Trifunović: Penzioneri bi bili zadovoljni povećanjem penzija od 3,55 posto

Penzije u Republici Srpskoj ove godine u januaru su povećane za 6,45 posto, a novo povećanje moglo bi biti već u avgustu.

Vlada Republike Srpske nedavno je saopštila da će u procesu izrade rebalansa budžeta voditi računa o penzionerima. Naglasili su da će tražiti način da poboljšaju materijalne uslove i standard najstarije populacije. Takođe istakli su da će pratiti njihove potrebe, ali u skladu sa budžetskim mogućnostima.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS”, poručili su iz Vlade Srpske.

Međutim, još se niko iz vlasti nije oglasio da li će, kada, i u kojem iznosu, penzije u Srpskoj ove godine biti vanredno povećane.

Podsjetimo, u avgustu lane, penzioneri u Srpskoj dobili su vanredno povećanje od 3%.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Srpske, ističe da bi penzioneri bili zadovoljno vanrednim povećanjem penzija za najmanje 3,55%.

“Nadam se da će do njega doći u avgustu. Sa redovnim povećanjem od 6,45% iz januara, to bi bilo ukupno 10% u ovoj godini”, kaže za Srpskainfo Trifunović.

Dodaje da se nada da će Vlada Srpske naći sredstva za ovo vanredno povećanje.

“Nadamo se da će imati razumijevanja za penzionere i njihov materijalni položaj. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim, jer su, od početka godine, toliko porasle i plate u Srpskoj. Naravno, troškovi života u Srpskoj ekstremno su povećani nakon izbijanja rata na Bliskom istoku”, objašnjava Trifunović.

Iz Fonda PIO nedavno su saopštili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.

“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013.-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%”, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj radi 10.000 penzionera među njima i Banjalučanin (95)

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo. Ima ih i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima. To su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća. Odnosno da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Primale penziju mrtvog čovjeka: Fond PIO oštećen za 100.000 KM

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske suočava se sa ozbiljnim gubicima zbog neusklađenih evidencija i drskih zloupotreba punomoći koje datiraju još iz perioda od prije dvije decenije.

Da sistem ima ozbiljne “rupe“ koje pojedinci godinama koriste, potvrdio je za “BL portal” direktor Fonda PIO, Mladen Milić, otkrivši nevjerovatan slučaj koji je razotkriven sasvim slučajno krajem prošle godine.

U fokusu je prevara koja je Fond koštala nevjerovatnih 100.000 KM, a koja je trajala punih 17 godina.

Penzija stizala od 2008. do 2025. godine

Sve je počelo 2001. godine kada je jedan korisnik ostvario pravo na penziju, dao punomoć izvjesnoj gospođi u Banjaluci, a zatim odselio u SAD. S obzirom na to da je imao prijavljeno prebivalište u Banjaluci, nije imao obavezu dostavljanja potvrde o životu.

“Gospodin je preminuo još 2008. godine u Americi, a mi smo to saznali tek krajem 2025. godine. Sve to vrijeme penzija je isplaćivana punomoćnici. Šokantno je da je i ta punomoćnica preminula 2013. godine, a isplatu je nastavila da prima njena kćerka, dok se korisnik prava u našem sistemu vodio kao živ“, kaže Milić.

Prevara je otkrivena tek nakon ostavinske rasprave i diplomatske prepiske preko konzulata u SAD i Ministarstva inostranih poslova, kada je umrlica konačno unesena u banjalučke knjige. Fond je odmah podnio krivičnu prijavu.

“Kćerka koja je nastavila da prima novac angažovala je advokata i nudila nagodbu da dug vraća u ratama. Međutim, naš stav je jasan. Ona to mora izmiriti jednokratno. Iako je već uplatila oko 15.000 KM, to ne umanjuje njenu odgovornost za svjesnu zloupotrebu sistema. To je za sada najveći utvrđeni iznos. Naravno, ima i drugih manjih iznosa, od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada KM“, kategoričan je direktor Fonda.

Čistka u sistemu: Pod lupom 129 penzionera

Ovaj slučaj bio je alarm za uvođenje novih, rigoroznih pravila koja su na snagu stupila 1. maja. Fond je donio odluku da sve stare punomoći prestanu da važe. Isplate će se ubuduće regulisati isključivo između banaka (ili pošta) i punomoćnika, uz stroži nivo kontrole.

Rezultati analiza su poražavajući. Od 2.398 penzionera koji su penziju primali preko punomoćnika, trenutno je 129 potpuno isključenih iz isplate jer nisu dostavili nijedan dokaz da su živi.

“Već ulazimo u treći mjesec obustave isplate. Bojim se da će se konačna cifra završiti na oko 80 do 100 korisnika koji su preminuli u ranijem periodu, a čiju smrt niko nije prijavio kako bi nastavili da podižu novac“, ističe Milić za pomenuti portal.

Automatizacija kao rješenje: Elektronska razmjena podataka

Kako bi se ovakve zloupotrebe trajno eliminisale, Fond PIO intenzivno radi na digitalizaciji i elektronskoj razmjeni podataka o činjenici nastupa smrti.

Ovakvi sporazumi već funkcionišu sa FBiH, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

“Od 1. jula bi trebalo da profunkcioniše razmjena sa Austrijom, a u proceduri su sporazumi sa Australijom i Njemačkom. Cilj nam je da potpišemo sporazume sa svim državama sa kojima BiH ima ugovor o socijalnom osiguranju. Time bismo u potpunosti eliminisali potrebu za dostavljanjem potvrda o životu. Аli i mogućnost da bilo ko vara sistem decenijama“, zaključuje Milić.

Za one koji su slabo pokretni, a žive u Republici Srpskoj ili FBiH, uveden je sistem obavezne kontrole pored punomoćnika, čime su prava stvarnih korisnika zaštićena, dok je prostor za “digitalne prevarante“ sveden na minimum.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sutra isplata aprilskih penzija u Republici Srpskoj

Isplata aprilske penzije za penzionere Republike Srpske počeće sutra, 8. maja, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Za isplatu penzija obezbijeđeno je 180 miliona KM.

“Vlada Republike Srpske će u predstojećem periodu, u procesu izrade Rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarije populacije, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti”, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Budžetom Republike Srpske je u 2026. godini za penzije namijenjeno ukupno 2.162.600.000 KM. To je za 196,6 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Rebalansom budžeta koji je u izradi planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Dug prema Fondu PIO smanjen za više od 100 miliona KM

Ukupna potraživanja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske po osnovu doprinosa smanjena su sa 446,25 miliona KM koliko su iznosila krajem 2024. godine na 339,56 miliona KM na dan 31. decembra 2025. godine, što predstavlja smanjenje od više od 106 miliona KM ili oko 24 odsto.

Apsolutno najveći doprinos ovom padu dao je javni sektor. Posebno javne zdravstvene ustanove, čiji je dug drastično smanjen. Sa 136 miliona KM na svega 31,7 miliona KM, što je smanjenje od gotovo 105 miliona KM u jednoj godini. Ukupan dug javnog sektora pao je sa 173,7 na 71 milion KM, dok je dug privatnog sektora ostao gotovo nepromijenjen – sa 272,5 na 268,6 miliona KM.

Podsjećanja radi, u prethodnom peridu Vlada je izmirila dug za brojne zdravstvene ustanove. <<< Opširnije

Posebno je zanimljiv podatak o reprogram obavezama, koji je u dokumentu Fonda naveden kao iznos od 203,69 miliona KM krajem 2024, a koji je do kraja 2025. spao na 76,2 miliona KM. To sugeriše da su mnogi dužnici izmirili ili značajno smanjili dugove koji su bili predmet reprogramiranja.

U dokumentu Fonda PIO koji je u posjedu Penzionerskog centra se navodi da su potraživanja na dan 31.12.2025. godine iznosila 339,5 miliona KM. Od toga iznosa na kamate se odnosi 84,1 milion KM, a 255,4 miliona na osnovni dug.

Dokument pokazuje i rast naplate doprinosa. U 2025. godini evidentirano je 1,74 milijarde KM uplaćenih doprinosa. U poređenju sa  1,54 milijarde KM godinu ranije, to je značajno više. Razlog tome je rast minimalne i prosječne plate. U 2024. godini prosječna uplata doprinosa bila je na platu od 1.368 KM, a u 2025. godini 1.479 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplati li se otići u prijevremenu penziju ili raditi i poslije 65.?

Da li je tačno da se u Federaciji stimulišu osobe koje i nakon 65. godine, iako su stekli uslove za penziju, nastavljaju raditi? Da li se kažnjavaju oni koji odu ranije u penziju i to trajno?

Ovo su pitanja koja penzioneri vrlo često postavljaju. Pitaju se i da li je zakon prilagođen političarima koji ništa ne rade, a imaju visoke plate. Navode da njima nije ni u interesu da odu u penziju ni sa 70 godina. Istovremeno navode da se kažnjavaju ljudi koji su istrošeni koji žele u penziju sa  57 ili 58 godina.

To su najčešća pitanja koje građani Federacije postavljaju Federalnom zavodu za PIO.

“Osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu penziju, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju koje je proveo u osiguranju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666 posto, odnosno za dva posto na godišnjem nivou. Primjera radi, ukoliko osiguranik ostvari pravo na starosnu penziju s navršenih 65 godina i pet mjeseci života, ostvareni iznos penzije uvećava se za 0,833333 posto” – objašnjavaju u Zavodu PIO FBiH.

Možda vas zanima i ovo:

Ovo su uslovi za prijevremenu penziju u BiH

Što se tiče umanjenja penzije, ona se umanjuje osiguranicima koji ostvare pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju za žene i muškarce. To se radi na način da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije na godišnjem nivou smanjuje za četiri posto.

Recimo, ukoliko osiguranik žena ostvari pravo na izuzetnu prijevremenu penziju za žene s navršene 63 godine, ostvarena penzija umanjuje se trajno za osam posto, piše Faktor.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u FBiH počela danas, pogledajte iznose

U Federaciji Bosne i Hercegovine je danas, 5. maja, počela isplata penzija za april za šta je obezbijeđeno oko 355,4 miliona KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U saopštenju piše da najniža penzija 667 KM, zagarantovana 796 KM, a najviša 3.334 KM.

“Zagarantovana penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđena je na 842 KM, a prosječna samostalna penzija za april 851 KM. Penziju za april danas će primiti ukupno 466.768 korisnika”, naveli su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Iznosi penzija

  • Najniža penzija – za manje od 20 godina penzijskog staža – 60 % osnovice, iznosi 434,62 KM,
  • Najniža penzija – za 20 godina  staža i više, a manje od 25 godina – 65 % osnovice, iznosi 470,83 KM,
  • Najniža penzija  – za 25 godina  staža i više, a manje od 30 godina – 70 % osnovice, iznosi 507,05 KM,
  • Najniža penzija  – za 30 godina  staža i više, a manje od 35 godina – 75 % osnovice, iznosi 543,27 KM,
  • Najniža penzija  – za 35 godina  staža i više, a manje od 40 godina – 85 % osnovice, iznosi 615,71 KM,
  • Najniža penzija  – za 40 godina  staža i više , iznosi 688,14 KM.

Invalidska i porodična penzija (iza aktivnog osiguranika) u smislu člana 81. stavka 4. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju od 01. januara 2026. godine, iznosi:

Najniža invalidska penzija iznosi 651,92 KM,

Najniža porodična penzija iznosi 651,92 KM. Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, izmjenama navedenih propisa koji se primjenjuju od 01.01.2026. godine, utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna penzija za april iznosi 851,03 KM. Penziju za april primiće ukupno 466.768 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 355,4 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stara lica i penzionere puni, a cijene sve veće

Cijene smještaja starijih osoba u domovima širom Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina značajno su povišene. Osim toga, možda i veći problem od cijena je nedostatak kapaciteta. Gotovo da nema doma za staria lica koji već nije formirao listu čekanja.

“Kapacitet naše ustanove je popunjen i velika je tendencija za potražnjom smještaja”, rekli su za Penzionerski centar u JU Dom penzionera Trebinje.

U Domu penzionera Trebinje kažu da su cijene smještaja u ovoj ustanovi od 1.050 KM do 1.470 KM. Sve zavisi od kategorije korisnika i sobe, odnosno da li je dvokrevetna ili jednokrevetna.

Cijene smještaja u Domu penzionera u Banjaluci zavise od kategorije korisnika i vrste sobe, a trenutno su u rasponu od 1.050 do 1.700 KM mjesečno.

Najskuplja je jednokrevetna soba, koja za pokretne korisnike košta 1.700 KM mjesečno.

Dvokrevetna soba za pokretne korisnike iznosi 1.050 KM.

Dvokrevetna za polupokretne korisnike košta 1.300 KM.

 

Za nepokretne korisnike cijena dvokrevetne sobe je 1.500 KM, dok trokrevetna iznosi 1.350 KM.
Prema informacijama sa početka godine liste čekanja u Domu penzionera u Banjaluci nisu duge. Obično se u roku od mjesec dana dođe na red, a sve zavisi od perioda. Nekada to može biti malo duže, a nekada kraće.

Gužva i u Sarajevu

 

I u Gerentološkom centru Sarajevu kažu da imaju listu čekanja. Cijene kod njih se kreću od 700 do 1000 KM.

“Imamo listu čekanja tako da ne raspolažemo slobodnim mjestima. Na listi čekanja je oko 50 osoba”, rekli su za Penzionerski centar u Gerentološkom centru Sarajevo.

U ovoj ustanovi kažu da cijena smještaja za nezavisne i pokretne osobe iznosi 700 KM. Dalje za nezavisne i nepokretne je 850 KM, dok je smještaj u jednokrevetnoj sobi 1.000 KM.

“Cijena smještaja se zadnji put promijenila 2023. godine kada je Vlada Kantona Sarajevo donijela zaključak kojim se utvrđuju nove cijene usluga u KJU “Gerontološki centar” a koji se primjenjuje od 01.7.2023. godine. Cijena smještaja je iznosila 407 KM za nezavisne, 627 KM za zavisne i 700 KM za jednokrevetne sobe”, rekla je za Penzionerski centar Adela Bahto, šef Službe socijalnog rada.

Podijeli tekst sa drugima na:

Aprilske penzije biće isplaćene 5. maja

02Penzije za april u Federaciji BiH (FBiH) biće isplaćene u utorak, 5. maja, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Najniža penzija iznosi 667 KM, zagarantovana 796 KM, a najviša 3.334 KM.

Zagarantovana penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je 842 KM, a prosječna samostalna penzija za april 851 KM.

Penziju za april primiće ukupno 466.768 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 355,4 miliona KM.

Možda vas zanima i ovo:

Povećanje penzija u Federaciji BiH od 1. jula ove godine

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako “preživjeti” praznike u vrijeme poskupljenja?

Dok se građani pripremaju za proslavu Međunarodnog praznika rada i predstojeće slave, podaci o poskupljenjima osnovnih životnih namirnica i energenata ukazuju na ozbiljan udar na kućne budžete.

Prema podacima Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”, troškovi života drastično su porasli u odnosu na isti period prošle godine.

Sindikalna korpa skuplja za 180 KM

Dušan Srdić iz Udruženja Reakcija ističe da uporedni podaci pokazuju jasan trend rasta troškova života, analizirajući preko 50 osnovnih namirnica.

Sindikalna potrošačka korpa u odnosu na prošlu godinu, poskupila je za skoro 200 KM. Tačnije bila je 2.700 KM, a danas je 2.880 KM. Znači približavamo se cifri 3.000 KM. Ovo zvuči niti malo ohrabrujuće ako uzmemo u obzir praznične dane”, navodi Srdić za ATV.

Uprkos ekonomskim pritiscima, građani Srpske ostaju vjerni običajima, čak i kada to zahtijeva posezanje za kreditima.

“Posebno kada uzmemo u obzir da se mi ne odričemo praznika, kako nam je i tradicija. Izdvojićemo nešto više novca, kako za slavu tako i za praznik rada, isto kao što smo za proslavu Vaskrsa trošili nešto više. Sve to utiče na naše budžete. Nažalost, ponekad se zadužujemo”, ističe Srdić.

Drastičan skok cijena energenata i mesa

Glavni pokretač poskupljenja je gorivo, čija je cijena na svjetskom tržištu skoro duplo veća nego lani. Srdić upozorava da se to direktno preliva na trpezu, gdje su cijene mesa već dostigle nove maksimume.

“Cijena goriva je takođe u periodu praćenja drastično porasla, da ne kažemo duplo, jer je prošle godine u aprilu mjesecu iznosila 63 dolara za barel, a danas je 110. Meso će biti glavno na svim menijima za praznike. Pored piletine, poskupila je i prasetina. Nekako naši mesari se ne ponašaju domaćinski. Cijena prasetine je nešto veća, dok će doći do pada cijena nakon Đurđevdana”, zaključuje Srdić.

Podijeli tekst sa drugima na: