Kategorija: Društvo

Đačke uspomene bivših učenika Ekonomske škole “Boris Kidrič” ni poslije 55 godina nisu izblijedjele.

Oni su se dvanaesti put od završetka školovanja sastali u subotu, 5. oktobra. Na ovogodišnji susret došli su u centar grada, koji je nekada pripadao školskom dvorištu. Sada je tu izgrađen trg i podignut spomenik Veljku Čubriloviću.

Doputovali su iz Beograda, Pančeva, Ljubljane, Rijeke, Nove Gradiške, Banjaluke i drugih mjesta, gdje su ih životni putevi odveli nakon maturske zabave u Staroj Gradišci, u maju 1969. godine.

“Poslije te zabave, nisam vjerovala da ćemo se više uopšte sresti. I zato sam bila tužna. Učinili smo sve da naše uspomene ne izblijede. Zato sam srećna kada god stigne poziv za susret”, kazala je Enisa Šiljak, djevojački Raković. Ona više od pola vijeka živi u Ljubljani. Bila je bankarski činovnik.

“Ovo je za mene veliki događaj, to mi je probudilo snažne emocije, unijelo radost, sreću”, kaže Enisa, iz prve klupe do prozora, koju je dijelila sa Rankom Predojevićem.

“Školovanje smo počeli 1965. godine, kao peta generacija Ekonomske škole. Nastava je organizovana u zgradi poznatoj kao stara robna kuća”, ispričali su nam bivši školarci, a sada penzioneri. Među njima su Ilijaz Džanić, Jovo Miljković, Momir Cvjetković, Mirsad Aljeta, Vlado Švraka, Ljubomor Ilinčić, Koviljka Milanović, Ljubica Kalember, Ljilja Stanišljević, Radmila Klasan, Gojko Malidžan, Enisa Šiljak, Sadeta Duraković, Smilja Stanišljević, Desa Kovačević…

Matursku zabavu, sjećaju se bivši učenici, organizovali su u zatvorskom restoranu u Staroj Gradišci. Novac za matursko veče i za ekskurziju, sjeća se Smilja Malešević, djevojački Stanišljević, sakupili su od tombole. To je organizovao njihov razrednik Duško Berić.

“U odjeljenskom budžetu sakupili smo 826.000 dinara. Od roditelja smo dobili još po 20 dinara, što je bilo dovoljno za ekskurziju posredstvom Ferijalnog saveza. Bili smo nekoliko dana u Zadru, a poslije, uz zakletvu da jedni druge nikada nećemo zaboraviti, krenuli novim životnim stazama”, sjećaju se naši sagovornici tog važnog događaja. Đuka Jakovljević podsjeća da su oni bili peta generacija Ekonomske škole.

“Bili smo skromni u svemu, a vrijedni i uporni u učenju, uzorni u vladanju. Nismo pravili razlike između siromašnih i imućnijih… Bila su dva odjeljenja, ukupno 59 đaka. Družimo se, sastajemo, čuvamo uspomene na svoju školu i na školske drugove koji nisu živi.”

Ljubica Golić, djevojački Kalember, iz treće klupe u srednjem redu, pamti školskog druga Envera Alagića iz Dubrava.

“On je sjedio iza mene. Pomagali smo se, razjašnjavali nejasnoće školskih zadataka. Enver nije živ, ali smo se danas sjetili njega, Miše Švrake i svih drugih koji su nas napustili. Zbog toga smo tužni”, kaže Ljubica, rodom iz Like, odavno stanovnik Gradiške.

Naša generacija se često sastajala, od završetka školovanja sve do sada, podsjeća Ilijaz Džanić, koji živi u Švedskoj, a povremeno boravi u rodnom gradu.

“Poštovali smo i uvažavali jedni druge, pomagali… Išli smo na spavanje, na konak jedni kod drugih. Prijateljstvo smo sačuvali do danas”, kaže Ilijaz. Gojko Malidžan iz Rogolja, a sada stanovnik Beograda, sjeća se putovanja do škole.

“U školu smo iz udaljenih sela putovali pješke, a samo učenici iz imućnijih porodica imali su bicikl”, sjeća se Gojko Malidžan iz Rogolja.

On je, kaže, zajedno s Momirom Cvjetkovićem, Jovom Mitrovićem i Momirom Hrvaćaninom u vrijeme jesenjih kiša ili zimske hladnoće i dubokog snijega često konačio kod školskog druga Ilijaza Džanića u Dubravama. Svaki susret je nova priča i probuđena uspomena bivših učenika, odlučnih da davno iskovano prijateljstvo njeguju i čuvaju od zaborava.

Đak putnik

Vlado Švraka je u Ekonomsku školu u Gradišku putovao iz Razboja, u srbačkoj opštini.

“Svakodnevno sam do škole putovao 22 kilometra u jednom i još toliko u drugom pravcu. Bio sam jedini đak izvan gradiške opštine. Četrdeset godina radio sam u trgovačkoj struci. Živim u svome selu”, kaže Vlado i napominje:

“Od završetka školovanja, stalno se sastajemo. Prvo je to bilo svakih deset, a potom pet pa još češće. Kako smo stariji, češće se sastajemo.”

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Članovi Udruženja penzionera i Udruge umirovljenika iz Novog Travnika odlaze na trodnevni odmor u Vrnjačku Banju od 18. do 20. oktobra. Ovaj izlet organizovan je na poziv Opštine Vrnjačka Banja, a učestvovaće oko 50 penzionera.

Ova posjeta rezultat je bratimljenja između Novog Travnika i Vrnjačke Banje, koje je započelo 80-ih godina prošlog stoljeća i obnovljeno prije tri godine.

“Sretni smo što možemo ugostiti naše prijatelje iz Novog Travnika. Vjerujem da je dio njih već posjetio naš grad i uvjerio se u ljepote Vrnjačke Banje, koja s pravom nosi titulu kraljice kontinentalnog turizma”, istaknuo je Ivan Džatić zamjenik predsjednika Opštine Vrnjačka Banja.

“Cilj bratimljenja gradova je jačanje suradnje udruga, organizacija, kulturnih društava…, kao i realizacija projekata od značaja. Proteklih godina nismo to radili samo zbog simbolike, nego upravo iz spomenutih razloga. Ovo je samo još jedna potvrda kako smo napravili dobru stvar”, kazao je gradonačelnik Novog Travnika, Stjepan Dujo i zahvalio se u ime članova Udruge/Udruženja predstavnicima Vrnjačke Banje na pozivu.

Predstavnici spomenutih organizacija, već su dostavili popis imena sudionika, a uskoro kreću na odmor koji će, sigurno, ostati u lijepom sjećanju.

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec septembar bit će isplaćene danas preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, objavili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Najniža penzija za septembar iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 367.711, iznosi 723,81 KM.

Penziju za septembar primit će 452.201 korisnik, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 295 milijuna KM.

U Novom Gradu danas će 384 penzionera sa najnižom penzijom od 300 KM dobiti pakete sa prehrambenim i higijenskim proizvodima.

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin izjavio je Srni da se podjela za penzionere u gradskom području dodjeljuje u prostorijama Udruženja, dok mjesni odbori obavljaju podjelu u seoskom području.

Prema njegovim riječima, sredstva za ovu pomoć obezbijeđena su iz opštinskog budžeta.

Zgonjanin je napomenuo da su ovog mjeseca 22 penzionera iz Novog Grada 10 dana besplatno boravila u Zdravstveno-turističkom centru “Banja Vrućica” u Tesliću po programu Vlade Republike Srpske.

Osim toga, prošlog mjeseca 61 penzioner je bio u banji “Mlječanici”. Korisnici su platili 40 odsto troškova, a 60 odsto opština Novi Grad.

Zgonjanin je naveo da je Udruženje obezbijedilo prevoz penzionera u banje.

Povodom 1. oktobra, Međunarodnog dana starijih osoba, Zgonjanin je rekao da će sutra biti organizovano osmo druženje penzionera.

(Izvor i foto: Srna)

Centar za socijalni rad Trebinje uveo je novu praksu da u okviru programa kućne njege i brige o starim i nepokretnim osobama štićenici Dnevnog centra za stare odlaze sa socijalnim radnicima kod manje pokretnih starih lica kako bi im pravili društvo i porazgovarali s njima, što je neophodno za mentalno zdravlje svih.

Socijalna radnica Tanja Manojlović, voditelj slučaja na uslugama za stare osobe Centra za socijalni rad Trebinje, kaže da je ovo dobra praksa i kada su u pitanju članovi starih samačkih domaćinstava, ali i za korisnike usluga Dnevnog centra.

“Mi smo i u okviru obilježavanja Nedjelje starih osoba, u partnerstvu sa Kolom srpskih sestara, obišli stara samačka domaćinstva, odnosno lica koja su nepokretna i koja su u stanju socijalne potrebe, a sa nama su bili i korisnici usluga Dnevnog centra, radeći tako na međugeneracijskoj solidarnosti, a to se pokazalo kao dobra praksa koja pomogne i jednim i drugim starim osobama”, kazala je Manojlovićeva.

Napominjući da se Dan starih osoba i obilježavao pod motom “Dostojanstveno starenje”, ona kaže da su ovakve posjete pokazale kako su razmjene priča, iskustava koje stare osobe razmjenjuju kada je starost u pitanju, i te kako dobro došle i jednima i drugima.

“Ono što je specifično za našu lokalnu zajednicu jeste da smo uspjeli da uvedemo i taj vid brige o starim osobama, da oni koji imaju potrebu za pojačanom njegom budu zbrinuti i na ovaj način, da budu pod nadzorom hraniteljskih porodica, odnosno ljudi koji brinu o njima, a ne da budu smješteni u gerijatrijski dom, a osim razgovora sa socijalnim službama, kao sagovornike smo priključili i ljude njihove generacije”, dodaje Manojlovićeva.

Njegosava Grčić, koja je u Trebinje doselila prije pet godina, od juna je korisnica Dnevnog centra za stare i ovakve aktivnosti obilaska onih koji su stari i nemoćni prihvatila je sa oduševljenjem.

“Bila sam sa Tanjom u obilasku hraniteljskih porodica i to mi se jako svidjelo, pored ostalih aktivnosti i zanimacija koje ovdje imamo, jer, koliko god da nas nekoliko dolazimo u Centar, razgovori sa ljudima u hraniteljskim porodicama su i jako zanimljivi i jedno novo iskustvo za nas”, kaže Grčićeva.

Kaže da ju je naročito ganula briga socijalnih radnika o starim i nepokretnim osobama u stanju socijalnog staranja, ali se i o korisnicima Dnevnog centra jako brinu.

Ona sama se u rad Centra uključila tek prije nekoliko mjeseci, ali s obzirom na to da jako voli ručni rad, u kišnom i hladnijem vremenu koje slijedi iskoristiće boravak ovdje za ručni rad.

U okviru obilježavanja Nedjelje starih, korisnici Centra su, zajedno sa aktivistima Crvenog krsta, obišli i novi vidikovac iznad Trebinja, a planirane su i posjete Udruženju djece i omladine ometene u razvoju, te svečani ručak za korisnike.

(Izvor i foto: Nezavisne)

U Šamcu je danas otvorena teretana za penzionere, koju su sa 40.000 KM finansirali švajcarski Crveni krst i ova opština.

Teretana, druga ovakva u BiH, otvorena je kao nastavak projekta “Zdravog starenja”.

Predsjednik Udruženja penzionera Ljubomir Čordašević rekao je novinarima da će tereana poslužiti i starijima i mlađima.

“Imamo 2.444 penzionera koji žele da budu društveno priznati, da imaju bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, da učestvuju u životnim procesima, da se druže i rekreiraju”, rekao je Čordašević.

(Izvor: Srna; foto ilustracija: yandex)

Javni prevoz za sve penzionere i lica starija od 65 godina u našem gradu je i dalje besplatan.

Poručila je ovo koordinator za sprovođenje mjere besplatnog javnog prevoza, Tanja Palačković.

-Ova mjera je jedna od najkvalitetnijih poteza ove gradske administracije i srećna sam što sam mogla biti dio realizacije i gledati zadovoljna lica naših sugrađana. Ovo je i jedan od načina da im izrazimo zahvalnost za sve što je njihova generacija uradila za nas – kazala je Palačković.

Istakla je da će banjalučki penzioneri doživotno moći koristiti svoje kartice za besplatan javni prevoz.

-Svakodnevno zaprimamo nove zahtjeve za kartice za besplatan prevoz i proces izrade se odvija nesmetano. Zahtjev za izdavanje besplatne kartice može se predati u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera Grada Banjaluka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica – navela je Palačković.

Podsjećamo, gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem od aprila ove godine uvela je besplatan javni prevoz kao novu mjeru podrške penzionerima i licima starijim od 65 godina.

(Izvor: blink.ba)

Crveni krst Republike Srpske danas obilježava Međunarodni dan starijih osoba, a u okviru toga biće organizovane posjete i druženja sa korisnicima programa kućne njege i licima koja borave u staračkim domovima.

Ovogodišnji moto obilježavanja je “Dostojanstveno starenje”.

Iz Crvenog krsta Srpske su naveli da kroz programe i aktivnosti posebnu pažnju posvećuju stanovništvu treće životne dobi.

– Imajući u vidu tešku socijalno-ekonomsku situaciju, posebno je ugroženo dostojanstvo starijih koji nisu radno sposobni da obezbijede egzistenciju. Ovo je još jedan razlog da im se posveti pažnja i da se u svim sredinama angažuju oni koji mogu da doprinesu da se njihova situacija poboljša – istaknuto je u saopštenju.

Iz ove humanitarne organizacije su naveli da je tokom cijele godine potrebno, u saradnji sa nadležnim institucijama, kontinuirano raditi na tome da se široj javnosti skrene pažnja na specifičnosti životnih uslova i potreba starijih ljudi.

(Izvor i foto: Srna)