Federalni penzioneri u petak dobijaju penzije

Penzije za maj u Federaciji BiH (FBiH) biće isplaćene u petak, 5. juna, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Penzije za maj primiće ukupno 468.769 korisnika, a za isplatu je potrebno 355,7 miliona KM.

Najniža penzija iznosi 666 KM, zagarantovana 795 KM, dok je najviša 3.333 KM.

Za korisnike koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara osnovica za najnižu penziju je 724 KM.

Najniža invalidska i najniža porodična penzija za korisnike koji su pravo ostvarili nakon 1. januara je 651 KM.

Prosječna samostalna penzija za maj iznosi 851 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare puni, mjesta nema, a cijene sve veće

Domovi za starija lica širom Republike Srpske suočavaju se sa velikim interesovanjem i popunjenim kapacitetima. Najveća je potražnja za smještajem nepokretnih osoba i korisnika oboljelih od demencije. Upravo za njih dostupno je najmanje mjesta.

Zašto su kapaciteti domova za stare popunjeni?

Zbog rasta troškova poslovanja i povećanja plata zaposlenih, u pojedinim ustanovama najavljuju i novo povećanje cijena smještaja.

Koliko košta smještaj u Banjaluci?

Bosiljka Bošnjak, direktorica Doma penzionera Banjaluka, kazala je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja duge te da Dom raspolaže sa 101 sobom.

“Radimo po principu da su prvi i drugi sprat namijenjeni pokretnim i polupokretnim korisnicima, dok su na trećem spratu smješteni nepokretni korisnici”, navela je Bošnjakova.

U Domu postoje jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe, a interesovanje je veliko, uz izraženu listu čekanja.

“Kada je riječ o cijenama, jednokrevetna soba za pokretnog korisnika iznosi 1.600 KM. Za polupokretne korisnike cijena iznosi 1.700 KM. Dvokrevetna soba za pokretne korisnike košta 1.020 KM, za polupokretne iznosi 1.300 KM, dok za trokrevetne sobe treba izdvojiti 1.350 KM”, kazala je Bošnjakova.

Dodala je da to nije realna cijena i ističe da će u narednom periodu morati ići sa korekcijom cijena, odnosno doći će do poskupljenja.

“Zbog inflacije i povećanja troškova cijene ćemo u nekom narednom periodu morati korigovati”, navela je ona.

Bošnjakova je istakla da nepokretni korisnici uglavnom donose pelene, maramice i lijekove, a sve ostalo imaju u domu.

Pritisak na cijene trpi dom za stare u Prijedoru?

I Marija Ličanin, direktorica Javne ustanove Dom za starija lica iz Prijedora, kazala je za “Nezavisne novine” da se u narednom periodu očekuje povećanje cijena smještaja.

“Imali smo nedavno povećanje plata radnicima od pet odsto. Imamo i najavu da bi od septembra plate ponovo trebalo da rastu, što, naravno, vrši pritisak na cijene smještaja”, kazala je Ličaninova.

Kako je pojasnila, kapacitet doma je 221 korisnik, dok ih je trenutno smješteno 210.

“Najveći pritisak je na smještaj nepokretnih osoba. Uglavnom pacijenata nakon moždanog udara, loma kuka i onkoloških pacijenata. Tu imamo jedno ili dva slobodna mjesta, dok za pokretne korisnike imamo više prostora”, pojasnila je Ličaninova.

Istakla je da smještaj u trokrevetnoj sobi košta 1.150 KM, u dvokrevetnoj 1.200 KM, dok smještaj za osobe oboljele od demencije i psihoza iznosi 1.250 KM.

Smještaj za nepokretne osobe  trenutno 1.350 KM.

Zbog čega je smještaj za dementne najteže pronaći?

U Domu za stara lica “Vidovo vrelo” u Kneževu navode da imaju kratke liste čekanja, sa pet do šest korisnika, te da je takva situacija prisutna već posljednjih godinu dana.

