Treba li Srpska podići starosnu granicu za odlazak u penziju?

Republika Srpska gotovo izvjesno kreće u povećanje starosne granice za odlazak u penziju, a koja je sada sa navršenih 65 godina starosti i 15 godina staža osiguranja.

Ovo se može zaključiti iz nedavne izjave Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je buduću inicijativu obrazložio time da Srpska trenutno ima gotovo isti broj radnika i penzionera, te da je potrebno reagovati na ovom polju.

“Iz budžeta Srpske izdvaja se gotovo dvije milijarde KM samo za isplatu penzija, od čega je gotovo beznačajan broj njih ostvario punu penziju radeći ukupan broj potrebnih godina. Razgovarali smo o tome kako da stabilizujemo penzioni sektor i pokrenućemo raspravu da se povećaju godine za odlazak u penziju”, poručio je on.

A kada su u pitanju brojke na koje se poziva predsjednik Srpske, one zvanične potvrđuju da je broj penzionera mizerno manji od broja radnika.

Tako, prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, na dan 31. decembar 2024. godine broj penzionera u Republici Srpskoj bio je 288.448, dok je ukupan broj radnika (osiguranika) bio 337.780.

To je omjer 1:1,17, ili jednostavnije, na 100 penzionera u Srpskoj ide 117 radnika.

Trenutni uslovi za odlazak u penziju

Što se tiče odlaska u penziju, pored navedene granice od 65 godina života i 15 godina radnog staža treba dodati da pravo na starosnu penziju u Srpskoj, u 2025. godini, imaju svi osiguranici sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, uz napomenu da se ta granica u pogledu godina života povećava za četiri mjeseca.

Takođe, žena osiguranik ima pravo na starosnu penziju sa 58 godina i 35 godina staža, pri čemu se, takođe, granica u pogledu života povećava za četiri mjeseca.

Ideja da se poveća prag za odlazak u penziju za predstavnike ove populacije je dobra.

“Grehota je goniti ljude u penziju ako mogu raditi”

“Grehota je goniti ljude u penziju ako mogu raditi. A ako ne mogu raditi, oni će onda otići u invalidsku penziju i ranije, sa 55 ili 45 godina. Poenta je da onaj ko hoće da radi ostane da radi, pod uslovom da mu to mjesto odgovara”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Ističe da postoji prijedlog da se u penziju ide sa 67 godina.

“Ali, plan je da, kada se bude mijenjao Zakon o PIO, povećanje starosne granice bude definisano tako da uslov za odlazak u penziju ne bude odmah 67 godina, nego da se ide kroz neko prilagođavanje u smislu da se prag poveća za pola godine, a onda svake godine ponovo da se povećava na taj način… A sve kako bi to bilo neosjetno povećanje”, pojasnio je Trifunović.

A ono što je Milorad Dodik takođe najavio jeste da će nadležni nastojati da regulišu oblast koja se tiče toga da dio penzionera radi i u penziji.

Preko 7.500 penzionera radi

Taj broj, prema informacijama “Nezavisnih”, a kako nam je rečeno iz Fonda PIO, krajem prošle godine bio je veći od 7.500.

Penzioneri su najčešće angažovani na poslovima u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, rudarstvu, a traženi su elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki inženjeri, ali i ljekari – vještaci, stomatolozi…

Penzioneri koji rade, odgovaraju iz udruženja potrošača, to čine najviše zbog primanja koja su im, po okončanju radnog vijeka, nedovoljna za lične potrebe.

“Ljudi ranije odlaze u penziju zato što puno toga nije regulisano, zdravstvo na primjer. Ništa nam nije besplatno, zamislite kad imate 60 godina krenuli ste na neka liječenja i morate dati 600 KM za lijekove. Ko može da zaradi toliko? Evo, nek ima samo još jednog člana porodice, oni ne mogu ništa. Zbog toga ljudi bježe u penziju, kako bi na neki način sebi omogućili dupla primanja”, poručila je Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer”.

Ona takođe navodi da je dobro što postojeći zakon u Srpskoj omogućava penzionerima da se zaposle, a da im se penzija ne umanjuje. Ipak, smatra da bi penzije u Srpskoj trebalo da se ustale u određenom iznosu…

“Da li u iznosu minimalne plate ili nekom većem. Ako bi se povećala penzija, povećao bi se broj penzionera koji bi išao u redovnu penziju, i ne bi uopšte bilo potrebe da im se omogućava da to bude sa 67 ili 70 godina života”, dodala je Šešlija.

(Izvor: Nezavisne)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene u Srpskoj skočile čak i duplo

Za tri godine cijene usluga i proizvoda široke potrošnje u Srpskoj su porasle i do gotovo duplo.

Tako je u decembru 2021. školska sveska koštala 0,72 KM, a u istom mjesecu 2024. cijena joj je bila 1,41 KM, što predstavlja rast od 96 odsto.

Informacije o ovom i nizu drugih poskupljenja objavljene su na društvenim mrežama i tačne su, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Nije poskupljivala samo roba, nego i usluge, pa je tako muško šišanje, naravno u prosjeku, sa 5,86 poskupjelo na 10,98, odnosno za 87 odsto. Na spisku proizvoda kojima su najviše rasle cijene našao se i negašeni kreč, čije je cijena od decembra 2021. do istog mjeseca 2024. otišla sa 0,20 na 0,36 KM po kg, odnosno za 80 odsto.

Još jedna usluga kojoj je vrtoglavo skočila cijena je i vanjsko pranje auta – sa 5,59 na 9,98, odnosno za 79 odsto. Toaletni sapun je po kilogramu sa 10,83 “otišao” na 19,14, ili, kada to pretvorimo u procente, cijena mu je porasla za 77 odsto.

Cijene proizvoda

Kilogram paradajza je sa 2,47 poskupio na 4,22 KM, što predstavlja poskupljenje od 71 procenat, a kilogram kupusa, umjesto 1,18, koštao je 1,90, odnosno poskupio je za 61 odsto.

Pakovanje toalet papira je sa 3,18 “otišlo” na 5,09, pa je za taj proizvod riječ o rastu od 60 odsto. Junetina sa kostima koštala je 9,73 i poskupjela je na 15,29 KM, što predstavlja skok od 57 odsto.

So je sa 0,84 poskupjela na 1,31, odnosno za 56 procenata, mlijeko sa 1,51 na 2,30, tj. za 52 odsto, a kafa sa 14,88 na 22,64, odnosno za 52 odsto. Ali, ni to nije sve, jer u konkretnom slučaju riječ je o desetinama vrsta robe i usluga koje su u Srpskoj vrtoglavo poskupjele unazad tri godine.

Životni standard se pogoršao

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kaže da se životni standard u tom periodu jako pogoršao.

“Samo za zadnjih mjesec dana opet je sve poskupjelo. I juče sam nešto gledala, ma svaki dan je ista situacija. Potrošačka korpa sve je skuplja i sve veća su zaduženja građana. Platama je nemoguće sebi priuštiti osnovne životne namirnice. A gdje je, recimo, ono što treba djeci za školu, kao što su patike, iz kojih oni brzo izrastaju i slično”, rekla je Ilijićeva za “Nezavisne novine”.

Božana Radomir, saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, ističe da je sindikalna potrošačka korpa u decembru 2021. iznosila 2.032 marke, a u istom mjesecu 2024. bila je 2.666 maraka.

“U pitanju su proizvodi i usluge koji su neophodni jednoj četvoročlanoj porodici na mjesečnom nivou da zadovolji onaj osnovni nivo potreba, gdje spadaju prehrana, stanovanje, režijski troškovi, prevoz, odijevanje i tako dalje. Evidentno je da je sindikalna potrošačka korpa u decembru 2024. godine bila na nivou koji je najveći do sada”, istakla je Radomirova za “Nezavisne novine”.

Prehrana najskuplja

Kada je u pitanju segment prehrane, prema riječima naše sagovornice, na kraju 2021. godine izdvajalo se oko 800 maraka, a u decembru 2024. troškovi su iznosili 1.214 KM.

Milorad Dodik, predsjednik Srpske, potvrdio je u četvrtak da postoje određena ponašanja na tržištu koja nisu u skladu sa tržišnim kretanjima.

“Upoznati smo da Vlada preduzima mjere i da će nadležno ministarstvo sprovesti mjere kontrole cijena”, rekao je Dodik. Podsjetimo, građani su se i početkom ove godine našli na udaru brojnih poskupljenja. Zbog toga su organizovani i bojkoti trgovina, kako u BiH, tako i u regionu. Facebook grupa BOJkot.ba najavila je da će 14. februara biti održan treći bojkot trgovina u BiH.

“Racionalizujte potrošnju ostalim danima. Izbjegavajte kupovinu lako kvarljivih proizvoda. Izbjegavajte kupovinu artikala koji su najviše poskupjeli, potražite alternative. Kupujte samo nužne namirnice. U petak ne kupuj ništa. Budi dio promjene”, poručili su iz ove grupe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Za koliko posto penzioneri mogu očekivati povećanje penzija u aprilu?

Za povećanje penzija u ovoj godini u Budžetu Federacije BiH planirano je nešto više od 332 miliona KM i penzioneri još ne znaju u kojem procentu mogu očekivati povećanje penzija u aprilu, kada se radi redovno usklađivanje.

– Zaista mi nije jasno koga Savez udruženja penzionera FBiH predstavlja, je li Vladu FBiH ili penzionere? Kome je Redžo Mehić predsjednik, sebi? Zna uzeti mjesečno 600 KM kao predsjednik Upravnog odbora Saveza za ništa, zatim otprilike 1.400 KM kao član Upravnog odbora u Zavodu PIO, a ne zna se boriti za naša prava. Penzionerima je sve gore. Niko nam nije rekao zašto nije bilo akontativnog povećanja penzija, koliko će se povećati u aprilu. Šta je sa protestima, samo pričaju o njima, a mi tonemo sve dublje – ogorčen je čitalac Faktora iz Sarajeva.

Mustafa Trakić, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže da što se tiče povećanja penzija, sve zavisi koliko će u aprilu iznositi bruto domaći proizvod i indeks potrošačkih cijena.

“Očekujemo povećanje do pet posto. Mi ćemo sa federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem imati tematsku sjednicu. Važno je da su oni sebi povećali plate za 13 posto. Sa platama od 5.000 KM mjesečno to je 240.000 KM za četiri godine. A šta ćemo mi penzioneri, ko može, zadužiće se kreditno”, govori Trakić.

Kaže kako insistiraju na izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kako bi se uveli drugi parametri za povećanje penzija.

“Tražimo da se penzije usklađuju prema ličnom dohotku u Federaciji BiH. Insistiramo na tome da se izmjene završe do kraja marta. I povećanje penzija 15. aprila će se računati prema postojećem zakonu, nažalost. Oni će se držati zakona, a šta ako povećanje prema trenutnoj stopi BDP-a i potrošačkih cijena bude dva posto? Na ulici me pitaju podržavam li bojkot tržnih centara. Rekao sam da penzionera u tržnim centrima svaki mjesec nema 23 dana. Mi potrošimo penziju za sedam dana i ostalih 23 dana bojkotujemo tržne centre. Nađite penzionera u tržnom centru”, ogorčen je Trakić i dodaje:

(Izvor: faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Za besplatnu banjsku rehabilitaciju prijavilo se oko 70 trebinjskih penzionera

Predsjednik Udruženja penzionera u Trebinju Mirko Milojević rekao je da se za besplatnu banjsku rehabilitaciju do sada prijavilo oko 70 penzionera iz ovog grada.

Milojević je rekao Srni da će iz Trebinja na banjsku rehabilitaciju moći da ide 145 penzionera, dok je prošle godine išlo 35 penzionera.

Prema njegovim riječima, trebinjski penzioneri najviše pretenduju da idu u banju “Vilina vlas” u Višegradu.

“Besplatna banjska rehabilitacija mnogo znači za penzionere. Već do sada za tri dana prijavilo se 70 penzionera iz Trebinja. Za penzionere koji imaju veoma male penzije, to je velika pomoć”, rekao je Milojević.

On je dodao da je ove godine Vlada Republike Srpske i predsjednik Srpske Milorad Dodik iznašli novac, pa će ove godine četiri puta više penzionera otići u banje.

“Prošle godine na nivou Republike Srpske oko 1.000 penzionera je išlo na rehabilitaciju, a ove godine više od 4.000”, rekao je Milojević.

Penzioneri sa prebivalištem u Republici Srpskoj do 18. februara mogu se prijaviti u opštinska i gradska udruženja penzionera za besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju, saopšteno je iz Udruženja penzionera Republike Srpske.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banja za 290 prijedorskih penzionera, prijave ne prije aprila

O trošku Vlade Republike Srpske na sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju ove godine otići će 290 korisnika prava Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje iz Prijedora, izjavio je danas Srni predsjednik prijedorskog Udruženja penzionera Slobodan Brdar.
Brdar je naveo da je to znatan porast broja korisnika ovog prava budući da je u posljednje tri godine u ovom programu učestvovalo po 68 prijedorskih penzionera.

On je pojasnio da je isticanje roka od 5. do 18. februara stvorilo u javnosti zabunu, budući da će oglase raspisivati svako lokalno udruženje penzionera u skladu sa svojim rasporedima obaveza, uslovima pravilnika i procjeni vremena potrebnog za pribavljanje dokumentacije.

“Poručujemo članovima da će preko svojih mjesnih udruženja i predsjednika mjesnih udruženja biti blagovremeno obaviješteni o terminima kada da podnesu prijave i procjenjujemo da kod nas u Prijedoru oglas neće biti raspisan prije aprila. U oglasu će biti sve precizirano koji se uslovi traže i biće dovoljno vremena za pribavljanje dokumentacije”, rekao je Brdar Srni.

Prema njegovim riječima, najvažniji uslov je da penzioner u posljednjih 10 godina nije koristio banjsko-klimatsku rehabilitaciju preko Fonda zdravstvenog osiguranja, preko Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Boračke organizacije, Udruženja penzionera ili bilo kojem osnovu koji uključuje javne budžete.

On je podsjetio da, pored banjskih rehabilitacija koje finansira Vlada Republike Srpske, u Prijedoru već petnestak godine ima program koji 50 odsto sufinansira grad.

Podijeli tekst sa drugima na:

Život penzionera u BiH – mučna računica

Dok su građani sve glasniji o bojkotu – penzioneri u Bosni i Hercegovini već odavno su primorani da žive bez mnogo toga.

Nekoliko dana nakon što su im isplaćene penzije, plaćene režije i kupljeni lijekovi pitali smo ih šta je ostalo.

Kad ste jedan od čak dvije stotine hiljada penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine sa minimalnom penzijom od 570 maraka svaki dan je kalkulacija.

“Evo, sad sam pošla da kupim kocke šećera. Predomislila sam se. Jer ima nešto što je preče da se kupi “, rekla je jedna penzionerka.

Ne variraju ni drugi iznosi koji se isplaćuju penzionerima u Federaciji mnogo u odnosu na onaj minimalni. Njihovi odgovori na pitanje šta ostane kad se plate lijekovi i režije – razlikuju se još manje.

“Ništa, ništa, od penzije ne može niko živjeti. Kad se plate režije i lijekovi – šta ostane, ma ništa, pa neko ne može platiti ni režije”, ističe penzioner.

Prisjećaju se prošlog vremena i priznaju da bi voljeli da na organizovan način izraziti nezadovoljstvo trenutnim. Ipak, u Federaciji je pitanje jednokratne pomoći dovelo čak i do rasula u Savezu penzionera, pa je kompletan Upravni odbor podnio ostavke.

Tom situacijom od prije nekoliko mjeseci, penzioneri su i danas ogorčeni – s obzirom da im je na račune isplaćeno svega 50, odnosno 100 maraka, prenosi N1 BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada finansira banjsko liječenje za 320 semberskih penzionera

Vlada Republike Srpske finansiraće trostruko više semberskih penzionera nego prošle godine, njih 320, koji će ove godine otići na sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju, izjavio je Srni predsjednik bijeljinskog Udruženja penzionera Đuro Stanojlović.

Stanojlović je naveo da su prošle godine po ovom programu banju koristila 74 bijeljinska penzionera.

“Uz našu zahvalnost, nadam se da će ovakva podrška penzionerima u Republici Srpskoj biti i nastavljena”, rekao je Stanojlović.

Na dan isplate januarske penzije, koja je usklađivanjem uvećana za šest odsto, Stanojlović je pohvalio što je Vlada ispoštovala ovu zakonsku obavezu i dodao da se do kraja godine u Udruženju nadaju povećanju penzija za još najmanje tri odsto.

“Konkurs za besplatnu banjsku rehabilitaciju objavljen je na oglasnoj tabli Udruženja 4. februara, prijem molbi je od 17. februara do 4. marta, a svi penzioneri mogu da podnesu molbu za besplatnu banjsku rehabilitaciju”, naveo je Stanojlović.

Prema njegovim riječima, neki od kriterijuma bodovanja su dužina radnog staža, visina penzije, dužina korištenja penzije i članstvo u Udruženju penzionera.

Stanojlović je rekao da je na kraju prošle godine Bijeljina imala 17.208 penzionera, a njih 11.998 su članovi Udruženja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Velika zainteresovanost penzionera za besplatnu banjsku rehabilitaciju

U Udruženju penzionera opštine Kozarska Dubica bilježe izuzetno veliku zainteresovanost svojih članova za besplatnu banjsku rehabilitaciju.

“Već prvog dana evidentirali smo 30 prijava naših penzionera, a dvostruko više telefonom se raspitivalo za uslove”, rekao je predsjednik dubičkog udruženja Rodoljub Burazor.

On je posjetio da svi penzioneri sa prebivalištem u Republici Srpskoj, od 5. do 18. februara, u skladu sa Pravilnikom o načinu upućivanja penzionera na besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju, mogu da predaju prijave sa potrebnom dokumentacijom u svojim opštinskim i gradskim udruženjima.

“Uz prijavu treba da prilože kopiju lične karte, ček od posljednje penzije, rješenje o penzionisanju ili naslijeđivanju penzije i potpisanu izjavu koju će dobiti u udruženju“, pojasnio je Burazor..

“ U prostorijama našeg uruženja to mogu učiniti svakog radnog dana u vremenu od 09.00 do 13.00 časova, do 18.februara, a sve potrebne informacije dobiti i telefonom na broj : 052/424-492”, rekao je Burazor i pozvao zainteresovane da prijave dostave u predviđenom roku jer se nepotpune i neblagovremeno dostavljene neće uzeti u razmatranje.

Više je uslova za podnošenje zahtjeva, među ostalim da je penzioner najmanje tri godine u penziji i da prethodnih 10 godina nije koristio pravo na banjsku rehabilitaciju na teret Udruženja penzionera RS, Boračke organizacije i Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Na bodovanje će uticati i visina penzije, dužina radnog i penzijskog staža, a ukoliko neki od penzionera budu imali isti broj bodova prednost se daje onima koji su duže u penziji ili imaju nižu penziju, kao i stariji i bolesniji.

Udruženje penzionera Republike Srpske zaključilo je i potpisalo ugovore sa banjama: Banja Vrućica Teslić, Vilina Vlas Višegrad, Dvorovi Bijeljina, Kulaši Prnjavor, Mlječanica Kozarska Dubica i Terme Laktaši u koje će biti upućeno 4.309 penzionera na sedmodnevni oporavak i rehabilitaciju.

Predsjednik Udruženja penzionera Srpske Ratko Trifunović je ranije rekao da bi prvi penzioneri već u aprilu ili maju mogli da se liječe u pomenutim banjama.

(Izvor: rtv-kd.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Projektom “Hljeb i mlijeko za penzionere” obuhvaćen 401 korisnik

Svake godine u budžetu Opštine Centar Sarajevo obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.

Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat “Hljeb i mlijeko”.

Za mjesec februar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvario je 401 korisnik socijalnih usluga, među kojima je 358 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 43 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM. Ovaj mjesec je Služba za finansije Općine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.360 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje općinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Život penzionera u Višegradu: Kafa za 0,50 KM, rakija za marku

Mnogi su prednosti ako su penzioneri okupljeni oko svog Udruženja, kao što je slučaj u Višegradu.  Pored druženja u klupskim prostorijama gdje mogu popiti najjeftinije piće, kafu i čaj,  omogućava im se i liječenje u banjama i nabavka ogrevnog drveta na rate.

Udruženje penzionera u Višegradu ima 2170 čanova.

Nije to konačan broj jer su se mnogi izjasnali da neće u čanstvo udruženja. Za druženje koriste prostorije gdje mogu popiti kafu, sok i čaj po cijeni od 50 feninga, a od žestog i pića rakiju i rum za jednu konvertibilnu marku. Cijene Udruženja za penzionere nisu mijenjane četiri godine.

Najveći problem za njih su penzije koja ne prate troškove života.

Ne možemo biti nekoretni i reći da Vlada ne vodi računa o penzionerima,  da ne dolazi do povećanja penzija svake godine. Ali to povećanje penzija automatski neutrališe povećanje životnih namirnica, tako da penzionere ostaju na istom.

Da bi bar donekle olakšalo život osobama u trećem dobu,  Udruženje im omogućava kupovinu ogrevnog drveta na rate, liječenje u banjama i rehabilitacijonim centrima,  a Opština organizuje za njih izlete i druženja.

(Izvor: BN; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na: