Dirljiva životna priča dvoje učitelja iz Bijeljine, preminuo šest dana nakon nje

U Bijeljini je umro Momčilo Krasavac (95) penzionisani prosvjetni radnik, čije veliko djelo nije izblijedelo ni u najpoznijim godinama života, kao vrsnog pedagoga, komšije i sugrađanina.

Momčilo se upokojio samo šest dana pošto je umrla njegova životna saputnica Radojka u 96. godini, inače vrsna učiteljica generacija Bijeljinaca i Semberaca, prenose Večernje novosti.

“Samo koji dan ranije ispratili smo strinu na večni počinak, a evo odlazi nam i stric, koji je bio mnogo vezan za strinu kao i ona na njega”, pričaju sinovci Žićo Krasavac iz Runjana i Vladan Krasavac iz Šapca.

“Videli smo koliko ga je pogodila strinina smrt. Samo koji mesec ranije proslavili su, sa svojim divnim čeljadima, sedam decenija braka”.

Bili su i ostaće, kako kažu komšije Mira i Stevo Marković, “sjajan primjer skladnog, složnog i bračnog para koji je kroz život pokazao da ljubav može sve”. S razlogom su, kažu, bili ponosni na svoje nasljednike kao i oni na njih.

“Oni su svijetao primer našeg komšiluka, grada i kraja”, poručuju Markovići, žaleći zbog rastanka sa ovo dvoje ljudi.

Do pred zimu Krasavci su bili uveliko na nogama. Momčilo je često znao da prošeta do grada, obiđe voćke, zalije cvijeće, pa pripremi i malo baštice za povrće.

“Upoznali smo se u vozu između Tuzle i Doboja davne 1953. godine i od tada smo zajedno. Živimo skromno, ali srećno i zadovoljno”, svedočili su nedavno i Radojka i Momčilo za “Novosti”.

Supružnici Krasavac su čitav radni vijek posvetili školstvu i prosvećivanju stanovništva u BiH nakon Drugog svjetskog rata, po bosanskim vrletima i bespućima, gdje su, od jutra do sutra opismenjavali brojne generacije djece i odraslih.

“Bila su to teška vremena, ali se nismo štedjeli iskreno vjerujući da radimo za bolje sutra. Prve časove u okolini Doboja držala sam po vjerskim objektima, hladnim šupama i zadružnim domovima bez prozora .U zabačenim planinskim selima u Bosni vladala je bijeda i siromaštvo, i ti ljudi su nam bili zahvalni za svaki savjet koji bi im olakšao težak život”, govorila je učiteljica Radojka.

Podsjećali su da su “u njihovo doba”, đaci imali slične uniforme,bluze i mantile,”čime se prikrivala razlika između bogatijih i siromašnih učenika”.

“Ljudi su, iako siromašni,bili pošteniji, đaci su poštovali učitelje i usvajali ono čemu su učeni, a nakon škole, vrijedno pomagali roditeljima da se što prije izvuku iz siromaštva. Dječaci su pomagali na njivi, a djevojčice su sa bakama učile da vezu, pletu čarape,tkaju ćilime… Sa osamnaest godina već su bili spremni da samostalno započnu novi život, dok je to danas sasvim drugačije”, govorili su Radojka i Momčilo.

O skromnosti i poštenju ove porodice najbolje govori Momčilova životna filozofija.

“Ne treba nikome zavidjeti, onaj ko ima više, neka ide napred, a mi ćemo se boriti da ga slijedimo. Važno je da se čovjek nikada ne predaje, ni u poslu, ni u bolesti”, govorio je Momčilo. “To je recept za dug život – blagost,skromnost i zadovoljstvo sa onim što imaš…a da ti pri tom oči nisu gladne za tuđim…”

Učiteljica Radojka ostala je dosljedna u poštovanju tradicija i običaja koje su krasile građanske porodice.

“Dobra navika, i lijep običaj je, da se za svakoga, ko ti uđe u kuću,nađe kolač, parče štrudle i čaša soka, da se pridošlica malo okrijepi… Danas, ovi mladi nemaju vremena ni za porodični ručak, komšijsku kafu ispod lipe, sve je u nekakvoj jurnjavi “, kazivala je nedavno učiteljica Radojka novinaru “Novosti”.

Momčilo će biti sahranjen u ponedjeljak, na bijeljinskom groblju, kraj svoje životne saputnice.

(Izvor: Novosti; Foto: ATV)

Podijeli tekst sa drugima na:

Maligne i kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok gubitak radne sposobnosti

U protekloj 2023. godini izvršeno je 6.168 ocjena radne sposobnosti, a gubitak radne sposobnost utvrđen je kod 1.694 slučaja ili 27,46% od ukupnog broja vještašenja, od čega 1.198 ili 70,72% u domaćem i 496 ili 29,28% u ino osiguranju.

Prema podacima za prošlu godinu, a koje je objavio Fond PIO Republike Srpske, maligne i kardiovaskularne bolesti, bez promjena, su i dalje najdominantnije.

Pored ove dvije bolesti i duševne bolesti su u porastu sa 16,94 odsto slučajeva od ukupno obrađenih.

“Maligne, kardiovaskularne i duševne bolesti čine više od 60% svih nastanaka invalidsnosti odnosno gubitaka radne sposobnosti u Republici Srpskoj, što je nepovoljno, posebno zbog dominacije malignih bolesti, koje su u razvijenijim državama sa manjom zastupljenošću”, naveli su u Fondu PIO RS.

Gubitak radne sposobnosti kao posljedica bolesti u 2023. godini najčešće se pojavljivao kod:

  • malignih bolesti, sa 397 slučaja ili 23,44%,
  • kardiovaskularnih bolesti, sa 335 slučaja ili 19,78%,
  • duševnih bolesti, sa 287 slučaja ili 16,94%,
  • bolesti nervnog sistema, sa 161 slučaj ili 9,50% % i
  • bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva sa 148 slučaja ili 8,75%.

Zapaža se i to da je gubitak radne sposobnosi kao posljedica povrede na radu u 2023. godini nastao u 147 slučaja što je za 29 slučaja ili 24,58% više nego u prethodnoj godini.

“Nasuprot utvrđenom gubitku radne sposobnosti u 2023. godini kod 1.694 (27,46%) slučaja organi vještačenja Fonda PIO su, u odgovarajućem postupku, kod 4.474 ili 72,54% slučaja utvrdili da invalidnost u smislu gubitka radne spodobnosti ne postoji, da liječenje nije završeno, da postoji smanjena radna sposobnost, da ispitivanje i liječenje nije završeno i dr.”, naveli su u Fondu.

Priredila: Sandra Vukić/Penzionerski centar

Podijeli tekst sa drugima na:

Nabavite ogrev na 10 mjesečnih rata

Udruženja penzionera gradova Banja Luka, Prijedor, Doboj i Bijeljina obavještavaju penzionere da je u toku upis ogreva za 2024. godinu.

Kako su naveli u ovim udruženjima, ogrev je moguće nabaviti na 10 mjesečnih rata, a u ponudi su cijepano bukovo drvo, ugalj ( drveni i kameni), pelet i briket.

Upis ogreva i sve dodatne informacije možete dobiti u navedenim Udruženjima penzionera ili na besplatni info broj 080 02 02 01.

Podijeli tekst sa drugima na:

Za godinu dana broj penzionera u RS povećan za više od 6.000

Broj penzionera u Republici Srpskoj u decembru 2023. iznosio je 282.671 i veći je za 6.168 u odnosu na decembar 2022. godine, podaci su Fonda za Penzijsko i invalidsko osiguranje RS, a koje su dostavili Penzionerskom centru.

“U decembru 2023. godine bilo je ukupno 282.671 korisnik, dok je u istom periodu 2022. godine bilo 276.503 korisnika prava na penziju, što je za 6.168 korisnika ili 2,23% više u odnosu na decembar 2022.godine”, naveli su iz Fonda.

Kako su istakli, porast broja korisnika je prirodan proces, a dobrim dijelom je proizašao iz zakonskih povoljnosti u pogledu ostvarivanja prava za osiguranike sa 40 godina penzijskog staža bez obzira na godine života, potom na institut žena-majka, statusa osiguranika i uplati doprinosa za nezaposlenog roditelja sa 4+ djece i dr.

Podijeli tekst sa drugima na:

Firma iz BiH zapošljava penzionere, radi za Nijemce i Austrijance

Uprkos svim poteškoćama i problemima koji prate poslovni ambijent i kretanja u svjetskoj ekonomiji vazduhoplovni zavod “Kosmos” iz Banjaluke nastavio je trend pozitivnog poslovanja te je prošle godine ostvario dobit u iznosu od oko 200.000 maraka.

Direktor “Kosmosa” Dušan Vještica rekao je “Glasu Srpske” da je to sedma godina zaredom da poslovanje završavaju u plusu te će nastojati da ove godine postignu još bolji rezultat, iako će, po svemu sudeći, biti veoma izazovna.

Poslovni rezultat bi, istakao je Vještica, bio mnogi bolji da nije bilo problema na globalnom nivou koji su otežali poslovanje u smislu nabavke robe i usluga, posebno kad je riječ o rezervnim dijelovima u dijelu naoružanja i vojne opreme.

– Naša višegodišnja praksa je da 40 odsto poslova vezujemo za namjensku industriju, a ostatak za civilno tržište. Unazad nekoliko godina za Austriju i Njemačku radimo različite metalne konstrukcije, a prisutni smo i na domaćem tržištu – kazao je Vještica.

Dodao je da se, uprkos svim naporima, ovo preduzeće nikako ne može izvući iz naslijeđenog duga.

– Po dolasku sam naslijedio 24,5 miliona maraka tuđih obaveza. Od ukupnog iznosa za ovih nekoliko godina uspjeli smo da servisiramo oko 10,5 miliona KM i to onih najkritičnijih obaveza koje su prve dospjele – rekao je Vještica.

Prema njegovim riječima, plan restruktuiranja ovog preduzeća traje do 2030. godine.

– Po nekom dinamičkom planu ispunjavamo te obaveze, ali to značajno opterećuje redovno poslovanje. Svjedoci smo da mnoge kompanije u ovim otežanim uslovima ne mogu da servisiraju obaveze u redovnom poslovanju, pored kojeg mi imamo i finansijski teret – kazao je Vještica.

Vlada RS je, kao vlasnik 100 odsto kapitala ovog preduzeća, donijela odluku da se izvrši restruktuiranje obaveza fondova RS i zadužila Poresku upravu i Investiciono-razvojnu banku (IRB) RS.

– Sačinili smo program finansijskog restruktiranja i dostavili IRB-u RS, koja bi vrlo brzo trebalo da iznese konačno mišljenje, na osnovu kojeg bi Vlada RS mogla donijeti odluku o pretvaranju obaveza fondova u kapital društva. To bi nam značajno rasteretilo poslovanje, finansijsku poziciju i slično. Na taj način bi, između ostalog, obaveze prema zaposlenim iz prethodnog perioda prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS bile u potpunosti zatvorene i radnici, koji ispunjavaju uslove i žele, bi se mogli penzionisati – naglasio je Vještica.

U “Kosmosu”, ističe on, trenutno radi blizu 100 radnika, među kojima ima i penzionera koji su angažovani na različitim projektima.

– Što se tiče plata više ne kasne. Uspjeli smo čak da radnicima u decembru uplatimo i akontacije za tekući mjesec, jer smo priveli godinu kraju i naplatili potraživanja – kazao je Vještica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li penzije u FBiH biti povećane i kada će biti isplaćene?

Najniža penzija korisnika Federalnog zavoda MIO u 2024. godini bi, umjesto trenutnih 538,27 KM, trebala iznositi 570,56 KM, zagarantovana bi u tom slučaju dostigla iznos od 680,94 KM umjesto trenutnih 642,40 KM, dok bi prosječna samostalna, koja je na kraju 2023. godine iznosila 675,53 KM, u ovoj godini trebala biti isplaćena u iznosu od 716 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda MIO, penzije u FBiH će od januara ove godine biti uvećane za šest odsto, međutim, hoće li isplata uvećanih penzija početi već u februaru ili u maju, zavisi od dinamike usvajanja federalnog budžeta za ovu godinu.

Naime, član 79. Zakona o MIO propisuje da se penzije usklađuju 15. aprila svake godine, tako da se usklađivanje vrši u visini zbira 50 odsto porasta potrošačkih cijena i 50 odsto porasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.

Stopa rasta BDP-a za prošlu godinu iznosi 6,2 odsto, a indeks potrošačkih cijena 5,8 odsto. Prema zakonom definisanoj formuli za izračun, 50 odsto iznosa ta dva parametra u zbiru daje iznos usklađivanja, koji je šest odsto.

Kako penzioneri ne bi čekali na usklađivanje do aprila, a uzimajući u obzir posljedice globalne inflacije i materijalni položaj ove kategorije stanovništva, u decembru prošle godine tadašnji sastav Vlade FBiH se nakon sastanka s predstavnicima Saveza udruženja penzionera opredijelio za akontativno povećanje penzija već prilikom isplate januarskih penzija, ali uslov je bio usvajanje budžeta za 2023. godinu.

Za akontativno usklađivanje penzija već od ovog januara volja postoji i u trenutnom sazivu Vlade FBiH, međutim, bez usvajanja budžeta donosi se odluka o privremenom finansiranju do 31. marta.

Ako do toga dođe, u tom periodu se ne može trošiti veća svota novca od one koja se trošila prošle godine u navedenom periodu, što u pravilu onemogućava i akontativno usklađivanje, odnosno rast penzija, piše “Večernji”.

U Savezu udruženja penzionera FBiH vjeruju kako će se steći preduslovi za isplatu uvećanih penzija već od početka godine te očekuju još jedno povećanje do kraja godine.

“Zakon je jasan, a kaže da Vlada FBiH može jednom u tekućoj godini izvršiti vanredno usklađivanje penzija ako je stopa realnog BDP-a u prethodnoj godini viša od tri odsto i ako nema akumuliranog deficita proračuna FBiH, a najviše do stope rasta realnog BDP-a u prethodnoj godini”, kazao je predsjednik Saveza Redžo Mehić te najavio kako će odmah u aprilu tražiti vanredno usklađivanje penzija.

Ako ne dođe do akontativnog usklađivanja, penzioneri će uvećane penzije dobiti u maju prilikom isplate aprilske penzije, kada će im biti isplaćena i razlika uvećanja za sve mjesece od početka godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Godina penzionisanja je ključna za dužinu života

U mnogim zemljama je uobičajeno da se ide u penziju u 65. godini, mada se i to sve češće menja naviše, a evo šta kaže jedno istraživanje o onima koji su riješili da se penzionišu godinu dana kasnije.

Većina ispitanika u istraživanju objavljenom u Harvardskom biznis pregledu otišla je u penziju oko 65. godine, a naučnike je zanimalo kako je nastavak rada i poslije ove granice djelovao na ispitanike.

Prema rezultatima ove studije koja je obuhvatila skoro 3.000 ljudi, smrtnost je bila za 11 odsto manja kod onih koji su se penzionisali godinu dana kasnije – tek poslije 66. godine.

-Zanimljivo je da nismo našli nijedan drugi faktor koji bi uticao na duži život. Provjeravali smo životni stil i zdravlje naših ispitanika, kao i druge sociodemografske karakteristike. U kasnijoj analizi smo izdvojili samo one ispitanike koji su imali problema sa zdravljem, a takvih je bila trećina. Čak i kod njih se pokazalo da su imali za 9 odsto niži rizik od smrti samo oni koji su radili godinu dana duže, to jest, penzionisali se u 66. godini – ističe dr Čenkai Vu, koji je bio jedan od istraživača.

Naravno, istraživači ne tvrde da ova korelacija znači i uzročno-kauzalnu vezu.

-Ne možemo da dokažemo da baš kasnije penzionisanje utiče na duži život – objašnjava dr Vu, piše Lepa i Srećna.

-Međutim, uzeli smo u obzir i sve druge faktore – konzumiranje alkohola i cigareta, vežbanje, tjelesnu masu i mnogo toga drugog. Procenjivali smo i uticaj brojnih hroničnih oboljenja – dijabetesa, hipertenzije, srčanih oboljenja. I pored svega toga, godina penzionisanja se pokazala u direktnoj vezi sa smrtnošću, uprkos svim varijablama. To ne znači da je naša poruka kako će svi koji se ranije penzionišu ranije i umrijeti. Ljudi treba da razmisle šta posao za njih, zaista, predstavlja. Posao donosi mnoge benefite – ljudi su aktivniji, češće razgovaraju s kolegama, više se kreću.

Sa druge strane, nekim ljudima je posao veoma stresan i za njih odlazak u penziju može biti blagodetan. Kod većine je najbolje rješenje da se polako uđe u penziju, uz možda skraćeno radno vrijeme ili dodatne aktivnosti ako je penzija potpuna“, savjetuje istraživač dr Vu, prenosi Penzionisani.rs.

Podijeli tekst sa drugima na:

Podrška u osnivanju Centra za zdravo starenje u Stocu

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković održao je sastanak sa savjetnikom ministra rada i socijalne politike FBiH Tarikom Smailbegovićem, predstavnikom Populacijskog fonda UNFPA Željkom Blagojevićem i savjetnicom iz područja osnivanja centra za zdravo starenje Sejdefom Bašić u cilju uspostavljanja suradnje i osnivanja Centra za zdravo starenje u Stocu.

Kao sljedeći korak dogovorena je analiza stanja na terenu, potrebnih ljudskih resursa kao i potencijalnih izvora financiranja, a u svemu tome Grad će imati podršku Ministarstva rada i socijalne politike FBiH i Populacijskog fonda UNFPA.

Nakon sastanka kod gradonačelnika organizovana je posjeta Domu zdravlja Stolac i Domu za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjalučki penzioner nudi luksuzan stan u zamjenu za izdržavanje

U vremenu kada je stan teško priuštiv, penzioner iz Banjaluke napravio je dobru ponudu onima koji nisu u prilici da stambeno pitanje riješe uz pomoć kredita.

Jeste li kreditno sposobni, kolika će biti rata i na kraju šta ćete i kupiti, ovaj gospodin regulisao je na drugačiji način.

Penzioner nudi luksuzan stan od 75 kvadrata u banjalučkom naselju Borik u zamjenu za doživotno izdržavanje. Bez bankarskih kredita ili kamate, ali uz uslov koji ovu ponudu uklapa u izreku “Predobro da bi bilo istinito”. Naime, on traži da za života bude finansijski pomagan i da sam živi u stanu do njegove smrti.

Ovaj princip na zapadu nije strana pojava, ali je regulisan na drugačiji način. Obično u takvim ponudama starija lica koja nemaju nasljednike nude nekretnine za doživotno izdržavanje u staračkim domovima ili da ih mogućnost da ostanu u stanu sa porodicom koja će brinuti o njima.

U slučaju iz Banjaluke stvari su nešto drugačije. Za pozamašnu cifru potencijalni investitor ne bi mogao da boravi u stanu, a koliko bi novca dao zavisi od životnog vijeka osobe koju izdržava, prenosi ATV.

Tako bi takav stan na realnom tržištu koštao oko 220.000 KM, a u tom slučaju ta bi se cifra otplatila za 20 godina. U ovom konkretnom slučaju nema garancije. On može koštati 1.000 KM, a može koštati i 300.000 KM.

Pravnici ističu da je teško napraviti valjan ugovor u ovom slučaju i da bi najbolje bilo izbjeći ovakve ponude.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od 70 odsto zahtjeva za invalidsku penziju u Srpskoj nije odobreno

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO RS) je u prethodnoj godini izvršio 6.168 ocjena radne sposobnosti u postupku zahtjeva za ostvarivanje prava na invalidsku penziju što je za 1.022 ili 19.85 odsto više nego 2022. godine.

Iz Fonda navode da se na domaće osiguranje odnosilo 4.731 ili 76.70 odsto zahtjeva, dok je sa ino nosiocima osiguranja usaglašavano 1.437 ili 23.30 odsto zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti.

– Zapaža se da je gubitak radne sposobnosi kao posljedica povrede na radu u 2023. godini nastao u 147 slučaja što je za 29 slučaja ili 24.58 odsto više nego u prethodnoj godini. Nasuprot utvrđenom gubitku radne sposobnosti u 2023. godini kod 1.694 (27.46 odsto) slučaja, organi vještačenja Fonda PIO su, u odgovarajućem postupku, kod 4.474 ili 72.54 odsto slučaja utvrdili da invalidnost u smislu gubitka radne spodobnosti ne postoji, da liječenje nije završeno, da postoji smanjena radna sposobnost, da ispitivanje i liječenje nije završeno i drugo – ističe se u saopštenju Fonda PIO RS.

Dodaju da je znatno povećanje broja zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti proizašlo iz novih propisa u oblasti zdravstvenog osiguranja, kojima su osiguranici obavezani da prije isteka roka od šest mjeseci privremene nesposobnosti za rad, od strane ljekara porodične medicine, budu upućeni na ocjenu radne sposobnosti.

Podijeli tekst sa drugima na: