Kategorija: Društvo

Bosna i Hercegovina svake godine bilježi prosječno povećanje broja penzionera za 2.536 osoba. Kako bi penzijski sistem jedne države ili entiteta optimalno funkcionisao, potrebno je da na jednog penzionera budu najmanje tri osiguranika.

Međutim, u BiH je omjer radnika i penzionera već odavno ispod tog standarda. Službeni podaci pokazuju da je taj omjer dosegnuo minimum, odnosno da na jednog penzionera dolazi manje od 1,2 radnika, a prema podacima zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, situacija bi mogla postati još lošija.

Trend je već godinama isti – broj penzionera konstantno raste, dok poslodavci ističu da radnike sve teže pronalaze.

Prema podacima Federalnog zavoda MIO, ukupno apsolutno povećanje broja penzionera u Federaciji BiH za razdoblje od 2014. do 2023. godine iznosi 22.822 penzionera ili relativno povećanje od 6,77 posto, što predstavlja prosječno godišnje povećanje broja umirovljenika za 2536 ili relativno prosječno godišnje povećanje broja penzionera za oko 0,75 posto.

Uz isplate u Federaciji BiH, vrše se i one u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko i inozemstvu. Za razdoblje od 2014. do 2023. godine, najveće povećanje zabilježeno je u Republici Srpskoj i inozemstvu, gdje je broj penzionera porastao čak 49 posto, uz prosječni godišnji rast od 5,44 posto.

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić potpisao je sa penzionerima sa područja opštine ugovore o dodjeli banjsko-klimatskog liječenja.

Usluge liječenja u trajanju od deset dana u toku kalendarske godine koristiće 91 penzioner iz Istočnog Novog Sarajeva. Ugovorom je definisano da Opštinska uprava sufinansira 50% troškova.

“Nadam se da će navedena pomoć biti od koristi za naše sugrađane, te da će doprinijeti dobrom zdravlju. Srećan sam što imamo priliku i na ovaj način pokazati im da mislimo na njih i zahvaliti se za mukotrpan rad i zalaganje u godinama u kojim su radili i gradili za buduće naraštaje”, poručio je Katić.

(Izvor i foto: citajfilter.com)

Nastavljena je podjela doživotnih besplatnih kartica za javni prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

Kartice je ovim kategorijama naših sugrađana uručio gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima.

– Radimo i ne stajemo. Još jedna podjela kartica za besplatan doživotni javni prevoz za naše penzionere. Banja Luka je tu za svakog čovjeka – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković, tokom današnje podjele kartica.

Podsjećamo, krajem aprila je počela podjela karata za besplatan prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

Svi sugrađani koji pripadaju ovim kategorijama stanovništva zahtjev za dobijanje svoje doživotne besplatne karte za javni prevoz mogu da predaju u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera grada Banja Luka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica.

Za odlazak starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine mora biti ispunjen jedan od dva uslova, a to je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

Redakciji portala Radiosarajevo.ba obratilo se nekoliko čitatelja s upitom da li se može penzionisati s manje staža i godina života te za koliko se umanjuje penzija u tom slučaju.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje su za portal Radiosarajevo.ba pojasnili su u kojem slučaju je ovo moguće.

“Muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

• 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
• 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
• 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
• 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
• 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja”, pojašnjeno je.
• Dakle, u ovoj godini, u prijevremenu penziju mogu muškarci koji imaju 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

Za žene važe drugačiji propisi. Osiguranica ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

• 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja,
• 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja,
• 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja.

Poznato je i koliko žene moraju imati godina života i radnog staža do 2036. godine.

• 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,
• 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
• 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
• 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
• 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
• 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
• 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
• 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Prema Zakonu o MIO/PIO, koji regulira pitanje izuzetne prijevremene starosne penzije, propisano je i umanjenje penzije.

“Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 posto”, pojasnili su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za portal Radiosarajevo.ba.

Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje BIH (PIO) obavijestio je korisnike o određenim izmjenama vezanim za preuzimanje penzionih čekova.

Naime, penzioneri koji žive na području Bosne i Hercegovine, a penziju primaju preko bankarskih računa, od 1. juna imaće rok od šest mjeseci za preuzimanje penzionog čeka, kako ne bi dolazilo do nepotrebne obustave isplate penzije.

Dosadašnja obaveza penzionera bila je preuzimanje čeka u roku od 90 dana, odnosno tri mjeseca.

“U sljedećem razdoblju intenzivno će se nastaviti s daljim mjerama i aktivnostima koje će omogućiti svim osiguranicima i penzionerima što lakše i transparentnije korištenje usluga Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje”, saopšteno je iz PIO-a.

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje je dostavio je obaveštenje u vezi sa usklađivanjem penzija, prema kome se, počev od 1. januara 2024. godine, penzije u Federaciji BiH redovno usklađuju u visini od 6,55 odsto. Usklađivanje je realizovano u isplati penzija za april 2024. godine, zajedno sa razlikom za prva tri meseca 2024. godine, s tim da se usklađivanje ne primenjuje na penzije sa pravom ostvarenim u 2024. godini, navode iz Republičkog zavoda za socijalno osiguranje.

Istovremeno je hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavio obaveštenje u vezi sa usklađivanjem svojih penzija, prema kome se, počev od 1. januara 2024. godine, penzije u i Hrvatskoj redovno usklađuju u visini od 4,19 odsto, a što važi za one primaju i deo ove penzije, a žive u Srbiji.

Goldman Saks: globalna potražnja za naftom će rasti najmanje do 2034.

Nova aktuelna vrednost penzije za jedan lični bod, radi određivanja penzije i usklađivanja penzija i ostalih prava iz penzijskog osiguranja od 1. januara 2024. godine iznosi 12,26 evra. Tako usklađene penzije isplaćene su u martu 2024. godine, zajedno sa razlikom za januar i februar 2024. godine.

Istovremeno, prema navedenom obaveštenju, najniža penzija za svaku godinu penzijskog staža od 1. januara 2024. godine iznosi 12,64 evra.

Подели ову вест

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je u posljednjih deset godina uočljiv trend smanjenja broja korisnika porodične penzije iz kategorije djeca, jer je 2015. godine taj status imalo njih 6.745, u 2022. godini 3.602, a ove godine 2.798 korisnika.

Prema evidenciji Fonda, 2012. godine bilo je 8.510 djece korisnika prava na porodičnu penziju, od kojih je 3.234 pohađalo srednju školu, a 5.276 je bilo u statusu studenta.

U toku prethodne godine zahtjev za ostvarivanje prava na porodičnu penziju iz kategorije udova/udovac i djeca podnijet je u 4.653 slučaja.

Iz Fonda su podsjetili na pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Kada je riječ o pravu djeteta na porodičnu penziju, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja /srednjoškolci/, ali najkasnije do navršenih 26 godina /studenti/.

Redovnim školovanjem ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo.

U slučaju da nastupi nesposobnost djeteta za samostalan život i rad prije 15. godine, dijete u takvim okolnostima, ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje.

Dijete kod kojeg nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine, aprije smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije, ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.

Ako dijete kod kojeg u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje.

Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičkih bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

Kao i brojne evropske zemlje, i BiH se već neko vrijeme suočava s demografskim slomom te polako postaje zemlja staraca. Ako uskoro ne dođe do značajnog rasta nataliteta, predviđanja za ovu zemlju, kada je riječ o broju stanovnika, nisu nimalo optimistična.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako broj penzionera konstantno raste, a broj novorođene djece smanjuje.

U samo šest godina broj korisnika penzija povećan je za 33.704. Podaci Agencije za statistiku pokazuju kako je tokom 2017. godine u BiH penziju primalo 663.826 stanovnika, dok je tokom 2022. godine taj broj porastao na čak 697.530.

U istom periodu broj novorođene djece konstantno pada. Tokom 2017. godine na području BiH rođeno je 30.200 živorođene djece, dok je šest godina poslije, odnosno 2022. godine, taj broj, prema podacima Agencije za statistiku BiH, pao na 26.687.

U skladu s manjim brojem rođene djece, ali i iseljavanjem cijelih porodica, značajno je pao broj djece upisane u osnovne i srednje škole, a bilježi se i smanjen broj studenata.

Trebamo li se zabrinuti?

Analitičari već neko vrijeme upozoravaju da BiH očekuje demografski kolaps, a u istraživanju koje je sprovela Evropska komisija stoji da će do 2060. broj stanovnika u ovoj zemlji pasti na 1,7 miliona, te da će se broj osoba od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1%. Udio mladih smanjiće se s oko 21 na 13%. BiH će, ako je suditi prema izvješću UN, za 50 godina imati više od milion stanovnika manje. Ako se ovako nastavi, bit ćemo društvo s malim brojem stanovnika između 20 i 40 godina, piše Večernji list BiH.