Penzioneri u Srebrenici sa najnižim primanjima dobijaju pomoć

Opština Srebrenica započela je isplatu jednokratne novčane pomoći za najstarije sugrađane s najnižim primanjima.

Pravo na ovu podršku ostvarila su 183 penzionera. Svakom penzioneru biće uplaćeno po 109,28 KM. Isplata počinje u utorak, 3. novembra.

Pomoć je namijenjena penzionerima čija mjesečna primanja ne prelaze 550 KM. Odluku o odobravanju sredstava donio je načelnik opštine nakon završetka procedure po javnom pozivu.

Članica komisije Milica Petrović istakla je da je osnovni cilj ove mjere pružanje neposredne finansijske podrške i poboljšanje životnih uslova penzionera s najnižim primanjima.

Pravo na pomoć mogli su ostvariti penzioneri s prebivalištem na području opštine Srebrenica, bez obzira na to primaju li domaću, inostranu ili porodičnu penziju, pod uslovom da njihov ukupan mjesečni iznos ne prelazi propisani cenzus od 550 KM, javlja “RTV Srebrenica”.

Komisija je pregledala pristigle prijave i utvrdila konačnu rang-listu, na koju je načelnik dao saglasnost. Nakon njenog javnog objavljivanja započeta je isplata odobrenih sredstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju iznad 3.000 KM prima 143 penzionera u Srpskoj

U Republici Srpskoj isplatom za septembar obuhvaćeno je 296.751 korisnika. Zvanični podaci pokazuju da su razlike u mjesečnim primanjima najstarijih građana ogromne.

Prema obavještenju Fonda PIO, za 143 korisnika prava isplaćena je penzija veća od tri hiljade maraka, dok je apsolutni rekorder za isti mjesec primio 3.981 marku.

Prosječnu penziju od 724 marke, kao i iznose ispod toga, prima oko 65 odsto ukupnog broja penzionera. Najnižu penziju od 361 marku prima oko 20.000 korisnika u Srpskoj.

Kada je riječ o ukupnom finansiranju ovog sistema, najnoviji bilans pokazuje da redovni prihodi ne mogu u potpunosti pokriti sve mjesečne obaveze prema penzionerima.

Od januara do juna ove godine Fond je ostvario prihode od 872,2 miliona maraka. U istom periodu rashodi su iznosili 1,09 milijardi maraka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodik najavio rast penzija od 7,5 do 8 posto od iduće godine

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da će iduće godine Republika Srpska imati stabilizirajući budžet.

On je nakon sjednice Predsjedništva ove stranke naglasio i da su finansije stabilne i da će BDP iznositi 20 milijardi KM.

“Imamo rast prerađivačke industrije, iako je ranije zabilježen njen pad. Imamo rast i direktnih prihoda od 10 odsto, a indirektnih prihoda šest odsto. Realni rast ličnih prihoda je 10 odsto.  To govori da je nadmašio inflaciju koja je bila od četiri od šest odsto”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Možda vas zanima i ovo:

Rast minimalne plate i veće penzije sve izvjesnije

On kaže da će naredne godine Republika Srpska imati stabilizirajući budžet, čime će biti obezbijeđen rast penzija i boračkog dodatka od 7,5 do osam odsto.

“Imamo realan rast primanja. Plate u Republici Srpskoj će rasti, a već od 1. januara u prosvjeti i nakon toga za ostale korisnike. SNSD će imati cjeloviti program za napredak društva”, istakao je Dodik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast minimalne plate i veće penzije sve izvjesnije

Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske trebalo bi da od ponedjeljka, 2. novembra, počne pregovore o iznosu najniže plate za narednu godinu.

Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata rekao je da se najniža plata mora značajno povećati. Naveo je da je inflacija velika, i da su povećane cijene osnovnih životnih namirnica. Istakao je i da su najavljena i nova poskupljenja.

“Od iduće godine je planirano povećanje penzija od 7,5 do osam odsto. To bi značilo da plata mora značajno više da raste”, rekao je Stanković.

Inače, od rasta plate znači i koliko će rasti penzija. Što plata više raste to je bolje, jer se onda i penzija više povećava.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Istakao je da radnici kao najveći problem navode niske plate. Predstavio je i rezultate istraživanja o uslovima rada, kvalitetu života, dostojanstvenoj plati i budućnosti radnika. To istraživanje je pokazalo da oko 95 odsto radnika smatra da bi “dostojanstvena plata” u neto iznosu trebalo da bude 2.000 i više KM.

“Podatak koji smo dobili ovim istraživanjem je da više od 37 odsto radnika razmišlja o odlasku iz Republike Srpske“, rekao je Stanković.

Naglasio je i da je više od 50 posto žene među radnicima koji žele da odu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u Federaciji BiH 5. novembra

Isplata penzija za oktobar u Federaciji BiH /FBiH/ počeće u četvrtak, 5. novembra.

Iz Zavoda za penziono i invalidsko osiguranje FBiH naveli su da će penziju za oktobar dobiti nešto više od 473.000 korisnika.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine najniža penzija iznosi 692,23 KM. Zagarantovana 826,14 KM, a najviša 3.461,14 KM.

Osnovica za obračun najniže penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara iznosi 752,03 KM. Na osnovu toga najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža iznosi 451,22 KM.

Najniža invalidska penzija u oktobru je 676,83 KM, koliko i najniža porodična penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO uporedio podatke o penzijama iz Srpske i FBiH

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske objavio je nove uporedne podatke o visini najnižih penzija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH za septembar ove godine. Poseban fokus je na korisnicima imaju od 30 do 40 godina penzijskog staža.

Iz ove javne institucije poručuju da nastavljaju sa objavljivanjem tačnih, provjerljivih i zvaničnih činjenica. Cilj je da se objektivno informiše javnosti i spriječi širenje dezinformacija.

“U cilju istinitog informisanja javnosti, a zbog pokušaja neodgovornih pojedinaca u obmani javnosti, naročito penzionerske populacije, da su penzije u Republici Srpskoj duplo niže od penzija u Federaciji BiH, donosimo uporednu i stvarnu sliku visine zagarantovane penzije za penzijski staž od 30 do 40 godina“, navode iz Fonda PIO RS.

Prema zvaničnim podacima za septembar, najniža penzija u Republici Srpskoj za kategoriju od 30 do 40 godina penzijskog staža iznosi 578,94 KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

S druge strane, u Federaciji BiH prosjek najniže penzije za istu ovu kategoriju staža iznosi 601,63 KM. U okviru Federalnog zavoda MIO/PIO ova kategorija je raščlanjena. Najniža penzija za staž od 30 do 35 godina iznosi 564,02 KM, dok za staž od 35 do 40 godina iznosi 639,23 KM.

Iz Fonda PIO Republike Srpske ističu da je pružanje zvaničnih podataka njihova obaveza prema svim građanima i korisnicima. Navode i da statistički parametri jasno demantuju neosnovane tvrdnje o drastičnim razlikama u visini penzija između dva entiteta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Slovenački penzioneri u Srpskoj dobijaju “zimski dodatak”

Penzioneri iz Republike Srpske koji su radni vijek ili njegov dio proveli u Sloveniji, krajem novembra mogu da očekuju isplatu zimskog dodatka u iznosu do 170 evra, odnosno oko 333 KM.

Ipak, iako vijest o dodatnom novcu pred praznike zvuči odlično, važno je znati da svi korisnici na računima neće ugledati istu cifru. Razlog leži u specifičnim pravilima obračuna i srazmjernim penzijama.

Prema zvaničnim podacima slovenačkog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (ZPIZ), zimski dodatak za 2026. godinu isplaćuje se uz penziju za novembar. Tačnije tačnije 30. novembra.

Da je ovo tema koja se i te kako tiče građana Srpske, potvrđuju podaci Fonda PIO RS. Prema tim podacima u evidencijama postoji 1.718 korisnika koji ostvaruju pravo na penziju iz Slovenije.

Ko ima pravo na isplatu?

Osnovni uslov za dobijanje zimskog dodatka nije samo prebivalište ili primanje novca iz Slovenije. Prema pravilima ZPIZ-a, pravo na ovu naknadu imaju isključivo korisnici penzija i određenih naknada iz invalidskog osiguranja koji već ispunjavaju uslove za takozvani godišnji dodatak.

U praksi, postoje tri glavne grupe korisnika. Prvu čine oni koji su cijelo pravo ostvarili u Sloveniji i primaju punu penziju. Drugu grupu čine oni sa mješovitim stažom, dio u Sloveniji, dio u drugoj državi. Treća grupa su upravo korisnici koji žive u BiH, a novac primaju iz slovenačkog fonda. Međutim, činjenica da neko živi u BiH ne znači da mu automatski sleduje pun iznos od 170 evra, piše BL portal.

Caka zvana “srazmjerni dio”

Ključna razlika u iznosu koji će penzioneri dobiti odnosi se na one koji primaju srazmjerni dio penzije. ZPIZ izričito propisuje da se zimski dodatak isplaćuje u srazmjernom iznosu onda kada se i sama penzija po međunarodnim sporazumima isplaćuje srazmjerno.

To u praksi znači da je nekome ko je tokom radnog vijeka ostvario ukupno 40 godina staža, od toga 20 godina u Sloveniji i 20 godina u BiH, slovenačka penzija priznata u srazmjernom dijelu od 50 odsto. U tom slučaju, i zimski dodatak se dijeli napola. Korisnik će umjesto 170 evra dobiti 85 evra, ili oko 166 KM. Stvarni iznos na računu direktno zavisi od toga koji srazmjerni dio piše u rješenju svakog penzionera.

Šta ako novac zakasni i treba li podnositi zahtjev?

Prema opštim pravilima, zimski dodatak pripada korisnicima koji ispunjavaju uslove i isplaćuje se po automatizmu uz penziju. Ipak, korisnici kojima pravo na godišnji dodatak za 2026. godinu bude priznato naknadno, svoj zimski dodatak dobiće najkasnije uz isplatu penzije za april 2027. godine.

Savjetuje se penzionerima koji primaju penziju iz inostranstva da obavezno provjere svoja rješenja. Treba da potvrde kod ZPIZ-a da li ispunjavaju sve uslove. Proceduree za korisnike sa prebivalištem van Slovenije ponekad su podložne dodatnim provjerama.

Dodatak raste svake godine, ali pazite na odbitke

Zimski dodatak je sistemska mjera podrške u Sloveniji i njegov iznos se postepeno povećava. Prošle godine iznosio je 150 evra, ove godine je 170 evra, dok je zakonskim rasporedom predviđeno da 2027. godine skoči na 190 evra, a do 2029. godine dostigne 230 evra.

Iako predstavlja značajnu finansijsku injekciju, ZPIZ napominje da dodatak nije potpuno zaštićen od svih odbitaka. Dobra vijest je da se ne računa kao prihod pri utvrđivanju prava na određene socijalne pomoći. Međutim može biti podložan oporezivanju i zakonskim izvršenjima, na šta korisnici treba da obrate pažnju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene

Prevoznici u Banjaluci traže povećanje cijena karata za gradski i prigradski prevoz sa 2,30 KM na 3,10 KM, a međugradski prevoz prema Laktašima, Srpcu, Klašnicama i Slatini već je skuplji i radnička mjesečna karta od danas je skuplja za 10 do 20 KM.

Direktor “Autoprevoza Gradski saobraćaj” iz Banjaluke Dejan Mijić izjavio je da je ovo treći zahtjev za poskupljenje koji su prevoznici uputili gradu. Naveo je da očekuje da jedna od tačaka naredne sjednice Skupštine grada bude i ove.

“To je nepopularan način. Ali svi koji rade po slobodnom principu moraju od nečega da plate troškove. Mi plaćamo od onoga što zaradimo, a u ovom slučaju to je cijena karte”, naveo je Mijić.

Napomenuo je da je aktuelni cjenovnik usvojen 2022. godine, a da su u međuvremenu poskupile sve druge komunalne usluge.

On je rekao da su prevoznici podnijeli zahtjev za cjenovnik. Rekao je i da postoji opcija da grad, preuzme tu obavezu umjesto građana i plati razliku.

Prema predloženom cjenovniku, set od pet karata kupljenih na kiosku prevoznika iznosio bi 13.00 KM. Jedinstvena dnevna karta koštala bi 9.50 KM.

Mjesečna karta na grupi linija za radnike iznosila bi 76.00 KM, za studente i đake 52.00 KM, a za penzionere 24.00 KM.

Za djecu poginulih boraca koja pohađaju srednju školu ili fakultet, supruge poginulih boraca koje nisu penzioneri i invalide prve i druge kategorije predložena je cijena od 23.00 KM.

Jedinstvena mjesečna karta za radnike koštala bi 104.00 KM, za studente i đake 68.00 KM, a za penzionere 37.00 KM.

Prevoznici već obavjestili korisnike o povećanju cijena

Mijić je naveo da zahtjev za povećanje cijena podnose “Autoprevoz GS”, “Bočac tours” i “Pavlović turs”, kao nosioci grupe, u svoje ime i u ime kooperanata.

“Pavlović turs”, koji obavlja i međugradski prevoz, obavjestio je ranije korisnike da su zbog promjene svih parametara koji utiču na formiranje njihovih cjenovnika prinuđeni od 26. oktobra koriguju cijene karata.

Cijena radničke mjesečne karte iz Banjaluke do Slatine od danas košta 90 KM. Ranije je bila 75 KM. Pojedinačna karta do Slatine umjesto 3,50 KM košta 4,50 KM.

Na prodajnom mjestu “Pavlović tursa” rekli su da radnička mjesečna karta iz Banjaluke do Klašnica sada košta 100 KM umjesto dosadašnjih 90 KM. Pojedinačna karta sada košta 5,50 KM umjesto 4.50 KM.

Radnička mjesečna karta do Laktaša sada košta 105 KM. Ranije je bila umjesto 95 KM. Pojedinačna karta je poskupila sa pet na šest KM. Od Banjaluke do Srpca karta košta 200 KM, umjesto dosadašnjih 180 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Od januara sledeće godine slijedi novo redovno povećanje penzija u Srpskoj.

To je poručio direktor Fonda PIO Mladen Milić, naglasivši da bi ono, da se penzija usklađuju u ovom momentu, iznosilo 7,5-8%.

“Od januara 2027. slijedi redovno godišnje usklađivanje. Penzije se usklađuju na osnovu rasta troškova života i rasta prosječne plate u prošloj godini” rekao je Milić gostujući na NTV Arena.

Podsjetio je da je za isplatu septembarske penzije trebalo 187,75 miliona KM.

“Na bazi sadašnjih pokazatelja rasta troškova života i rasta prosječne plate u prvih 8 mjeseci ove godine. Da sad vršimo redovno usklađivanje, ono bi bilo 7,5-8%. Ako to ostane na ovom nivou, trebaće nam 200 miliona KM mjesečno, odnosno 2,4 milijarde KM u bruto iznosu godišnje”, rekao je Milić.

Kad je riječ o visini penzija, dodao je da ne postoji država u svijetu u kojoj su penzioneri zadovoljni.

“Ne postoji država gdje većina penzionera od penzije može da živi normalno. Kod nas, od oko 297.000 penzionera, 7,8% ima 40 godina efektivnog staža. Njihova prosječna penzija je skoro 1.100 KM. Ostali imaju manje staža, pa prosječna penzija u Srpskoj iznosi 726 KM.  Niska je u odnosu na prosječnu platu”, ističe Milić.

Objašnjava da je dobar dio osiguranika ranije, naročito u toku rata i posleratnih godina, bio prijavljen na najnižu platu.

“Ostalo su dobijali u koverti. Tada su, možda, bili zadovoljni, ali kad ispune uslove za starosnu penziju, onda su neprijatno iznenađeni”, poručuje Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Iako je ministarka finansija Zora Vidović rekla na Narodnoj skupštini Republike Srpske 19. maja ove godine da će nova praksa naplaćivanja doprinosa penzionerima koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu biti stavljena van snage, to se ipak nije dogodilo.

Upravo suprotno, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nastavio je da poziva penzionere da se jave u prostorije Poreske uprave. Navode ih da potpisuju dokumente kojim se obavezuju da plate ovaj namet.

U dopisima koje šalju penzionerima navodi se da su korisnici srazmjerne penzije i da to nije osnov za korišćenje zdravstvene zaštite na teret sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Traže i da se u što kraćem roku jave Poreskoj upravi Republike Srpske da bi se prijavili po osnovu statusa stranog penzionera.

“Od datuma prijave na navedeni osnov osiguranja u zakonom propisanim rokovima izmirujete doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje“, navodi se u dopisu, kako su naveli, srazmjernim penzionerima.

Tako je i penzionerka iz Prijedora koja prima 365 evra (približno 712 KM) inostrane penzije od sada prinuđena da plaća 38 evra (približno 74 KM) za doprinose za zdravstveno osiguranje.

“Pozvali su me da se javim i odrezali mi da od sada plaćam 38 evra za doprinose zato što imam penziju iz inostranstva“, rekla je ova penzionerka za CAPITAL.

Podsjetimo, FZO je početkom aprila ove godine počeo da poziva penzionere. Pozivima ih obavještava da uvode novu praksu i tumačenje Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. To podrazumijeva naplatu od 10,2 posto za zdravstveno osiguranje.

Vidovićeva najavila ukidanje

Prema ocjeni pravnika i stručne javnosti nova praksa predstavlja sporno tumačenje zakona i moguću diskriminaciju jedne od najranjivijih grupa stanovništva koja obuhvata oko 10.000 penzionera.

Suočeni glasnim neodobravanjem uvođenja ovog nameta i tužbama za diskriminaciju, ministarka Vidović je rekla da će se ova odluka najvjerovatnije ukinuti.

“Po mom mišljenju i po ovom što se sada dešava, mislim da će taj zakon biti stavljen van snage“, rekla je Vidović.

Ipak, to se nije dogodilo, a ministarkina najava poslužila je za privremeno smirivanje javnosti.

Za FZO zakon jasan

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, poručuju da je riječ o zakonskoj odredbi koja je na snazi od 2022. godine. Naglašavaju da je primjena počela u maju. Kažu da je Fond od aprila ove godine informisao osiguranike o ovoj zakonskoj obavezi.

“Napominjemo da ova odredba zakona nikada nije stavljena van snage, niti je stavljanje van snage razmatrano“, poručili su iz FZO.

NSRS je zakon mijenjala i u julu ove godine. Njime je propisano da određene kategorije nisu dužne plaćati doprinose i to će za njih uraditi nadležno ministarstvo. To su demobilisani borci, ratni vojni invalidi, članovi porodice poginulih boraca. Takođe ni civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture Odbrambeno – otadžbinskog rata nisu u obavezi plaćati doprinose.

Insistiraju na tome da ova obaveza postoji za strane penzionere bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.

“Naglašavamo i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS. To je zakonski definisana stopa doprinosa u Srpskoj koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja”, kažu u FZO.

Dodaju i da ovi penzioneri plaćaju dodatni doprinos zato što “nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema.

Pravnici već pišu tužbe

Banjalučki advokat Slavko Jandrić kaže da upravo sada piše nove tužbe u ime inostranih penzionera.

“Ne vidimo i dalje zakonsku odredbu koja ovo jasno propisuje. Samim tim je namet proizvoljan i nezakonit. Mora da postoji zakon i rješenje po kojem se vrši naplata ovog doprinosa. Pošto ga nema, mi pišemo tužbe“, rekao je Jandrić za Capital.

Kaže da su i ranije pisali ovakve tužbe i da su penzioneri uspijevali da vrate novac koji im je nezakonito naplaćivan.

Podijeli tekst sa drugima na: