Usvojene izmjene Zakona o PIO: Da li je problem riješen?

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojima se uvodi nova formula usklađivanja penzija te mijenja način obračuna najniže penzije, koja se sada veže za dužinu radnog staža.

Iz Vlade FBiH poručuju da je cilj ovih izmjena zaštita postojećih penzionera, očuvanje realne vrijednosti penzija i dugoročna stabilnost penzionog sistema.

Međutim, dio stručne javnosti upozorava da bi novi zakonski okvir mogao imati negativne posljedice po one koji tek trebaju ostvariti pravo na penziju.

Ekonomsita Admir Čavalić, smatra da zakon ne rješava suštinske probleme penzionog sistema i da može dodatno produbiti nejednakosti među budućim penzionerima.

Čavalić ističe da nova formula usklađivanja penzija – prema kojoj se 60 posto odnosi na rast troškova života, a 40 posto na rast prosječne plate – sama po sebi nije problematična.

Formula povoljna za postojeće penzionere

Naprotiv, ona je, prema njegovim riječima, povoljnija za postojeće penzionere, s obzirom na to da je rast prosječne plate stabilan, a upravo je to bio i jedan od glavnih zahtjeva penzionera. Pozitivnim smatra i činjenicu da su predviđena dva usklađivanja godišnje, uz mogućnost i češćeg prilagođavanja.

Problem, međutim, vidi u dubljoj strukturi sistema. Prema njegovim riječima, penzioni fond se faktički “utapa” u federalni budžet, koji sada garantuje za isplatu penzija. Time se, kako navodi, gubi karakter vanbudžetskog fonda s akumulacijom sredstava, što predstavlja dugoročni strukturni problem PIO sistema.

Posebno spornim Čavalić smatra uvođenje instituta diferencirane minimalne penzije za buduće penzionere, u rasponu od 60 do 90 posto minimalne penzije, u zavisnosti od godina staža. Iako naglašava da je minimalna penzija od oko 400 do 500 KM već sada niska, ključni problem vidi u ljudima koji su pred penzionisanjem – u dobi od 60 do 64 godine – a kojima se ovim izmjenama, praktično preko noći, mijenjaju očekivani prihodi i životni planovi.

“Te ljude više ne možete motivisati za rad, a u jednom danu im mijenjate sudbinu”, upozorava.

Federacija prešla “magični prag” zaduženja

Govoreći o budžetu Federacije BiH za ovu godinu, koji iznosi 8,9 milijardi KM, Čavalić ističe da vlast tvrdi kako je riječ o stabilizirajućem budžetu, dok opozicija upozorava na opasnost prezaduženosti. Prema njegovim riječima, budžet formalno jeste stabilan, ali se u sve većoj mjeri oslanja na novo zaduživanje. Čak 25 posto budžeta, kaže, vezano je za novi dug, a Federacija ove godine prvi put prelazi “magični prag” planiranog zaduženja od 2,3 milijarde KM.

Vlasti, dodaje, argumentuju da se zadužuju kako bi vraćale stare kredite, s obzirom na to da godišnje imaju oko milijardu KM obaveza. Ipak, očekivanja su da će se i u narednim godinama zaduživati po dvije milijarde KM, uz informacije o oko 800 miliona eura novog duga na Londonskoj berzi. Za građane to, upozorava, znači lošije uslove života i promijenjenu strukturu budžeta, koji se sve manje oslanja na realne prihode, a sve više na dug.

Vlada očekuje povećanje prihoda

Kao mogući izlaz iz takve situacije, Vlada se, prema Čavalićevim riječima, “kladi” na novi Zakon o fiskalizaciji, od kojeg očekuje povećanje budžetskih prihoda za oko milijardu KM godišnje. Međutim, on upozorava da fiskalizacija neće unaprijediti produktivnost privrede, već predstavlja novi namet. Borba protiv sive ekonomije, kaže, jača budžetske prihode, ali ne i poreznu bazu niti realnu ekonomsku aktivnost.

Iako priznaje da je zakon tehnički napredan i da su prihvaćeni brojni amandmani, Čavalić izražava zabrinutost zbog mogućih interesnih grupacija koje bi mogle profitirati od procesa fiskalizacije. Posebno problematičnim smatra to što se iz budžeta izdvaja oko 40 miliona KM za nabavku softverskog sistema, uz bojazan da bi se mogla stvoriti “uska grla” u kojima bi samo dvije ili tri kompanije imale ključnu ulogu.

Na kraju, Čavalić upozorava da sve ove mjere imaju dugoročne posljedice, posebno za mlade ljude. Prema njegovim riječima, ni penzioni ni zdravstveni sistem ne funkcionišu na principu stvarne akumulacije, već se samo održavaju kroz opće prihode.

“Koliko god da kalkulišemo, mladi ljudi već sada vide da od budućih penzija neće biti zadovoljni”, zaključuje, a prenosi N1

Podijeli tekst sa drugima na:

Minimalna boračka penzija u FBiH biće oko 700 KM

Usvajanjem izmjena Zakona o PIO u FBiH demobilisani borci narednom periodu mogu očekivati veće penzije, potvrđeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Iz Ministarstva ističu da predložene izmjene ne umanjuju prava boračke populacije niti ih izuzimaju iz sistema najniže i zagarantovane penzije. Naprotiv, dodato jačaju njihovu zaštitu. Ovakvo pojašnjenje uslijedilo je nakon amandmana dvojice poslanika, za koje u Ministarstvu smatraju da bi imali negativne posljedice po borce.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da cilj izmjena nije isključivanje boraca iz sistema. Izmjene će osigurati stabilne i sigurne penzije koja će se nastaviti povećavati. Kako je naveo, prihvatanje spornih amandmana dovelo bi do njihovog faktičkog izbacivanja iz sistema.

Minimalna boračka penzija oko 700 KM u 2026.

Istovremeno s utvrđivanjem izmjena Zakona o PIO, Vlada FBiH je, usvojila i izmjene tri propisa o povoljnijem penzionisanju boraca.
Ovim izmjenama zadržava se dosadašnji najniži iznos penzije za boračku populaciju, koji će se, i dalje usklađivati i povećavati. Procjene su da bi minimalna boračka penzija u 2026. godini trebala iznositi oko 700 KM.

Povoljniji obračun staža i pravo na rad uz penziju

Dodatno, prilikom izmjena člana 81. Zakona o PIO koristi se pojam „penzijski staž“, koji uključuje i poseban staž po osnovu učešća u odbrani, i to u dvostrukom trajanju. To znači da se demobilisanim borcima taj staž računa povoljnije prilikom određivanja visine najniže penzije.

Primjera radi, demobilisani borac sa 25 godina penzijskog staža i četiri godine učešća u odbrani imat će penziju obračunatu na osnovu ukupno 33 godine staža.

Iz Ministarstva podsjećaju i da najveći broj demobilisanih boraca pravo na penziju ostvaruje prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, koji omogućava odlazak u penziju bez umanjenja već sa 57 godina života.

Izmjenama je dodatno omogućeno da nakon ostvarivanja prava na penziju mogu zasnovati radni odnos bez obustave isplate, odnosno istovremeno primati penziju i platu.

Na kraju ističu da su izmjene člana 81. Zakona o PIO/MIO donesene u skladu sa zaključcima Parlamenta Federacije BiH, nakon rasprave o stanju penzijskog sistema, s ciljem sprječavanja zloupotreba i uspostavljanja pravednijeg odnosa između rada, staža i visine penzije.

Više o članu 81.

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Broda sa 100 KM pomogli najugroženije kolege

Udruženje penzionera opštine Brod donijelo je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 KM za stotinjak svojih članova. Pomoć je isplaćena penzionerima koji primaju najnižu penziju u Republici Srpskoj, u iznosu od 328,19 KM.

Đorđe Ružojčić, predsjednik udruženja naglasio je da su sredstva za isplatu pomoći obezbjeđena iz redovne mjesečne članarine. Ta članarina iznosi 4 KM mjesečno.

“Svjesni smo da je 328 maraka iznos s kojim je teško podmiriti i najosnovnije životne potrebe. Upravo zato smo odlučili da sredstva, koja izdvajamo od članarine, usmjerimo onima kojima je pomoć najpotrebnija” istakao je Ružojčić.

Iz udruženja su poručili da će se i u narednom periodu truditi da kroz racionalno trošenje zajedničkih sredstava nastave sa sličnim aktivnostima, dajući prioritet najstarijim i najugroženijim sugrađanima.

Možda vas zanima i ovo:

Penzionerima ZDK uz novembarsku penziju pomoć od 100 KM

Opština Centar povećala novčanu pomoć za penzionere

Podijeli tekst sa drugima na:

Halilović: Nepravda prema penzionerima traje od 1998. godine

Haso Halilović, zamjenik predsjednika Udruženja penzionera FBiH rekao je da nepravda prema penzionerima traje još od 1998. godine.

On kaže da će predložene izmjene i dopune Zakona o PIO osigurati minimum koji će donijeti poboljšanje materijalnog položaja penzionera te da trenutno ne postoji alternativa ovom zakonskom rješenju.

„Više od godinu dana radimo, izuzetno teško smo radili od pregovora, razgovora, proračuna i svega i došli smo do jednog kvalitetnog teksta izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti sadašnjim 665.132 penzionera bolji materijalni položaj odnosno veće penzije“, rekao je Halilović.

On je rekao da je tekst izmjena podržan, iako, nije u u ptopunosti dovoljan.

“Prihvatili smo ovaj tekst izmjena i dopuna, podržali ga. On je minimalan, on nije dovoljan, moramo reći da to nije dovoljno u odnosu na standard života, u odnosu na ovo sve oko na što se dešava“, rekao je Halilović, a prenosi FTV.

Halilović se osvrnuo i na članove zakona koji se odnose na procenat povećanja i obračun penzija, pojašnjavajući značaj člana 81.<<<Opširnije

“On reguliše drugu stvar, reguliše vrijednost boda jer bodni sistem je kod obračuna penzija. Znači od 1. januara 2026. kada se usvoje ovo izmjene i dopune, onda će vrijednost boda skočiti onoliko koliko je skočila plata”, rekao je Halilović.

Nema umanjenja za trenutne penzionere

Naglasio je da se novi sistem obračuna odnosi na buduće penzionere, bez umanjenja koje trenutno postoji.

“Vrijednost obračunskog boda za nove penzionere je vezan isključivo za rast plata i ne umanjuje se nijedan procenat kao što se umanjuje kod ovih sadašnjih penzionera”, rekao je Halilović.

Upozorio je da se ne smije dovoditi u pitanje usvajanje izmjena, jer penzioneri već računaju na njih.

“Smatramo da ne treba dovoditi u pitanje jer ovo sadašnji penzioneri uzimaju kao gotovu stvar i ja ću zamoliti i pozvati sve delegate oba doma da se najozbiljnije socijalno osvijeste i da ove izmjene i dopune jednoglasno usvoje”, rekao je Halilović.

Halilović smatra da trenutno ne postoji druga opcija.

“Mislim da alternative ovome trenutno nema, jer sredstva budžeta su planirana na osnovu ovih izmjena i dopuna”, kazao je Halilović.

Govoreći o nepravdama među penzionerima, istakao je da će one biti djelimično ispravljene, ali da problem traje decenijama.

“Nepravda prema penzionerima se radi od 1998. godine. Od 1998. godine kad je prvi put prepolovljena skoro penzija. Imamo oko 80.000 penzionera koji imaju penzije ispod minimalne penzije“, rekao je Halilović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izmjene Zakona o PIO pred poslanicima u ponedjeljak

Izmjene Zakona o PIO, koje je usvojila Vlada FBiH, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH trebali bi razmatrati u ponedjeljak.

Prema ovim izmjenama, među ostalim, na zahtjev predstavnika penzionera uvodi se više nivoa najniže penzije, koja će ubuduće zavisiti od dužine staža, a tu je i član 81. Zakona koji i nije baš dobar za boračku populaciju.

Federalni zastupnici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić uputili su amandman na Prijedlog zakona. Oni predlažu da borci budu izuzeti iz primjene člana 81, koji se tiče izračuna najniže penzije.

Pročitajte šta piše u Članu 81.

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da Izmjene Zakona o PIO ne umanjuju prava boračke populacije. Takođe ne izuzimaju iz zaštite najniže i zagarantirane penzije.

Ističu da predložena zakonska rješenja zadržavaju i dodatno jačaju zaštitu boraca. Navode da bi usvajanje amandmana Čavalića i Aliefendića došlo do trajne negativne posljedice po boračku populaciju.

Dodaju kako se navedenim amandmanom predlaže da se odredbe člana 81. Zakona o PIO-u, koje osiguravaju zaštitu kroz institut najniže i zagarantirane penzije, ne primjenjuju na borce.

Borci ogorčeni

Hamza Krkalić, predstavnik Federalnog udruženja „Kamp boraca“ za FTV kaže da su ogorčeni.

Ove izmjene su uglavnom posvećene boljem materijalnom položaju penzionera, sigurnijoj isplati te održivosti penzijskog sistema, kaže Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza udruženja penzionera Federacije BiH.

I kako navode iz Ministarstva, cilj je u sistem konačno uvesti više pravde, da se vrednuje rad, da se cijeni ono što je neko uplaćivao 40 godina, te da se prestane s praksom u kojoj se izjednačavaju oni koji su radili cijeli radni vijek s onima koji su u sistemu proveli znatno kraće vrijeme, najčešće tek pola radnog vijeka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko porodica dobija za troškove sahrane penzionera u FBiH?

Zakonom o PIO FBiH omogućeno je pravo na naknadu troškova ukopa penzionera. Posmrtninu koja je u iznosu prosječne penzije u Federaciji, a koja je sada 651 KM, može naplatiti član porodice koji je snosio troškove.

Ukoliko se se usvoje izmjene Zakona o PIO-u, troškove će moći naplatiti osoba koja je snosila troškove sahrane.

Posmrtnina se odnosi na penzionere koji su za života boravili na području Federacije, Brčko distrikta i Republike Srpske a primali penziju preko Fonda PIO FBiH.

Zahtjev za naplatu posmrtnine se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.

Ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog potrebno je dostaviti smrtni list i rodni list. Ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik, račun od troškova ukopa, račun banke podnosioca zahtjeva.

U posljednje vrijeme na isplatu posmrtnine iz Fonda PIO se čeka najkasnije tri mjeseca.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko se čeka na isplatu pogrebnih troškova za penzionere u FBiH

Podijeli tekst sa drugima na:

Zakon donosi veće penzije u FBiH, ali i šok za buduće penzionere

Iako se u javnosti, kada je riječ o izmjenama Zakona o PIO u FBiH, najviše govorilo o povećanju penzija, te izmjene donose i mnoge druge novine, a jedna od najbitnijih odnosi se na buduće penzionere koji će za minimalnih 15 godina staža imati daleko manja primanja nego sadašnji korisnici Fonda PIO FBiH.

Parlament FBiH uskoro će razmatrati izmjene Zakona o PIO, koje je usvojila Vlada Federacije BiH. Te izmjene podrazumijevaju drugu formulu za usklađivanje penzija u Federaciji BiH.

Primjena te formule kako pišu Nezavisne dovešće do toga da januarska penzija bude veća za 11,6 odsto. Takođe, penzioneri će dobiti još jedno usklađivanje u julu, kada bi penzija trebalo da bude povećana za dodatnih 5,6 odsto.

Međutim, osim povećanja penzija za malo više od 17 odsto, značajna izmjena je i ona koja propisuje visinu penzije za buduće penzionere. To je definisano članom 81. izmjena Zakona o PIO, koji je u potpunosti izmijenjen.

Šta piše u Članu 81.

Prema sadašnjem Zakonu o PIO, osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života ostvaruje pravo na najnižu penziju koja sada u Federaciji BiH iznosi 599 KM.

Ukoliko izmjene Zakona o PIO prođu, najniža starosna penzija zavisiće od dužine penzijskog staža. Određivaće se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine.

Za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 odsto od prosječne penzije. S obzirom na to da prosječna penzija sada iznosi malo više od 650 KM, 60 odsto tog iznosa je 390 KM.

U suštini, penzioner koji je u decembru prošle godine otišao u penziju sa 15 godina staža i 65 godina života imaće najmanju penziju od 599 KM, a penzioner koji u januaru ode sa 15 godina staža i 65 godina života imaće penziju od 390 KM.

Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 odsto od prosječne penzije. Za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, penzija ne može biti niža od 75 odsto. Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 odsto. Za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 odsto.

Obrazloženje zakona

“U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u FBiH trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjena. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije”, piše u obrazloženju izmjena Zakona o PIO.

Iako u obrazloženju zakona piše da su te izmjene tražili penzioneri, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera, uvjeren je da član 81. zakona neće biti usvojen, navodeći da je razlog tome prava učesnika u ratu.

“Ne možete kazniti nekoga ko je učestvovao u ratu. Poslije rata pet-deset godina niko nije mogao dobiti posao. Pa kako ćeš ga kazniti? Izvjesno je da budu usvojeni članovi 79. i 147. zakona, koji se odnose na usklađivanje penzija i na isplatu posmrtnina. Član 81. mora ići u redovnu proceduru. To neće proći, nema od toga ništa”, rekao je nedavno Trakić.

Protiv ovih izmjena su i u Savezu samostalnih sindikata BiH, gdje kažu da Sindikat uopšte nije učestvovao u izradi izmjena zakona u vezi sa članom 81.

“Ja ću biti na sjednici Parlamenta FBiH i reagovaću jer je trebalo da uzmemo učešće. Izmjene člana 81. su neprihvatljive za nas, nije u redu da penzije ubuduće budu manje”, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Možda vas zanima i ovo:

Sindikat protiv izmjene člana 81. Zakona o PIO FBiH

Novina i posmrtnina

Osim usklađivanja penzija i izmjene člana 81. Zakona o PIO, novine se odnose i na to ko može naplatiti posmrtninu nakon sahrane penzionera. Prema sadašnjem članu Zakona o PIO, pravo na posmrtninu imaju najuži članovi porodice, suprug, supruga i djeca. Sa izmjenama Zakona o PIO posmrtninu će moći naplatiti i osobe koje nisu članovi porodice, ali su platile troškove ukopa.

Takođe, penzioneri koji primaju penziju putem Federalnog zavoda PIO, a žive na području Republike Srpske, dosad nisu mogli ostvariti pravo na posmrtninu, što je takođe promijenjeno.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, rekao je da su socijalna davanja i penzije prioritet Vlade Federacije BiH.

“Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi tim povećanjem porasla sa 600 na 700 KM. To u praksi znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona na nivou FBiH. Za taj zakon u budžetu za 2026. godinu planirali smo 4,3 milijarde KM”, rekao je juče Nikšić, a prenio Faktor.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Opština Centar povećala novčanu pomoć za penzionere

U budžetu Opštine Centar svake godine osiguravaju se sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva. Jedan od dugogodišnjih i najznačajnijih projekata u toj oblasti je program „Hljeb i mlijeko“, namijenjen penzionerima s najnižim primanjima te osobama starijim od 60 godina koje nemaju nikakva primanja.

Za mjesec januar ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica ostvarila su ukupno 403 korisnika. Među njima je 365 penzionera s područja ove lokalne zajednice, dok se 38 korisnika odnosi na osobe starije od 60 godina koje nisu ostvarile pravo na penziju i nalaze se u stanju socijalne potrebe.

Povećana sredstva

Budžetom Općine Centar za 2026. godinu donesena je odluka o povećanju iznosa novčane pomoći u okviru projekta „Hljeb i mlijeko“.

Tako penzioneri s najnižim primanjima od sada mjesečno ostvaruju pravo na 100 KM, umjesto dosadašnjih 70 KM, dok je iznos pomoći za osobe bez stalnih primanja povećan sa 100 KM na 150 KM.

Ovim povećanjem Opština Centar dodatno potvrđuje svoju opredijeljenost ka jačanju podrške socijalno ugroženim građanima i ublažavanju posljedica rasta troškova života. Samo tokom ovog mjeseca, Služba za finansije Opštine Centar uplatila je na račune korisnika ukupno 42.200 KM.

Sredstva iz ovog budžetskog granta raspoređuju se zaključkom općinskog načelnika. Prijedlog ide iz Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, a u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima i zahtjevima korisnika.

Možda vas zanima i ovo:

Projektom “hljeb i mlijeko” obuhvaćeno 400 korisnika

Podijeli tekst sa drugima na:

Nikšić: Budžet socijalno orjentisan, penzioneri prioritet

Nermin Nikšić, premijer FBiH rekao je da odgovorno zaduživanje omogućava istovremeno vraćanje dugova i zaštitu standarda građana povećanjem penzija, plata i invalidnina.

On je rekao da socijalna pomoć i penzije ostaju prioritet Vlade FBiH.

“Naš cilj je jasan – očuvati stabilnost sistema. Istovremeno osigurati realan rast primanja za one koji su cijeli život radili ili kojima je podrška države nužna za dostojanstven život”, rekao je Nikšić.

On je rekao da se to jasno vidi kroz budžet FBiH. Taj budžet je kako je rekao snažno socijalno orjentisan, prenosi Faktor.

“Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi, tim povećanjem, porasla sa 600 na 700 KM. To u praksi znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona na nivou Federacije BiH. Za taj zakon u budžetu za 2026. godinu planirali čak 4,3 milijarde KM”, rekao je Nikšić.

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH usvojila budžet: Za penzije 4,4 milijarde KM

Budžet povećan i za socijalna davanja

Takođe, rekao je da je za socijalna davanja budžet povećan za više od 100 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.

“Samo u okviru resora socijalne zaštite izdvojeno je 333 miliona KM.  Za invalidnine, 336 miliona KM za neratne invalide, 228 miliona KM. Za porodice s djecom i 59 miliona KM za roditelje-njegovatelje. Gotovo sve naknade u nadležnosti Ministarstva su rasle, a taj trend će se nastaviti i u ovoj godini, jer smo izmijenili osnovice koje su godinama bile fiksirane, te je uspostavljen sistem redovnih usklađivanja”, rekao je Nikšić.

On je rekao i da je naknada za roditelje-negovatelje povećana sa 619 na 1.000 KM. Dječiji dodatak je povećan sa 117 na 190 KM.

“Time smo značajno proširili obuhvat korisnika, pa je broj djece koja primaju dječiji dodatak do kraja 2025. godine narastao na gotovo 20.000”, rekao je Nikšić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako do penzije: Broj penzionera u BiH rapidno raste

Penziju za novembar primilo je 464.203 korisnika u FBiH. To  znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712. U oktobru je isplata izvršena za 462.491 korisnika.

Finansijski teret istovremeno raste, pa je tako za oktobarske penzije bilo potrebno 314,5 miliona KM, a za novembarske isplate 315,6 miliona KM.

Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000. To znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.

U Srpskoj situacija još gora

U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna jer je broj penzionera premašio broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio- do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.

Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u Srpskoj konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.

Šta slijedi u godinama koje dolaze

Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.

U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.

A sa svakom narednom godinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.

Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.

Analize pokazuju zabrinjavajuće podatke

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj BiH“, koje je provela UNFPA BiH.

“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju. Time će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije BiH, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi, a prenosi Buka.

Inače konstantan neto porast broja penzionera u BiH primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130. To je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini. To je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.

Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa. Javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine.

Možda vas zanima i ovo:

Radnika sve manje: Ko će sutra plaćati doprinose?

Podijeli tekst sa drugima na: