Kategorija: Novac

U izmjenama Zakona o PIO koji je usvojila Vlada FBiH sadržan je “diskriminatorni” član 81 Zakona o PIO. On  je u potpunosti izmijenjen, a kojim se “uređuje” izračun najniže penzije.

Prema sadašnjem zakonu osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života, ima najnižu penzija koja je sada 599 KM.

Ukoliko ovaj član prođe, novi penzioneri sa ovim uslovima će imati mnogo niže penzije.

U izmjenama člana 81. stoji da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža. Određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine. Tako za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije.

Sada prosječna penzija iznosi 651 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.

Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina penzija ne može biti niža od 75 posto.

Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto, a za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 posto.

Šta piše u obrazloženju Zakona

Kada je riječ o članu 81.  u obrazloženju se navodi da su to tražili penzioneri, piše Faktor.

“U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u FBiH, trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjen. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije”, piše u obrazloženju.

Dalje se navodi da je prijedlog udruženja penzionera  ukazao na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštiti od malverzacija i zloupotreba. Kako kažu te zloupotrebe su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu. Kažu da se svjesno ide na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa.

“lzračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1 . člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cca 590 KM.”, navedeno je u obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Osiguranici svjesno idu na minimalan period od 15 godina

Kako navode, u tom kontekstu osiguranici idu  svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije. Na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.

Navode kako “mlađi osiguranici rade bez prijave na osiguranje. Na taj način uzimaju bruto iznos plate bez plaćanja doprinosa, što nesporno urušava penzioni sistem.

Dodaju kako “destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680 KM.”

Treba ukazati kako zagarantovana penzija ne iznosi 680 KM nego 715 KM. Toliko o njihovom poznavanju materije.

Predstavnici penzionera su se ranije ogradili od ovog člana po ko zna koji put ponovivši kako nisu tražili ovakvu izmjenu. Kako su rekli tražili su da istu penziju ne može imati osoba koja je uplaćivala staž 35 i više godina od one koja ima 15.

Pročitajte još na ovu temu:

Ekonomsko socijalnom savjetu “sporan” član 81. Zakona o PIO FBiH

U Savezu udruženja penzionera FBiH pozdravili su činjenicu da je Vlada FBiH napokon utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO/MIO te ga po skraćenom postupku uputila u parlamentarnu proceduru.

“Kažemo napokon jer smatramo da je sve to, da tako kažem, moglo ići normalnijim tokom. Na koncu, prema dogovoru s oba Saveza, to je trebalo učiniti još prije dva mjeseca. Tako bi se i u parlamentarnoj proceduri sve moglo završiti na vrijeme. Već danas, možda, imali bi sve završeno. Međutim, treba reći da ovaj novi zakon popravlja opšte stanje za većinu penzionera. Posebno za one koji su časno, pošteno i čestito zaslužili svoje penzije radeći 40 i više godina“, kazao je za  Marinko Jovanović, predsjednik Saveza, a prenosi Dnevni Avaz.

Značajan napredak, naglasio je, ogleda se u činjenici da će penziue od 1. januara rasti za 11,6 posto, a potom, drugim redovnim usklađivanjem, za još 5,6 posto.

“Ozbiljno je to povećanje i poboljšanje u ovoj teškoj situaciji. Međutim, ponavljam, volio bih da se ovo ranije dogodilo. Ljudi su iscrpljeni nagađanjima i manipulacijama u vezi s ovim. S druge strane, inflacija galopira, a divljanju cijena u posljednjih godinu dana nema kraja“, naveo je Jovanović.

Vjeruje kako se neće dogoditi bilo kakav zastoj u parlamentarnoj proceduri. Očekuje i da se Zakon početi primjenjivati, kako je i dogovoreno i rečeno, od 1. januara 2026. godine.

Pročitajte šta još podrazumijevaju izmjene Zakona o PIO:

Detalji novog Zakona o PIO u FBiH: Očekuje se značajan rast penzija

Vlada Federacije BiH je na sjednici koja je održana danas, 23. decembra, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim bi penzije u ovom entitetu trebale u narednoj godini porasti za 17,2 odsto.

Iz Vlade FBiH su saopštili da su Prijedlog ovog zakona uputili u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku.

“Izmjene i dopune Zakona obuhvataju sve korisnike penzija u FBiH. Sve vrste penzija i sve kategorije penzionera, od najniže do najviše penzije, u skladu s Ustavom FBiH i principom nediskriminacije. Pravo na penziju je zarađeno pravo. Najvažnija promjena odnosi se na novi, pravedniji model usklađivanja penzija. Taj model kombinuje rast prosječnih plata i rast indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60/40 ili 40/60, u zavisnosti od toga koja je opcija u datom trenutku povoljnija. Tim se penzije vežu za realne ekonomske pokazatelje. Osigurava se i stabilniji i sigurniji rast primanja”, naveli su iz Vlade FBiH.

Zakon košta 1,1 milijardu KM

Dodali su da u svojim izmjenama, zakon uvodi polugodišnje usklađivanje penzija, koje će se provoditi dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, počev od 1. januara 2026. godine, pri čemu se procjenjuje da će ukupno povećanje penzija u 2026. godini iznositi oko 17,2 posto, s tim da će januarsko usklađivanje iznositi oko 11,6 posto, dok će junsko usklađivanje iznositi dodatnih 5,6 posto.

“Predloženim izmjenama dodatno se proširuje pravo na naknadu troškova sahrane. To više neće biti ograničeno samo na članove uže porodice, već će pripadati svakoj osobi koja je stvarno snosila te troškove. Visina naknade definisana je u iznosu prosječne isplaćene penzije u prethodnom mjesecu. Sve finansijske obaveze koje proizlaze iz novog modela usklađivanja već su planirane u Budžetu Federacije BiH. Za izmjene Zakona Vlada je morala osigurati dodatnih milijardu i sto miliona KM u budžetu, te je ukupni iznos planiran za isplate penzija u 2026. godini oko četiri i po milijarde KM”, kazali su iz Vlade FBiH.

Istakli su da usvajanjem izmjena i dopuna ovog zakona, pokazuju jasnu socijalnu osjetljivost. Naglasili su i da preuzimaju odgovornost i obavezu da, zajedno s predstavnicima penzionera, kontinuirano rade na poboljšanju materijalnog položaja. Naveli su da je upravo ovaj zakon dokaz da Vlada djelima stoji iza preuzetih obećanja i javno izrečenih opredjeljenja.

“Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Federacije BiH, a primjenjivat će se od 1.1.2026. godine”, naglasili su iz Vlade FBiH.

Inače, prije usvajanja Zakona penzioneri u FBiH prijetili su protestima ako njegova primjena ne krene od 5. februara. <<<<Opširnije

Iako su prvi ljudi Vlade Federacije još prošle sedmice obećali usvajanje izmjena Zakona o PIO, to se još nije desilo. Tim izmjenama Zakona, između ostalog, penzije bi se povećale u idućoj godini za 17 posto.

Podsjećanja radi, još 12. decembra usvajanje izmjena Zakona najavio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike.

Inače, i poslije usvajanja Zakona na Vladi, neophodno je da on prođe i oba doma Parlamenta FBiH.

“E to je pitanje svih pitanja, to je bila najava prošle sedmice da ćemo to dobiti. Tako je rekao na konferenciji Adnan Delić. Moguće je da ne postoji neki koncenzus, što nije dobro u kontekstu naših penzionra”, rekao je Admir Čavalić, predsjednik Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a prenosi Faktor.

On je rekao da ima vremena za Zakon ako će sjednica Parlamenta biti krajem januara, ali da to što nema Zakona jeste vid uzbuneza penzionere.

Pročitajte više na ovu temu:

Izmjene Zakona o PIO: Brojne novine za penzionere u FBiH

I u Domu naroda kažu da se sjećaju obećanja, ali da ne vjeruju nikome ništa.

“Ma vidite, ja njima ne vjerujem ni kada kažu da je danas ponedjeljak”, rekao je Fahrudin Čolaković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Razgovarali smo i sa Fahrudinom Čolakovićem, delegatom u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Dodaje da će, kako je krenulo, zakon biti usvojen u junu.

Zabrinjavajuće je što se samo priča o povećanju penzija

“Imam osjećaj da će u šestom mjesecu donijeti izmjene Zakona o PIO-u, a da primjena počne u januaru. Je li to neka retroaktivna primjena? Nisam ni ranije htio komentirati zakon iz prostog razloga što nije u parlamentarnoj proceduri. Oni se hvale tim zakonom, a ono što sam vidio, ne bih se ja plaho hvalio”, rekao je Čolaković.

Mustafa Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže da mu je zabrinjavajuće što se samo priča o povećanju penzija.

“Niko ne priča o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u, mislim na ministra Delića i premijera Nikšića. Niko ne zna gdje je taj prijedlog zakona, mi ga nismo dobili, nije još bio na Vladi. Danas imamo sjednicu Upravnog odbora Saveza FBiH, pa ćemo vidjeti gdje smo i šta smo”, kazao je Trakić.

Dok stanovništvo stari, a državni budžeti su pod sve većim pritiskom, primanja penzionera drastično se razlikuju od zemlje do zemlje.

Ko je u najboljem položaju u svojim zlatnim godinama, piše Euronews. Penzije su ključan izvor prihoda za starije Europljane, čineći otprilike dvije trećine njihovih ukupnih primanja.

Ipak, osobe starije od 65 godina u 28 europskih zemalja u prosjeku primaju tek 86% prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva. Prema podacima OECD-a, taj omjer u baltičkim državama pada ispod 70%, a u ekonomski snažnim zemljama poput Belgije, Danske i Švicarske ispod 80%.

Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto godišnja starosna penzija u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno 1.443 eura mjesečno. Međutim, razlike su goleme. Na nivou cijele Europe, prosječne godišnje penzije kreću se od samo 3.377 eura u Turskoj do impresivnih 38.031 eura na Islandu.

Visina penzija: BiH na dnu liste

Unutar EU, raspon seže od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu, piše Euronews.

Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu liste, u grupi zemalja gdje je prosječna mirovina niža od 8.000 eura godišnje. U tom su društvu i Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. Jedina država u Evropi koja ima niže penzije od BiH je Turska.

S druge strane, četiri najveće privrede EU – Italija, Španija, Francuska i Njemačka – nalaze se nešto iznad prosjeka Unije, kao i svih pet nordijskih zemalja.
Stručnjaci upozoravaju da su niske penzije često posljedica općeg siromaštva u nekim zemljama.

“Neke su zemlje EU-a jednostavno siromašnije od drugih i zahtijevaju od porodica da subvencioniraju penzione prihode i pomažu im”, pojasnio je za Euronews Business Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu Oxford.

Različiti sistemi otežavaju poređenja

Direktna poređenja mogu biti varljiva zbog fundamentalnih razlika u penzionim sistemima.

“Teško je uspoređivati zbog različitih penzionih sistema”, ističe Philippe Seidel Leroy, voditelj politike u AGE Platform Europe.

On navodi primjere Njemačke, Španije, Francuske i Belgije, koje se oslanjaju na državne penzije po principu ‘pay-as-you-go’, dok su profesionalni penzioni fondovi manje zastupljeni.

“Njihova penziona potrošnja bit će visoka po glavi stanovnika, jer najveći udio prihoda umirovljenika dolazi iz tih zakonskih shema”, dodao je.

Kupovna moć mijenja poredak

Kada se u obzir uzmu troškovi života, odnosno standard kupovne moći (PPS), razlike postaju znatno manje. Jedna PPS jedinica omogućuje kupnju iste količine dobara i usluga u svakoj zemlji. Mjereno u PPS-u, penzije se kreću od 6.658 u Bosni i Hercegovini do 22.187 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže mirovine pada s više od deset na samo 3,3 puta.

Profesor Whiteside napominje da u zemljama bivšeg Istočnog bloka preostale povlastice za penzionere, poput besplatne zdravstvene njege, prijevoza i subvencioniranog stanovanja, dodatno povećavaju njihovu kupovnu moć.

Prilagodba za kupovnu moć dramatično mijenja poredak nekih zemalja. Španija skače s 13. na 4. mjesto, a Turska s posljednjeg, 34. mjesta, na 25. S druge strane, Švicarska pada s 5. na 15. mjesto, a Slovačka s 27. na 33. mjesto.

Ipak, ni PPS ne daje potpunu sliku.

“Razlike [u PPS-u] ne nestaju. To je zato što životni standard u kasnijoj dobi ovisi o više od penzionih transfera. Troškovi stanovanja, pristup zdravstvenoj skrbi i mogućnosti za starije radnike – sve to igra ulogu”, rekao je Sinclair.

U Europskoj uniji penzije u prosjeku iznose oko tri petine plaće pred kraj radnog vijeka, no u mnogim zemljama taj omjer pada ispod 50%, što penzionerima otežava održavanje pristojnog životnog standarda i čini siromaštvo u starijoj dobi značajnim društvenim problemom.

Pročitajte još na ovu temu:

Kolike su penzije u Evropskoj uniji, a kolike u regionu?

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Federacije BiH, socijalni partneri su se dogovorili da bi, prema dosadašnjim podacima i parametrima, minimalna plata u narednoj godini trebala porasti oko 2,7 odsto.

Toni Kraljević, federalni ministar finansija, pojasnio je da se obračun minimalne plate vrši na osnovu metodologije usvojene 2022. godine. Ta metodologija uključuje dva parametra, rast potrošačkih cijena i rast realnog društvenog proizvoda, svaki u iznosu od 50 odsto.

“Za prvih devet mjeseci ove godine rast potrošačkih cijena iznosio je 3,6 posto. Rast BDP-a za prvih šest mjeseci bio 1,8 posto. Kada se ti podaci zbroje, dolazimo do indikativnog povećanja od oko 2,7 posto, ali konačnu odluku Vlada će donijeti nakon što Federalni zavod za statistiku objavi zvanične podatke”, rekao je Kraljević, a prenose Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, na sjednici je dogovoreno da se minimalna plata za 2026. godine utvrdi u skladu sa važećom metodologijom.

Inače, rast minimalne plate u dobroj mjeri utiče i na rast penzija. Povećanjem minimalne plate povećava se i prosječna plata. Upravo ta prosječna plata uzima se kao parametar za rast penzija, a više o tome možete pročitati OVDJE

ESS postigao saglasnost

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta, istakao je da je na sjednici postignuta saglasnost svih socijalnih partnera.

“Usaglasili smo stav vezano za minimalnu plaću u 2026. godini na način da se isto utvrdi u skladu s metodologijom o izračunu minimalne plaće koja je utvrđena, odnosno objavljena u ‘Službenom listu’ 2022. godine. Svi podaci još nisu pristigli, ali nakon što budu dostupni, Vlada će svojom odlukom utvrditi minimalnu plaću”, kazao je Čengić.

Podsjećamo, minimalna plata u Federaciji BiH ove godine je povećana sa 519 KM na 1.000 KM.

Sa druge strane, u Republici Srpskoj je već odlučeno koliko će iznositi minimalna plata u narednoj godini.

Tako će od 1. januara naredne godine najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznositi 1.050 KM, sa četvorogodišnjom srednjom stručnom spremom 1.100 KM, višom stručnom spremom 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM.

Nermin Nikšić, premijer FBiH rekao je da Vlada ima jasan plan kada koji će omogućiti istorijski rast penzija.

On je rekao da će te izmjene omogućiti rast penzija u sljedećoj godini od 17 posto.

“Naravno, ne mislimo da se time rješavaju svi problemi. Još uvijek će trebati učiniti puno kako bi ta naša najugroženija populacija penzionera dostigla neki standard odgovarajući za život. U svakom slučaju pokazujemo da smo Vlada kojoj se može vjerovati”, rekao je Nikšić.

On je rekao da bi se sve to rješavalo kroz fiskalne zakone i prihode u FBiH, neophodno je nastaviti investicione cikluse u putnu infrastrukturu.

“Treba omogućiti našim privrednicima da investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Tako stvaramo pretpostavke da ljudi ne idu vani, nego da se iz inostranstva vraćaju u FBiH”, rekao je Nikšić.

Više na ovu temu:

Izmjene Zakona o PIO: Brojne novine za penzionere u FBiH

Vlada FBiH postigla saglasnost, penzije povećavaju za 17 posto

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene Zakona o doprinosima. Te izmjene podrazumijevaju da se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje plaćaju i sezonskim radnicima.

Takođe, doprinosi PIO plaćaće se i za poslove privremenog karaktra.

Predloženim rješenjem, kako su rekli u Ministarstvu finansija Republike Srpske utvrđuje se plaćanje doprinosa za PIO u fiksnom iznosu od 16 KM po svakom danu anganžmana.

Naglasili su da je cilj izmjena Zakona suzbijanje sive ekonomije prilikom isplaćivanja naknada za određeni vid sezonskog i privremenog rada. Cilj je kako su naveli i pojednostavljenje obračuna i uplate doprinosa.

Tokom sjednice Narodne skupštine moglo se čuti da Fond PIO ima problema za napatom doprinosa. Tačnije da doprinosi koji se prikupe nisu dovoljni za isplatu penzija.

Možda vas zanima i ovo:

Prosječna penzija u Srpskoj najmanja u regionu

Vlada Srpske za četiri bolnice izmiruje dugovanja za PIO