Upozorenje penzionerima: Čuvajte se lažnih poziva!

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske demantovao je danas bilo kakvu povezanost sa telefonskim pozivima korisnicima na području Gradiške i upozorio penzionere da budu oprezni i da ne dijele lične podatke nepoznatim licima.

– Ukoliko postoje dodatne sumnje na potencijalnu prevaru, preporučujemo da se slučaj prijavi nadležnim institucijama, saopštili su iz Fonda PIO.

Navode da je Fond obaviješten da na području Gradiške korisnici prava primaju telefonske pozive od lica koja se predstavljaju kao saradnici Instituta Mihajlo Pupin i tvrde da u saradnji sa Fondom pružaju besplatne usluge pregleda korisnika na kućnom pragu.

– Fond PIO Republike Srpske nema saradnju sa Institutom Mihajlo Pupin, niti sa licima koja se predstavljaju kao njihovi saradnici, niti je uključen u bilo kakve aktivnosti pružanja besplatnih medicinskih pregleda korisnicima prava na kućnom pragu, ističu iz Fonda i pozivaju korisnike da broj telefona sa kojeg su kontaktirani dostave u najbližu poslovnicu ili pozivom na kontakt-telefon Fonda, kako bi ove podatke dostavili nadležnim organima na dalje postupanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz BiH u Austriji moraju ponovo dostaviti potvrdu o životu

Bilateralni sporazum između Austrije i Bosne i Hercegovine i sličan sporazum sa Srbijom postignuti su već u oktobru 2024. godine.

Cilj je bio da se minimiziraju administrativni napori potrebni za određivanje i isplatu penzija i da se uprava učini efikasnijom putem elektronske razmjene iznosa penzija i datuma smrti. Ova inovacija bi trebalo da obezbjedi dugoročnu olakšicu za penzionere u obje zemlje.

Ali sada postoji problem: tehnička implementacija elektronske razmjene podataka ne funkcioniše kako je planirano.

Austrija , Bosna i Hercegovina i Srbija zaključile su sporazum o elektronskoj razmjeni iznosa penzija i datuma smrti u oktobru 2024. godine. Tokom prelaznog perioda, penzioneri će i dalje morati da podnose potvrdu o životu prije nego što digitalni sistem bude u potpunosti implementiran 2025. godine.

Prema podacima Fonda PIO RS, automatizovano usaglašavanje sa Austrijskim zavodom za penzijsko osiguranje (PVA) nije moglo biti realizovano zbog nepredviđene tehničke greške. Time se eliminiše mogućnost digitalne potvrde životne situacije penzionera.

Zbog tehničkih poteškoća, 531 penzioner sa prebivalištem u Austriji ponovo se mora pobrinuti da sami pribave službeno ovjerenu potvrdu o životu.

Ovo se mora što prije poslati Fondu PIO RS kako bi se obezbijedila nesmetana isplata januarskih penzija. Odgovorni ističu da je ova mjera neophodna kako bi se spriječili slučajevi preplate ili potencijalne zloupotrebe, tvrdi Kosmo.at.

“Nakon završnih testiranja, iz određenih tehničkih razloga nije moguće postići stopostotnu tačnost razmjene podataka sa Austrijom, te su korisnici u obavezi da i ove godine dostave potvrdu o životu”, navodi se u saopštenju PIO RS, 19. decembra 2024. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u srijedu, 5. februara

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec januar biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u srijedu, 5. februara 2025. godine.

Najniža penzija za januar iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za januar 369.841, iznosi 725,22 KM.

Penziju za januar primit će 456.433 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 298 miliona KM.

(Foto: CB BiH)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri od 5. do 18. februara mogu predati prijave za besplatnu banjsku rehabilitaciju

Svi penzionere sa prebivalištem u Republici Srpskoj, počev od 05. do 18. februara, u skladu sa Pravilnikom o načinu upućivanja penzionera na besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju, mogu predati Prijave sa potrebnom dokumentacijom u Opštinska i Gradska udruženja penzionera, navodi se u saopštenju Udruženja penzionera Republike Srpske.

– Udruženje penzionera Republike Srpske, je zaključilo i potpisalo ugovore sa banjama: Banja Vrućica Teslić, Vilina Vlas Višegrad, Dvorovi Bijeljina, Kulaši Prnjavor, Mlječanica Kozarska Dubica i Terme Laktaši u koje će biti upućeno 4.309 penzionera na sedmodnevni oporavak i rehabilitaciju, koje ćemo finansirati iz Sredstava, koje nam je odobrio Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, i Vlada Republike Srpske – navodi se u saopštenju.

Zaključene ugovore sa banjama, raspored broja penzionera, koje svako od 57 Opštinskih i Gradskih udruženja može uputiti na banjsku rehabilitaciju, kao i potrebnu dokumentaciju za raspisivanje oglasa, na koji će penzioneri podnositi prijave sa dokazima na osnovu kojih se utvrđuje Rang lista, Udruženje penzionera Republike Srpske je dostavilo svim Opštinskim i Gradskim udruženjima penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako penzioneri provode dane u centrima za zdravo starenje

Najmnogobrojnija populacija u BiH, naši sugrađani penzioneri, nakon što to postanu, uglavnom su prepušteni sami sebi. Kako se i sami često našale, otpisani su. Ipak, mnogi od njih, kako nam kažu, mogu biti od pomoći sa znanjem i iskustvom, a društvo to treba prepoznati.

Slikanje, pa engleski

Više od pola miliona penzionera je samo u Federaciji BiH. Nakon završenog radnog vijeka neki od njih nastavljaju sa radom, a oni koji ne mogu i ne žele više da rade kroz različite vidove druženja i radionica nastoje uljepšati penzionerske dane.

Jedan sasvim uobičajan dan u jednom od dnevnih centara za zdravo starenje u Sarajevu sastoji se iz mnoštva aktivnosti.

“Prvo odradim vježbe, a onda nakon toga idem na razne sekcije. Sekcija ima toliko da ih ne možete nabrojati. Prvo idem na slikanje na alufoliji, pa dva dana engleski, iako sam ga znala, ali sam ipak htjela da idem, a išla sam i dva puta nedjeljno na bazen”, kaže Beata Krpan, penzionisana profesorica matematike.

Dodaje kako je za penzionere najvažnije kretati se, raditi, baviti se nečim, zaposliti mozak i tijelo.

– Kad ste spomenuli mlade, mi ovdje imamo međugeneracijska druženja, dođu nam dječica iz vrtića, osnovne škole ili studenti, stalno se nešto dešava, ispričala je Krpan.

Emira Tatarević kaže da sve može da stigne.

“ I spremiti ručak i zvati djecu i ići u posjetu, ali meni je ovo jedna tako lijepa obaveza. Svako jutro znam da oko devet izlazim iz stana, a kad ću doći kući, to je pitanje”, iskrena je Tatarević.

Najstariji član ovog centra je Hazem Požegija. Ima devedeset i četiri godine. Nekadašnji sportista, gimnastičar, obučava zainteresovane stonom tenisu. I ovdje je svaki dan. Igra stoni tenis, šah, razgovara i druži se.

“ Penzioneri trebaju imati više razonode. Ovaj je centar za svakoga. Ko dođe, ima drugu kuću”, ističe Hazem.

Preporuka Odbora za gerontologiju i gerijatriju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH je da je potrebno povećati motivisanost starijih osoba za kulturnom aktivnošću, tj. učešće u aktivnostima iz sfere kulturnog života te posjećivanje kulturnih događanja s ciljem očuvanja društvenog blagostanja.

(Izvor: Oslobodjenje.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sporazum za lakši i brži put do penzije u Srpskoj

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić i direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Srpske Mladen Milić potpisali su danas u Banjaluci Sporazum o elektronskoj razmjeni podataka, čijom će primjenom biti ubrzan i pojednostavljen postupak ostvarivanja prava na penziju.

Podatak koji Fond dobije iz elektronske baze matičnih knjiga zamijeniće izvode koje su stranke prilagale uz zahtjeve za penziju, jer su podnosioci, u zavisnosti od vrste prava koje traže, bili dužni da prilože izvod iz matične knjige rođenih, vjenčanih ili državljana, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave, prenosi Srna.

Tu obavezu neće više imati nakon uspostavljanja elektronske razmjene podataka iz matičnih knjiga između Ministarstva i Fonda.

Osim toga, kod primjene međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, u kojima se na osnovu podataka o državljanstvu utvrđuje nadležnost za postupanje po zahtjevima, kao što je slučaj vojnih osiguranika, neće biti potrebe za dostavljanje uvjerenja o državljanstvu.

U saopštenju je navedeno da je elektronska razmjena podataka između Ministarstva i Fonda, uspostavljena 2017. godine, pokazala da Fond ostvaruje uštede pravovremenim preuzimanjem podataka iz matične knjige umrlih o promjeni statusa života korisnika penzije.

Potpisivanjem ovog sporazuma ta saradnja će biti unaprijeđena jer će se proširiti opseg podataka koje razmjenjuju Ministarstvo i Fond na matičnu knjigu rođenih, vjenčanih i državljana, što će biti veliko olakšanje za građane koji podnose zahtjeve za penziju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nevjerovatna životna priča stogodišnjaka iz Banjaluke

Panta rei. Sve teče. I sat, i dan, i godina, i 100 godina. Teče kao rijeke uz koje je proveo život junak ove priče, stogodišnjak Ferid Čaušević iz Banjaluke, koga svi zovu deda Fedo.

Rođen je uz Unu u tadašnjem Bosanskom Novom, dio života proveo je uz Sanu u Sanskom Mostu, a 100. rođendan je 5. januara ove godine proslavio uz Vrbas u Banjaluci, koju, kako kaže, najviše i voli.

Njegova životna priča je nevjerovatna, jer u 100 godina, htjeli ili ne, mora stati mnogo. I lijepih i manje lijepih trenutaka. Ako vam odmah kažemo da je u svom životu gledao tri puta smrti u oči, hoće li biti dovoljno?

Ovo je priča o stogodišnjaku, o deda Fedi, Banjalučaninu, Novljaninu i Sanjaninu, Dušinom suprugu, ocu, djedu, pradjedu, vojniku i golmanu. Priča o stogodišnjaku koji i u novom vijeku na život gleda s puno optimizma, jer se stogodišnjakom, kako kaže, ni ne osjeća.

“Ja sam rođen u Bosanskom Novom 5. januara 1925. godine. Ja sam dijete iz mješovitog braka. Rođen sam 20 metara od Une rijeke, pa mi se čini da sam prije proplivao, nego prohodao. Moj otac je bio na bosanskoj strani, a moja majka je bila preko Une. Gledale kuća u kuću. Otac Hakija iz jedne bogate muslimanske porodice, a njegov otac, odnosno moj djed bio je gradonačelnik Bosanskog Novog za vrijeme Austrougarske monarhije. Majka Milena preko Une gleda u kuću budućeg muža. Možete misliti poslije Prvog svjetskog rata, on musliman, ona Milena… Možete misliti kakve su imali muke da bi vjenčanja bilo… Kad su prošle tri, četiri godine, sve je leglo, sve je u redu”, u toplini svoga doma započinje svoju životnu priču za “Nezavisne novine” deda Fedo.

Vrlo rano život ga vodi u rat. Bio je u 13. krajiškoj udarnoj brigadi. Išao je od Zenice do Celja. Borio se za oslobađanje Banjaluke. I u tom kratkom periodu tri puta je gledao smrti u oči.

“Ja sam u 17. godini uhapšen od njemačkog Gestapoa, negdje su nanjušili, bilo je nas pet. Odveli su nas u Bihać. U Bihaću je bila centrala Gestapoa za ovu pokrajinu i dio Hrvatske. Njihov zatvor je bio čuvena bihaćka kula. Tu sam bio ispitivan, možete misliti šta je sve bilo sa mnom, da ne govorim… Naveče su dolazili i odvodili nas u centralu na ispitivanje. Na jednom ispitivanju nisam nešto odgovorio, a bilo je veoma važno njemačkom oficiru. On se naljutio, udario me, ja sam pao sa stolice i rekao je na njemačkom, a onda je ponovio na našem: ‘Vodite bandita, streljajte ga'”, prisjeća se deda Fedo nemilog trenutka.

Na njegovu sreću, do strijeljanja nije došlo. Međutim, deda Fedo nastavlja pričati i kaže nam da je nekoliko godina kasnije u blizini Zenice zajedno sa vojnicima zarobio baš tog njemačkog vojnika koji ga je vodio na strijeljanje.

“To je nevjerovatno. Ovi moji (govore) ‘Ubij ga’. Ja sam izvadio pištolj – ne mogu. Šest njih je bilo. On je počeo plakati, kukati… Ja pištolj… Ne mogu… I nisam… Drugo je on oružje, ja oružje, pucamo jedan u drugog. To je nešto drugo, ali ovo da ubijem čovjeka, nisam mogao”, priča on i nastavlja:

“U toku ratovanja dva puta sam nagazio na minu, odnosno mina je eksplodirala. Imao sam sreću. Prvi put 1944. kod Jajca u borbi sa Nijemcima. Bila meka zemlja, mene je prevrnulo, ja sam sav iščupan bio od gelera, a mene ni da ogrebe. Imao sreću. Kad smo krenuli 1945. nad Novim, to je bilo rano ujutru, ja sam nagazio na minu. Međutim, ja sam u skoku bio. I poslije su mi rekli može biti da nisam ni punom nogom stao, tako da je mina sa zakašnjenjem eksplodirala. Međutim, ipak ona snaga, mene je bacilo, ja sam se prevrnuo, onesvijestio sam se. Mislili su da sam poginuo”, ističe deda Fedo i dodaje da mu je jedna vidovnjakinja, kojoj tada nije vjerovao, rekla da sve nedaće od tada ostaju iza njega, ali sada u stotoj godini vjeruje njenim riječima.

Po okončanju rata, deda Fedo po dužnosti odlazi u Sanski Most. Tamo ga je poslao pukovnik Miljević. Kaže nam da zapamtimo to prezime, a i mi, tu istu njegovu molbu, prenosimo i vama.

U Sanskom Mostu nikoga nije znao, ali je morao otići. Prvo što je tamo našao, kada je došao, jeste Dom partizana. Iz njega graja… Igra se fudbal. To je bilo pravo mjesto za deda Fedu, jer je on bio zaražen fudbalom.

“Ja čujem graju. Ja pravac tamo. Stao. Stali. Prebrojavaju se. Ja se naslonio, gledam. Priđe meni jedan visok igrač. ‘Bil ti nama pomogao?’ Bi. Šta treba? ‘Aj ‘vamo. Ovo ti je go’. Ja gledam. To vam je od nekih letava. Kažem ja ‘dobro’. ‘Tvoje je da ne daš onoj lopti da prođe kroz ovo’. On meni objašnjava. Gledam ja u loptu… To je nekakva lopta sašivena od boga pitaj čega. Rekoh ‘mogu li ja igrati u čizmama?’ ‘Možeš. Kad oni mogu u čarapama igrati, možeš i ti u čizmama. Ne daj da prođe kroz ova vrata'”, prepričava deda Fedo do detalja za “Nezavisne novine” razgovor sa igračem koga je upoznao. Prezivao se Miljević.

Znao je on da će se utrojčiti. I bilo je tako. Nekoliko godina kasnije upoznao je Dušanku. Dušu. Svoju suprugu. Takođe, Miljević. I s njom je u braku proveo 67 godina.
Osim svoje supruge Duše, djece Jasne i Damira, unuka Luje, Danka i Marija, praunučadi Andreja i Tatjane, deda Fedo je volio fudbal. U Sanskom Mostu je igrao za Podgrmeč.

“Svi su imali dresove, samo ja nisam. Ja sam na jedvite jade namolio šnajdere da mi od jorgana koji su stizali kao pomoć naprave dres. I napravili su. Ja sam, da se našalim, bio nekakva preteča astronauta. Ja sam bio u jorganu, koljenice su bile od čarapa”, kroz smijeh priča Čaušević i otkriva da su ga zbog toga zvali Jorgan-golman.

Nedavno je sa najmilijima proslavio 100. rođendan. Kako kaže, proslava je bila kao vojna tajna. Prednost je na rođendanskoj zabavi dao najmlađima, praunučadi Andreju i Tatjani, koji su i bili uz njega tokom slavlja.

(Izvor i foto PS/YT: Adnan Selimović/nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija za penzionere: Ko ima pravo i kako se računaju bodovi

Zahvaljujući izdvajanju iz budžeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ove godine penzioneri će imati besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju. Penzioneri u Srpskoj godinu su započeli sa povećanjem penzija od šest odsto, ali bi prema najavama do povećanja ponovo trebalo doći u septembru.

Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske Mladen Milić rekao je za ATV da je godina za penzionere počela lijepo.

“Pored povećanja penzija od šest odsto, stigla je i najava od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će praktično četiri puta više penzionera besplatno moći ići na banjsku rehabilitaciju u odnosu na prošlu godinu“, rekao je Milić.

Milić kaže da penzioneri od 2019. godine imaju pravo na besplatnu banjsku rehabilitaciju.

“Tada je prvi put 1.000 penzionera o trošku budžeta Vlade Republike Srpske otišlo u banje na desetodnevnu banjsku rehabilitaciju. I svake godine je išlo oko 1.000 do 1.050 penzionera. Ove godine, zahvaljujući predsjedniku Republike Miloradu Dodiku, otići će nekih 4.300-4.500 korisnika prava Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje u neku od banja u Republici Srpskoj. Zapravo, u prethodnih pet godina je otišlo 5.000, a ove godine će između 4.300 i 4.500“, dodao je Milić.

Kako kaže, postoji Pravilnik o načini i uslovima korišćenja besplatne banjske rehabilitacije penzionera Republike Srpske.

“Sve to ide preko gradskih, odnosno opštinskih Udruženja penzionera, zapravo preko Udruženja penzionera Republike Srpske koji su i nosilac tog posla. U tom Pravilniku tačno je propisano ko ima pravo da aplicira i određeni su i uslovi po pitanju bodova, odnosno kriterijuma koji su uspostavljeni. Tako najviše bodova dobijaju oni penzioneri čija je penzija najniža. Oni dobijaju maksimalnih 40 bodova, a onda se to smanjuje za po pet bodova sve do prosječne penzije. Takođe, što je bitno napomenuti, da za svaku godinu ostvarenog radnog staža, odnosno staža osiguranja za koji su plaćeni doprinose, dobija se po jedan bod i po 0,5 bodova za svaku godinu korištenja prava. Dakle, onaj ko je koristio pravo i koristi pravo već 20 godina, on dobija po tom osnovu u startu 10 bodova i, naravno, 10 bodova dobijaju članovi Udruženja penzionera Republike Srpske“, pojasnio je Milić.

Dodao je da je Udruženje penzionera Republike Srpske već potpisalo ugovore sa nekoliko banja u Srpskoj.

“To su banja Vrućica Teslić, banja Mlječanica, banja Kulaši, banja Dvorovi i banja Vilina Vlasu u Višegradu. Oni bi trebalo da prime ovih 4.325 korisnika prava na besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju. Postignuta je izuzetno povoljna cijena od 72 konvertibilne marke po bolesničkom danu, dakle, uključen doručak, ručak, večera i terapija za sve dane boravka“, rekao je.

Udruženje penzionera Republike Srpske je sklopilo ugovore, a Fond PIO kao servis će raditi samo tehničku podršku u Udruženju penzionera, dodao je.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koji iznos penzije može očekivati radnik koji je zarađivao prosječnu platu?

Penzioneri u BiH najugroženija su kategorija stanovništva i suočavaju se sa brojnim problemima, prvenstveno egzistencijalne, ali i druge prirode. Svjesni tih izazova, i oni mlađi građani, koji su još radno sposobni, sa zebnjom iščekuju ulazak u treću životnu dob zbog nesigurnosti u pogledu budućnosti.

RS

Visina penzije zavisi od dužine penzijskog staža i visine plata za koje je uplaćivan doprinos za PIO, kao i od stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Zbog promjene visine plate i stope doprinosa tokom radnog vijeka osiguranika o činjenici koliki će biti iznos penzije nije moguće unaprijed odgovoriti, odnosno istu odrediti. Obračun penzije uvijek se naznačava u postupku donošenja rješenja koje se i dostavlja korisniku.

Međutim, evo jednog primjera. Ako je plata tokom svih 40 godina rada bila ista, recimo 1.000 KM, po sadašnjoj stopi doprinosa (da se nije mijenjala svih 40 godina, kao ni sistem obračuna), starosna penzija bi iznosila 630 KM.

FBiH

Neko ko bi, teoretski, radio 40 godina i u svakoj godini imao plaću koja je jednaka prosječnoj, ostvarivao bi za svaku godinu jedan osobni bod. Ukupan broj bodova množi se s vrijednošću općeg boda. Opći bod, kako je zakonom definirano, usklađuje se svake godine 15. aprila, prema porastu prosječne plaće. Vrijednost općeg boda u 2024. godini iznosila je 20.74 KM, a za 2025. tek treba biti utvrđena. I, teoretski, neko ko je ostvario 40 bodova tokom radnog vijeka, te lani ostvario pravo na mirovinu, visina iste bi iznosila 829,6 KM.

Koji je odnos prosječne penzije sa 40 godina radnog staža i prosječne plate (u procentima)?

FBiH

Prosječna mirovina s 40 godina staža iznosi 1.058 KM što je visina od 75 % prosječne plaće u Federaciji.

RS

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za novembar 2024. godine iznosi 888,57 KM, što čini 62,58 posto od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Ko ima mogućnost dokupa staža i kada to može učiniti (godine starosti, staža…)?

FBiH

U skladu sa članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža do sticanja uslova za starosnu penziju.

Zahtjev za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje podnosi se kod nadležne Službe za zapošljavanje.

RS

Prema pravnim propisima, u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja ne postoji institut dokupa staža, isti je postojao do 2004. godine. U skladu sa aktuelnim zakonskim propisom, ustanovljen je institut pojedinačne uplate doprinosa, prema odredbama člana 156. Zakona o penzijsko i invalidskom osiguranju, kojim se osiguraniku omogućava da za određeni period u kome je bio u statusu osiguranika, a pri tome mu nisi uplaćeni doprinosi za navedeni period, doprinose za taj period može uplatiti poslodavac, pravni sljedbenik poslodavca ili sam osiguranik, pod uslovom da osiguranik sa tom uplatom navršava uslove za ostvarivanje prava na penziju.

(Izvor: fokus.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom penzionera Tuzla povećava cijene smještaja

Korisnici JU Dom penzionera Tuzla, ili oni koji finansiraju korisnike, doživjeli su šok kada su od uprave pismenim putem obaviješteni kako će cijene smještaja biti značajno veće od 1. februara 2025. godine.

Za jednokrevetnu sobu pokretna osoba do sada je na mjesečnom nivou plaćala 980 KM, a od 1. februara cijena će iznositi 1.300 KM.

Porodice korisnika su razočarane, ali i u strahu da li će moći osigurati dalji smještaj za svoje bližnje.

Iz JU Dom penzionera Tuzla navode kako su bili primorani povećati cijene zbog povećanja troškova, ali i Odluke Vlade FBiH i povećanju minimalne plate. Podsjećaju da su cijene posljednji put korigovali početkom 2023. godine.

– Na povećanje cijena odlučili smo se iz više razloga, a prvenstveno jer su sve ulazne sirovine i repromaterijal znatno poskupili u toku prethodne dvije godine (namirnice za pripravljanje obroka, sredstva za održavanje higijene, deterdženti, pelene za odrasle, lijekovi, plin, gorivo, usluge održavanja), kao i komunalije (odvoz smeća), električna energija (10% poskupila u augustu 2024.), centralno grijanje (20% poskupilo od januara 2025). Kao što Vam je poznato da je Vlada FBiH donijela Odluku o visini minimalne plate, tako da je i to znatno uticalo na visinu nove cijene, jer smo morali uskladiti plate radnika sa navedenom odlukom. Napominjemo da je JU Dom penzionera Tuzla samofinansirajuća ustanova i nije niti na jednom budžetu ili grantu, odnosno finansira se iz prihoda koje ostvari od svoje djelatnosti – naveli su iz JU Dom penzionera Tuzla za N1.

U ovom Domu smješteno je oko 200 korisnika.

Podsjetimo, i preduzeće Gradski i prigradski saobraćaj Tuzla donijelo je odluku da poveća cijene karata za 30 posto.

Podijeli tekst sa drugima na: