Banjaluka spremna da se odrekne PDV-a zarad jeftinijih lijekova

Narodni poslanik Bojan Kresojević izjavio je da je Banjaluka spremna da se odrekne dijela prihoda od PDV-a na lijekove. Ali da za to, kako tvrdi, nema podrške ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Krasojević je naveo da Gradu Banjaluka pripada tri odsto prihoda od PDV-a prikupljenog na teritoriji  Srpske. Naveo je i da je predložena dopuna Zakona o PDV-u kojom bi lijekovi bili oslobođeni ovog nameta.

“Predložili smo dopune zakona o PDV-u za oslobađanje PDV-a na lijekove, po kojem će se Banjaluka prva odreći PDV-a”, poručio je Kresojević.

On je kritikovao ministra Amidžića. Naveo je da je „ profesor ponovo pao na ispitu PDV-a“. Podsjetio je i da se, kako kaže, više od dvije godine čeka na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene jedinice.

“Sada je protiv oslobađanja PDV-a na lijekove. Jer za SNSD podrška penzionerima, roditeljima, majkama i poljoprivrednicima je zloupotreba budžeta. Nakon što je SNSD osmislio da građani idu u Poresku upravu po povrat akcize na gorivo od tri feninga, sada imamo novo potcjenjivanje građana. Ministar Amidžić predlaže da penzioneri dolaze po povrat tri odsto PDV-a na lijekove u sobu 16 Gradske uprave. Razmišlja li ministar da ljudi koji kupuju lijekove nisu u stanju da stoje u redu čekanja”, istakao je Kresoejvić.

On je dodao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti borbu za oslobađanje lijekova od PDV-a, tvrdeći da novca za ovu mjeru nema jer su „prihodi od PDV-a otišli za Vijadukt i Serdarova“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prehrana pojede kućni budžet, najugroženiji penzioneri

Na prehranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, skoro svu hranu uvozimo.

Zavisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četveročlane porodice iznosila više od 3.300 maraka.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustruje podatak da se na nju troši više nego na stanovanje, obrazovanje, odjeću i prevoz zajedno.

Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana:

“Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”, kaže jedna penzionerka na ulicama Sarajeva.

Veće cijene primjećuju na svim artiklima, kažu penzioneri, a mnogi su primorani da smanje upotrebu osnovnih namirnica:

“Prehrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, mada je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu.”

Gorak ukus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.

“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj. Ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi. Dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.

Hrana i energija ključni resursi

“To su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. Imaju neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije “., smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, dodatnom pogoršanju situacije.

“Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku. Da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane. S druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Cijene domova za stare u BiH premašuju prosječnu penziju, liste čekanja rastu, a sve je veća potreba za njegom nepokretnih osoba.

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja su sve duže, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne penzije.

Kako izgleda život korisnika u domovima za stare?

Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.

Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovno dolaze u posjetu.

“Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba”, priča ona za Federalnu.

U dvije jedinice mostarskog centra trenutno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami finansirati boravak, iako ovaj centar važi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.

Zašto prosječna penzija više nije dovoljna?

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.

“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2.800 KM, zavisno od stepena pokretljivosti korisnika. Uprkos visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.

Zašto su liste čekanja sve duže?

“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditelja Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Prema riječima Delićeve, najveća potreba je za smještajem nepokretnih osoba.

“Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istakla je Delić.

Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega.

Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 odsto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sistem u narednom periodu dodatno rasti, navodi Federalna.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će doći do povećanja penzija. Naglasio je i da mu je poznat procenat za koji će rasti te penzije.

“Prema dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima naše vlasti, penzije će od avgusta vanredno biti povećane 3,55%. Imamo Skupštinu udruženja 4. juna, kada se ćemo, vjerovatno, dobiti zvaničnu potvrdu iznosa, odnosno procenta povećanja penzija. U svakom slučaju, nadamo se da neće biti ispod pomenutog procenta. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim. Ipak, sve zavisi od toga koliko će para biti u državnoj kasi”, rekao je Trifunović.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%.<<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS “poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO nedavno su naglasili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.

“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%“, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

U Federaciji BiH penzije su od januara povećane za za 11,2%. Od 1. jula uslijediće novo povećanje u ovom entitetu, čime će ukupni rast u 2026. godini dostići 17%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode i trešnje postale luksuz za mnoge građanje (VIDEO)

Sezona jagoda i trešanja u punom je jeku.Iako je ponuda na prijedorskim tržnicama odlična, kupaca gotovo da i nema.

Kilogram jagoda košta osam, a trešanja čak dvanaest konvertibilnih maraka. Ono što je nekada bila uobičajena sezonska poslastica, danas je za velik broj Prijedorčana postalo nedostižan luksuz.

Zora Grbić, koja na prijedorskoj pijaci kao prodavačica radi već tri decenije, svakodnevno svjedoči maloj kupovnoj moći sugrađana. Kaže da u toku cijelog dana proda vrlo malo voća.

“Naš narod kupuje pola kile, kilu najviše. Slabo se kupuje. To je za nas skupo. To su uglavnom penzioneri, stariji ljudi koji to sebi ne mogu priuštiti. Ovi što imaju malo više para, oni kupuju po tržnim centrima”, kaže Zora.

Sličnu priču dijeli i Drago Topić, penzioner koji živi u Busnovima. Ističe da su visoke cijene ne samo voća nego i ostalih namirnica.

“Sve je skupo. Kila trešanja je deset maraka, a i grah košta deset maraka. Ja živim u Busnovima, kući imam trešanja i povrća. Ali za građane koji žive u gradu s malom penzijom, ovdje oni ne mogu sebi priuštiti voće”, navodi Topić.

Drago Topić, penzioner iz Prijedora

Potrošači tiho bojkotuju kupovinu

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana „DON”, upozorava da sve glasnijeg negodovanja od strane građana nema, jer ga je zamijenio “tihi bojkot” odnosno suzdržanost od kupovine, što se jasno vidi na prijedorskim tržnicama i u prodavnicama.

Murisa Maric Don Prijedor

“Negodovanje izražavamo time što ne kupujemo te proizvode i to je očigledno i na našim pijacama i u svim ostalim trgovačkim radnjama. Bobičasto i sezonsko voće ionako brzo gubi na kvalitetu i da svakodnevno sebacaju velike količine, pa visoka cijena nije opravdana. Prosječan kupac danas uzima svega 300 do 400 grama, koliko stane u jednu plastičnu zdjelicu, što za porodicu s djecom nije ni blizu dovoljno”, ističe Marićeva.

Ona je ukazala i na problem transparentnosti porijekla voća, navodeći da se na tržištu mnogo toga prodaje pod oznakom „domaće”, bez jasnog dokaza o tome. Pozvala je nadležne kontrolne organe da pojačaju nadzor i osiguraju da svaki proizvod bude jasno obilježen i da potrošači zaista znaju što kupuju.

“Ako se i prodaje domaće, neka to bude obilježeno, da su to neke plantaže, nebitno odakle iz naše zemlje, ali da se zna. Ili mi zaista plaćamo pod domaće sve ono što ipak uvozimo”, zaključila je Murisa Marić, a piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na udaru: Najavljuje se moguće poskupljenje lijekova

Građane Bosne i Hercegovine već od juna mogla bi dočekati nova poskupljenja lijekova, nakon što su u zemljama regiona zabilježena povećanja cijena farmaceutskih proizvoda. Kako upozoravaju iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji direktno utječe i na formiranje maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova na domaćem tržištu.

Iz Agencije su ranije pojasnili da se cijene lijekova u BiH određuju na osnovu prosjeka cijena iz referentnih zemalja regiona, zbog čega svako povećanje u tim državama automatski otvara prostor za korekcije i u BiH.

“Kada u tim zemljama dolazi do povećanja cijena lijekova, dolazi do povećanja i maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH, i samim tim proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova”, naveli su iz Agencije.

Penzioneri u strahu

Dodali su da novi obračun maksimalnih veleprodajnih cijena stupa na snagu u junu. Nakon toga bi pojedini proizvođači mogli korigovati cjenovnike. Ova vijest posebno je zabrinula populaciju penzionera koji su ujedno i jedni od najvećih korisnika lijekova.

Prema riječima penzionera i bivšeg predsjednika Sindikata penzionera u Zenici Mustafe Trakića, penzioneri su u strahu.

“Glavna stvar je da će sve poskupjeti. Vidimo događanje u Iranu. Uz poskupljenje goriva ide sve ostalo. Još treba penzionerima da poskupe lijekovi, pa ide smanjenje životne dobi. Smrtnost penzionera je prije tri godine bila tri posto, sada je četiri posto. To je ogroman broj na 460.000 penzionera”, kazao je Trakić.

Kako kaže, za ovu stopu smrtnosti penzionera najveći krivac je inflacija i poskupljenja kako hrane, tako i lijekova.

“Ako nam sada još poskupe lijekove, nama preostaje da se vješamo, šta ćemo “, kazao je Trakić.

Problem nabavke

Osim mogućeg rasta cijena, farmaceutsko tržište suočeno je i s problemima u snabdijevanju lijekovima. Iz Agencije navode da su privremeni prekidi uglavnom posljedica poremećaja u proizvodnji i globalnim lancima nabavke.

“Privremeni prekidi dešavaju se zbog problema u samom proizvodnom procesu, izmjena u proizvodnji, problema u nabavci sirovina i pakovnog materijala, ali i zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja”, pojasnili su.

Ipak, ističu da nedostatak određenog lijeka ne znači nužno i nedostupnost terapije, jer za veliki broj lijekova postoje generičke alternative s istom aktivnom supstancom.

Šta će poskupjeti?

Stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogli osjetiti generički lijekovi, koji se koriste u liječenju najčešćih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i srčanih oboljenja. Ti lijekovi imaju malu profitnu maržu.

S druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolini. To povećava rizik razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, zbog čega smatraju da su dodatne mjere zaštite neophodne, piše Avaz.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri nezadovoljni najavom povećanja penzija od 3,55 posto

Vijest o povećanju penzija ne izaziva pretjerano oduševljenje među starijom populacijom. Za one sa minimalnim penzijama, povećanje će iznositi nekih desetak maraka. Na ova poskupljenja, to povećanje ne znači gotovo ništa, smatraju anketirani penzioneri.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da su penzioneri u Republici Srpskoj u daleko lošijoj situaciji u odnosu na penzionere u Federaciji i u regionu.

“Sadašnja kretanja pokazuju da dinamika rasta troškova života, a to su one ključne stavke za koje izdvajaju naši penzioneri, riječ je o troškovima hrane, riječ je o troškovima komunalnih usluga i zdravstvenih ustanova. Ti troškovi višestruko nadmašuju rast penzija što znači da je pozicija naših penzionera svakim danom sve teže i teža”, kaže Stanić.

Možda vas zanima i ovo:

Dodik najavio povećanje penzija i jednokratnu pomoć penzionerima

Ekonomista Stanić pojašnjava da je Federacija u povoljnijem položaju u odnosu na Srpsku. To se vidi iz broja zaposlenih radnika i broj penzionera. Navodi i da Federacija ima sistem povećanja penzija po automatizmu. To znači da povećanje penzija ne zavisi od pojedinačnih odluka organa vlasti, niti od preizbornih obećanja.

“Potrebno je da uvedemo sistem obračuna penzija po automatizmu. Da on ne zavisi volje pojedinačnog ministra ili vlada što se dešava obično povećanje pred izbore”, tvrdi Stanić za BN.

Dodaje da rast penzija mora da parira rastu cijena. Parametar koji treba uzeti je i rast prosječnih plata kako bi se održao nivo potrošnje penzionera.

Dok se povećanja mjere malim procentima, a sa druge strane imamo višestruka poskupljenja, najstarija populacija u Srpskoj ostaje na samom rubu egzistencije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri zeničkog rudnika protestovali pred upravom preduzeća

Tridesetak prošle godine penzionisanih radnika Rudnika mrkog uglja Zenica održalo je protest ispred Uprave. Predvođeni Sindikatom tog preduzeća protestvovali su jer još nisu ostvarili pravo na penziju.

Kako je istakao predsjedenik Sindikata RMU Zenica Nedžad Duraković, prošle je godine penzionisano 47, a do kraja ove godine još 13 radnika steklo je uslove za penzionisanje.

“Oni su robovi sistema i oni su zarobljeni u sistemu. S jedne strane zakonski ispuniš uslove da te pošalje u penziju, a s druge strane ti ne dozvoljava da konzumiraš prava kao penzioner…Stid me je ovih komorata, koji čekaju 13-18 mjeseci. Ovo je 10. ili 12. put da oni dolaze ovdje i ukažu na svoje probleme. Nekada u većem, nekada u manjem broju. Danas je trenutak kada je kap prelila čašu”, kazao je Duraković.

On je napomenuo da radnicima ovog preduzeća, a i penzionisanim rudarima, doprinosi nisu uplaćivani od 2009. godine.

Sredstva uplaćena samo za plate

Grant sredstvima Vlade FBiH, odobrenim početkom marta u iznosu od 3.000.000 KM bilo je predviđeno da se isplati jedna plaća za radno angažirane radnike te da se uveže staž za dio penzionisanih radnika, odnosno za 27 radnika penzionisanih do 30. juna prošle godine.

Međutim, učesnici mirnih protesta ističu da su sredstva uplaćena samo za plaće. Drugi dio koji je bio namijenjen za uplatu doprinosa, nije uplaćen zeničkom rudniku.

“Zadnjih smo dva mjeseca najmanje deset puta kontaktirali ministarstvo te pitali šta je sa sredstvima. Oni kažu da će sredstva za par dana biti operativna. Ali to se nije desilo ni nakon više od dva mjeseca. Odobrena su, ali jednostavno ovi ljudi nemaju ništa od toga” povlači Duraković, koji ističe kako je najbitnije da se realizira uplata odobrenih sredstava te da će nakon toga nastaviti borbu za uplatu doprinosa za preostale penzionere.

Ukupno je u tom preduzeću, koje je predviđeno za gašenje, preostalo 470 radnika, od kojih je tek polovica radno angažirana, dok su rudari pogona “Raspotočje”, koji su bili angažirani na izvlačenju širokog čela, prestali s radom zbog toga što im nisu isplaćene plate, piše Fena.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Doznake iz inostranstva uključujući i penzije ključne za ekonomiju BiH

BiH već godinama funkcioniše kao ekonomija čiji se ključni finansijski tokovi ne formiraju unutar domaće proizvodnje, već izvan njenih granica, u zemljama u koje je emigrirao veliki dio stanovništva.

Taj spoljni izvor prihoda odavno nije samo demografska posljedica. On postaje glavni oslonac ekonomskog sistema, jer u sve većoj mjeri određuje potrošnju, likvidnost i ukupnu otpornost ekonomije na krize.

U praksi to znači da se značajan dio unutrašnje ekonomske aktivnosti ne oslanja na domaću proizvodnju i izvoz, već na kontinuirane finansijske prilive iz inostranstva. Ti prilivi dolaze kroz doznake, sezonski rad, penzije iz inostranstva i različite oblike finansijske podrške dijaspore. Tako se formira paralelan kanal novca koji funkcioniše uporedo sa domaćim ekonomskim tokovima.

Transferi

Kroz različite oblike transfera iz inostranstva. Ovaj iznos obuhvata doznake, sezonski rad, penzije koje građani primaju iz zemalja u kojima su radili. Takođe tu su gotovinski transfero i direktna potrošnju dijaspore tokom boravka u zemlji.

Kada se ovaj priliv uporedi sa nominalnim BDP-om koji iznosi oko 64 do 66 milijardi maraka, prema projekcijama MMF-a za 2026. godinu, proizlazi da spoljni prilivi učestvuju sa oko 13 do 16 odsto BDP-a. Međutim, njihov ukupni ekonomski efekat ne završava se na direktnom učešću. Kroz potrošnju domaćinstava, trgovinu, usluge, građevinarstvo i tržište nekretnina stvaraju dodatni multiplikativni efekat. Pojedine analize kažu da je to trećin ukupne ekonomske aktivnosti.

Ovakva struktura čini BiH specifičnim slučajem u evropskom ekonomskom prostoru, jer se njena stabilnost u manjoj mjeri zasniva na klasičnim razvojnim mehanizmima kao što su industrijska proizvodnja, izvozna konkurentnost ili strani investicioni prilivi, a u većoj mjeri na dugoročnim i relativno stabilnim migracionim tokovima koji se godinama ne prekidaju.

Procjenjuje se da između 25 i 35 odsto domaćinstava u BiH u značajnoj mjeri zavisi od novca iz inostranstva. To znači da svaki treći ili četvrti dom direktno ili indirektno osjeća efekte dijaspore. Ukupna potrošnja domaćinstava iznosi između 18 i 22 milijarde maraka godišnje, a između četiri i pet milijardi direktno je povezano sa doznakama i transferima iz dijaspore.

Pored stalnih doznaka, sve značajniju ulogu ima i sezonski rad u inostranstvu. Svake godine između 80.000 i 150.000 građana Bosne i Hercegovine odlazi na privremeni rad u zemlje zapadne Evrope, najčešće u Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.

Prihodi koje ovi radnici ostvaruju u kratkim sezonskim ciklusima kreću se između 5.000 i 8.000 evra, što na godišnjem nivou generiše dodatnih 900 miliona do 1,5 milijardi KM. Za razliku od klasičnih doznaka, ovaj oblik priliva karakterišu izraženi sezonski talasi koji direktno utiču na građevinarstvo, automobilsko tržište i maloprodaju.

Nekretnine

Jedan od najvidljivijih efekata dijaspore jeste tržište nekretnina. U posljednjih pet godina cijene stanova u većim gradovima porasle su između 30 i 60 odsto, dok se prosječna cijena novogradnje kreće između 3.300 i 4.000 KM po kvadratnom metru.

Takav rast sve više odvaja tržište nekretnina od realnih domaćih dohodaka i čini ga zavisnim od eksternog kapitala. Procjene pokazuju da dijaspora učestvuje sa 25 do 35 odsto u ukupnoj kupovini nekretnina, a u manjim sredinama taj udio je još veći.

Crna statistika

Prema podacima UN i Svjetske banke, BiH je u posljednjoj deceniji izgubila značajan dio radno sposobnog stanovništva. Posebno u dobnoj grupi od 20 do 40 godina. To direktno utiče na tržište rada. Tu se već godinama bilježi hroničan manjak radne snage. Istovremeno, prirodni priraštaj je već duže vrijeme negativan. Broj umrlih je kontinuirano veći od broja živorođenih. To dovodi do godišnjeg demografskog pada koji se kreće u rasponu od nekoliko hiljada do preko 10.000 stanovnika.

Ovaj trend se održava gotovo bez prekida više od decenije, piše GlasSrpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodik najavio povećanje penzija i jednokratnu pomoć penzionerima

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a najavio je novo povećanje plata i penzija.

On je rekao da će plate u javnom sektoru rasti za šest do sedam odsto. Što se tiče plata sa prethodnim povećanjem to će biti ukupno oko 11 posto rasta.

Kada je riječ o penzijama, Dodik je rekao da će one ponovo biti uvećane. Najavio je i da će biti obezbijeđena jednokratna pomoć penzionerima.

“Prosječna plata u Srpskoj je 1.600 KM. Nije kao u Evropi, ali brže sustižemo. Do prije koju godinu plata od hiljadu KM bila je misaona imenica”, naveo je Dodik, a prenosi ATV.

Podsjećanja radi, i Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske očekuje od avgusta rast penzija. On je nedavno rekao da su penzioneri zadovoljni rastom penzija.

On je rekao da bi penzioneri bili zadovoljni povećanjem od 3,55 posto. <<< Opširnije. 

 

Podijeli tekst sa drugima na: