Uplaćeno 50,2 miliona KM za deset bolnica

U skladu sa Zaključkom Vlade Republike Srpske , Ministarstvo finansija izvršilo je potpuno izmirenje obaveza po osnovu doprinosa za PIO. Doprinosi su izmireni u periodu od 2. – 25. decembra za deset javnih zdravstvenih ustanova.

Izmirenje obaveza izvršeno je za bolnice u Trebinju, Foči, Doboju, Prijedoru, Sokocu, Zvorniku, Bijeljini, Kozarskoj Dubici, Nevesinju i Gradišci.

Za navedene zdravstvene ustanove ukupno je uplaćeno 50.221.729 KM. Time su njihove obaveze po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u potpunosti izmirene.

Podsjećamo da je ranije, na osnovu zaključka Vlade Republike Srpske u julu 2025. godine izvršeno i izmirenje obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje JZU Bolnice “Srbija“ Istočno Sarajevo, u iznosu od 13.882.567KM.

Fond PIO Republike Srpske nastaviće da, u saradnji sa nadležnim institucijama, prati realizaciju obaveza i doprinosi stabilnosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja.

Više o ovoj temi:

Vlada Srpske za četiri bolnice izmiruje dugovanja za PIO

Podijeli tekst sa drugima na:

Milić: Budžet Fonda PIO RS prvi put prelazi dve milijarde KM

Fond PIO Republike Srpske redovno isplaćuje penzije za oko 294.000 korisnika. Od januara se očekuje novo povećanje od minimum 6,5 odsto. To će doprinijeti očuvanju dostignutog nivoa standarda korisnika prava, izjavio je Mladen Milić, direktor Fonda PIO.

Milić je istakao da se očekuje nastavak trenda smanjenja procenta rasta broja korisnika. Takođe očekuje se i trend rasta i poboljšanja procenta u strukturi korisnika prava, i to starosnih u odnosu na druge.

Budžet za penzije prešao dve milijarde KM

On je naveo i da je budžet Fonda za sljedeću godinu prvi put prelazi dvije milijarde i iznosi 2,194 milijarde KM.

Milić je naveo da očekuje da u narednoj godini nastave sa poboljšanjem svih pokazatelja poslovanja. To će omogućiti unapređenje i poboljšanje postojećeg integrisanog informacionog sistema, nastavak digitalizacije i prelazak na bespapirno poslovanje.

“Od posebnog je značaja bolja saradnja sa korisnicima naših usluga”, rekao je Milić.

Naglasio je da će svaki radnik Fonda dati svoj maksimalni doprinos s ciljem ostvarenja svih planskih veličina i maksimalnog zadovoljstva korisnika usluga.

Zajednički rad, naglasio je Milić, otvorena saradnja i pravovremeno informisanje i postupanje po zahtjevima donijeće maksimalno zadovoljstvo osvima.

“Ovakvim odgovornim postupanjem i otvorenom saradnjom gradimo i jačamo uspostavljeni sistem i našu Republiku Srpsku”, rekao je Milić.

On je istakao da su posebno ponosni na postupke ostvarivanja prava. Za to je u prosjeku potrebno svega dvadesetak dana, što je tri puta kraće od zakonom propisanih 60 dana.

“Ono što je najvažnije za oko 294.000 korisnika prava jeste da se njihova primanja, odnosno penzije, redovno isplaćuju u prvih 10 dana tekućeg mjeseca za prethodni, da su redovno godišnje usklađene za 6,25 odsto u januaru, a potom i sa tri odsto vanredno od avgusta”, naglasio je Milić.

U posljednjih 12 godina penzije usklađivanje 23 puta

On je dodao da je sa posljednjim usklađivanjem od avgusta to bilo 23. usklađivanje u posljednjih 12 godina, a postojalo je devet redovnih i 14 vanrednih usklađivanja.

“U tom periodu penzije su rasle nešto brže od prosječne plate, odnosno 76,3 odsto nominalno, a stvarno ili efektivno 109,2 odsto. Godinu iza nas obilježio je najveći budžet do sada u iznosu od 1,99 milijardi KM. Najviše ja zaprimljeno zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, i to više od 29.000, zatim ostalih zahtjeva više od 80.000 i sve to riješeno je u 99 odsto slučajeva”, istakao je Milić.

Zaključno sa 25. decembrom, naplaćeno je 1,68 milijardi KM po osnovu doprinosa za PIO. Planirana je naplata 1,84 milijarde KM do kraja godine. Organi vještačenja ocijenili su gotovo 8.000 osiguranika koji su podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku penziju.

Kao i u prethodnih osam godina i tokom ove godine, naglasio je Milić, Glavna služba za reviziju javnog sektora  dala je deveti put zaredom pozitivan izvještaj. Izvještaj nije sadržavao nijednu preporuku ili skretanje pažnje.

Možda vas interesuje i ovo:

Vlada FBiH usvojila budžet: Za penzije 4,4 milijarde KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Državne penzije postaće neodržive u Evropi, i u BiH situacija sve teža

Većina Evropljana vjeruje da će sistem državnih penzija u njihovim zemljama uskoro postati finansijski neodrživ. Istovremeno smatraju da sadašnje penzije nisu dovoljno izdašne te ne podržavaju mjere za reformu sistema, poput podizanja starosne granice za odlazak u penziju.

Kako stanovništvo stari, a stope fertiliteta opadaju, evropski sistemi državnih penzija, nalaze se pod sve većim pritiskom.

Istraživanje YouGova provedeno u šest zemalja pokazuje razmjere problema s javnim mnijenjem s kojim se vlade suočavaju. Istraživanje je provedeno u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji.

Mnogi građani priznaju da su sistemi državnih penzija u ozbiljnim problemima. Većine između 61% i 52% ispitanika u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španiji izjavile su da je njihov sistem već sada neodrživ. To misli i 45% ispitanih u Poljskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) taj udio iznosi 32%.

Evropljani vjeruju da će sistemi državnih penzija postati neodrživi

“Ako ostanu nepromijenjeni, smatrate li da će sistem državnih penzija u vašoj zemlji biti održiv do trenutka kada u penziju odu ljudi koji su danas u tridesetim i četrdesetim godinama?” – pitanje je koje je postavljeno ispitanicima, piše Guardian.

Gledajući u budućnost, ispitanici su bili još pesimističniji. Većina u svih šest zemalja izjavile su da vjeruju kako će, do trenutka kada današnji tridesetogodišnjaci i četrdesetogodišnjaci odu u penziju, sistem u njihovoj zemlji biti neodrživ.

Penzioneri su bili optimističniji u pogledu sposobnosti svojih zemalja da finansiraju državni penzioni sistem. Penzioneri u UK posebno su optimistični: 62% njih smatra da je britanska državna penzija održiva, u poređenju sa svega 27% onih koji još nisu u penziji.

Međutim, iako priznaju da su troškovi neodrživi, većine između 53% i 83% u svim zemljama smatraju da su iznosi koje penzioneri primaju preniski. Taj stav je još izraženiji (72–88%) među onima koji penziju zaista i primaju – samim penzionerima.

Većina Evropljana smatra da su državne penzije preniske

“Smatrate li da je iznos državne penzije u vašoj zemlji previsok, prenizak ili otprilike odgovarajući?”

Većina evropskih penzionera oslanja se na državnu penziju kao glavni izvor prihoda u starosti, a u svih šest zemalja većine onih koji su još uvijek zaposleni – od 57% u Njemačkoj i UK do 72% u Italiji – nisu uvjerene da će imati ugodnu penziju.

Osim toga, na pitanje koje bi mjere podržali kako bi se sistemi državnih penzija učinili održivijima, u svim ispitivanim zemljama uočen je izražen otpor prema reformama koje mnoge vlade nastoje provesti.

Kakva je situacija u BiH?

U Federaciji BiH broj penzionera je skoro izjednačen sa brojem zaposlenih. Na oko 460.000 penzionera dolazi oko 542.000 zaposlenih, što znači omjer od oko 1:1,18. To je znatno niže od evropskog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da je optimalan omjer za dugoročnu stabilnost oko tri radnika na jednog penzionera.

Broj penzionera u RS raste iz godine u godinu. Oko 292.000 je korisnika penzija u augustu 2025. godine, što je porast u odnosu na prethodnu godinu. Omjer između penzionera i zaposlenih je vrlo blizak 1:1, što znači da gotovo jednako toliko ljudi prima penziju koliko i radi. To dodatno opterećuje penzioni sistem.

Mnogi prijedlozi za finansiranje državnih penzija nemaju podršku

“Da li biste podržali ili se protivili sljedećim načinima osiguravanja dodatnih sredstava?” Prikazane brojke predstavljaju neto podršku.

Istraživanje je pokazalo neto protivljenje u svih šest zemalja idejama o podizanju starosne granice za penziju. Protivljenje je i povećanju poreza za radno sposobno stanovništvo. Protiv su i obaveze da djeca u radnoj dobi finansijski pomažu roditelje u penziji, kao i smanjenju iznosa državne penzije.

Otpor prema podizanju starosne granice za penzionisanje bio je snažan. Većine ili gotovo većine, od 47% u Francuskoj do 65% u Njemačkoj, izjavile su da se protive tome da ljudi duže čekaju na ostvarivanje prava na državnu penziju u odnosu na sadašnju dob.

Udio ispitanika koji smatraju da bi starosna granica za penziju trebala biti 60 godina kretao se od 20% u UK do 38% u Poljskoj. Između 22% (Italija) i 45% (UK) smatralo da bi trebala iznositi 65 godina. Relativna većina u Francuskoj (22%) navela je 62 godine – dob na kojoj se sistem trenutno nalazi nakon što je planirano povećanje na 64 godine suspendirano.

Penzioneri sa većim primanjima treba da snose više odgovornosti

Otpor prema smanjenju iznosa koje penzioneri primaju je još izraženiji, u rasponu od 81% u Njemačkoj do 61% u Italiji. Ipak, postojala je određena podrška ideji zakonske obaveze da radno sposobni građani uplaćuju u neki oblik privatne ili radne penzije.

Ta ideja bila je najpopularnija u UK (57%). Tu su nedavno uvedeni zakoni o automatskom uključivanju u radne penzione šeme. Ideja je naišla i na značajnu podršku u Njemačkoj (49%) i Francuskoj (41%).

Prilično popularnom pokazala se i ideja da država treba pružati podršku starijim radnicima kako bi duže ostali zaposleni, umjesto da ranije odlaze u penziju. Podrška se kretala od 57% u Poljskoj, preko 42% u Njemačkoj i Francuskoj, do najnižih 27% u Italiji.

Italijani su se posebno izdvojili po mjerama koje povećavaju teret za najbogatije. 66% je podržalo veće poreze za imućnije penzionere kako bi se osigurale bolje penzije za najsiromašnije, dok je 52% podržalo uskraćivanje državne penzije penzionerima s visokim prihodima.

U svih šest zemalja, više ljudi (od 28% do 55%) smatralo je da bi penzioneri s iznadprosječnim penzijskim primanjima trebali snositi veći dio odgovornosti.

Uopšteno, penzioneri i radnici su protivili smanjenju penzija. Radno sposobni građani najčešće su odbacivali povećanje starosne granice za penziju ili poreza za svoju dobnu grupu.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Kada se može penzionisati u BiH, a kada u ostalim dijelovima Evrope

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada FBiH usvojila budžet: Za penzije 4,4 milijarde KM

Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2026. godinu u iznosu od 8.898.279.146 KM, zajedno sa prijedlogom zakona o njegovom izvršavanju. Prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru.

Toni Kraljević, potpredsjednik Vlade FBiH i ministar finansija rekao je da se radi o najvećem budžetu do sada. On je za 649 miliona KM veći od onoga iz 2025. godine.

“Glavni akcent budžeta su izdvajanja za PIO u svjetlu očekivanog usvajanja izmjena Zakona o PIO, odnosno dvostrukom usklađivanju penzija. Rashodi za MIO-PIO narasli su na četiri milijarde i 422 miliona KM”, izjavio je Kraljević.

Više o izmjenama Zakona o PIO možete pročitati OVDJE.

Osim penzija, budžet predviđa snažnu podršku nižim nivoima vlasti. 200 miliona KM ide za kantone, 48 miliona KM za gradove i opštine, te dodatnih dva miliona KM za 13 nerazvijenih lokalnih zajednica sa prostora Federacije BiH. Za Fond solidarnosti ide 80 miliona KM, dok se nastavlja i projekat stambenog zbrinjavanja mladih sa 25 miliona KM.

“Podsticaji za poljoprivredu uvećani su na 190 miliona KM, a dodatna sredstva idu i za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, dodao je Kraljević.

Naglasio je da kapitalni projekti takođe imaju značajnu ulogu – 249 miliona KM za izgradnju auto-puteva, brzih i magistralnih puteva. Za unapređenje avio saobraćaja biće izdvojeno 10 miliona KM, a još pet za aerodrom u Bihaću. Za dokapitalizaciju naftnih terminala FBiH obezbjeđeno je šest miliona KM. Predviđena su i sredstva za dokapitalizaciju rudnika Banovići kao strateškog resursa.

Na socijalnom dijelu, prema, izmjene zakona o MIO-PIO koreliraju sa povećanjem sredstava za civilne žrtve rata i neratne invalide (+56 miliona KM), te boračke transfere (+56 miliona KM), što ukupno čini 112 miliona KM dodatnih izdvajanja.

“Otplata duga, uključujući kamate, iznosi milijardu i 309 miliona KM”, naglasio je Kraljević.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Republici Srpskoj

Ministarstvo finansija Republike Srpske isplatiće danas, uoči novogodišnjih i božićnih praznika, penzije za decembar. Za ovo je obezbjeđeno 168.000.000 KM.

Ovo je druga isplata penzija u decembru. Početkom mjeseca u zakonom propisanom roku isplaćena novembarska penzija, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

To znači da će sljedeću penziju penzioneri primiti tek 10. februara.

Vlada Republike Srpske će početkom 2026. godine izvršiti redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje vrši se na osnovu obračuna i makroekonomskih pokazatelja biti povećane za oko 6,5 odsto.

Kako se vrši usklađivanje penzija možete pročitati OVDJE.

Iz resornog ministarstva podsjetili su da su u ovoj godini izvršena dva usklađivanja penzija, početkom godine za 6,25 odsto, te redovno u avgustu za tri odsto.

Usvojenim budžetom Republike Srpske za narednu godinu za penzije je namijenjeno 2.162.600.000 KM, što je više za 196,6 miliona KM nego u ovoj godini.

Prema podacima Fonda PIO, starosne penzije u strukturi isplaćenih čine 64 odsto, porodične 24 odsto, a invalidske 11,95 odsto, dok su ostala prava 0,05 odsto ukupno isplaćenih penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sindikat protiv izmjene člana 81. Zakona o PIO FBiH

Sindikat u Federaciji BiH protiv je izmjena člana 81. Zakona o PIO koji je predložila Vlada Federacije BiH.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH kaže da kao Sindikat nisu učestvovali uopšte u izradi izmjena zakona u vezi sa članom 81.

“A ja ću biti na Parlamentu FBiH i reagovaću jer smo trebali uzeti učešće i trebalo je biti na Ekonomsko – socijalnom savjetu. Do sada smo imali dobar socijalni dijalog sa Vladom i iznenađen sam da izmjene Zakona nisu bile na ESV-u. Izmjene člana 81. su neprihvatljive za nas, nije uredu da penzije ubuduće budu manje”, rekao je Kurtović.

On je reako da je to trebalo definisati na kvalitetniji i bolji način jer se radi o pravima radnika.

“Osim toga, nemamo informacije kao Savez da li su postojale konsultacije sa Federalnim zavodom PIO kod donošenja ovih izmjena zakona”, rekao je kurtović.

Demobilisani borci su jedna od kategorija koja će biti pogođena primjenom izmjena člana 81. Zakona o PIO-u. Mnogi borci po završetku rata nisu imali firme u kojima su radili do agresije.

Kod zaposlenja uglavnom su radili nacrno jer o tome odlučuje poslodavac, pa su godinama radili bez dana uplaćenog staža.

Član 81. Zakona o PIO govori o tome kolika može biti visina penzije za određen broj godina staža. Sada, oni koji odu u penziju sa 15 godina staža imaju 599 KM, što neće biti slučaj. Oni koji u penziju odu sa 15 godina staža imaće penziju od oko 360 KM.

Član 81. zakona

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanje penzija u FBiH realno, ali daleko od dovoljnog (VIDEO)

Oko 220.000 penzionera koji primaju minimalnu penziju u februaru će dobiti uvećanu penziju za oko 65 KM, što je dalko od dovoljnog pogotovo u vrijeme svakodnevnog rasta troškova života.

“Minimalna penzija. Da se za lijekove prvo, pa platimo obaveze, šta nama ostane, eto to je to”, kaže jedna penzionerka.

Druga dodaje da se snalaze kako znaju i umiju.

“Rastegnemo nekako da i ugalj kupimo i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja penzionera, trebaju mu te pelene…”

Treća sagovornica poručuje da je bez pomoći porodice gotovo nemoguće preživjeti.

“Ako imaš ko da te pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda kraj s krajem se krpi. Drukčije ne može.”

Preedložene izmjene realan kompromis

Iz Sindikata penzionera Grada Tuzle upozoravaju da povećanja koja ne smanjuju razliku između najniže i najviše penzije ne mogu riješiti ključne probleme.

Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da rast penzija ne prati stvarni rast troškova života.

“Sve to opet nije ništa. Sad će opet poslije Nove godine poskupjeti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku korpu sa povećanjima cijena”, kaže Ramić, dodajući da razlike među penzionerima ostaju ogromne.

“On sad recimo sa 17 posto, najviša penzija dobit će 600 maraka povišice, a ovaj sa minimalnom dobit će 100 maraka. On dobija jednu minimalnu penziju u povećanju.”

Halilović za BHRT ističe da su predložene izmjene trenutno realan kompromis između mogućnosti sistema i potreba penzionera.

Možda vas zanima i ovo:

Federalni penzioneri pozdravili usvajanje izmjena Zakona o PIO na Vladi FBiH

“Ovo je sad realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za penzionere i za održivost penzionog fonda. Nama je došla kritična masa broja radnika i broja penzionera. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast penzija sa rastom plata, ne da budu neki procenti više”, poručio je.

Iz Udruženja penzionera Federacije BiH navode da će izmjene zakona predstavljati važan iskorak u borbi za dostojanstven život starijih građana, ali upozoravaju da bez dugoročnih ekonomskih i socijalnih mjera nema trajnog rješenja. Kao ključne probleme ističu potrebu za suzbijanjem rada na crno, redovno plaćanje poreza i jačanje penzionog fonda kako bi on dugoročno ostao stabilan i funkcionalan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zbog Zakona o PIO Vlada FBiH izmjenila još tri zakona

Vlada FBiH, utvrdila je izmjene i dopune tri ključna zakona koja se odnose na boračku i branilačku populaciju.

Ovim izmjenama cilj je usklađivanje propisa sa novim Zakonom o PIO FBiH. To je urađeno kako pripadnici branilačke populacije ne bi trpjeli negativne ili štetne posljedice.

Usvojene izmjene odnose se na sljedeće zakone:

• Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
• Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica
• Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica

Kako je saopšteno iz Vlade FBiH, ovi prijedlozi biće upućeni u parlamentarnu proceduru.

Najvažnije promjene i poboljšanja

• Visina starosne penzije za branioce koji koriste pravo na prijevremeno povoljnije penzionisanje ne može biti manja od iznosa najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine.

• Briše se raniji uslov prema kojem su korisnici morali najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva biti prijavljeni na biro za zapošljavanje

• Ukida se i uslov evidencije na službi za zapošljavanje, čime se olakšava i proširuje pristup pravima.

• Izvršena je korekcija koeficijenta čina „kapetan“ za pripadnike policije, koji se sada izjednačava sa koeficijentom čina „kapetan“ u OS

• Briše se rok za podnošenje zahtjeva za prijevremeno penzionisanje ratnih vojnih invalida sa 60% invaliditeta i više. Ali isključivo za lica kojima je invaliditet utvrđen samo po osnovu ranjavanja. Tako se omogućava retroaktivno podnošenje zahtjeva za one koji ranije nisu stigli aplicirati

Obuhvat i primjena zakona

• Prema procjenama resornog ministarstva i Vlade, izmjene obuhvataju oko 80% ukupne boračke populacije u Federaciji BiH
• Izmjene zakona stupaju na snagu dan nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH.
• Njihova primjena počinje 1. januara 2026. godine.
• Zakonska rješenja donose se uz prethodno planirana sredstva u budžetu.

.VIše o temi izmjena Zakona o PIO:

Konačno, Vlada FBiH usvojila izmjene Zakona o PIO FBiH

Podijeli tekst sa drugima na:

Akcije za praznike: Svinjska plećka 7,49 KM, a teleća rebra 16,45 KM

Kao i svih prethodni, i ovaj vikend donosimo vam vikend akcije u marketima širom BiH. U pojedinim marketima te akcije produžene su i na predstojeće novogodišnje i božićne praznike, a po sniženim cijenama može se naći hrana, hemija, voće, povrće, piće i razni delikatesi.

Tropik market

Vikend akcija u Tropik marketima nudi svinjsku plećku koja će koštati 7,49 KM po kilogramu. Na akciji je i Kmečki pršut koji će po kilogramu koštati 29,99 KM, dok će sir Gauda i Edamer biti po cijeni od 9,99 KM po kilogramu. Pivo Hajneken od 0,33 litre biće po cijeni od 7,99 KM za šest komada, dok će kilogram limuna biti 2,49 KM.

Crvena Jabuka

Ovaj vikend u Crvena jabuka marketima na akciji su teleća rebra i prsa koja će koštati 16,45 KM po kilogramu. Takođe, sir Gauda i Edamer biće po cijeni od 9,95 KM, a limun će biti po cijeni od 1,95 KM. Na akciji je i pivo Hajneken od 0,33 litre koje će koštati 8,45 KM za šest komada.

AS Market

Vikend akcija u AS marketima traje do 7. janaura. Vino Merlot i Krstač od 0,75 KM može se naći po cijeni od 8,49 KM. Trend tuna 2×150 grama biće po cijeni od 4,95 KM. Dalje, Ajvar blagi i ljuti 310 grama Vitaminka biće po cijeni od 3,95 KM. Majoneza delikates u tegli od 611 grama biće po cijeni od 5,95 KM.

Na akciji je kućna hemija pa će tako Lenor omekšivač biti po cijeni od 5,95 KM za 71 pranje.

Pepsi max od 1,5 litre biće po cijeni od 1,85 KM, a bombonjera od 204 grama biće po cijeni od 7,65 KM.

Bajadera od 200 grama Kraš biće po cijeni od 8,65 KM dok će sir od 400 grama biti po cijeni od 3,49 KM. Pavlaka kisela od 850 grama koštaće 4,45 KM, a margarin Dijamant od 250 grama biće 1,25 KM.

Ruska salata zaleđena kilogram koštaće 4,49 KM, dok će malina Ledo od 400 grama biti po cijeni od 8,95 KM. Na akciji je i šumsko vođe Frigo od 400 grama koje će koštati 5,15 KM.

Na akciji i kućna hemija

Po akcijskim cijenama je i kućna hemija pa je tako tečni sapun Helena od litru 2,49 KM, a vlažne maramice istog proizvođača 1,49 KM. Nivea poklon set koštaće 11,99 KM dok će pasta za zube od 125 ml koštati 2,29 KM.

Dalje, Pampers pelene koštaće 46,95 KM, a Violeta pelen biće 21,95 KM dok će Violeta vlažne maramice biti 5,99 KM. Deterdžent za suđe 2×900 mililitara biće po cijeni od 8,95 KM, dok će tablete za suđe 84 komada Fairy biti 29,95 KM.

Paloma toalet papir od 24 komada biće 5,75 KM. Po akcijskim cijenama je i Somat program za pranje suđa pa tako so za mašinu košta 3,95 KM, a tablete za suđe 9,95 KM za 24 komada.

Prašak za veš Faks od 3,15 kilograma koštaće 13,95 KM, dok je deterdžent za veš tečni za 40 pranja koštati 18,95 KM.

Belamionix

Vikend akcija u Belamionix marketima nudi kafu Zlatna džezva koštaće 11,85 KM. Bajadera Kraš biti po cijeni od 7,45 KM za 150 grama. Šogeten popcorn vanila od 100 grama koštaće 1,5 KM, dok će Pepsi kola u limenci biti po cijeni od 0,85 KM za 0,33 ml. Kapućino Mokate 3 u 1 XXL vrećica koštaće 4,95 KM dok će suho meso Bajra biti po cijeni od 38,9 KM za kilogram.

Grah šareni biće po cijeni od 3,5 KM po kilogramu dok će Tarhana čorba od 60 grama u vrećici biti po cijeni od 1,2 KM. Juneća roštiljska kobasica Madi od 300 grama biće po cijeni 2,95 KM. Riža Elestra od 500 grama biće po cijeni od 1,85 KM.

Mljevene juneće meso Menprom biće po cijeni od 9,25 KM za 300 grama. Juneća pljeskavica od 400 grama koštati 7,95 KM.

Ćevapi juneći od 400 grama biće po cijeni od 7,95 KM, a salama pilaća od 800 grama biće 3,45 KM. Sir Edamer i Gauda biće po cijeni od 8,95 KM po kilogramu dok će mlijeko Natora biti 1,75 KM po litru.

Kada je riječ o hemiji, air wick osvježivač 3,9 KM, a toaletni papir dvoslojni od 16 komada koštaće 2,95 KM. Tečni deterdžent Viola od tri litre koštače 4,95 KM, a šampon protiv peruti 3,95 KM.

Konzum i Mercator

Ovaj vikend u Konzum marketima, juneće mljeveno meso biće 21,95 KM po kilogramu dok će jabuka Ajdared biti po cijeni od 1,75 KM po kilogramu.

Dalje, mlijeko Mila od 2,8 posto mliječne masti biće po cijeni od 1,55 KM. Salama Extra posebna od 800 grama biće po cijeni od 3,95 KM. Fanta i Sprajt od 2 litre biće po cijeni od 2,35 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

U izmjenama Zakona o PIO koji je usvojila Vlada FBiH sadržan je “diskriminatorni” član 81 Zakona o PIO. On  je u potpunosti izmijenjen, a kojim se “uređuje” izračun najniže penzije.

Prema sadašnjem zakonu osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života, ima najnižu penzija koja je sada 599 KM.

Ukoliko ovaj član prođe, novi penzioneri sa ovim uslovima će imati mnogo niže penzije.

U izmjenama člana 81. stoji da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža. Određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine. Tako za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije.

Sada prosječna penzija iznosi 651 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.

Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina penzija ne može biti niža od 75 posto.

Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto, a za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 posto.

Član 81. zakona

Šta piše u obrazloženju Zakona

Kada je riječ o članu 81.  u obrazloženju se navodi da su to tražili penzioneri, piše Faktor.

“U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u FBiH, trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjen. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije”, piše u obrazloženju.

Dalje se navodi da je prijedlog udruženja penzionera  ukazao na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštiti od malverzacija i zloupotreba. Kako kažu te zloupotrebe su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu. Kažu da se svjesno ide na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa.

“lzračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1 . člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cca 590 KM.”, navedeno je u obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Osiguranici svjesno idu na minimalan period od 15 godina

Kako navode, u tom kontekstu osiguranici idu  svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije. Na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.

Navode kako “mlađi osiguranici rade bez prijave na osiguranje. Na taj način uzimaju bruto iznos plate bez plaćanja doprinosa, što nesporno urušava penzioni sistem.

Dodaju kako “destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680 KM.”

Treba ukazati kako zagarantovana penzija ne iznosi 680 KM nego 715 KM. Toliko o njihovom poznavanju materije.

Predstavnici penzionera su se ranije ogradili od ovog člana po ko zna koji put ponovivši kako nisu tražili ovakvu izmjenu. Kako su rekli tražili su da istu penziju ne može imati osoba koja je uplaćivala staž 35 i više godina od one koja ima 15.

Pročitajte još na ovu temu:

Ekonomsko socijalnom savjetu “sporan” član 81. Zakona o PIO FBiH

Podijeli tekst sa drugima na: