Novi Grad pomaže stare koji žive na selu

U okviru projekta “Pomoć u kući u ruralnom području”, koji je podržalo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, u Novom Gradu je obezbijeđena pomoć za 40 korisnika ukupne vrijednosti 8.200 KM, rekla je direktor Centra za socijalni rad u ovoj opštini Daniela Gojić.

Gojićeva je navela da je riječ o osobama starijim od 65 godina koje žive same u seoskom području.

Prema njenim riječima, korisnicima su obezbijeđeni higijenski i prehrambeni paketi, za pet korisnika posjeta ljekara, a za tri korisnika jednokratna pomoć od po 500 KM.

“Na ovaj način promovišemo jedno od prava u socijalnoj zaštiti. Ovo pravo nemamo redovno u našoj opštini”, rekla je Gojićeva.

Ona je rekla da su korisnici odabrani na osnovu evidencije Centra za socijalni rad.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nepotpuna dokumentacija najveći problem u radu Fonda PIO RS

Jedan od najvećih izazova poslovnica Fonda PIO prilikom rješavanja zahtjeva za penzionisanje je nepotpuna dokumentacija i netačni podaci u matičnoj evidenciji.

“Izazov u poslovnom procesu predstavlja nepotpuna i nedostajuća dokumentacija o stažu osigranja prije 30. aprila 1992. godine, kao i za period od 1. janauara 1992. do kraja 1995. godine za pale opštine na području zapadne Krajine, odnosno Petrovac, Drvar, Sanski Most, Glamoč i Grahovo. Ta dokumentacija je uništena uslijed ratnih dešavanja”, rekao je Aleksandar Vrhovac, rukovodilac Filijale Banjaluka Fonda PIO RS.

Jedan od izazova su i nepotpuni i netačni podaci u matičnoj evidenciji, tj. od strane drugih nadležnih institucija često nisu dostavljeni svi dokazi o prijavama i odjavama, kao i podaci o ostvarenim platama počev od 1. januara 2010. godine.

Filijala Banja Luka je najveća filijala Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranja Republike Srpske, i u okviru Filijale Banja Luka posluje ukupno 12 poslovnica, sa ukupno 50.184 uplatilaca doprinosa, 108.649 osiguranika i preko 82.000 korisnika prava.

I za Filijalu Fonda PIO u Bijeljini najveći problem predstavlja nepotpuna dokumentacija, zbog čega najčešće i kasne sa rješavanjem zahtjeva.

“Mi smo više puta apelovali na naše osiguranike, u vezi pribavljanja dokumentacije, ali to još ne daje pravi rezultat. Danas, od ukupnog broja neriješenih zahtijeva kojih je 450, 170 čeka na potvrdu staža”, rekao je Spasoje Blagojević, rukovodilac Filijale Bijeljina u Fondu PIO.

Inače, Filijala Bijeljina druga je po veličini i opslužuje oko 63.000 osigranika i 45.200 korisnika prava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Savjetodavni dani za rješavanje problema sa penzijama iz Hrvatske

Fond PIO Republike Srpske organizovaće savjetodavne dane nosilaca osiguranja u BiH i Republici Hrvatskoj.

“Savjetodavni dani predstavljaju značajnu priliku za sve osiguranike i korisnike prava koji su ostvarili staž u Bosni i Hercegovini (Republici Srpskoj i Federaciji BiH) i Republici Hrvatskoj da dobiju stručne savjete i riješe eventualne probleme u procesu ostvarivanja svojih prava. Tokom savjetodavnih dana, stranke će imati mogućnost da se direktno konsultuju sa stručnjacima nosilaca osiguranja, kako bi dobili informacije, razjasnili nedoumice i riješili sve administrativne i pravne aspekte penzijskih prava”, rekli su u Fondu PIO.

Savjetodavni dani biće održani 15. maja u Prijedoru, i 16. maja u Banjaluci, a Fond PIO pozvao je zainteresovana lica koja su ostvarila penzijski staž u Hrvatskoj ili su korisnici penzija iz Hrvatske, a ukoliko imaju spornih pitanja vezanih za svoja prava da se prijave.

Prijave se mogu izvršiti u filjalama Banjaluka i Prijedor ili na adresu elektronske pošte: [email protected] ili na broj telefona 055-490-973

Prijava učestvovanja na Međunarodnim savjetodavnim danima može se obaviti zaključno sa 09.05.2025. godine.

Prilikom dolaska, uz prethodno zakazivanje termina, potrebno je ponijeti lične dokumente te svu raspoloživu dokumentaciju vezanu za ostvarivanje prava na penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Punomoć za podizanje čekova vrijediće godinu dana

Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) saopštio je da će ubuduće punomoć za podizanje penzijskih čekova važiti godinu dana, umjesto šest mjeseci kao što je do sada bilo.

“Obavještavamo korisnike penzija kojima se isplata penzija vrši putem pošte ili banke, a ovlastili su punomoćnika samo za podizanje penzionih čekova, da će ubuduće po zahtjevima za podizanje penzionih čekova po ovlaštenju, odobravati isplata penzije na 12 mjesecu, u odnosu na dosadašnjih šest mjeseci”, saopštili su iz Fonda PIO/MIO

U saopštenju se dalje navodi da će korisnicima penzija koji su ovlastili punomoćnika za podizanje i penzionih čekova i novčanih iznosa penzija, po zahtjevima za isplatu penzije putem ovlaštenja, biti odobrena isplata i dalje na šest mjeseci od dana ovjere punomoći kod notara odnosno nadležnog opštinskog organa.

“U narednom periodu intenzivno će se nastaviti s daljim aktivnostima koje će omogućiti svim korisnicima jednostavnije i transparentno korištenje svih usluga Federalnog zavoda PIO/MIO”, saopšteno je iz ove institucije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima Istočnog Sarajeva besplatan upis u biblioteku

Matična biblioteka Istočno Sarajevo, povodom Svjetskog dana knjige, od do petka, 25. aprila, za sve čitaoce ima posebnu ponudu upisa po promotivnoj cijeni od pet KM, saopšteno je iz ove ustanove.

Pravo na besplatan upis imaju porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi, nezaposlena lica, članovi udruženja porodica sa četvoro i više djece, nosioci “ponosne kartice” i penzioneri.

Iz Matične biblioteke dodaju da članovi godišnjom članarinom dobijaju pristup svim fondovima, korištenju čitaonica, informacijama iz drugih bibliotečkih sistema, te stručnu pomoć bibliotekara u pronalaženju građe.

Upis se vrši na Odjeljenju beletristike od 8.00 do 19.00 časova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li koliko košta boravak u staračkom domu?

Stariji se žele brinuti o sebi dok god mogu, ali očekuju da će potom brigu o njima voditi porodica. Starački dom im je posljednja opcija, ali za mnoge nedostižna

Starost je sve teža. Sve je više onih koji posljednje dane provode sami, među četiri zida, sa sjećanjem na neka prošla, njima ljepša vremena.

Sretni su oni koji mogu zamijeniti svoj dom nekim od staračkih, gdje barem mogu razgovarati s nekim. Međutim, u Bosni i Hercegovini još ima i one radije u grob, nego u dom. Stariji se žele brinuti o sebi dok god mogu, a očekuju da će potom brigu o njima voditi porodica. Starački dom im je posljednja opcija. Za mnoge nedostižna.

Lista čekanja

Val poskupljenja nije zaobišao ni staračke domove. Stvar je jasna i tužna. Penzije jedva pokrivaju ili uopšte ne mogu pokriti troškove smještaja u domovima za starije. Svako ko je krenuo u potragu za staračkim domom, suočio se sa velikim izborom i različitim cijenama. One u javnim domovima, odnosno u onima čiji su osnivači opštine, gradovi i kantoni još su niže nego u onima u privatnom vlasništvu. Problem je što su stalno popunjeni, a liste čekanja svakim danom duže. Baš kao i u Gerontološkom centru Sarajevo.

– Imamo listu čekanja, svugdje je tako, a mi pogotovo s obzirom na to da smo jedina ustanova u Kantonu Sarajevo, nismo privatni dom. Uvijek smo imali listu čekanja, trenutno imamo 37 ženskih zahtjeva, 16 muških i 32 je na čekanju za jednokrevetne sobe, s tim da tu imamo korisnike koji su već na domskom smještaju. U Centru su trenutno 334 korisnika. Za pokretne, nezavisne korisnike cijena u dvokrevetnim i višekrevetnim sobama je 700 KM, a za nepokretne i one kojima je potrebna briga i njega, 850 i hiljadu KM u jednokrevetnoj sobi, bez obzira na stanje korisnika”, kaže Sanela Džešević, socijalna radnica Gerontološkog centra, napominjući da su predrasude o staračkim domovima u bh. društvu izražajne, ali da se moraju prevazići.

– Bez obzira na sve, stariji ljudi su u potrebi da budu smješteni u dom ili zbog zdravstvenog stanja ili usljed potrebe da budu sa ostalim korisnicima. Bez obzira na to jesu li djeca i srodnici u inostranstvu ili ovdje, svi su zauzeti i niko nema vremena da se bavi bilo čim drugim pored poslovnih i drugih obaveza, govori Džešević.

U Domu za starije Sentivo, koji se nalazi na Ilidži, kažu da se predrasude smanjuju i zbog pozitivnih priča koje dolaze iz domova, a koji pružaju visokokvalitetnu njegu i smještaj.

– Starije osobe rijetko donose samostalnu odluku o smještaju u dom iako ima i takvih. Međutim, u većini slučajeva, smještaj postaje nužno rješenje kada osoba više nije u mogućnosti brinuti se o sebi. S obzirom na inflaciju i sve veće troškove života, cijene smještaja u domovima za starije osobe su u posljednjim godinama porasle. U Domu Sentivo, naprimjer, cijene smještaja kreću se od 1.690 do 2.000 KM, u zavisnosti od psihofizičkog stanja korisnika, rekli su u Domu za Oslobođenje.

Skuplje u Tuzli

U mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe cijena smještaja za pokretne i samostalne korisnike u višekrevetnim sobama je 750, a u jednokrevetnoj sobi za istu kategoriju 850 maraka. Za nepokretne i one koji trebaju pomoć i njegu u višekrevetnim sobama cijena je 900 KM.

Zanimljivo je da je tuzlanski dom skuplji od javnih ustanova ovog tipa u Sarajevu i Mostaru.

U Domu penzionera Tuzla pokretni korisnici u dvokrevetnoj sobi plaćaju smještaj 1.050, a u jednokrevetnoj 1.300 KM. Polupokretni i nepokretni će dvokrevetnu sobu u ovom domu platiti 1.450 KM.

(Izvor: Oslobođenje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Na području ove opštine živi 4.200 penzionera, a 2.200 ljudi je na evidenciji rada

Opštine na istoku RS stagniraju ili nazaduju u razvoju zbog stalnog iseljavanja stanovništva, malog nataliteta, te nedostatka posla.

Jedna od tih je i Foča koja raspolaže sa orgomnim resursima šume, hidropotencijalom i prirodnim ljepotama, piše BN TV.

Foča je nekad bila gigant iz oblasti drvne industirje, imala svoj rudnik uglja, desetak velikih preduzeća i razvijene mjesne zajednice i sela.

Danas ova lokalna zajednica spada među demografski nastarije opštine u RS.

Osnovna škola je spala na 1.100 a srednja 520 učenika od po popisu iz 2013. godine od 18.000 stanovnika.

Najugroženija je populacija penzionera. Jedan od njih kaže – ko može da još radi izdrži nekako a ko je bolestan i ne može raditi penzija mu ni za lijekove ne može biti.

Grad na Drini i Ćehotini može se pohvaliti sa dva fakulteta, medicinski i bogoslovski pa se oko 2.000 studenata može vidjeti na njenim ulicama.

Ali mnogi studenti koji studiraju u Srbiji ili u većim gradovima RS po pravilu se ne vraćaju u rodni grad.

Prema podacima u opštini živi 4.200 penzionera, a oko 2.200 ljudi je na bioru rada. Zaposleno je 4.000 radnika. Veliki problem je zapošljavanje posebno mladih koji odlaze u Srbiju a ponekad i cijele porodice jer ovdje ne vide perspektivu.

U prošloj godini rođeno je 118 beba, a umrlo 164 stanovnika, što znači da grad po ovom osnovu godišnje gubi više od 20 građana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri razmjenjivali poteze na šahovskoj tabli

Dobojsko Udruženje penzionera organizovalo je vaskršnji šahovski turnir za pripadnike treće životne dobi iz ove lokalne zajednice. Na ovom turniru učešće je uzelo dvadesetak takmičara.

Radenko Đuričić jedan je od penzionera koji je učestvovao na šahovskom turniru, koji je povodom Vaskrsa za svoje članove organizovalo Udruženje penzionera iz Doboja.

Radenko je priča šah naučio da igra uz stričeve i ujake u djetinjstvu. Danas penzionerske dane provodi povlačeći poteze po šahovskoj tabli na ovakvim turnirima, u klubu, ali i u parku na velikoj tabli.

Dragan Kopanja šah takođe igra od malih nogu. Koliko voli šah govori i činjenjica da je prije šest godina osnovao Šahovski klub “An pasan” sa ciljem popularizacije šaha kod najmlađih, ali i da se ljubitelji šaha okupe na jednom mjestu.

Turnir u šahu za penzionere održava se već osam godina povodom najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa.

Obezbijeđene su novčane nagrade za prvih deset takmičara. Igra se po švajcarskom sistemu u sedam kola, po 15 minuta. Šah je inače najčešći hobi među pripadnicima treće dobi. Na ovom turniru učestvovalo ih je osamnaest.

Novi šahovski turnir zakazan je mjesec avgust. Tada će on biti i masovniji i sa vrednijim nagradama, a trojica prvoplasiranih sa tog turnira otići će i na republičko takmičenje za penzionere šahiste.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Mizeran rast penzija neće olakšati život penzionera

Penzioneri u Bosni i Hercegovini žive na rubu egzistencije. Lijekovi, režije, hrana, osnovna sredstva za higijenu, koštaju daleko više nego što iznosi penzija većine njih.

Upravni odbor Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje odlučio je da redovno usklađivanje penzija u 2025. iznosi 4,49 posto, a na temelju pokazatelja o rastu BDP-a i indeksa potrošačkih cijena.

Najniža penzija u Federaciji BiH tako iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21, a najviša 2.996,40 KM.

Dvadesetak i nešto maraka više neće olakšati ionako težak život penzionera.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a i član UO Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže da među penzionerima vlada ogromno nezadovoljstvo.

Veliko nezadovoljstvo

“Ogromno je nezadovoljstvo penzionera. Van svake pameti je da troškovi života rastu 1,45. To nije normalno. Mi, penzioneri, u troškove života računamo režijske troškove, troškove za lijekove i prehranu. Ove 23-24 marke povećanja neće ni upola pokriti razliku, jer su cijene u tržnim centrima skočile daleko više”, kaže Trakić.

Objašnjava da će krajem mjeseca u Sarajevu biti održana Skupština Saveza udruženja penzionera FBiH, na kojoj će biti donesena odluka o narednim koracima.

Zaključak Skupštine Saveza udruženja penzionera ZDK-a od 8. aprila je da će podržati svaku odluku Saveza udruženja na nivou FBiH.

“A nadamo se da će se aktivirati odluka o protestima. Ustvari, ona nije ni stavljena van snage, samo je prolongiran datum, jer smo čekali šta će biti sa našim zahtjevima i izmjenama članova Zakona o PIO/MIO”, ističe Trakić.

Poručuje da su zahtjevi penzionera samo djelomično ispunjeni, a najavljuje i da će na Skupštini postaviti pitanje ko je odgovoran za nenamjenski utrošak sredstava iz Fonda federalnog Zavoda PIO/MIO.

Podsjeća da se trenutno penzije usklađuju na osnovu 50 posto rasta BDP-a i 50 posto troškova života. Penzioneri traže izmjenu tih parametara i da se penzije usklađuju prema prosječnom ličnom dohotku FBiH i potrošačkoj korpi. Ističe i da je Radna grupa koja radi na izmjenama Zakona odradila dobar posao, ali su rokovi probijeni i usklađivanje penzija je završeno za ovu godinu.

“To će biti prihvaćeno prema svim obećanjima, ali za iduću godinu. Za ovu godinu je gotovo”, govori Trakić.

Ističe i da su penzioneri tražili vanredno povećanje i izmjenu člana 80, tako da se više ne povećavaju samo najniže penzije, već da Vlada odlukom može naložiti vanredno povećanje svih penzija.

Penzioneri su tražili i da pravo na posmrtninu nemaju samo nasljednici penzija, već oni koji ukopaju umrlog i snose troškove sahrane.

Trakić poručuje da je nemoguće predvidjeti šta će Skupština odlučiti krajem mjeseca, ali je sigurno da se vid nezadovoljstva penzionera prema Vladi FBiH mora iskazati u nekom obliku

Mirsada Terzića, predsjednika Saveza Udruženja penzionera USK-a, zatekli smo u povratku sa sjednice Skupštine penzionera u Bosanskoj Krupi.

“Oni su razočarani cjelokupnim stanjem, ovim povećanjem. Čak traže preko svojih delegata na Skupštini federalnog Saveza da iznesu zaključak i da se aktiviraju protesti koji su odgođeni. Nezadovoljstvo kod penzionera zaista postoji. Od 30 članova Skupštine, niko nije pozitivno odreagovao”, ističe Terzić.

Podsjeća da su od 2021. do 2022, kada je došlo do izmjena i dopuna Zakona o PIO/MIO, tražili da umjesto realnog u zakonskom rješenju bude nominalni BDP, te da je to sada i primijenjeno. Da nije, ne bi se moglo doći ni do ovih 4,49 posto, što je, podvlači Terzić, apsolutno nezadovoljavajuće.

Neispunjeno obećanje

Navodno Radna grupa još radi na prijedlogu novog zakona. Ta grupa radi već tri mjeseca, ne vide se nikakvi pomaci i izgleda da nešto ne štima. Mi ćemo imati Skupštinu na kojoj ćemo se očitovati o svim tim radnjama i postupcima Vlade koji se tiču poboljšanja našeg položaja. Ali, mi ne vidimo da se radi na poboljšanju i nismo zadovoljni trenutnom situacijom, ističe Terzić.

Na pitanje da li je u planu neki novi sastanak sa predstavnicima Vlade FBiH, Terzić odgovara da ne vidi razlog da ga bude – Radna grupa treba da odradi svoje, a zahtjevi penzionera su poznati.

“Na tome se radi. Ali, kad će se završiti? Obećano nam je da će to biti završeno i da će zakon na Parlamentu biti do 15. aprila. Evo, 15. april je iza naših leđa, zakon nije došao u Parlament i šta nam sad mogu obećati? Ne znam”, zaključuje Terzić.

(Izvor: oslobodjenje.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Poziv penzionerima iz Prijedora da se prijave za banju

U Udruženju penzionera grada Prijedora podsjećaju da do 25. aprila traju prijave za sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju penzionera o trošku Vlade Republike Srpske.

To se odnosi na šest banjskih centara u Tesliću, Međuvođu, Višegradu, Prnjavoru, Bijeljini i Laktašima.

Ovo pravo ostvaruje preko 4.300 penzionera u Republici Srpskoj, od čega oko 280 u Prijedoru. Prijaviti se mogu penzioneri koji dosad nisu koristili besplatnu banjsku rehabilitaciju po bilo kom osnovu, ili je od posljednjeg besplatnog liječenja prošlo više od deset godina, navode iz prijedorskog udruženja.

“Svi penzioneri zainteresovani za ovaj vid banjsko-klimatske rehabilitacije, treba da se jave predsjednicima mjesnih udruženja, gdje će dobiti detaljna uputstva šta im treba od dokumentacije za sedmodnevni besplatni boravak u banjama”, rekao je Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora.

Za Teslić i Mlječanicu biće organizovan prevoz i ugovoreni termini, a za druge banje moraće sami penzioneri obezbijediti prevoz i datume, navodi Brdar. Podsjeća da penzioneri idu u banje i posredstvom lokalne zajednice. Oko 300 Prijedorčana boraviće u “Mlječanici” i “Vrućici”, gdje pola troškova snosi Grad Prijedor, a ostatak sami korisnici.

Ova praksa zaživjela je od 2007. godine, ističu u Udruženju penzionera. Prva tura u “Mlječanicu” će otputovati u junu, a u Teslić u sedmom mjesecu.

(Izvor: Kozarski vijesnik)

Podijeli tekst sa drugima na: