je stekao visoku stručnu spremu.

Dakle, da bi mogao steći pravo na invalidsku penziju, osiguranik koji ima završenu srednju stručnu spremu i koji je navršio 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I kategorije invalidnosti, mora imati penzijski staž u trajanju od 12 godina.

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Invalidska penzija u Republici Srpskoj

Kada je riječ o osiguranicima u Republici Srpskoj, u ovom entitetu, prema zakonu koji je na snazi, pravo na invalidsku penziju osiguranik može ostvariti na osnovu gubitka radne sposobnosti, koju utvrđuje tijelo vještačenja Zavoda za PIO Republike Srpske.

Ovo pravo se ostvaruje ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, nastalom prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Osiguranik u ovom entitetu ima pravo na invalidsku penziju i po navršenju 58. godine života ako mu se utvrdi smanjena radna sposobnost, s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Takođe, osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, ima pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža, a osiguranik do navršenih 35 godina života ima pravo na invalidsku penziju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima dvije godine staža osiguranja.

Iznos invalidske penzije utvrđuje se na isti način kao i za starosnu penziju, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plate i osnovice osiguranja na koje su plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

(Izvor vijesti: Večernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je danas počela isplata penzija za maj za 290.130 korisnika, za šta je obezbijeđeno 161,93 miliona KM u bruto iznosu.

Od ukupnog broja korisnika penzijskog fonda Republike Srpske 232.944 je u Srpskoj, a van Republike Srpske 57.186 penzionera.

Prosječna penzija iznosi 631,67 KM i čini 42,88 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM ili 43,27 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija je 946,41 KM, što čini 64,25 odsto od prosječne plate, a iznos najviše penzije je 3.422,36 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u maju bio je 147,13 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za maj čine starosne penzije sa 63,71 odsto, porodične 24,26, invalidske 11,98 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može primati penziju iako je i dalje u radnom odnosu?

U Federaciji BiH pravo da rade i istovremeno primaju penziju imaju isključivo korisnici starosne i prijevremene starosne penzije.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o PIO iz maja 2023. godine, svi koji su penzionisani sa 65 godina života ili sa 40 godina staža, kao i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu penziju, mogu se zaposliti bez gubitka penzije.

Oni imaju ista prava kao i drugi radnici, uključujući godišnji odmor i bolovanje.

Takođe, ako rade najmanje šest mjeseci, mogu tražiti ponovni obračun penzije, što im može povećati iznos.

Ko ne može raditi i dobijati penziju?

Zapošljavanje nije dozvoljeno korisnicima invalidske penzije, porodične penzije i penzije po Zakonu o povoljnijem penzionisanju branilaca.

Ukoliko zasnuju radni odnos, isplata penzije im se odmah obustavlja.

Zakonske izmjene su omogućile fleksibilnost za dio penzionera, ali istovremeno zadržale jasne granice za kategorije kojima je rad nespojiv s primanjem penzije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izabrano rukovodstvo udruženja penzionera Lopare

U Loparama je održana redovna izborna skupština lokalnog udruženja penzionera.

Za predsjednika Udruženja penzionera opštine Lopare izabran je Slobodan Aleksić, a za predsjednika skupštine Tomo Krsmanović.

Novoizabrani predsjednik Slobodan Aleksić je rekao da je i u prethodnom mandatu radio za dobrobit penzionera i da su oni to prepoznali.

„Potrudiću se da u novom mandatu pružim još veći angažman i da opravdam povjerenje koje mi je dato“, naveo je Aleksić.

Na redovnoj izbornoj skupštini izabrani su i članovi upravnog i nadzornog odbora.

Načelnik opštine Lopare Rado Savić, koji je kao gost prisustvovao izbornoj skupštini, izrazio je zadovoljstvo radom navedenog udruženja i aktivnostima koje su penzioneri provodili u prethodnom periodu.

„Opštinska uprava Lopare podržava rad udruženja penzionera. Uputio bih čestitke novoizabranom, starom, predsjedniku i rukovodstvu udruženja penzionera i želim im puno sreće u životu i radu“, rekao je Savić.

(Izvor i foto: bijeljina.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više penzionera nastavlja rad u EU, koliko ih radi u BiH?

U Evropskoj uniji je 56,4 odsto samozaposlenih tokom 2023. godine nastavilo da radi i nakon što je primilo svoju prvu penziju, objavio je  Evrostat.

Kancelarija EU zadužena za statistiku navodi da je među zemljama Evropske unije procenat samozaposlenih penzionera, koji su nastavili da rade ili su se ponovo uključili na tržište rada, bio najveći u Švedskoj (98,4 odsto), Finskoj (88) i Irskoj (87,7).

S druge strane, najniži udio je bio u Španiji (18,2 odsto), Grčkoj (20,3) i Sloveniji (40,4).

Više od polovine (57 odsto) zaposlenih ljudi u penziji u EU bilo je zaposleno sa skraćenim radnim vremenom.

Ova stopa je bila mnogo veća nego kod zaposlenih koji nisu penzioneri (16,2).

U Bosni i Hercegovini primjetan je trend ponovnog zapošljavanja penzionera, koji rade na poslovima koje mladi i radno sposobni građani napuštaju ili za koje se ne mogu pronaći novi radnici, naročito stručni kadar.

Prema podacima kojim raspolaže Federalni zavod za PIO/MIO na dan 29.08.2024. godine ukupno 1.489 korisnika starosne penzije se nalaze u radnom odnosu.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su pojasnili kako se u RS uočava blagi i konstantan rast penzionera koji ponovo ulaze u radni odnos.

Dok ih je 2019., bilo 4.401, 2020. godine 4.961, godinu kasnije 5.607, 2022.godine 6.334, prošle 7.458, u 2024. godini, ovaj broj iznosio je 8.053, uglavnom u sektorima građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije i zdravstva.

“Trenutna zakonska regulativa omogućava rad i korištenje penzije penzionerima koji su navršili 65 godina života ili imaju 40 godina staža osiguranja. Radi se o ekonomski opravdanom zakonskom rješenju,” ističu iz Fonda.

Dodaju da u slučaju onemogućavanja rada i korištenja penzije, osiguranici često pronalaze alternative, poput ugovora o djelu, kako bi ostvarili dodatne prihode: ugovor o radu/radni odnos 23 posto doprinosa za PIO, ugovor o djelu 6 posto doprinosa za PIO.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

FBiH priprema novu formulu za obračun i usklađivanje penzija

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH rekao je da je u pripremi izmjena formule za obračun i usklađivanje penzija te da se u ovom trenutku ne razmatra podizanje dobne granice za odlazak u penziju.

On je rekao da je Federacija BiH dijelom provela reformu penzionog sistema donošenjem novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju 2018. godine.

Tim zakonom je uveden bodovni sistem obračuna penzija, kakav koriste sve zemlje regiona i šire I na taj način uspostavljen je savremen, transparentan i otporan okvir koji je stabilizovao sistem, uveo red u obračun i isplatu penzija i omogućio njegovu dugoročnu održivost.

“Penzijski sistem, međutim, nije nešto što se reformiše jednom i zauvijek. On je živa materija koja se mora kontinuirano prilagođavati promjenama u demografskim, ekonomskim i socijalnim uslovima. U tom smislu, reformski proces se nastavlja i danas, kroz usklađivanje zakonskih i organizacionih rješenja sa novonastalim potrebama i mogućnostima”, rekao je Delić.

On je rekao da se trenutno radi na izmjenama formule za obračun i usklađivanje penzija, u okviru postojećeg zakona.

“Cilj je uspostaviti model koji će omogućiti rast penzija koji ne zavisi isključivo od troškova života i koji garantuje dostojanstven život penzionera, ali istovremeno može osigurati stabilnost i održivu funkcionalnost sistema”, naglasio je Delić.

Naglasio je i da su u fokusu druga pitanja koja otvaraju potrebu za korekcijama zakona, poput pitanja tzv. nezarađenih minimalnih penzija, a odnosilo bi se na sve nove osiguranike nakon izmjene ovog propisa u zakonu.

“Važno je naglasiti da u ovom periodu ne planiramo velike sistemske zahvate poput podizanja dobne granice za odlazak u penziju, iako je to trend koji bilježimo širom Evrope jer smatramo da postojeći zakon već daje dobar okvir za očuvanje stabilnosti”, rekao je Delić.

(Izvor vijesti: Euronews)

Podijeli tekst sa drugima na: