Rast penzija u FBiH doveo u pitanje održivost sistema

Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine ove godine značajno su povećale izdvajanja za penzije, na radost brojnih penzionera. No, ova reforma Federaciju će koštati više od pola milijarde KM godišnje.

Povećanje penzija dolazi po visokoj cijeni naročito zbog toga što ga ne prati rast prihoda. Naprotiv, prihodi od doprinosa za penziono osiguranje, koji bi trebali biti osnovni izvor finansiranja penzija, ove godine su u padu, pa se razlika nadoknađuje iz budžeta.

Pad prihoda od doprinosa

Prihodi od doprinosa za penziono osiguranje u Federaciji BiH u prva tri mjeseca ove godine iznosili su oko 786,9 miliona KM.

To je za 51,7 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine, kada je prikupljeno oko 838,6 miliona KM.

Manji broj zaposlenih

Jedan od razloga manjeg prikupljenog iznosa je smanjen broj zaposlenih u odnosu na isti period lani. Broj zaposlenih u FBiH na dan 31. mart 2026. godine iznosio je 541.829. Na isti datum 2025. godine bilo ih je 542.803, što znači da ih je sada oko hiljadu manje.

Ipak, ovo poređenje nije u potpunosti reprezentativno, jer je u tom periodu prošle godine broj zaposlenih bio znatno smanjen zbog primjene novog iznosa minimalne plate u FBiH od 1.000 KM.

Relevantnije poređenje je sa 31. decembrom 2024. godine, posljednjim mjesecom prije povećanja minimalne plate, kada je broj zaposlenih iznosio 551.452. U odnosu na taj datum, danas je u Federaciji oko 10.000 zaposlenih manje.

Efekti smanjenja doprinosa

Ključni razlog smanjenja prihoda ipak je smanjenje stope doprinosa. Podsjetimo, Vlada FBiH je od 1. jula prošle godine smanjila stopu doprinosa na platu sa 41,5 na 36 posto, odnosno ukupno za 5,5 procentnih poena.

Ova mjera donesena je s ciljem rasterećenja poslodavaca, povećanja plata i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, očekivani efekti su uglavnom izostali, a većina poslodavaca ovu mjeru iskoristila je za ostvarivanje ušteda.

Zbog toga je druga faza smanjenja doprinosa, koja je trebala stupiti na snagu 1. januara ove godine, odgođena do daljnjeg.

Povećanje penzija

S druge strane, penzije su od 1. januara povećane za više od 11 posto, dok se od 1. jula očekuje dodatni rast, čime će ukupno povećanje u ovoj godini dostići oko 17 posto.

Za isplatu penzija u prva tri mjeseca ove godine izdvojeno je oko 1,05 milijardi KM:

  • januar: 351,1 milion KM
  • februar: 348,5 miliona KM
  • mart: 351,8 miliona KM

Za poređenje, penzije za decembar prošle godine iznosile su oko 315 miliona KM.

Velika razlika između prihoda i rashoda

Kada se uporede prihodi i rashodi, jasno je da postoji značajan jaz.

U prva tri mjeseca iz budžeta je izdvojeno više od 260 miliona KM za pokrivanje razlike između prikupljenih doprinosa i potrebnih sredstava za penzije, što znači da se mjesečno izdvaja oko 90 miliona KM.

Dakle otprilike ovako:

  • potreban iznos za penzije: oko 350 miliona KM mjesečno
  • prihodi od doprinosa: oko 260 miliona KM
  • iz budžeta: oko 90 miliona KM

Ova računica ne uključuje dodatno povećanje penzija od oko 5 posto koje se očekuje od 1. jula. Sve to ukazuje da će se penzioni sistem u Federaciji u narednom periodu sve više oslanjati na budžet, dok će daljnje smanjenje doprinosa vjerovatno biti odgođeno.

Upozorenje agencije za kreditni rejting

Agencija za kreditni rejting S&P Global Ratings nedavno je potvrdila dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Federacije BiH na nivou ‘B+/B’. Istovremeno, izgledi su revidirani sa stabilnih na negativne zbog rizika za fiskalnu konsolidaciju i rastućih pritisaka na javni dug.

Prema procjeni S&P-a, nova Vlada Federacije BiH mogla bi imati poteškoće u konsolidaciji budžeta u periodu 2027–2028, što bi moglo dovesti do bržeg rasta zaduženosti i pogoršanja likvidnosti.

U izvještaju se posebno naglašava da će odluka o značajnom povećanju penzija vjerovatno povećati budžetski deficit Federacije BiH u periodu od 2026. do 2028. godine iznad ranijih očekivanja.

Dobre mjere – teška situacija

Treba naglasiti da je ovakva situacija dijelom rezultat pozitivnih poteza vlasti – prije svega značajnog povećanja penzija i dugo traženog smanjenja doprinosa s ciljem rasterećenja privrede.

Međutim, kombinacija ovih mjera dovela je do većeg pritiska na budžet, pa će se Federacija u narednom periodu morati više oslanjati na zaduživanje kako bi održala fiskalnu stabilnost. Između ostalog, najavljena je i emisija obveznica na Londonskoj berzi od 1,6 milijardi KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Istovremeno, početkom ove godine usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, od kojeg se očekuje da pomogne u suzbijanju sive ekonomije i povećanju budžetskih prihoda, što bi moglo ublažiti postojeće fiskalne izazove.

Da li je stanje održivo?

Sve navedeno pokazuje da se penzioni sistem u Federaciji BiH nalazi na osjetljivoj prekretnici. S jedne strane, povećanje penzija i rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa predstavljaju pozitivne i dugo očekivane poteze, ali s druge strane stvaraju dodatni pritisak na javne finansije.

U narednom periodu ključni izazov bit će pronalazak ravnoteže između socijalne stabilnosti i fiskalne održivosti, uz očekivanja da će mjere poput fiskalizacije i borbe protiv sive ekonomije donijeti nove prihode i ublažiti budžetski teret, piše Biznisinfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Proširena lista: Na ovim pumpama možete kupovati jeftinije gorivo

Širom Republike Srpske 214 benzinskih pumpi učestvuje u direktnoj podršci usljed poremećaja na naftnom tržištu.

Na toj listi je 25 trgovaca na malo naftnim derivatima, saopšteno je iz ovog ministarstva.

Lista je ažurirana u skladu sa sklopljenim ugovorima o poslovno-tehničkoj saradnji u realizaciji odluke o direktnoj podršci.

Pume na kojima je jeftinije gorivo: 

  • Nestro petrol a.d. Banja Luka
  • Krajina petrol a.d. Banja Luka
  • Hifa petrol d.o.o. Sarajevo
  • Madžar d.o.o. Gradiška
  • Despotović d.o.o. Bijeljina
  • Trigma d.o.o. Banja Luka
  • Pemako d.o.o. Banja Luka
  • Sana kop d.o.o. Ribnik
  • Vicanović d.o.o. Laktaši
  • Leburić komerc d.o.o. Prnjavor
  • Nes petrol d.o.o. Banja Luka
  • Euro petrol d.o.o. Zvornik
  • Pojužina prom d.o.o. Nevesinje
  • Vidić petrol d.o.o. Brod
  • Super petrol d.o.o. Banja Luka
  • Limikom d.o.o. Banja Luka
  • Kojo komerc d.o.o. Modriča
  • Ćejić petrol d.o.o. Srbac
  • Paspalj komerc d.o.o. Prijedor
  • Nešković d.o.o. Bijeljina
  • Antunović d.o.o. PJ Zvornik/Šepak i
  • Antunović AGS d.o.o. PJ Šamac
  • Darko komerc d.o.o. Laktaši
  • Gas petrol d.o.o. Mrkonjić Grad
  • N grup d.o.o. Bijeljina

Poziv privrednim subjektima za učešće u ovoj mjeri ostaje otvoren tokom cijelog perioda važenja odluke. Odnosno do 16. maja, a liste uključenih privrednih subjekata biće redovno ažurirane po priključivanju novih učesnika.

Lista privrednih subjekata koji učestvuju u navedenoj mjeri dostupana je na internet stranici Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, na linku: OVDJE.

Vlada Republike Srpske je 1. aprila donijela odluku o direktnoj podršci. Tom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpnim stanicama u Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

Odluka stupila na snagu: Na pojedinim pumpama jeftinije gorivo

Odluka kojom se Republika Srpska odriče akcize na gorivo od 10 feninga danas, u srijedu, 15.aprila je stupila na snagu.

Odluku o direktnoj podršci donijela je Vlada Srpske zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata.

Ovom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Srpskoj.

Na raspolaganju je 118 pumpnih stanica, a to znači da je pokrivena cjelokupna teritorija Republike Srpske, prenosi Srna.

Podsjećamo, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske rečeno je da su ugovori sa 11 trgovaca na malo potpisani u utorak, 14. aprila, a riječ je o sljedećim privrednim subjektima:

  • “Nestro petrol” a.d. Banjaluka
  • “Krajina petrol” a.d. Banjaluka
  • “Hifa petrol” d.o.o. Sarajevo
  • “Madžar” d.o.o. Gradiška
  • “Despotović” d.o.o. Bijeljina
  • “Trigma” d.o.o. Banjaluka
  • “Pemako” d.o.o. Banjaluka
  • “Sana kop” d.o.o. Ribnik
  • “Vicanović” d.o.o. Laktaši
  • “Leburić komerc” d.o.o. Prnjavor
  • “Nes petrol” d.o.o. Banjaluka.

Do kada važi odluka o povratu novca?

Kako su naveli iz resornog ministarstva, poziv privrednim subjektima za učešće u ovoj mjeri ostaje otvoren tokom cijelog perioda važenja odluke, a to je 16. maj 2026. godine.

“Liste uključenih privrednih subjekata biće redovno ažurirane po priključivanju novih učesnika. Ono što je važno naglasiti jeste to da je, kako je to bila i namjera Vlade, ovom mjerom pokrivena svaka regija u Republici Srpskoj i da građani i privrednici imaju mogućnost da koriste ovo umanjenje”, rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma.

Možda vas interesuje i ovo:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Podijeli tekst sa drugima na:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan. Plate i penzije ne prate taj rast. Obični građani to osjećaju svaki put kad odu u kupovinu.

Prije deset godina kilogram paradajza koštao je dvije do tri marke. Pileći file stajao je šest do sedam KM. Meso je bilo skuplje, povrće pristupačno gotovo svima.

Danas je to potpuno drugačije. Kilogram paprika u januaru i februaru koštao je sedam KM. Sredinom aprila ta cijena porasla je na čak 10,95 KM. Batak se može naći za 7,90 KM. Povrće je postalo skuplje od mesa.

Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona objašnjava zašto je tako. Država ne može određivati cijene – tržište je slobodno. Ko ima robu, sam određuje cijenu. Ako roba ide – cijena ostaje. Ako ne ide – dolaze akcije i sniženja.

Veliki problem je zavisnost od uvoza. Paprike koje koštaju deset maraka najčešće dolaze iz dalekih zemalja. U cijenu su uračunati prijevoz, osiguranje, skladištenje i marže. Svaka blokada na granici ili zastoj u transportu odmah podiže cijene.

Gužva na pijaci samo kad je penzija

Prodavači na pijacama to potvrđuju iz vlastitog iskustva. Prije deset godina roba je stalno išla i nije bilo vremena ni sjesti. Danas se gužve osjete uglavnom kada počnu isplate penzija. To govori koliko je kupovna moć oslabila.

Penzioneri su među onima koji krizu osjećaju najteže. „Sa penzijom od koje jedva živim, svako poskupljenje hrane je veliki problem”, kaže jedna penzionerka.

„Nekad moram birati između hljeba, povrća i lijekova – nema novca za sve.”, priča ona, a prenosi Tuzlanski.ba

Rješenja postoje, ali zahtijevaju volju i akciju. Više ulaganja u domaću proizvodnju stabilizovalo bi cijene. Subvencije za farme i stočnu hranu pomogle bi domaćim proizvođačima. Domaće voće i povrće – jabuke iz Gradačca, narandže iz Hercegovine – i dalje je jeftinije od uvoznog.

Dok se to ne promijeni, teret pada na najranjivije. Penzioneri i radnici svaki mjesec pažljivo biraju šta će kupiti. Pristojan obrok postaje sve teži cilj za sve više domaćinstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jeftinije vozačke dozvole za penzionere sve izvjesnije

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH uskoro bi mogla postati stvarnost. Pravilnik koji definiše tu oblast je izmijenjen. Ostalo je samo da se odluka usvoji na Savjetu ministara BiH.

Prema važećim propisima, vozačka dozvola u BiH standardno važi deset godina za većinu kategorija, uključujući A, B, C i D. Ipak, za osobe starije od 65 godina, kao i za vozače sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću, rok važenja se skraćuje zbog potrebe češćih ljekarskih kontrola.

To u praksi znači da penzioneri vozačku dozvolu često obnavljaju svake tri godine, dok pojedini vozači sa zdravstvenim poteškoćama to moraju činiti i svake dvije godine.

Svaka obnova podrazumijeva plaćanje takse i obavezan ljekarski pregled. Zbog toga u periodu od deset godina ukupni troškovi mogu biti višestruko veći u odnosu na standardnih 60 konvertibilnih maraka.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH predložena je kako bi se, ispravila dugogodišnja nepravda. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH već je usvojio  inicijativu kojom se traži smanjenje naknada za ovu kategoriju građana. Cilj je ukidanje diskriminacije u naplati.

Možda vas zanima i ovo:

Milan u 76. godini upisao auto školu i postao vozač (VIDEO)

Nakon toga, nadležna agencija izradila je izmjene pravilnika, koji je prošao javne konsultacije bez primjedbi. Da bi nove cijene stupile na snagu, potrebno je da pravilnik usvoji Savjet ministara BiH.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH trebala bi, ukoliko dobije zeleno svjetlo, donijeti olakšanje za više od 170.000 građana koji zbog godina ili zdravstvenog stanja češće prolaze kroz proceduru produženja ovog dokumenta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta kaže statistika o penzijama isplaćenim u martu

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 696,94 KM – a svaki penzioner prima je u prosjeku više od 17 godina

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je statističke podatke za mart 2026. godine. Ovi podaci govore o tome ko i koliko prima penziju, koliko novca Fond prikuplja i troši, te kako izgleda rad na rješavanju zahtjeva. Donosimo pregled najvažnijih informacija – jasno i bez komplikovanih pojmova.

Koliko ima penzionera i koliko iznosi penzija?

Na kraju marta 2026. godine, u Republici Srpskoj ukupno je bilo 293.809 korisnika penzija.

Od toga:

  • 189.763 prima starosnu penziju (odlazak u penziju po godinama starosti i staža) – to je gotovo dvije trećine svih penzionera
  • 34.491 prima invalidsku penziju
  • 69.406 prima porodičnu penziju (udovice, udovci i djeca umrlih osiguranika)

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM. Međutim, vrijedi znati da je medijalna penzija – ona koja dijeli sve penzionere na pola – niža i iznosi 550,68 KM. To znači da polovina penzionera prima manje od tog iznosa.

Penzioneri koji su ostvarili 40 i više godina staža primaju znatno više: prosječna starosna penzija za 40 godina staža osiguranja iznosi 1.050,09 KM, a za 40 godina penzijskog staža 1.011,13 KM.

Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Kolika je najniža penzija?

Najniži iznos penzije zavisi od dužine staža:

  •  Najniža penzija do 15 godina 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina559,10 KM
  • 40 i više godina698,89 KM

Kako penzija stoji u odnosu na platu?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u februaru 2026. iznosila je 1.649 KM. Prosječna penzija (696,94 KM) čini 42,26% te plate – dakle, penzioneri u prosjeku primaju manje od polovine prosječne plate. Oni sa 40 godina staža primaju nešto bolje – njihova penzija odgovara 63,68% prosječne plate.

Koliko dugo se prima penzija?

Podaci pokazuju da se penzija u prosjeku prima dosta dugo:

Starosnu penziju prima se u prosjeku 17 godina i 4 mjeseca

Invalidsku penziju 19 godina i 6 mjeseci

Porodičnu penziju 16 godina i 4 mjeseca

Prosječna starost pri odlasku u starosnu penziju je 62 godine, a pri priznavanju invalidske penzije 52 godine.

Koliko radnika “nosi” jednog penzionera?

U martu 2026. u Republici Srpskoj bilo je 336.646 aktivnih osiguranika (zaposlenih i ostalih koji plaćaju doprinos).

Naspram skoro 294.000 penzionera, to znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 osiguranika. Ovaj omjer – poznat kao “stopa zavisnosti” – pokazuje koliko je penzijski sistem opterećen.

Novac: prihodi i rashodi Fonda

U martu 2026, Fond je prikupio ukupno 152.232.832 KM – od toga je ogromna većina (152 miliona KM) došla od doprinosa iz plata zaposlenih, po stopi od 18,5% na bruto platu.

Za isplatu penzija u tom mjesecu potrošeno je 177.765.725 KM neto (odnosno 179.899.480 KM bruto). To znači da su rashodi bili viši od prihoda od doprinosa za oko 25,5 miliona KM, što je uobičajena situacija u sistemima koji se oslanjaju i na budžetske transfere.

Gledano za cijelu 2025. godinu, prihodi Fonda od doprinosa i ostalih izvora iznosili su oko 1,75 milijardi KM, što je 9,4% bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske.

Šta je sa zahtjevima za penziju?

U martu 2026. Fond je primio 2.623 zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, a riješio je 2.669 zahtjeva – što znači da je riješeno više nego što je pristiglo. Na čekanju je ostalo 1.887 zahtjeva koji su stariji.

Pored zahtjeva za penziju, zaprimljeno je još 5.399 ostalih zahtjeva (razne potvrde, promjene podataka i slično), od kojih je riješeno 5.348.

Podaci su preuzeti iz Statističkog biltena Fonda PIO Republike Srpske za mart 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prevarom ojadili austrijske penzionere, u bandi bio i državljanin BiH

Pokrajinski sud u Feldkirhu osudio je državljanina Srbije na četiri godine zatvora zbog teške, profesionalne prevare koju je izveo kao pripadnik međunarodne bande.

Kao član bande koja je preko „lažnih telefonskih poziva“ navodila empatične penzionere da predaju novac i dragocjenosti, on je sa svojim saučesnicima nanio ogromnu štetu.

Kada se saberu svi pokušaji prevare, suma iznosi preko 600.000 evra. Presuda još nije pravosnažna.

Inače, ovaj 22-godišnji muškarac iz Srbije, koji ne govori njemački, imao je ulogu takozvanog „preuzimača“ u telefonskim prevarama. Tokom poziva žrtvama je bilo predstavljano da im je sin ili ćerka izazvao/la smrtonosnu nesreću i da se sada nalazi u pritvoru.

Pozivalac, koji se uvjerljivo predstavljao kao policajac ili tužilac, navodio je prevarene da povjeruju kako bi davanjem kaucije mogli da “izvuku” svoje najbliže iz zatvora.

Bandi pripadao i državljanin BiH

Inače, ovoj bandi je pripadao i državljanin BiH koji je uhvaćen u pokušaju prevare 73-godišnje penzionerke iz Graca, prenose Nezavisne novine.

Naime, nju su navodno nazvali iz policije i predstavili su se kao glavni policijski inspektor i policajac za hitne slučajeve, a da bi sve bilo uvjerljivije, čak su je spojili i sa policijskim psihologom.

Navodno su joj rekli da je njena imovina na meti odbjeglih lopova te da bi trebala da podigne novac iz banke i preda ih policiji na čuvanje! Kako prenose austrijski mediji, riječ o šestocifrenoj sumi.

Možda vas zanima i ovo:

Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Bukvalno su je tri dana konstantno zvali, govorili joj da je ugrožena, da bi ona na kraju otišla da podigne tu sumu, ali, na njenu sreću, nije mogla iz bezbjedonosnih razloga.

Tada je penzionerka postala sumnjičava i konačno se obratila rođacima. Oni su je posavjetovali da se lično obrati policiji. Kada su shvatili da je riječ o prevari, policija je napravila zamku za prevaranta koji je navodno, u ime policije, došao da pokupi njen novac i odnese ga u policijski sef.

Inače, neki od načina na koje su varali penzionere jeste da ih nazovu sa nekog broja i predstave se kao njihovi sinovi i kćerke. Onda su tvrdili da su izgubili telefon i morali promijeniti broj. Kada bi stekli njihovo povjerenje, samo bi ih opljačkali.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Istočno Novo Sarajevo sufinansira banjsko liječenje penzionera

Opština Istočno Novo Sarajevo izdvojila je oko 100.000 KM za sufinansiranje banjskog liječenja penzionera. Broj korisnika ove mjere utrostručen je za tri godine. Sa oko 90 na 200 prijavljenih, izjavio je načelnik Jovan Katić.

Katić je naveo da se ova mjera realizuje treću godinu zaredom u saradnji sa Udruženjem penzionera. To je jedna od najznačajnijih aktivnosti podrške najstarijoj populaciji, uz brojne druge programe koje opština sprovodi.

On je dodao da će penzionerima sa primanjima ispod 500 KM odlazak u banju biti u potpunosti finansiran. Ostali ostvaruju pravo na sufinansiranje od 50 odsto.

“Podrška penzionerima nije trošak već kvalitetno usmjerena sredstva. Nastavićemo da razvijamo ovakve programe koji direktno unapređuju kvalitet života naših najstarijih sugrađana”, poručio je Katić.

Penzioner Boško Bogdanović zahvalio je opštini za podršku. Rekao je da ova mjera omogućava većem broju penzionera da sebi priušti liječenje.

On kaže da je već koristio ovu pogodnost. Zahvaljujući sufinansiranju nije osjetio veće finansijsko opterećenje jer je dio troškova bio pokriven, a ostatak otplaćen na rate.

“Zahvaljujući sufinansiranju opštine nisam ni osjetio trošak odlaska u banju, a ova pomoć znači svim penzionerima koji teško mogu izdvojiti veće iznose za liječenje”, rekao je Bogdanović.

Mjera velika pomoć penzionerima

Penzionerka Janja Mandić, koja ima 76 godina, rekla je da je i ranije koristila ovaj program zajedno sa suprugom i da im ova pomoć mnogo znači.

Ona je istakla da bi bez podrške opštine morala da podigne kredit za odlazak u banju, te da ovakve mjere predstavljaju veliku pomoć penzionerima.

Na potpisivanju ugovora rečeno je da su svi prijavljeni penzioneri dobili sufinansiranje, kao i da će i oni koji se naknadno prijave imati mogućnost da ostvare ovo pravo.

Prema utvrđenoj proceduri, penzioneri sami biraju banju, Nakon desetodnevnog boravka dostavljaju račun, a poslije toga opština vraća 50 odsto uplaćenog iznosa. Tačnije vraća puni iznos za one sa penzijom manjom od 500 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kolike su penzije u Federaciji BiH, a kolike u Srpskoj?

Penzija za mart legla je na račune penzionera u Srpskoj i Federaciji BiH.

Kako su saopštili iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske, penzija za mart obuhvata ukupno 293.809 penzionera. Za njenu isplatu potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu, odnosno 179,89 miliona KM u bruto iznosu.

“Prosječna penzija iznosi 696,94 KM, dok najniža penzije za staž od 40 i više godina iznosi 698,89 KM. Za puni staž osiguranja od 40 godina, prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM. Iznos najviše penzije za mart u Srpskoj je 3.776,10 KM”, saopštili su iz Fonda PIO.

Kako su saopštili iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, penziju za mart primilo je ukupno 464.689 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 351,8 miliona KM.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026, najniža penzija iznosi 666,76 KM. Zagarantovana penzija je 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračunavanje najniže penzije, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, iznosi 724,36 KM.

Na osnovu navedenog, najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža, iznosi 434,62, a za 20 godina, a manje od 25 godina, 470,83 KM. Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 507,05 KM.

“Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, iznosi 543,27 KM, a za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, 615,71 KM. Za 40 godina penzijskog staža i više, iznosi 688,14 KM”, saopštili su iz Fonda PIO MIO.

Zagarantovana penzija u FBiH za 40 godina staža 842 KM

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja, utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Porodična penzija iza osiguranika, te invalidska penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026, ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025, usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, zakonskim izmjenama utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za mart iznosi 850,05 KM.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju za mart u Srspkoj primilo 293.809 penzionera

Penziju za mart primiće 293.809 korisnika prava. Od tog broja njih 235.899 živi u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 57.910 korisnika.

Za isplatu penzije za mart potrebno je 177,76 miliona KM u neto iznosu. U bruto iznosu to za isplatu je obezbijeđeno 179,89 miliona KM.

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM i čini 42,26% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 698,89 KM i čini 42,38% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Možda vas interesuje:

Više od pola penzionera u Srpskoj prima penziju od 552 KM

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za mart iznosi 1.050,09 KM, što čini 63,68% od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za mart u Republici Srpskoj je 3.776,10 KM, saopšteno je iz Fonda PIO.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u martu 2026. godine, iznosio je 152,01 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za mart čine starosne penzije sa 64,59%, porodične sa 23,62%, invalidske sa 11,74% i ostala prava sa 0,05%.

Podijeli tekst sa drugima na: