Dobre vijesti za penzionere u FBiH, mnogi jedva čekaju primjenu

U Bosni i Hercegovini više od 60 posto penzionera danas živi na ivici siromaštva, upozoravaju iz Saveza penzionera Federacije BiH.

Član Upravnog odbora Saveza, Mustafa Trakić, ističe da je upravo težak položaj starijih građana glavni razlog zbog kojeg se traže izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Penzije su danas premale za dostojanstven život. Ljudi koji su radili po 30 ili 40 godina jedva sastavljaju kraj s krajem. Zato tražimo novi model usklađivanja penzija i pravedniji sistem raspodjele”, kazao je Trakić.

Ključne novine novog zakona:

• Novi sistem usklađivanja penzija koji bi pratio rast prosječnih plata i troškove života;

• Višestepenu najnižu penziju, kako bi razlike između radnog staža bile pravednije;

• Postepeno povećanje penzija za ukupno 17 posto;

• Uvođenje “13. penzije” za najugroženije kategorije penzionera.

Ako Parlament FBiH usvoji izmjene, zakon bi mogao stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Međutim, penzioneri upozoravaju da toliko ne mogu čekati. Cijene hrane, lijekova i režijskih troškova rastu iz mjeseca u mjesec, a mnogi su, kako kažu, prisiljeni da traže pomoć porodice, humanitarnih organizacija i lokalnih zajednica.

“Ne tražimo luksuz, već osnovno dostojanstvo – da možemo platiti lijekove, režije i imati pristojan obrok”, poručuju iz kantonalnih udruženja penzionera.

Iz Saveza penzionera navode da će, ukoliko do kraja godine ne dođe do konkretnih koraka vlasti, organizovati mirne proteste i zatražiti hitno povećanje najnižih penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kralj vrganja ne propušta prilike, zarađuje koliko hoće (VIDEO)

Marko Jurešić iz Busovače, živi od šume i za šumu.

Šumski plodovi njegov su glavni izvor prihoda ali zna on raditi i druge poslove.

Kada je riječ o branju gljiva, Marko je osmislio i onvi styling, i umjesto plastičnih kanti na leđima nosi sepet ispleten od ljeske.

“Lakše je nositi spet na leđima nego dvije kante u rukama jer često se spuštam niz strmine pa se kante znaju i prevrnuti, a vrganji završiti u potoku”, priča Marko, a prenosi novinar Srećko Stipović.

Ne žali se Marko nikada a s ponosom nam je pokazao i auto kombi koji je nedavno kupio od prodaje šumskih plodova.

Istina nije nov iz prodavnice ali dobro očuvan a može s njim i u šumu.

Kako je cijena otkupa niska, Marko svoje vrganje nosi kući i kiseli u buradima. U zimu ih prodaje jer je cijena kiselog vrganja daleko veća od ove koja se danas plaća za sirovi vrganj.

Proveli smo dva tri sata s Markom u berbi vrganja pa pogledaje što smo zabilježili.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najugroženiji penzioneri iz Gračanice dobili pomoć

U prostorijama Udruženja penzionera Gračanica održana je tradicionalna podjela jednokratnih novčanih pomoći najugroženijim penzionerima s područja grada.

Gradonačelnik Sadmir Džebo lično je uručio pomoć penzionerima, ističući da društvena briga o starijim sugrađanima mora biti trajna obaveza, a ne samo simboličan čin.

“Naši penzioneri su generacije koje su svojim radom gradile našu zajednicu. Zaslužuju poštovanje, sigurnost i dostojanstven život. U budžetu za narednu godinu planirat ćemo veća sredstva za ove namjene kako bismo obuhvatili što veći broj socijalno ugroženih penzionera, uključujući i one koji nisu članovi Udruženja”, poručio je gradonačelnik Džebo.

Pomoći su dodijeljene povjerenicima u mjesnim zajednicama, koji će ih dalje distribuirati najugroženijim penzionerima na terenu, u skladu s utvrđenim spiskovima i kriterijima.

Predsjednik Udruženja penzionera, Faruk Delić, zahvalio se gradonačelniku i Gradskoj upravi na kontinuiranoj podršci:

„Ova pomoć znači mnogo našim članovima, posebno u vremenu kada su troškovi života sve veći. Zahvaljujemo gradonačelniku na razumijevanju i iskrenom odnosu prema najstarijim građanima.“

18

Oktobar, mjesec u kojem se širom svijeta obilježava Međunarodni dan starijih osoba, u Gračanici tradicionalno protiče u znaku solidarnosti i pažnje prema penzionerima – onima koji su svojim radom i doprinosom postavili temelje zajednice u kojoj danas živimo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bvši borci u FBiH nezadovoljni: Diskriminisani pri penzionisanju

U Federaciji BiH ima više od 1.800 boračkih udruženja i raznih saveza, a ne mogu se na prste jedne ruke izbrojati oni koji su podigli glas nakon što su borci u javnosti progovorili o diskriminaciji na koju nailaze pri penzionisanju. Mnogi borci su naveli problem (ne)bodovanja ratnog staža prilikom odlaska u penziju. Zapravo, oni od ratnog staža nemaju ništa osim kazne.

Naime, 2021. godine u Parlamentu Federacije BiH usvojene su izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kada su umjesto dotadašnjih pola boda, borci dobili po bod za svaku godinu provedenu u odbrani zemlje.

Međutim, te izmjene nisu zaživjele jer Vlada FBiH, odnosno Federalno ministarstvo za boračka pitanja, već četvrtu godinu ne izdvaja novac za penzionisanje boraca.

Država nije uplatila ratni staž

Federalni ministar za boračka pitanja trebalo je da donese instrukcije o sprovođenju zakona i nikada sadašnji ministar Nedžad Lokmić nije odgovorio na upit Faktora da li je donio instrukcije za sprovođenje zakona.

“Pri odlasku u penziju borci imaju jedan bod po godini učešća u odbrani zemlje i ja sam dobio bodove, ali sam kažnjen zato što sam koristio dio tog ratnog staža i sa 44 godine i 10 mjeseci staža nemam zagarantovanu penziju. Razlog je što država nije uplatila ratni staž te sam dobio penziju 674,92 KM. Da sam radio, umjesto što sam se borio, imao bih sada 715 KM penzije”, kazao  je ranije jedan od boraca.

Šta rade borački savezi

Sabahudin Ramić, predsjednik Saveza boraca FBiH, nije odgovarao na  pozive, već je mnogo sati kasnije odgovorio na poruku kazavši kako je na putu, ali nije naveo da li je upoznat sa ovim problemom boraca i šta će preduzeti da se riješi.

Jedino nam se javio, kao i uvijek, Ismet Imamović, predsjednik Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana Kantona Sarajevo, koji je među prvima javno progovorio o problemu boraca pri odlasku u penziju.

Imamović, iako je bio na jednom od sastanaka, kazao nam je kako će imati sastanak Upravnog odbora JOB-a na kojem će raspravljati i o ovom problemu.

Boračka udruženja godinama vode isti ljudi

Te 2021. godine među inicijatorima izmjena Zakona o PIO-u u korist boraca bili su i Kamp boraca, te federalni poslanik Dževad Adžem, koji je takođe demobilisani borac.

“Dakle, imamo sada situaciju da se ratni staž samo broji kao godine staža za koje nisu uplaćeni doprinosi. Ljudima je po svemu sudeći samo omogućeno da mogu otići u penziju, a to im je kazna jer im se uopšte ne računa koeficijent Prema tome, da se ja pitam i da vodim neko od udruženja, to bi značilo apsolutne demonstracije i pritisak na vlast da riješi taj problem. U suštini to je problem od životne važnosti za ljude jer se nalaze u dobi kada više ne mogu da privređuju, a penzija im nije dovoljna da prežive i postaju socijalni slučaj”, govori Adžem.

Osvrnuo se na rad boračkih udruženja rekavši da i u Goraždu, gdje živi, udruženja godinama vode isti ljudi koji imaju pojedinačne lične benefite.

“Oni nisu u stanju da artikulišu određene stavove i vrijednosti. Problem boračkih udruženja i boraca koji su branili državu je u nespoznaji vlastitih kapaciteta koji organizovanjem mogu riješiti svaki problem koji se njih tiče u ovoj državi”, poručio je Adžem.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vikend akcije širom BiH: Batak sa karabatakom 3,95 KM, a jabuka 1,65 KM

Trgovački lanci i marketi širom Bosne i Hercegovine i ovaj vikend organizovali su akcije na kojima se određeni proizvodi mogu naći po znatno nižim cijenama od uobičajenih.

Akcija u Kort marketima

Vikedn akcija u marketima Kort od 17. do 19. oktobra nudi čalnu kobasicu Goganović od 300 grama za 6,55 KM, zatim pavlaku sa 12 posto mliječne masti od 850 grama po cijeni od 3,65 KM. Akcijska cijena koka kole od 2 litre je 1,99 KM dok su dva ubrusa 1 KM.

U AS-u mlijeko po cijeni od 1,65 KM

U marketu AS kisela pavlaka od 250 mililitara košta 4,65 KM, dok će svježi sir od 450 grama koštati 3,25 KM. Mlijeko od litre sa 2 posto mliječne masti u ovim marketima koštaće 1,65 KM, dok će kilogram kestena biti 3,95 KM umjesto 6,45 KM koliko mu je redovna cijena.

Na akciji u ovom marketu su i goveđa i kokošija juha čija cijena je 1,15 KM dok je sok voćne kapi limunada od dve litre 2,35 KM umjesto 2,75 KM koliko im je inače cijena. Toalet papir na akcijskoj cijeni košta 5,45 KM i to za 16 troslojnih rolni.

Super vikend u Konzumu

O četvrtka 16. oktobra do ponedjeljka 20. oktobra akcijske cijene mogu se naći i u Konzum marketima. U ovim objektima pileći batak sa karabatakom koštaće 3,95 KM, dok će kilogram mandarina biti 1,95 KM. Dalje, litra maslinovog ulja koštaće 7,95 KM dok će sok kokta biti 1,95 KM.
Do 20. oktobra u Konzum marketima organizovani su i dani jabuke pa će tako jabuka Gala koštati 1,95 KM, a Greni Smit 2,25 KM, a na akciji je i jabuka Zlatni delišes koja će kotštati takođe 2,25 KM. Jabuka Ajdared biće po cijeni od 1,95 KM, a Crveni delišes po cijeni od 2,5 KM.

Brojni proizovdi na akciji u Bingu

U Bingo trgovinama na akciji je jabuga Ajdared po cijeni od 1,65 KM dok je kilogram oraha 9,95 KM. Juneće pljeskavice i ćevapi u ovim marketima za vikend koštaće 18,95 KM po kilogramu dok će pileći batak po kilogramu koštati 6,95 KM.

Dalje, Šmek hrenovka od 100 grama košta 0,55 KM, a pileća kobasica od 100 grama koštaće 1,95 KM. Kokošija pašteta sa suvim mesom koštaće 1,70 KM dok će 30 komada jaja koštati 7,25 KM, a mlijeko 1,7 KM. Džem od jagode koštaće 3,95 KM, dok je podravka aplska juha i mesni griz bii na cijeni po 1,75 KM.

U ovim objektima na akciji su i brojni konditorski proizvodi ali i hemija pa se tako gel za tuširanje može kupiti po cijeni od 1,7 KM za 300 mililitara dok bic za brijanje košta 1,95 KM, a perex krpe tri komada po cijeni od 2 KM.

Na akciji u Crvenoj jabuci od batata do filea

Ovaj vikend akciju su organizovali i u marktima Crvena jabuka gdje se batat može naći po 2,95 KM, a jabuga Zlatni delišes po 1,75 KM, a po nižim cijemama je i mango koji košta 2,45 KM. Dalje, pileći file po kilogramu košta 10,95 KM, a mlijeko 1,85 KM, dok su pileća prsa po kilogramu 12,95 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Portugal, Mauricijus i Španija najbolje države za penzionere

Portugalija, Mauricijus i Španija proglašeni su za najatraktivnije globalne destinacije za penzionere na osnovu visokog kvaliteta života, poreske politike i bezbjednosti.

Sve duži životni vijek i poboljšane mogućnosti za preseljenje u inostranstvo podstiču takozvanu penzionersku migraciju.

Prema Globalnom izvještaju o penzionisanju za 2025. godinu, najbolje zemlje za preseljenje su Portugalija, Mauricijus i Španija, a slijede Urugvaj i Austrija.

Izvještaj, koji je sastavila kompanija “Global sitizens solušn”, ukazuje na 44 destinacije, a obuhvaćene su samo one sa zvaničnim programima za penzionerske vize.

“Međunarodna penzionerska migracija se pomjera od suženog prema širem izboru za ljude koji daju prioritet kvalitetu života, bezbjednosti, pristupačnosti i stabilnosti”, rekla je doktor Laura Madrid, vodeći istraživač studije.

Kada je riječ o programima za penzionerske vize, najviše ih je u SAD i Evropi, ali su počeli da se pojavljuju i u Aziji i Africi.

Većina zemalja predstavljenih u izveštaju usvojila je nekoliko mjera za poboljšanje udobnosti svojih građana, pri čemu preko 70 odsto može da se pohvali natprosječnom zdravstvenom zaštitom, vrhunskim ekološkim standardima, kao i visokim rangom kada je riječ o blagostanju.

Zemlje poput Grčke, Malte i Kipra izdvojile su se po poreskim olakšicama za pojedince koji raspolažu naročito vrijednom imovinom.

(Izvor vijesti: Juronjuz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Trakić: Više od 60 posto penzionera živi na ivici siromaštva

Član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH Mustafa Trakić kaže kako nije dobio povratnu informaciju iz Vlade Federacije BiH, tačnije Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da li su Ured za zakonodavstvo, Federalno ministarstvo finansija dali mišljenje na izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Povećanje penzija ukupno 17 posto

Penzioneri su tražili da kod izmjena i dopuna Zakona o PIO-u prioritet budu izmjene parametara za usklađivanje penzija, pa su umjesto bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena, uvedeni kao parametri 40 posto od rasta prosječne plaće u FBiH i 60 posto od rasta indeksa potrošačkih cijena.
Na osnovu toga, u narednoj godini se može očekivati ukupno povećanje penzija za nekih 17 posto.

Prvo povećanje bi bilo 1. januara, a drugo 1. jula.

Posebnu pažnju javnosti izazvale su drastične izmjene člana 81. Zakona o PIO-u za koje su iz Ministarstva u obrazloženju naveli kako su ga izmijenili na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u Federaciji BiH.

U izmjenama, između ostalog, stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine. Prema sadašnjim parametrima to je nekih 390 KM.

“Zaključak sa Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH održanog 9. oktobra u Fojnici što se tiče izmjena i dopuna člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jeste da smo rekli da to nije naš zahtjev, ali da smo podržali Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u nastojanju da najniža penzija koja je sada 599,28 KM ne može više biti ista onome ko je radio i uplaćivao doprinose za 40 godina radnog staža i onome koji je radio 15 godina. A kako će to sada ministarstvo uraditi, ne znamo i naravno da smo protiv toga da penzija bude 390 KM. Sada je na radnicima, sindikatima i poslodavcima da se izbore za svoja prava”, naglasio je Trakić.

Borimo se da najniža penzija bude iznad 600 KM

Kaže kako još nema informaciju da li su Ured za zakonodavstvo, Federalno ministarstvo finansija dali mišljenje na predložene izmjene Zakona o PIO-u.

“Ja kao član Upravnog odbora Saveza FBiH i kao predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona nemam povratnu informaciju. Da li to ima predsjednik Savez i njegov zamjenik, to ne znam. Ponavljam, ne želimo da se nama na teret stavi član 81. da smo mi inicijatori njegovih izmjena. Što se tiče donošenja izmjena i dopuna Zakona i PIO-u i premijer FBiH Nermin Nikšić je ranije kazao da će ići po skraćenom postupku u Parlament FBiH. Mi očekujemo da bi zakon mogao krenuti u primjenu sa januarom 2026. godine”, kazao nam je Trakić i dodao:

” Ono zbog čega smo krenuli u izmjene i dopune Zakona o PIO-u jeste iz razloga što su penzije izuzetno male, naročita najniža penzija. Borimo se da ne bude više 600 KM, te penzije su male. Mi smo time sve rekli. Nedostatne su za život penzionera ako znam da više od 60 posto penzionera živi na rubu siromaštva, na rubu egzistencije”, zaključio je Trakić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li radnici sa 40 godina staža imati istu penziju kao i oni sa 15?

Pravo na starosnu penziju u Federaciji BiH ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Odnosno, kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

U posljednje vrijeme iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kao razloge za rigorozne izmjene člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju navode kako istu penziju ne mogu imati oni sa 40 godina staža i sa 15 godina staža.

Stoga su pripremili izmjene u smislu da, primjera radi, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. januar 2026) će imati otprilike, prema sadašnjim izračunima, 390 KM penzije, a ko ode ove godine sa istim uslovima, imaće nekih 600 KM ili tačnije 599,28 KM.

U izmjenama koje su predložili stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine.

To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, da je 60 posto od tog iznosa 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti.

Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imat će penziju 599 KM.

Oglasili se iz Fonda PIO

U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo zatražili da nam pojasne da li osobe sa 40 godina staža imaju istu penziju kao i oni sa 15 godina staža.

“Onaj ko ima 40 godina staža osiguranja, naravno ako je sav staž kod nas i ako živi ovdje, ima pravo na zagarantovanu penziju, ako mu je izračunom određen manji iznos od toga. Ali može neko sa 40 godina penzijskog staža (staž osiguranja plus posebni staž) imati minimalnu penziju”,  kazali su nam u Zavodu PIO FBiH.

Sada zagarantovana penzija iznosi 715,21 KM, dok je najniža penzija 599 KM.

Poređenja radi, osnovna plaća ministara u Vladi Federacije BiH je 4.320 KM. Dakle, to je plaća bez toplog obroka i ostalih naknada, benefita.

(Izvor vijesti: Faktor)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hadžić: Mora se riješiti odnos broja zaposlenih i penzionera

Dok se čeka da nadležne institucije dostave svoja mišljenja kako bi Vlada FBiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o PIO, koje idu u pravcu ispunjavanja zahtjeva penzionera za pravednijim i češćim usklađivanjem njihovih primanja, dotle se istovremeno otvara pitanje dugoročne fiskalne održivosti sistema.

Životni standard

Potvrđuje to ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, koji kaže kako sama ideja da se penzije usklađuju dva puta godišnje i da se formula zasniva na rastu plata i cijena može kratkoročno donijeti poboljšanja životnog standarda.

“Međutim, s aspekta javnih finansija, to znači znatno veće izdatke koji prema procjenama mogu dostići i nekoliko stotina miliona KM deficita godišnje, što bi zahtijevalo ozbiljno planiranje budžetskih preraspodjela ili nova zaduženja”, govori Hadžić za „Dnevni avaz“.

Naglašava kako je ono što dodatno komplikuje situaciju demografska struktura stanovništva.

Osnovni problem

“Bosna i Hercegovina svake godine ima sve manji broj radno aktivnih građana i sve veći broj penzionera, što dugoročno znači da ni najbolja formula ne može biti održiva ako se ne riješi osnovni problem, a to je odnos broja zaposlenih i penzionera. Bez jačanja zapošljavanja, povećanja produktivnosti i demografske obnove, svaki pokušaj povećanja penzija, koliko god opravdan bio, može postati teret za buduće generacije”, iznosi Hadžić.

Nova formula

Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, penzije bi se od 1. januara naredne godine usklađivale prema procentu rasta plata u FBiH u kombinaciji s rastom cijena, i to prema formuli 60: 40 u korist parametra koji je povoljniji za penzionere. Penzije bi se redovno usklađivale dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula.

(Izvor vijesti: Avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada i zvanično: Medonosne pčele prvi put ugrožene u Evropi

Širom Evrope postoji veliki broj pčelinjih kolonija koje žive u divljini, u šupljinama drveća i drugim prirodnim prostorima, baš kao što su to činile njihove pretkinje milionima godina. Sada su, prvi put, ove divlje populacije medonosnih pčela zvanično svrstane u ugrožene vrste u okviru Evropske unije.

To pokazuje najnovije ažuriranje Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode, zvanične svjetske baze podataka o statusu očuvanosti vrsta.

Zapadna medonosna pčela ima dugu istoriju zajedničkog života sa ljudima. Ljudi drže pčelinje kolonije već hiljadama godina, još od starih Egipćana koji su ih uzgajali u primitivnim košnicama radi sakupljanja meda. Ali upravo je savremeno pčelarstvo, sa svojim prenosnim košnicama i komercijalnim oprašivanjem, najviše uticalo na ovu vrstu.

Zbog toga danas zapadna medonosna pčela postoji u dva oblika – u kontrolisanim kolonijama koje žive u košnicama i u okviru divljih populacija koje žive nezavisno od ljudi. Obje pripadaju istoj vrsti – apis mellifera – ali njihov način života i izgledi za opstanak drastično se razlikuju.

Problemi počeli prije 25 godina

Pčele iz košnica suočile su se sa brojnim problemima od 2000-ih godina, kada su pčelari širom svijeta počeli da primjećuju alarmantne gubitke u svojim zajednicama. Od tada, naučnici i pčelari sarađuju u nastojanju da pronađu uzroke i smanje smrtnost kolonija.

Zbog toga se često misli da je cijela vrsta pod prijetnjom. Ali stvarnost je složenija. Iako je tačno da pčelari i dalje bilježe velike gubitke, ove pčele su pod stalnom brigom i nadzorom. Istovremeno, njihove divlje srodnice su do skoro bile gotovo neproučene, naročito u Evropi.

Taj nedostatak znanja podstakao je nekoliko evropskih naučnika da počnu istraživanja divljih pčela koje žive slobodno u prirodi. Takve kolonije danas su dokumentovane u Irskoj i Velikoj Britaniji, u nacionalnim parkovima Francuske, šumama Njemačke, Švajcarske i Poljske, duž cijele Italije, pa čak i u gradovima. One se sada proučavaju kako bi se utvrdilo mogu li da stvore samoodržive populacije sposobne da žive bez ljudske pomoći.

Praćenje pčela širom Evrope

Da bi se povezali ovi nezavisni istraživački projekti, 2020. godine pokrenuta je globalna inicijativa pod nazivom “Honey Bee Watch”. Njen cilj je bolje razumijevanje života medonosnih pčela u divljini. U okviru ove inicijative, 14 naučnika i stručnjaka koji su sarađivali sa Međunarodnom unijom za zaštitu prirode na ponovnoj procjeni statusa očuvanosti divljih populacija a. mellifera.

Ovo je bio dio ogromnog napora da se ažurira Evropska crvena lista pčela, kojom su rukovodili istraživači sa Univerziteta u Monsu u Belgiji, a koja je obuhvatila skoro 2.000 vrsta, mnoge od njih prvi put.

Još 2014. godine, divlje populacije a. mellifera bile su u Evropi označene kao „nedovoljno proučene“ jer nije bilo dovoljno podataka da se odgovori na jednostavno pitanje: ako se kolonija pronađe u stablu, kako možemo znati da li je zaista divlja ili je pobjegla iz košnice pod upravom pčelara?.

Nova definicija „divljih“ pčela

Medonosne pčele nisu zaista pripitomljene, jer pčelari nikada nisu mogli u potpunosti da spriječe njihovo ukrštanje sa drugim kolonijama – bilo divljim ili upravljanim. To znači da su genetske razlike između kontrolisanih i divljih kolonija često zamućene.

Umjesto da pokušamo da povučemo jasnu genetsku granicu između njih, prilagođena je definicija pojma „divlje“ kada je riječ o pčelama. Tako smo definisali divlje populacije na osnovu dva kriterijuma:

– žive slobodno, bez ljudskog upravljanja

– mogu same da održavaju brojnost populacije bez oslanjanja na nove kolonije koje su, na primjer, pobjegle iz košnica.

Korišćenjem ekoloških, a ne genetskih kriterijuma, preciznije je procijenjen njihov status očuvanosti.

Ugrožene u Evropskoj uniji

Evropa ima najmanju gustinu divljih pčelinjih kolonija na svijetu, jer su kontrolisane košnice daleko brojnije. Prema novim analizama, njihov broj je u opadanju.

Uz dokaze o gubitku staništa, invazivnim parazitima, bolestima i hibridizaciji izazvanoj ljudskim aktivnostima, pojavila se jasna slika – divlje medonosne pčele su zaista u opasnosti.

Zato je njihov status na Crvenoj listi sada ažuriran na kategoriju „ugrožene unutar Evropske unije“. Ipak, za širi panevropski region, one i dalje imaju status „nedovoljno proučene“ zbog nedostatka podataka iz područja kao što su Balkan, Baltik, Skandinavija i istočna Evropa.

Zaštita divljih medonosnih pčela nije samo pitanje očuvanja jedne simbolične vrste, već i pitanje očuvanja bezbjednosti hrane, biodiverziteta i ekosistema budućnosti. Populacije koje preživljavaju u divljini predstavljaju prirodni rezervoar gena otpornih na parazite, bolesti i teške uslove koji uništavaju pčele u košnicama. One su dragocjen resurs koji može pomoći i divljim i upravljanim pčelama da postanu otpornije na prijetnje koje tek dolaze.

Nova procjena ugroženosti predstavlja zvanično priznanje da su divlje medonosne pčele dio izvorne evropske faune kojoj je neophodna zaštita. Ne možemo više sebi dozvoliti da ih ostavimo neproučene i nezaštićene.

(Izvor vijesti: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na: