Kategorija: Društvo

Svake godine u budžetu Opštine Centar obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.

Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat „Hljeb i mlijeko“.

Za mjesec august ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 404 korisnika socijalnih usluga, među kojima je 358 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 46 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM. Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.660 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Svjetske cijene hrane su u julu porasle na najviši nivo od februara 2023, pošto je osjetno poskupljenje mesa i biljnih ulja nadmašilo pad cijena žitarica, šećera i mliječnih proizvoda, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za jul iznosi 130,1 poen, što je porast za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, navodi FAO.

Indeks koji mjeri cijene mesa porastao je za 1,2 posto na novi rekord od 127,3 poena, podstaknut višim cijenama govedine i ovčetine, uz blagi rast cijena živinskog mesa.

Pored toga, indeks cijena biljnih ulja je skočio čak za 7,1 posto na trogodišnji maksimum od 166,8 poena, vođen značajnim rastom cijena palminog, sojinog i suncokretovog ulja, što je nadmašilo pad cijena ulja repice.

U ostalim kategorijama su zabilježeni manji padovi.

Indeks cijena žitarica je pao za 0,8 posto na 106,5 poena, indikator koji prati cijene šećera za 0,2 posto na 103,3 poena, a indeks mliječnih proizvoda za 0,1 posto na 155,3 poena.

Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za jul porasla je za 7,6 posto međugodišnje, ali je istovremeno za 18,8 posto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

(Izvor vijesti: Biznisinfo)

Penzije u Republici Srpskoj za juli mjesec biće isplaćene danas.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske rekli su da je u Budžetu za penzije obezbjeđeno 160 miliona KM.

Inače, za penzije u rebalansu Budžeta za 2025. Godine planiran je iznos od 1.946.000.000 KM.

Penzioneri u Republici Srpskoj još ranije rekli su da od avgustovske penzije planiraju usklađivanje, odnosno povećanje penzija, a iz Vlade Republike Srpske rekli su da će to biti do 3 posto.

U Republici Srpskoj živi 233.846 korisnika, a van Republike Srpske 57.570 korisnika prava, saopšteno je iz Fonda PIO.

Iznos najviše penzije je 3.422 KM. Prosječna penzija je 632 KM i čini je 40,43 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637 KM, što je 40,75 odsto prosječne plate u Republici.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jul je 949 KM ili 60,70 odsto od prosječne plate u Srpskoj.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u julu je bio 157,19 miliona KM.

Strukturu korisnika prava čine starosne penzije sa 63,87 odsto, porodične 24,12, invalidske 11,95 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Vlada Federacije BiH iz budžeta FBiH za 2025. godinu izdvojila je 2,5 miliona KM za banjsko liječenje penzionera.

Iako je iznos povećan, iz kantonalnog Saveza udruženja penzionera upozoravaju da su zbog rasta cijena usluga u banjskim centrima i lječilištima uskraćeni za 95 mjesta u odnosu na prethodne godine.

Od ukupnog iznosa, 1,9 miliona KM planirano je za podršku banjskom liječenju penzionera u tekućoj godini, dok je 600.000 KM namijenjeno za izmirenje obaveza iz 2024. godine.

Cilj programa je rehabilitacija bolesnih i socijalno najugroženijih penzionera, unapređenje njihovog zdravlja i podsticanje socijalne uključenosti.

Ipak, iz Saveza udruženja penzionera ZDK upozoravaju da je, uprkos povećanju sredstava, zbog rasta cijena u banjskim centrima i lječilištima, broj dostupnih mjesta smanjen – za čak 95 u odnosu na prethodne godine.

“Ružno se dogodilo u ovoj godini, dobili smo veći iznos sredstava za rehabilitaciju međutim, banje su povećale svoje usluge, tako da smo mi u ovoj godini dobili manji broj penzionera nego što smo imali prošle godine za rehabilitaciju. Ja ću reći konkretno za ZDK da smo 95 mjesta manje dobili na osnovu prošle godine, istakao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK.

U Kaknju usluge koristi blizu 100 penzionera

“Negdje od marta, aprila mjeseca su sredstva povećana bila ali je umanjen broj mjesta, samim time kada su povećana sredstva umanjen je i broj mjesta koja su bila predviđena za svaku općinu. Mi po broju nemamo neko strašno umanjenje jer su ljudi navikli da idu na to. Mi smo do sada imali 65 ljudi, naših članova koji su koristi to pravo u Fojnici a imali smo 30 u Olovu i to je negdje otprilike u dva, tri mjesta, naglasio je Irfan Imamović, predsjednik Udruženja penzionera Općine Kakanj.

Udruženje penzionera Općine Kakanj koje broji 4.800 članova ovoj oblasti pridaje posebnu pažnju. U toku su pripreme za potpisivanje novog ugovora sa centrima i banjskim lječilištima kako bi se na vrijeme kakanjskim penzionerima osigurao odlazak u banje i rehabilitacione centre.

“Mi imamo ugovor svake godine oko 10. oktobra i sad očekujemo ponovo novi ugovor i sa Fojnicom i sa Olovom. Mi smo se dogovorili na Upravnom odboru kantonalnom, kada smo govorili o ovoj problematici da idemo sada sa ugovorima ne koliko je sredstava, nego od broja mjesta i onda ne bi smjelo da dođe do promjena tu. Ovako nas zavaraju, kažu da su sredstva povećana za korištenje banja i onda je to pravi problem, naglasio je Imamović.

Iako su izdvojena sredstva veća nego prethodnih godina, evidentno je da rast troškova ograničava broj korisnika usluga banjskog liječenja. Time se dodatno naglašava potreba za održivim i efikasnijim sistemskim rješenjima, kako bi banjsko liječenje ostalo dostupno što većem broju penzionera kojima je ova vrsta podrške i više nego potrebna.

(Izvor vijesti: NTIC)

Prema ekonomskim stručnjacima 100 eura od prije 10 godina danas je ekvivalent 155 eura ako se uzima prosjek 27 zemalja Evrope. Mnogi su mišljenja da je u Bosni i Hercegovini danas novac i manje vrijedan.

Tako je prema su prema jednoj prošlogodišnjoj analizi usporednih podataka građani u BiH su prije 10 godina za 1.000 KM mogli su kupiti od 25 do 50 posto više hrane i natočiti oko 20 posto više goriva.

Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 posto.

Teško je očekivati da će se cijene vratiti na neki raniji nivo, stručnjaci su oko toga saglasni, tako da nam može pomoći tek rast platežne moći. O ovoj temi za Raport je govorio ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.

“BiH ima euro, samo što se on ne zove euro nego konvertibilna marka. Slična je situacija recimo i sa Bugarskom. Njihova valuta lev je u istom odnosu s eurom kao konvertibilna marka. Tako da smo mi svi manje više u istom paktu vrijednosti valute koju se koristi u Evropi”, govori Pavlović.

Ne treba očekivati pad cijena

Kako kaže, problem koji postoji je vezan za činjenicu da se inflacija praktično ne definiše ili bolje rečeno ne iskazuje drugačije nego kao nivooom kupovne moći. Mišljenja je da će povratka na ranije nivoe cijena u BiH neće biti.

“Kada pogledamo kupovnu moć u periodu od prije pola godine, godinu ili pet godina unazad, onda shvatimo koliko novca manje imamo u svom budžetu. Konkretnije, novac koji imamo manje je vrijedan i manje se može kupiti za nono što imamo. S druge strane teško možemo očekivati da se cijene vrate na neki prijašnji nivo. Pogotovo kada se govori o cijenama životnih namirnica, poljoprivrednih proizvoda i ostalih proizvoda koje kupujemo redovno politika koju jedna zemlja ima u smislu podrške domaćoj proizvodnji hrane, određuje nivo troškova proizvodnje. Mi smo ovisni o uvozu. Sebe smo doveli u takvu situaciju da zanemarujući domaću proizvodnju, praktično zavisimo od uvoza, a kada govorimo o domaćoj proizvodnji onda nemamo nikakvih sistema podrške kada nastane neki problem poput suša ili poplava”, naglašava Pavlović.

Institucije ne rade ništa

Prema njegovim riječima, treba obratiti pažnju i na rad inspekcijskih organa kako bi se spriječio nekontrolirani rast cijena. Oni su gotovo nemoćni u ovakvom razvoju situacije kada marže nisu ograničene.

“Kada se govori o sistemu rada inspekcijskih organa mi imamo problem da nisu maksimizirane marže na te osnovne životne namirnice kojih ima recimo 20 ili 25 koje su posebno bitne. Moglo bi se to uraditi kao što je napravljeno s ograničenom maržom na gorivo koja iznosi 25 feninga. Hoću da kažem, situacija je takva da bi institucije morale i mogle mnogo toga da urade, a ne rade ništa. Tako smo u situaciji da trgovački lanci imaju puno proizvoda, a u biti najviše prodaju one koji su vezani za životne potrebe građana i na te proizvode povećavaju marže i na taj način pokušavaju obezbjediti prihode kojima bi pokrili svoje troškove. Malo ko danas kupuje skupa pića, skupe sireve i slično. Uglavnom se većina svodi na ovo što je građanima najpotrebnije i tu se povećavaju marže.

Cijene na banjalučkoj tržnici:

Bijelo grožđe: 12 – 15 KM
Maline: 8 – 9 KM
Sušene šljive: 9 – 10 KM
Limun: 3 – 3,5 KM
Jabuka: 2 – 3,5 KM
Banana: 2,5 – 3,5 KM
Kruške: 4 – 5 KM
Breskve: 5 – 6 KM
Šljive: 3 KM

Povrće:

Kupus: 2 KM
Mrkva: 2 – 3 KM
Krompir: 1,5 – 2 KM
Paradajz: 2 – 4 KM
Paprike: 2,5 – 4 KM
Tikvice: 1,5 KM
Krastava: 1 – 2 KM
Karfiol: 5 KM
Blitva: 5 KM
Zelena salata: 3 – 4 KM
Grah: 8 – 10 KM
Crveni luk: 2 – 2,5 KM

(Izvor vijesti: Raport/Vecernji list)