Vlada FBiH odobrila usklađivanje penzija od 11,26 posto

Vlada FBiH danas (20. februar 2026.) je na telefonskoj sjednici, usvojila zaključak o usklađivanju penzija u iznosu od 11,26 posto. Na ovaj način odobrena je Odluka o usklađivanju penzija koju je donio Upravni odbor Fonda PIO FBiH. Radi se o povećanju u odnosu na visinu penzije isplaćene u decembru 2025. godine.

“Ovom odlukom izvršeno je prvo usklađivanje penzija u 2026. i to u dva dijela. Na način da je akontativno usklađivanje penzija izvršeno u januaru 2026. godine u visini od 11,2 posto. Dodatno usklađivanje penzija biće izvršeno u skladu sa Odlukom u visini od 0,06 posto”, navedeno je.

Obrazlažući odluku, Ministarstvo rada i socijalne politike navelo je službene podatke Federalnog zavoda za statistiku. Na dan 15. februara prosjčna bruto plata u FBiH za period o januara do novembra rasla je za 16,3 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Za isti period indeks potrošačkih cijena rastao je po stopi od 3,7 posto.

“U skladu sa ovim objavljenim podacima, a prema formuli za redovno usklađivanje penzija, koja je zbir 60 posto stope rasta prosječne bruto plaće i 40 posto stopa rasta CPI, stopa konačnog usklađivanja penzija počev od 1. januara 2026. godine iznosi 11,26 posto” saopšteno je iz Vlade FBiH.

Možda vas interesuje i ovo:

Počela isplata uvećanih penzija, osigran 351 milion KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija umjesto 11,6 povećana 11,2 posto: Šta kažu penzioneri?

Iako je vlast u Federaciji obećala penzionerima da će januarske penzije biti povećane za 11,6 posto, a julske za 5,6 posto, što je ukupno 17,2 posto u ovoj godini, to se nije dogodilo.

Odmah u startu penzije su povećane za 11,2 posto umjesto 11,6 posto. Zbog toga, primjera radi, najniže penzije umjesto da iznose 668 KM, one su sada 666 KM.

Odluku o povećanju penzija donio je UO Fonda PIO FBiH, a koju je potvrdila Vlada Federacije.

Objašnjeno je kako je “odluka o akontacijskom usklađivanju donesena iz razloga što u trenutku njenog donošenja još nisu bili poznati službeni parametri rasta prosječne bruto plaće i indeksa potrošačkih cijena, koje objavljuje Federalni zavod za statistiku”.

Redakciji Faktora obratilo se više čitalaca pitajući kada će se penzionerima isplatiti 0,4 posto od akontativnog povećanja penzija, da li će se na to čekati juli kada će uslijediti drugo povećanje penzija.

“Nećemo čekati juli. Statistički podaci će biti poznati u aprilu, odnosno, zvanični i odmah ćemo uputiti zahtjev za poravnjanjem. Nema čekanja. Obećano je nešto više od 17 posto povećanja u ovoj godini i to treba da se ispoštuje. Ako je dvije KM manje isplaćeno penzionerima, neka se isplate i insistirat ćemo na tome” rekao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Preispitati efekte izmjena Zakona o PIO

Izmjenama i dopunama Zakona o PIO koje su potvrđene 23. januara na Domu naroda Parlamenta FBiH uvedeni su novi parametri za izračun penzija. To su prosječna plata u FBiH i indeks potrošačkih cijena u omjeru 60:40.

Potpuno je izmijenjen i član 81. kojim se propisuje diferencirani izračun najniže penzije. Za buduće penzionere, korisnike sa do 20 godina penzijskog staža, penzija ne može biti niža od 60 posto prosječne penzije iz decembra prethodne godine, odnosno 434,38 KM.

Po starom zakonu pod istim uslovima osoba je imala najnižu penziju, a koja sada iznosi 666 KM.

“Postoji zaključak u kojem stoji da se nakon godinu dana preispitaju efekti primjene izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. On nije uvršten u izmjene zakona, nisu htjeli da ga unesu, ali morat će ga vlast ispoštovati. Ima dogovor i mi ćemo na tome insistirati, kao i na tematskoj sjednici oba doma Parlamenta FBiH. Na sjednicama će se izvršiti najkompletnija ekonomska analiza  izmjena i Zakona o PIO-u, da li je pozitivan ili negativan. Ako je negativan, da idemo u izmjene i dopune”, kazao je Halilović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bivši radnici Fabrike duvana mole za penziju

Radnici nekadašnje Fabrike duvana Mostar još čekaju na uvezivanje staža kako bi mogli otići u zasluženu penziju. Tvrde da novac postoji, ali da on stoji na sudu i da čekaju dodjelu tih sredstava.

“Ovim putem se obraćamo Sudu i sudinici Danki Šimunović da je zamolimo da što prije uradi rješenje za dodjelu para od prodaje nekretnine. Jedan dio Fabrike, parking prodat je za 73.000 KM” kazao je  radnik Almir Zalihić, a prenosi Avaz.

On je objasnio da radnici očekuju taj dio sredstava. Kako je rekao nedostaju sredstva za uvezivanje staža za 2007., 2008. i 2009. godinu. Zbog toga oni ne mogu da ostvare svoja prava i odu u zasluženu penziju.

Fabrika duvana Mostar prodata je za pet miliona i 10.000 KM. Prema riječima radnika Zalihića, milion i 406.000 je dodijeljeno za PIO/MIO.

“Poreska je od 2011. do 2018. uvezala staž. Jedan dio godina će raditi PIO/MIO, tri godine su uvezane 2005., 2006. i 2010. Ostale su još ove sporne 2007., 2008. i 2009. Nedostaju sredstva, međutim, prodao se jedan dio zemljišta Fabrike duvana, to je na Sudu”, kazao je Zalihić.

Polovina od 140 radnika čeka penziju

Prema njegovim riječima taj dio je prodat 1. jula 2025. i novac „stoji“ na Sudu. Potrebno je samo da sudija donese rješenje da se pare prebace kako bi se uvezao staž za ove tri godine. Na pitanje koliko radnika čeka na odlazak u penziju, Zalihić je kazao da je 140 radnika na spisku, a da od toga oko polovina čeka.

U oktobru 2024. je prema utvrđenom, pravosnažnom, rješenju radnicima, pripalo 1,5 miliona KM po osnovu neisplaćenih plaća i drugih naknada. Porezna uprava FBiH naplatila je ukupno 2,8 miliona KM.

Međutim, polovina tog iznosa se odnosi na doprinose radnika za penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno, za uvezivanje njihovog staža. Očigledno da ove cifre nisu bile dovoljne kako bi se riješili svi problemi radnika nekadašnjeg mostarskog giganta.

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH obezbijedila dva miliona KM za uvezivanje radnog staža

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslovi za penzionere: U Srpskoj radi 9.630 korisnika Fonda PIO

U Republici Srpskoj 9.630 lica koristi pravo na rad i nakon penzionisanja, rečeno je Srni u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Srpske.

Prema evidenciji Fonda do danas, među njima je 8.957 ili 93,01 odsto korisnika starosne penzije i 673 ili 6,99 odsto korisnike invalidske penzije.

U Fondu su naveli da je posljednjih nekoliko godina povećan broj korisnika prava na penziju koji su ponovo stekli status osiguranika. Podsjećaju da po Zakonu o PIO nema ograničenja da korisnik samostalne, starosne ili invalidske penzije, nakon ostvarivanja prava na penziju, ponovo stekne status osiguranika.

“Pri tome se ne vrši obustava isplate penzije”, napomenuli su u Fondu PIO.

Djelatnosti u kojima penzioneri najčešće ponovo rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost i rudarstvo.

Tu se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Penzioneri rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Sve više penzionera u BiH se ponovo zapošljava

“Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama. Kao takvi potrebni su poslodavcima”, naveli su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Riječ je o elektroinženjerima, mašinskim, građevinskim i hemijsko-tehnološkim inženjerima, inženjerima drvoprerade. Ali i ljekarima vještacima pri sudovima, stomatolozima, pravnicima.

Među penzionerima koji ponovo rade ima i lica sa srednjom stručnom spremom zaposlenih u različitim udruženjima. Tu su i nekvalifikovani radnici na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijena peleta otišla u nebo: Tona košta i do 700 KM

Cijena peleta u BiH dosegnula je alarmantan nivo. Tona ovog sve traženijeg energenta prodaje se za gotovo 700 KM. Cijena koja za mnoga domaćinstva predstavlja ogroman finansijski teret usred grijne sezone.

Građani koji se oslanjaju na pelet sve su zabrinutiji jer do kraja zime preostaje više od dva mjeseca, a nabavka je i dalje nestabilna.

Slobodno formiranje cijena peleta

Cijena peleta trenutno se slobodno formira na tržištu s obzirom na to da je odluka Vlade FBiH o ograničenju cijene prestala vrijediti 31. decembra 2025.

Niske temperature i obilne oborine koje su početkom januara zahvatile BiH dovele su do značajnog porasta potražnje za svim vrstama ogrjeva, rečeno je Feni u kompaniji Drvosječa.

Predstavnik te kompanije Muhamed Helać naveo je da je za njih taj porast bio prilično neočekivan jer se većina građana tradicionalno snadbijeva ogrjevom tokom ljeta, prije početka sezone grijanja.

Međutim, građani su količine ogrjeva za ovu zimu planirali na osnovi prošle, koja je bila iznimno blaga, i kada su se suočili s niskim temperaturama i oborinama, a pokazalo se da su potrebne dodatne količine.

“Usprkos otežanim uslovima rada i smanjenoj dostupnosti ogrjeva na tržištu, kompanija Drvosječa je u januaru širom BiH uspjela isporučiti nekoliko stotina tona peleta i briketa te nekoliko hiljada paleta iscijepanog drva, uz maksimalno dvodnevno čekanje od narudžbe” – istaknuo je Helać.

Cijena peleta – 690 KM

Iako je januar bio izazovan mjesec za ovu oblast, Helać je naglasio da cijena peleta ostaje nepromijenjena i u februaru – 690 KM po toni.
Oglas
Podsjeća da je posljednja odluka Vlade FBiH ograničavala cijenu na 630 KM, ali nakon ukidanja ograničenja došlo je do tog porasta od oko 9%.

“Naša politika je da cijene formiramo na mjesečnoj razini. Za februar smo odlučili da cijena ostane ista kao u januaru, unatoč izazovima na tržištu”, istaknuo je Helać.

Ukinuta kontrola cijena

Vlada FBiH donijela je odluku o izmjenama mjera neposredne kontrole cijena određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH kojom se brišu riječi “određivanje najvišeg nivoa cijena za pelet”.

Ovom odlukom prestala je vrijediti mjera kojom je bila propisana maksimalna cijena peleta na tržištu FBiH.

Nakon detaljne analize učinaka propisane mjere zaključeno je da nema potrebe za daljnjim provođenjem mjere ograničenja cijena. Međutim, Vlada je propisala novu mjeru. Ona podrazumijeva obavezu dostavljanja obavijesti o promjeni cijena i marži za pelet.

Privredni subjekti dužni su resornom ministarstvu dostavljati obavijesti o svakoj promjeni cijena i marži. Time se omogućava kontinuiran nadzor nad kretanjima na tržištu.

Ograničena prodaja peleta u Srbiji

Situacija nije bolja ni u susjednoj Srbiji. Pojedina stovarišta uvela su ograničenje prodaje na 15 vreća po kupcu, količinu koja u prosjeku može trajati svega pet dana. Ova mjera uvedena je kako bi što veći broj domaćinstava uspio nabaviti ogrjev u uvjetima smanjene ponude.

Direktor kompanije Bio Energy Point, Mladen Stojadinović, ističe da proizvođači trenutno ne mogu raditi punim kapacitetom. Razlog tome je nedostatak sirovine.

Prema njegovim riječima, snadbijevanje drvetom — ključnim materijalom za proizvodnju peleta — tek se djelimično stabilizuje.

„Posljednjih dana drvo je počelo pristizati. Ali količine su i dalje znatno manje nego ranije. Sve što dobijemo odmah ide u preradu“, navodi Stojadinović,

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri USK traže da se drvo isporuči na vrijeme

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Detaljna lista: Objavljena korekcija obračuna penzija

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je korekciju obračuna penzija za osiguranike koji pravo na penziju ostvaruju od 1. januara 2026. godine, uz detaljnije prikaze očekivanih iznosa penzija u zavisnosti od godina staža i prosječne plate tokom radnog vijeka.

Ova korekcija izazvala je pažnju javnosti. Odnosi se na konkretne primjere izračuna, odnosno na to koliko bi penzija mogla iznositi u slučaju da je radnik tokom cijelog radnog vijeka imao platu u visini jedne, dvije, tri ili četiri prosječne plate u FBiH.

Iako se u javnosti često govori o povećanjima i usklađivanju penzija, iz PIO su naglasili da se izmjenama Zakona o MIO koje su stupile na snagu od 1. januara 2026. godine nije promijenjen način obračuna penzija, ali su promjene vezane za usklađivanje i način akumuliranja vrijednosti penzije kroz opći bod.

Prema novim objavljenim primjerima, PIO je prikazao obračun penzija za nove penzionere u 2026. godini. Sve zavisi od ostvarenih prosječnih mjesečnih plata tokom cijelog radnog vijeka i godina staža osiguranja.

orekcija se odnosi na prikaz očekivanih iznosa penzije, koji su sada predstavljeni kroz model prosječne plate u FBiH, umjesto ranijih primjera gdje su se koristili konkretni iznosi poput 1.500 KM, 3.000 KM ili 5.000 KM.

Primjer obračuna penzije ako ste imali jednu prosječnu platu

Ako je osiguranik tokom 15 godina rada ostvarivao prosječnu platu u visini jedne prosječne plate u Federaciji BiH, očekivana penzija iznosi 434 KM.

• Za 20 godina staža penzija bi iznosila 526 KM.
• Za 25 godina staža 658 KM.
• Za 30 godina staža 789 KM.
• Za 35 godina staža 921 KM.
• Za 40 godina staža 1.052 KM.

PIO navodi da iznos od 434 KM predstavlja najnižu penziju ostvarenu prema važećem zakonu, za osiguranike sa manje od 20 godina penzijskog staža.
Ovo je posebno važan podatak jer pokazuje da osobe sa kratkim stažom, čak i uz prosječnu platu, u penziji praktično ostaju na nivou minimalno propisanog iznosa.

Koliko bi iznosila penzija uz dvije prosječne plate

Za osiguranike koji su tokom cijelog radnog vijeka imali platu u visini dvije prosječne plate u FBiH, očekivani iznosi penzije rastu znatno brže.
• Za 15 godina staža penzija bi iznosila 789 KM.
• Za 20 godina staža 1.052 KM.
• Za 25 godina staža 1.315 KM.
• Za 30 godina staža 1.578 KM.
• Za 35 godina staža 1.841 KM.
• Za 40 godina staža 2.104 KM.

Penzija uz tri prosječne plate: šta mogu očekivati radnici s većim primanjima

PIO je objavio i primjere za osiguranike koji su radili uz prosječnu platu u visini tri prosječne plate u Federaciji BiH.

• Za 15 godina staža očekivana penzija iznosi 1.184 KM.
• Za 20 godina staža 1.578 KM.
• Za 25 godina staža 1.973 KM.
• Za 30 godina staža 2.367 KM.
• Za 35 godina staža 2.762 KM.
• Za 40 godina staža 3.156 KM.

Koliko iznosi penzija uz četiri prosječne plate i gdje je granica

Za osiguranike koji su tokom radnog vijeka ostvarivali prosječnu platu u visini četiri prosječne plate, objavljeni su sljedeći iznosi.

• Za 15 godina staža penzija bi iznosila 1.578 KM.
• Za 20 godina staža 2.104 KM.
• Za 25 godina staža 2.630 KM.
• Za 30 godina staža 3.156 KM.
• Za 35 godina staža 3.332 KM.
• Za 40 godina staža 3.332 KM.

Posebno je zanimljivo što se u ovom slučaju vidi plafon. Penzije ne raste iznad 3.332 KM, bez obzira na dodatni staž. PIO navodi da iznos od 3.332 KM predstavlja najvišu penziju propisanu Zakonom o PIO/MIO.

To znači da sistem ima gornju granicu, odnosno maksimalni iznos penzije koji se može ostvariti, čak i ako je osiguranik tokom cijelog radnog vijeka imao izuzetno visoka primanja.
Šta se mijenja od 1. januara 2026. godine

PIO naglašava da izmjenama Zakona o PIO/MIO nije promijenjena formula obračuna penzija, te da se penzije i dalje računaju na dosadašnji način, kroz staž i vrijednost bodova koji proizlaze iz uplaćenih doprinosa i ostvarenih plata.

Međutim, promjena je značajna u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija.

Do sada je postojalo pravilo da se penzije ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje izuzimaju iz tog usklađivanja. Sada se uvodi drugačiji pristup, gdje se visina penzije ubuduće akumulira kroz vrijednost opšteg boda, koji prati rast prosječne bruto plate u FBiH.

U praksi to znači da će buduće penzije biti direktnije vezane za rast prosječnih plata, a manje zavisiti od naknadnih korekcija kroz usklađivanje koje dolazi nakon što osoba već ode u penziju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženja u FBiH dižu članarine, penzioneri negoduju

Pojedina penzionerska udruženja u Federaciji BiH povećala su članarinu. Tamo gdje je bila jednu ili dvije marke, sada je tri, a tamo gdje je bila tri sada je pet.

Ova odluka udruženja izazvala je negodovljanje. Pojedini penzioneri tvrde da taj novac koji se prikupi uvijek trože isti ljudi.

“Meni niada nije niko došao na vrata iz udruženja i dao mi neku pomoć. Nisam nikad otišla o trošku penzioera u banje, a imam najnižu penziju. Uvijek isti idu u banje i dobijaju pomoć”, rekla je jedna penzionerka, a prenosi Faktor.

Mustafa Trakić, član UO Saveza udruženja penzionera FBiH kaže da se nijedan penzioner, stari član ne može natjerati da plaća veću članarinu.

“Osobe koje su već članovi udruženja moraju lično potpisati izjavu da žele promjenu iznosa članarine. Ukoliko ne žele, ostaju na staroj članarini, a udruženje može donijeti odluku samo za nove članove da je veća članarina. Ne može za stare. Naravno, što je veća članarina veći su benefiti koje imaju članovi u udruženjima poput posmrtnine, subvencije na lijekove, pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama… ” govori Trakić koji je i predsjednik Saveza penzionera ZE-DO kantona.

Kaže kako svako udruženje ima svoj pravilnik kojim se reguliše članarina.

U ZDK maksimalna članirana je tri KM mjesečno

Upitali smo da li se događalo da neko prekine izdvajanje za članarinu.

“Nije do sada. Nije niko naivan da 20 godina bude član pa da prekine. Jer to je već pred kraj života i novac se ne može vratiti. On što je uplatio, uplatio je. Skupština saveza može donijeti odluku za povećanje članarine za nove članove. A ovi ostali koji su do sada izdvajali novac za članarinu, oni izjavom mogu povećati članarinu i tu izjavu predaju na protokol Zavodu PIO u FBiH. Dakle, niko ne može natjerati penzionere da više izdvajaju za članarine. Niko ne može podići iznos jer Zavod PIO FBiH bez potpisane izjave neće povećati članarinu”, govori Trakić.

Novac za članarinu se odbija penzionerima preko penzionerskog čeka.

“Kod nas u ZDK članarina maksimalno iznosi tri KM. Od te članarine novac za federalni Savez se izdvaja u visini tri feninga po članu, novac od članarina se izdvaja i za kantonalne saveze”, kazao je Trakić.

U Federaciji BiH od 465.697 penzionera njih 290.000 su članovi udruženja i županijskih udruga.

Možda vas zanima i ovo:

Na koji način penzionerska udruženja troše novac, ko ima pravo na pomoć, banjsko liječenje?

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene rastu proizvodnja mala: Građani BiH ovisni o uvoznoj hrani

U posljednjih nekoliko godina građani BiH suočavaju se s kontinuiranim rastom cijena hrane, iako je na svjetskom tržištu došlo do stabilizacije, pa čak i pada cijena pojedinih prehrambenih sirovina.

Ova razlika između globalnih trendova i domaće stvarnosti otvara pitanje zašto pad cijena u svijetu ne osjetimo u svakodnevnoj kupovini. Jedan od ključnih razloga je izražena uvozna zavisnost BiH.

Uvozna hrana

Kako ističe Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, iako je BiH bogata prirodnim resursima i obradivim zemljištem, uvozi gotovo sve – od osnovnih prehrambenih proizvoda do vode. Zbog toga je domaće tržište izuzetno osjetljivo na uvozne cijene i odluke stranih proizvođača.

“Kada zavisite od uvoza, nemate moć diktiranja cijena. Pad cijena na svjetskom tržištu ne znači automatski i pad cijena u maloprodaji”, kaže Kapo, a prenosi Avaz.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da u malim i uvozno zavisnim ekonomijama dolazi do asimetričnog prilagođavanja cijena.

“Trgovci se često pozivaju na ranije nabavne cijene, visoke troškove logistike, energenata i rada, dok slaba konkurencija i nedovoljan nadzor ne stvaraju pritisak da cijene idu naniže. Tako krajnji potrošač snosi najveći teret” navodi Hadžić.

Slabi podsticaji

Dodatni problem su rast domaćih troškova poslovanja, ali i nedostatak snažnih i stabilnih podsticaja domaćim proizvođačima.

“Takvi podsticaji ne omogućavaju dugoročno planiranje niti povećanje proizvodnje”, ističe Kapo.

Rast cijena hrane snažno pogađa životni standard građana, jer hrana zauzima veći udio u potrošnji domaćinstava nego u EU, što dovodi do pada kupovne moći i veće ekonomske nesigurnosti.

Dugoročno, ovi trendovi usporavaju ekonomski rast, povećavaju pritisak na socijalne budžete i produbljuju trgovinski deficit. Taj deficit prošle godine premašio  je 13 milijardi KM, dok bez jačanja domaće proizvodnje cijene ostaju visoke, i uvozna hrana je neminovnost.

Možda vas intteresuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Inostrane penzije u RS: Liječenje uz 10,2% doprinosa

Građani koji, pored naše, primaju i penziju iz inostranstva, da bi imali zdravstvenu zaštitu u Srpskoj, moraju da uplaćuju doprinos za zdravstvo.

Ukratko: 

  • Strani penzioneri moraju plaćati zdravstveno osgiranje
  • Fond PIO zdravstveno plaća za domaće
  • Doprinos za strane penzionere 10,2 posto, a domaće 1 posto

Oni, naime, ovo pravo ne mogu da ostvare preko „domaće“ penzije, nego svakog mjeseca moraju da uplaćuju 10,2% od iznosa penzije koju su zaradili vani.

Praktično, neko ko prima 1.500 KM, da bi mogao da se liječi u javnim zdravstvenim ustanovama Srpske, mjesečno treba da izdvoji oko 150 KM ili 1.800 KM godišnje.

U Fondu zdravstvenog osiguranja objašnjavaju da za penzionere koji primaju penziju Fonda PIO, doprinos za zdravstvo, koji iznosi 1%, uplaćuje ovaj fond.

“Penzionere koji primaju penzije samo iz inostranstva, na osiguranje prijavljuje zemlja u kojoj su ostvarili pravo na penziju. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH ima potpisan Sporazum za njih uplaćuje doprinose. Ukoliko je riječ o zemljama sa kojima BiH nema potpisan Sporazum, inostrani penzioneri se prijavljuju” kažu u Fondu PIO, a prenosi Srpskainfo.

Obaveza društva je da štiti penzionere iz Srpske

Dodaju da je, za državljane Srpske koji imaju većinski staž osiguranja u inostranstvu, doprinosi za zdravstvo iznose 10,2% od penzije

“Inostrani penzioneri, treba redovno da uplaćuju doprinose kako bi imali prava na zdravstvenu zaštitu. Norma koja to predviđa sasvim je opravdana. Oni su tokom većeg dijela radnog vijeka već izdvajali za zdravstvo u toj zemlji. Nije ih moguće izjednačavati sa penzionerima koji su cijeli radni vijek proveli u Srpskoj. Oni su u punom iznosu plaćali doprinose ovdje. Sistemska obaveza društva je da štiti penzionere koji su radni vijek proveli u Srpskoj”, poručuju iz ovog fonda.

Mirko S. iz Banjaluke, koji prima stranu penziju u iznosu od 1.900 KM, kaže da ne uplaćuje zdravstveno osiguranje u Srpskoj.

“Praktično, mjesečno bih morao da dajem skoro 200 KM ili oko 2.300 KM godišnje. Penziju primam već 7 godina, što znači da bih, da sam uplaćivao zdravstveno, do sada dao više od 15.000 KM. Umjesto toga, kad imam neki zdravstveni problem, odem, lijepo, kod privatnika, pregledam se i platim. Na sreću, do sada nisam imao ozbiljnijih zdravstvenih smetnji, koje su zahtijevale duže liječenje”, kaže on.

Možda vas interesuje i ovo:

Gdje idu penzije iz Bosne i Hercegovine?

BiH postaje destinacija za strane penzionere zbog povoljnosti i kvalitete života

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Rast cijena ne posustaje. Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 3,2 posto, uz najave postupne stabilizacije u godinama koje slijede.

No, do tada se građani suočavaju s rastom cijena osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja.

Svaka kupovina postaje izazov, a precizno planiranje budžeta neophodnost.

Inflacija od početka godine jasno pokazuje da živjeti s prosječnim primanjima u BiH znači stalno balansirati između prihoda i osnovnih potreba.

“Djecu imam i oni mi pomažu. Volio bih izlaziti, hodati i obilaziti, ali sve je to isključeno. Volio bih normalno otići i u banje, na more, ali šta ću”; “Moram jesti, ali najgori su lijekovi, lijekovi su najskuplji. Lijekove dok platim, dok platim obaveze, šta meni ostane? Ništa. Jedino što imam djecu, pa mi je to spas”, samo su neki od komentara penzionera.

Da je situacija alarmantna potvrđuju i oni koji zastupaju najstariju populaciju.

Rast cijena, penzionerima najteže

Mustafa Trakić, predsjednik saveza penzionera ZDK kaže da penzioneri ne mogu uticati na inflaciju i rast cijena.

“Možemo apelovati na one koji to mogu kako bi penzioneri lakše živjeli i kako bi se poboljšao standar”, rekao je Trakić, a prenosi N1.

Teret poskupljenja ne osjete samo oni s najnižim primanjima. Porodice koje finansiraju školovanje djece, pogotovo kada su djeca u drugim gradovima, trpe najveći pritisak.

A dok građani krpe kraj s krajem, ekonomisti rješenje vide u strožijoj disciplini na tržištu.

Igor Gavran, ekonomista kaže da bi se stanje poboljšalo da mjere kontrole cijena moraju biti ozbiljne.

“Ne kontrole cijena u nekom neracionalnom smislu koji bi doveo do nestašica, već jednostavno da se uđe u strukturu troškova, da se spriječi prekomjerno bogaćenje, da se spriječi ekstra profit.”
Prognoze institucija najavljuju nešto mirniji period. Ipak, brojke su i dalje daleko od onoga što bi građanima donijelo olakšanje.

Centralna banka BiH nedavno je izašla sa procjenom da se očekuje inflacija od 3,2 posto. To predstavlja povećanje od 0,1 posto. Istovremeno očekuje se postepena stabilizacija inflacijskih kretanja u2027. godini, s očekivanom inflacijom od 2,8 posto.

Mnogi analitičari procjenjuju da će realna inflacija ove godine dostići i 10%. Bez reakcije nadležnih, sloboda tržišta donosi nova poskupljenja, a građanima ostaje svakodnevna borba za preživljavanje od prvog do prvog.

Možda vas interesuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na: