Opština Kakanj isplatila je 27.500 KM Udruženju penzionera za subvenciju troškova električne energije, vode, kanalizacije, pomoći za liječenje, posmrtnine, prehrambene pakete, grijanje i ogrev za penzionere-umirovljenike.
Ova budžetska sredstava isplaćuju se polugodišnje, a realizovat će se putem Udruženja penzionera prema osnovnim kriterijima koji su jedinstveni za sve vrste pomoći, navedeno je u saopštenju Opštine Kakanj.
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske nastavio je trend poboljšanja strukture korisnika prava i od 16.225 ostvarenih u prošloj godini, 72,63 odsto su starosne, 18,71 porodične i 8,64 invalidske penzije.
Ovakva struktura korisnika prava ostvarena na godišnjem nivou naš Fond svrstava u sam vrh penzijskih fondova država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, pa i među razvijenim državama EU, saopšteno je iz Fonda.
Kada se sagleda akumulirana struktura prava od nastanka Republike Srpske i osnivanja Fonda do kraja 2024. godine, od 288.448 korisnika 63,31 odsto su starosne penzije, 24,53 porodične, 12,11 invalidske i 0,06 odsto korisnika ostalih prava koje obuhvata novčanu naknadu za tjelesno oštećenje i novčanu naknadu za pomoć i njegu trećeg lica.
Od 2001. do 2024. godine procenat korisnika prava na starosnu penziju porastao je za 38,5 odsto, dok su porodične smanjene za 28,3, a invalidske za 39,8 odsto.
Iz Fonda su naveli da se pozitivan trend kretanja strukture korisnika prava bilježi iz mjeseca u mjesec, što je, kako su istakli, veoma poželjno za svaki penzijski sistem.
– Najveći uticaj na pozitivan trend leži u činjenici da sve veći broj osiguranika ostvaruje pravo na starosnu penziju dolazeći iz radnog odnosa sa punim penzijskim stažom od 40 godina i više – istakli su iz Fonda.
fond za penziono i invalidsko osiguranje republike srpske FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Osim toga, sve je veći broj žena koje nakon statusa osiguranika ostvaruju pravo na samostalnu starosnu penziju koja je u pravilu povoljnija u odnosu na porodičnu penziju iza preminulog supružnika.
Za razliku od strukture ostvarenih prava gdje penzijski fond Republike Srpske ima u kontinuitetu pozitivan trend, kada je riječ o broju korisnika prava taj je trend negativan i u prošloj godine zabilježeno je 5.777 ili 2,03 odsto više korisnika prava u odnosu na 2023. godinu.
– To je procentualno najveće povećanje u poslednjih pet godina, s tim da već duži niz godina Republika Srpska ima trend rasta broja korisnika prava iz godine u godinu – navedeno je u saopštenju.
Iz Fonda su napomenuli da je za penzijske sisteme poželjno da ovaj procenat rasta bude što niži.
– Kada je riječ o penzijskim fondovima država nastalih na području bivše Jugoslavije, nažalost, najveći procentualni rast korisnika prava zabilježen je kod nas, dok u poslednjih pet godina Srbija i Hrvatska bilježe negativan rast, odnosno trend smanjenja broja korisnika prava – navedeno je u saopštenju.
Iz Fonda su dodali da visok procenat rasta broja korisnika prava nameće obavezu ozbiljnih analiza urađenih u modulu PROST i projekciju kretanja parametara penzijskog sistema Republike Srpske sa zadržavanjem postojećih uslova o ostvarivanju prava u skladu sa zakonom, ali i sa njihovim preispitivanjem i eventualnim izmjenama.
Naveli su da će tako dobijene analize pokazati u kom smjeru se kreće penzijski sistem Republike Srpske i koje preventivne mjere je neophodno preduzimati kako bi on bio stabilizovan u narednih 20-30 godina.
– U ovakvim slučajevima najčešće dolazi do pooštravanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a jedna od prvih mjera je podizanje starosne granice sa prelaznim periodom koja se pokazala efikasnom u stabilizaciji penzijskih sistema koji počivaju na principima međugeneracijske solidarnosti i njihove samoodrživosti kakav je i naš penzijski sistem – saopšteno je iz Fonda PIO.
“Kada umrem, mada za to nije vrijeme, doktor mi je rekao da sam apsolutno zdrav, obavezao sam kćerku i zeta, i ženu, ako me nadživi, da sa mnom sahrane i ovaj bicikl. Zaslužili smo to obostrano, i ja i bicikl”, reče Buco Mašina, ili Buco Bicikl, a zapravo Dragoljub Ostojić.
Bicikl glavu čuva, a kapa je krasi, kaže Dragoljub Ostojić, kojeg njegovi sugrađani u Gradišci poznaju po nadimku Buco Mašina.
“Nadimak od dvije riječi su zapravo moje ime i prezime, zato ih ja i pišem velikim slovom”, priča Buco.
“Mali bicikl marke poni ima višestruku namjenu. Koristan je za prevoz i za rekreaciju. Nema dana bez bicikla, tako je kod mene”, objašnjava Ostojić.
“Rođen sam u Beogradu, odrastao u Novom Sadu, doselio sam se u Gradišku 1975. godine. Bio sam popularan muzičar i muzika me ovamo dovela. Svirao sam sa orkestrom u uglednim restoranima i kafanama. Došao i ostao”, hronološki započinje svoju životnu priču.
“Prvih godina moga boravka u Gradišci imao sam veliki i skup bicikl. Dok sam svirao, neko ga je ukrao. Požalio sam se društvu u kafani. Meni nepoznat čovjek kaže: “Imam ja neki stari, mali bicikl, daću ti.” Sažalio se.
Dobro, hvala ti, ako si tako odlučio. I ode on kući, vraća se za pola sata i nosi bicikl. Nije imao gume pa ga nije mogao voziti. Bicikl na leđima. Rekao mi je: “Evo ti, popravi, pa se služi. Dobar je. I napomenu da ga je kupio 1960. godine.”
Tako se Buco domogao bicikla. Popravio ga, ofarbao, uredio, više puta mijenjao gume. Sada ga čuva, kao samog sebe. Kako tada, davne sedamdeset i neke, tako i danas.
Ne odvaja se od bicikla. Gdje god se zaputi, bez ovog bicikla ne ide. Prešao je, po njegovoj procjeni, hiljade kilometara ili pola svijeta, ako bi se po kilometraži određivalo.
“Nekada su me prozvali Buco Mašina, jer sam svirao moćne i skupe muzičke instrumente, klavijature najčešće. I sada sviram, ali rjeđe. A pošto bicikl vozim svakodnevno i svuda, možda me prozovu i Buco Bicikl, to ima više smisla. Bicikl čuva zdravlje, to je istina”, uvjeren je naš sagovornik. Prepričava i anegdotu.
“Jednom sam parkirao bicikl ispred robne kuće i na njemu napisao, na cedulji bijelog papira, uzmi, posluži se i vrati ga na isto mjesto. Pratio sam iz kafane, neki su zagledali, mjerkali bicikl, slikali cedulju i bicikl, ali niko nije htio da ga koristi po mojoj preporuci niti da ga ukrade. Promijenila su se vremena.”
Hvali se Buco novim biciklom koji mu je kupio zet, ali ovaj mali bicikl njemu je mnogo praktičniji. Nekako mu je, kako kaže, prirastao srcu. Zato ga ostavlja samo kada ide na spavanje. Ima i originalnu ideju, zavještanje najbližima.
(Izvor i foto: nezavisne.com)
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava da je isplata redovnog mjesečnog primanja za februar 2025. godine, počela 07. februara 2025. godine.
Isplatom penzije za februar obuhvaćeno je ukupno 288.155 korisnika prava, od čega je 231.958 u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 55.197 korisnika prava.
Za isplatu penzije za februar potrebno je 159,11 miliona KM u neto iznosu, odnosno 161,04 miliona KM u bruto iznosu.
Prosječna penzija iznosi 630,89 KM i čini 44,00% prosječne plate u Republici Srpskoj.
Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM i čini 44,45% prosječne plate u Republici Srpskoj.
Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za februar iznosi 943,89 KM, što čini 65,82 % od prosječne plate u Republici Srpskoj.
Iznos najviše penzije za februar u Republici Srpskoj je 3.422,36 KM.
Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u februaru 2025. godine, iznosio je 137,92 miliona KM.
Strukturu korisnika prava za februar čine starosne penzije sa 63,44%, porodične sa 24,45%, invalidske sa 12,05% i ostala prava sa 0,06%.
Iz budžeta Opštine Centar Sarajevo svake godine osiguravaju se sredstva za projekt “Hljeb i mlijeko” namijenjen penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja.
Za mart ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 408 korisnika socijalnih usluga.
Među ukupnim brojem korisnika su 364 penzionera sa područja te lokalne zajednice, te 44 osobe u stanju socijalne potrebe koje su starije od 60 godina, a nisu ostvarile pravo na penziju.
Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.
Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.880 KM.
Ministarstvo finansija Republike Srpske obavještava javnost da će sutra biti isplaćene penzije u Republici Srpskoj, za koje je u budžetu obezbijeđen ukupan iznos od 160.000.000 KM.
U skladu sa opredijeljenjem Vlade Republike Srpske da poboljša standard najstarije populacije u Republici Srpskoj, od januara su penzije uvećane za 6 odsto u odnosu na decembar mjesec.
Budžetom Republike Srpske za 2025. godinu je za isplatu penzija planiran ukupan iznos 1.946.000.000 KM. Prema projekcijama budžetskih prihoda i rashoda, od doprinosa će biti prikupljeno 1.646.000.000 KM, dok će preostalih 300 miliona KM biti nadoknađeno iz poreskih prihoda budžeta.
Od 2013. godine od kada je krenuo proces redovnog usklađivanja penzija sa ekonomskim parametrima bila su 22 povećanja penzija, što je efektivno prosječno povećanje od 6% na godišnjem nivou.
Zbog poskupljenja životnih namirnica i život penzionera je sve teži. Povećanja penzija su pod znakom pitanja bez izmjena Zakona o PIO, a to je pitanje zbog kojeg najviše brinu penzioneri.
Nezadovoljni činjenicom da će vlasti ovogodišnje usklađivanje penzija izvršiti u procentu ispod 5 odsto, penzioneri najavljuju i proteste.
Svakog petog u mjesecu penzioneri se obraduju isplati penzija, ali prema svemu sudeći, samo nakratko. Najniža februarska penzija, koju prima oko 60 posto penzionera, iznosila je 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM dok je prosječna penzija 725,33 KM. Uz svakodnevna poskupljenja životnih namirnica, pitanje je kako preživjeti.
I baš zbog toga povećanje penzija jedan je od ključnih zahtjeva penzionerskih udruženja. Konkretno su zahtijevali izmjene članova 79 i 80 Zakona penzijsko-invalidskom osiguranju Federacije.
“Tražili smo da bude 70 posto obračun rasta prosječnog ličnog dohotka u Federaciji, a 30 posto potrošačka korpa. Vlada to nikad neće prihvatiti i nije prihvatila i mi smo rekli na zadnjem Upravnom odboru da je najniže što idemo 60:40 i tražili smo da se najmanje dva puta penzije usklađivaju u toku godine”, kaže Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a.
To praktično znači da bi, ukoliko budu usvojeni zahtjevi penzionera, najniža penzija mogla iznositi 800 do 850 KM. Iako se očekivalo da oformljena radna grupa izradi zakonske izmjene do kraja januara i da već u martu taj prijedlog bude u parlamentarnoj proceduri, izvjesno je da se to neće dogoditi.
“Vlada je zakovana na onom njihovom – oni nude 50 posto prosječan lični dohodak, 50 posto procenat potrošačke korpe i jednom godišnje usklađivanje penzija. Njihovo obrazloženje je da je to nemoguće isfinansirati, da bi fond federalnog Zavoda PIO otišao u deficit, da bi do 2027. godine 2-2,5 milijarde fond bio u deficitu. Po nama, to nije istina”, ističe Trakić.
Nisu penzioneri zadovoljni ni najavama da bi penzije do 15. aprila mogle biti usklađene po aktuelnom zakonu u manjem procentu od 5 odsto koliko su i sami zahtijevali.
Vremena je još malo, s obzirom na to da već u aprilu, ukoliko ne dobiju što zahtijevaju, penzioneri otvaraju priču o novom datumu protesta.
Porodična penzija predstavlja pravo članova porodice na penziju nakon smrti osiguranika ili korisnika penzije.
U Bosni i Hercegovini, uslovi za ostvarivanje ovog prava razlikuju se između Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS).
U RS, prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju RS, pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju, kao i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.
Članovi porodice koji mogu ostvariti ovo pravo uključuju:
Udovica ima pravo na porodičnu penziju ako je do smrti supruga navršila 50 godina života ili je postala potpuno nesposobna za rad prije ili u roku od jedne godine nakon smrti supruga. Ako udovica nije ispunjavala ove uslove, pravo na penziju stiče kada navrši 50 godina života. Udovac ima pravo na porodičnu penziju pod istim uslovima, s tim da je starosna granica 60 godina života, piše Tuzlainfo.
Djeca imaju pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života ili do završetka školovanja, a najkasnije do 26 godina života. Djeca koja su postala nesposobna za samostalan život i rad prije 15. godine života imaju pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje.
Otac i majka umrlog osiguranika imaju pravo na porodičnu penziju ako su bili izdržavani od strane umrlog osiguranika i ako su navršili 65 godina života ili su potpuno nesposobni za rad.
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju, kao i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Članovi porodice koji mogu ostvariti ovo pravo uključuju:
Udovica ili udovac imaju pravo na porodičnu penziju ako su do smrti osiguranika navršili 50 godina života ili su bili potpuno nesposobni za rad. Ako u trenutku smrti osiguranika nisu ispunjavali ove uslove, pravo na penziju stiču kada navrše 50 godina života ili ako postanu potpuno nesposobni za rad prije navršenih 50 godina.
Djeca rođena u braku ili izvan braka, usvojena djeca, pastorčad koju je umrli izdržavao, unučad i druga djeca koju je umrli izdržavao do svoje smrti imaju pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života ili do završetka školovanja, a najkasnije do 26 godina života. Djeca koja su postala nesposobna za samostalan život i rad prije 15. godine života imaju pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje.
Otac i majka umrlog osiguranika imaju pravo na porodičnu penziju ako su bili izdržavani od strane umrlog osiguranika i ako su navršili 65 godina života ili su potpuno nesposobni za rad.
(Izvor: Radiosarajevo.ba)
Isplata penzija za mjesec februar 2025. godine obuhvatiće 457.276 korisnika, što je za skoro 11.000 više penzionera u odnosu na februar 2024. godine, kada je penzija isplaćena za 446.659 korisnika.
Penziju za februar, 5. marta prošle godine je primilo je 446.659 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu tada su iznosila oko 285 miliona KM.
Ove godine februarske penzije će u martu primiti 457.276 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznosit će oko 296 miliona KM što je povećanje za 11 miliona.
Ovaj porast broja korisnika prava na penziju objašnjava se različitim faktorima, uključujući povećanje broja penzionera koji su ostvarili pravo na starosnu, invalidsku ili porodičnu penziju, kao i usklađivanje sa zakonodavnim izmjenama u oblasti penzijskog sistema.
Trenutna najniža penzija za februar iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.
Stoga, dok broj penzionera raste, javlja se pitanje održivosti penzijskog sistema na duže staze.
Neophodno je razmotriti i daljnje reforme koje bi obezbijedile stabilnost penzijskog sistema i osigurale adekvatne penzije za buduće generacije.
Kampanja “Nula odsto marže”, koju je Ministarstvo trgovine i turizma RS pokrenulo sa privrednom zajednicom kao odgovor na enormna poskupljenja počela je juče i trajaće do kraja juna.
Resorni ministar Denis Šulić rekao je da će potrošači tokom trajanja kampanje u 18 trgovačkih marketa širom Srpske moći da pazare oko 30 proizvoda sa nula odsto marže.
Šulić je rekao da je riječ o proizvodima robnih marki 11 domaćih proizvođača koji će biti jeftiniji između 20 i 30 odsto, istakavši da bi u narednoj kampanji trebalo da se pridruži još više proizvođača.
– Očekujemo da će i “Vitaminka” imati određenu paletu proizvoda. Pregovori su u toku sa još nekim proizvođačima – najavio je Šulić i pojasnio da će se marketi koji imaju svoje robne marke odreći marže na svoje proizvode.
Prema dostupnoj listi kupci će bez marže moći kupiti od proizvođača “Spektar drink” nekoliko proizvoda i to marmelada miješana 700 grama, marmelada marelica 700 grama i sok od paradajza 100 odsto povrće. Jeftiniji će biti i proizvodi “Frukta trejda” i to “tomiko” kečap blagi 500 grama, “tomiko” majoneza delikates 320 ml i “tomiko” palenta 400 grama.
Bez marže će do kraja juna biti i ajvar blagi 650 ml, sok od paradajza 720 ml i miješana marmelada 720 ml proizvođača “Sava Semberija”.
Jeftinija će biti i tirolska 400 gr proizvođača “Tulumović”, kao i čajna i kulen kobasica “topolska” proizvođača “Topolska”.
Na listi su i proizvodi iz pogona “MI – Trivas” i to kokošja pašteta 95 grama, jetrena pašteta 150 grama i iste gramaže goveđi narezak.
Iz ponude “Dukata” jeftiniji će biti “limko” deterdžent za suđe 1 litar i “lotus” tečni sapun za pranje ruku 450 ml. Začini za jelo “dominus” od 250 i 500 grama biće bez marže kada je u pitanju kompanija “Mladegspak”.
Bez marže će biti i mlijeko “vitalija” 1,5 odsto m.m. 1 litar i kiselo mlijeko “moja kravica” 2,8 odsto m.m. 180 grama proizvođača “Mlijekoprodukt”.
Proizvodi proizvođača “Bingo” kečap blagi, pica i ljuti od jednog kilograma neće imati maržu, kao ni deterdženti za veš “deon flauer pauer violet i grin 80 pranja”.
Iz asortimana “Mljekare Pađeni” biće jeftiniji jogurt 3,2 odsto m.m. 0,5 litara, jogurt 1,6 odsto m.m. 1 litar, pavlaka 20 odsto m.m. 180 grama i kiselo mlijeko težine 180 grama.
Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija rekla je za “Glas” da je svaka akcija koja smiri divljanje cijena dobra, ali je metoda kojom se sprovodi kampanja trebalo da bude drugačija.
– Prvo sve zavisi od dobre volje trgovca i proizvođača, a trebalo bi da to bude njihova obaveza. Drugo, trebalo bi napraviti spisak proizvoda koji građani zaista koriste. Da to ne bude na bazi sindikalne korpe, nego artikli koji su kupcima svakodnevno neophodni, a to su brašno, mlijeko, so, šećer, ulje. Lijep je i ovaj spisak, promovišemo domaće proizvode, sve je to u redu i pohvalno, ali u ovom momentu kada je standard građana u padu, bojim se da ovo neće mnogo pomoći – rekla je Šešlija.
Denis Šulić je istakao da će proizvodi obuhvaćeni kampanjom biti označeni sa “Nula odsto marže!” i njihova kupovina će biti ograničena da ne bi došlo do zloupotrebe kampanje.
Proizvodi po sniženim cijenama biće dostupni u prodajnim objektima trgovačkih lanaca uključenih u kampanju “Društveno odgovorni”.