“Korisnici su podijeljeni u tri kategorije: djelimično pokretni, nepokretni i osobe oboljele od demencije, pri čemu je upravo posljednja kategorija najtraženija. Riječ je o korisnicima za koje mali broj domova ima adekvatne kapacitete za zbrinjavanje”, kazali su iz ovog doma.

Možda vas interesuje i ovo:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Dodaju da imaju domove u Vidovom Vrelu i Aleksandrovcu i ista je situacija u oba objekta. Tako da je najveća potražnja za smještajem osoba oboljelih od demencije.
Dodaju da se cijene smještaja koriguju jednom godišnje. Korekcija zavisi od rasta troškova poslovanja. Tu su i plate zaposlenih i ostali izdaci, te da su trenutno važeće cijene na snazi do decembra ove godine.

“Smještaj za pokretne korisnike košta 1.050 KM, za nepokretna lica 1.200 KM. Smještaj za osobe oboljele od demencije iznosi 1.350 KM”, kazali su iz Doma za stara lica “Vidovo vrelo”.

Kako ističu, kapaciteti su u potpunosti popunjeni, dok su liste čekanja relativno male i dodaju da oko 70 odsto korisnika dolazi iz Banjaluke.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednokratnu pomoć lani dobilo 207 penzionera Novog Grada

Predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin rekao je da je lani na ime jednokratne pomoći od 70 KM za 207 članova udruženja isplaćeno 14.790 KM.

Zgonjanin je na redovnoj skupštini Udruženja penzionera ove opštine rekao da je prošle godine za 200 umrlih članova isplaćena novčana pomoć od po 550 KM, ukupno 110.000 KM.

“Zahvaljujući dobroj saradnji sa opštinom Novi Grad, prošle godine je doznačena redovna donacija od 5.500 KM, za druženje penzionera 5.148 KM, te za banjsku rehabilitaciju 29.740 KM”, rekao je Zgonjanin.

Penzioneri Novog Grada u Banji

On je naveo da je prošle godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske imalo 96 penzionera.

“Osim toga, 17 penzinera je sedam dana boravilo je u Banji Mlječanici. 60 odsto troškova platila je opština Novi Grad, dok su 40 odsto korisnici”, rekao je Zgonjanin.

On je rekao da je za odlazak i povratak penzionera na banjsku rehabilitaciju prevoz obezbijedilo Udruženje penzionera.

Zgonjanin je rekao da su realizovane sve aktivnosti planirane u prošloj 2025. Naglasio je te da će ove godine besplatnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske koristiti 128 penzionera iz Novog Grada.

Za 30 penzionera 60 odsto troškova platiće opština Novi Grad, a 40 odsto korisnici.

Mirolsav Drljača, načelnik Novog Grada rekao je da Opštinska uprava ima dobar partnerski odnos sa Udruženjem penzionera.

“Udruženje ima brojno članstvo. Rukovodstvo je ranije obavljalo odgovorne funkcije u lokalnoj zajednici i ima iskustva u organizaciji. Zato imaju dobre rezultate, koje članstvo prepoznaje”, rekao je Drljača.

Udruženje penzionera u Novom Gradu okuplja 4.879 penzionera, od ukupno 5.244, koliko ih je u ovoj lokalnoj zajednici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Srpske ograničila marže na lijekove i osnovne namirnice

Vlada Republike Srpske, donijela je odluku o određivanju marže za određene životne namirnice. Tu su i hrana za dojenčad i bebe i za sredstva za higijenu, kao i za lijekove.

Odlukom se propisuje maksimalna marža određenih proizvoda od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji.

Ovom odlukom određena je maksimalna marža za pšenično brašno za sva pakovanja. Takođe, marža je ograničena i na hljeb od pšeničnog brašna, te so za ljudsku ishranu pakovanje od 0,5 do 1,6 kilogram. Ograničenje se odnosi i na svinjsku i biljnu mast, suncokretovo ulje pakovanje od 0,9 do 5,5 po litru- Pasterizovano i sterilizovano mlijeko i jogut pakovanja do 1,6 litara takođe su pod ograničenjem.

Koji proizvodi su obuhvaćeni novom odlukom

Marža je određena i za šećer kristal pakovanje od pola do pet i po kilograma. Zatim na hranu za dojenčad i hranu za bebe. To isključivo za zamjenu za majčino mlijeko te pelene za djecu i za odrasle. Ograničena je marža i na tečni deterdžent za suđe pakovanje do jedan litar. Dok je za deterdžent za pranje veša u prahu marža ograničena na pakovanje do tri kilograma.

Posebne marže za lijekove i sredstva za higijenu

Odlukom se propisuje i marža na lijekove, i to maksimalna marža od osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji.

Odluka važi do kraja 2026. godine

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 31. decembra 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agencija prijeti snižavanjem kreditnog rejtinga FBiH zbog penzija

Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings potvrdila je kreditni rejting Federacije BiH na nivou “B+”.

Međutim zadržala je negativne izglede, upozorivši na rast budžetskog deficita, povećanje duga i političke rizike.

S&P u najnovijem izvještaju navodi da je Vlada FBiH značajno povećala budžetsku potrošnju uoči Općih izbora 2026. godine. To će dovesti do velikog budžetskog manjka tokom 2026. i 2027. godine, piše BiznisInfo.ba.

Agencija posebno ističe povećanje penzija za 17 posto, smanjenje stope doprinosa, te činjenicu da čak 70 posto budžetske potrošnje otpada na socijalna davanja i penzije.

Prema procjenama S&P-a, deficit FBiH mogao bi se približiti nivou od 20 posto ukupnih prihoda u 2026. Ukupni dug FBiH, uključujući dug javnih kompanija i lokalnih zajednica, mogao porasti na čak 140 posto konsolidovanih budžetskih prihoda.

Ipak, u S&P-u smatraju da bi nakon izbora moglo doći do postepenog smanjenja deficita i stabilizacije javnih finansija. To pod uslovom da vlasti provedu fiskalnu konsolidaciju.

Agencija upozorava i na dugoročne strukturne probleme ekonomije Federacije BiH, uključujući starenje stanovništva, odlazak radne snage i političku nestabilnost.

“Složeni politički odnosi i fragmentirana vlast usporavaju donošenje odluka i otežavaju provođenje fiskalne discipline”, navodi se u izvještaju.

S&P ističe da FBiH i dalje ima pristup međunarodnim izvorima finansiranja, uključujući međunarodne finansijske institucije i tržište kapitala, te podsjeća da je prošle godine uspješno emitovana euroobveznica od 350 miliona eura.

Ipak, negativni izgledi znače da postoji mogućnost snižavanja kreditnog rejtinga u narednih 12 do 24 mjeseca ukoliko ne dođe do poboljšanja budžetske discipline i smanjenja nivoa zaduženosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjaluka spremna da se odrekne PDV-a zarad jeftinijih lijekova

Narodni poslanik Bojan Kresojević izjavio je da je Banjaluka spremna da se odrekne dijela prihoda od PDV-a na lijekove. Ali da za to, kako tvrdi, nema podrške ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Krasojević je naveo da Gradu Banjaluka pripada tri odsto prihoda od PDV-a prikupljenog na teritoriji  Srpske. Naveo je i da je predložena dopuna Zakona o PDV-u kojom bi lijekovi bili oslobođeni ovog nameta.

“Predložili smo dopune zakona o PDV-u za oslobađanje PDV-a na lijekove, po kojem će se Banjaluka prva odreći PDV-a”, poručio je Kresojević.

On je kritikovao ministra Amidžića. Naveo je da je „ profesor ponovo pao na ispitu PDV-a“. Podsjetio je i da se, kako kaže, više od dvije godine čeka na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene jedinice.

“Sada je protiv oslobađanja PDV-a na lijekove. Jer za SNSD podrška penzionerima, roditeljima, majkama i poljoprivrednicima je zloupotreba budžeta. Nakon što je SNSD osmislio da građani idu u Poresku upravu po povrat akcize na gorivo od tri feninga, sada imamo novo potcjenjivanje građana. Ministar Amidžić predlaže da penzioneri dolaze po povrat tri odsto PDV-a na lijekove u sobu 16 Gradske uprave. Razmišlja li ministar da ljudi koji kupuju lijekove nisu u stanju da stoje u redu čekanja”, istakao je Kresoejvić.

On je dodao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti borbu za oslobađanje lijekova od PDV-a, tvrdeći da novca za ovu mjeru nema jer su „prihodi od PDV-a otišli za Vijadukt i Serdarova“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prehrana pojede kućni budžet, najugroženiji penzioneri

Na prehranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, skoro svu hranu uvozimo.

Zavisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četveročlane porodice iznosila više od 3.300 maraka.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustruje podatak da se na nju troši više nego na stanovanje, obrazovanje, odjeću i prevoz zajedno.

Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana:

“Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”, kaže jedna penzionerka na ulicama Sarajeva.

Veće cijene primjećuju na svim artiklima, kažu penzioneri, a mnogi su primorani da smanje upotrebu osnovnih namirnica:

“Prehrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, mada je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu.”

Gorak ukus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.

“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj. Ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi. Dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.

Hrana i energija ključni resursi

“To su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. Imaju neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije “., smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, dodatnom pogoršanju situacije.

“Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku. Da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane. S druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovi za stare sve skuplji, a liste čekanja sve duže

Cijene domova za stare u BiH premašuju prosječnu penziju, liste čekanja rastu, a sve je veća potreba za njegom nepokretnih osoba.

Demografske promjene u Bosni i Hercegovini postaju sve vidljivije. Stanovništvo je sve starije, dok odlazak mladih dovodi do manjka onih koji mogu voditi brigu o starijim članovima porodice. Zbog toga raste interes za centre za stare i iznemogle osobe. Liste čekanja su sve duže, a cijene smještaja premašuju iznos prosječne penzije.

Kako izgleda život korisnika u domovima za stare?

Penzionisana profesorica njemačkog jezika Mila Mandurić već četvrtu godinu boravi u mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe.

Kaže da je zadovoljna uslugom, dobro se slaže s ostalim korisnicima, a djeca joj redovno dolaze u posjetu.

“Oni mi dolaze veoma često, plate mi dom, ono što nedostaje do 1.000 maraka, odu u prodavnicu i kupe sve što treba”, priča ona za Federalnu.

U dvije jedinice mostarskog centra trenutno boravi oko 120 osoba treće životne dobi. Mnogi među njima nisu u mogućnosti sami finansirati boravak, iako ovaj centar važi za najpovoljniji u ovom dijelu zemlje.

Zašto prosječna penzija više nije dovoljna?

Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 840 KM, dok su cijene smještaja i njege nešto više.

“Prva kategorija je za pokretne korisnike i iznosi 900 KM. Druga je za nepokretne korisnike i iznosi 1.100 KM, dok jednokrevetne sobe koštaju 1.000 KM”, pojasnila je socijalna radnica u Centru za stare i iznemogle osobe Mostar Adelisa Delić.

U drugim centrima cijene su uglavnom više, a u pojedinim ustanovama dosežu i do 2.800 KM, zavisno od stepena pokretljivosti korisnika. Uprkos visokim troškovima, interes za smještaj ne opada.

Zašto su liste čekanja sve duže?

“Definitivno ne možemo udovoljiti svim zahtjevima. Imamo poprilično dugu listu čekanja”, izjavila je voditelja Doma za stare i iznemogle osobe Emaus Ana Pavlović.

Prema riječima Delićeve, najveća potreba je za smještajem nepokretnih osoba.

“Liste čekanja jesu duže, ali zavise od kategorije korisnika. Veća je potražnja za smještajem nepokretnih korisnika i tu je lista čekanja znatno duža, dok za pokretne korisnike taj proces ide brže”, istakla je Delić.

Povećava se i broj korisnika kojima je potrebna palijativna njega.

Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedostaje centar namijenjen toj vrsti korisnika. Samo u ovom domu potražnja premašuje postojeće kapacitete za 25 do 30 odsto. Problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra u ovom sektoru, dok se očekuje da će pritisak na sistem u narednom periodu dodatno rasti, navodi Federalna.

Podijeli tekst sa drugima na:

U avgustu povećanje penzija u Srpskoj za 3,55 posto

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će doći do povećanja penzija. Naglasio je i da mu je poznat procenat za koji će rasti te penzije.

“Prema dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima naše vlasti, penzije će od avgusta vanredno biti povećane 3,55%. Imamo Skupštinu udruženja 4. juna, kada se ćemo, vjerovatno, dobiti zvaničnu potvrdu iznosa, odnosno procenta povećanja penzija. U svakom slučaju, nadamo se da neće biti ispod pomenutog procenta. Kada bi penzije bile povećane za 3,55%, to bi bilo ukupno 10% na godišnjem nivou, što smatramo zadovoljavajućim. Ipak, sve zavisi od toga koliko će para biti u državnoj kasi”, rekao je Trifunović.

Podsjetimo, u Srpskoj su u januaru ove godine penzije redovno povećane za 6,45%.<<<Opširnije

Nakon toga, minimalna penzija iznosi 350, a prosječna 697 KM.

Sa najavljenim povećanjem od 3,55%, minimalna penzija će otići za još 12-13 maraka, a prosječna za 24-25 KM.

Iz Vlade Srpske su nedavno saopštili da će u predstojećem periodu, u procesu izrade rebalansa budžeta, voditi računa o poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarijih, prateći njihove potrebe i budžetske mogućnosti.

“Rebalansom budžeta koji je u izradi, planirano je povećanje budžetskih sredstava namijenjenih penzionerima u RS “poručili su iz Vlade Srpske.

Iz Fonda PIO nedavno su naglasili da su penzije unazad 13 godina usklađene 10 puta redovno i 14 puta vanredno.

“Nominalno povećanje penzija u periodu 2013-2026. je 82,68%, a efektivno ili stvarno 116,32%“, poručili su iz ovog fonda.

Uprkos tome, velika većina penzionera svojim primanjima i dalje jedva preživljava.

U Federaciji BiH penzije su od januara povećane za za 11,2%. Od 1. jula uslijediće novo povećanje u ovom entitetu, čime će ukupni rast u 2026. godini dostići 17%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jagode i trešnje postale luksuz za mnoge građanje (VIDEO)

Sezona jagoda i trešanja u punom je jeku.Iako je ponuda na prijedorskim tržnicama odlična, kupaca gotovo da i nema.

Kilogram jagoda košta osam, a trešanja čak dvanaest konvertibilnih maraka. Ono što je nekada bila uobičajena sezonska poslastica, danas je za velik broj Prijedorčana postalo nedostižan luksuz.

Zora Grbić, koja na prijedorskoj pijaci kao prodavačica radi već tri decenije, svakodnevno svjedoči maloj kupovnoj moći sugrađana. Kaže da u toku cijelog dana proda vrlo malo voća.

“Naš narod kupuje pola kile, kilu najviše. Slabo se kupuje. To je za nas skupo. To su uglavnom penzioneri, stariji ljudi koji to sebi ne mogu priuštiti. Ovi što imaju malo više para, oni kupuju po tržnim centrima”, kaže Zora.

Sličnu priču dijeli i Drago Topić, penzioner koji živi u Busnovima. Ističe da su visoke cijene ne samo voća nego i ostalih namirnica.

“Sve je skupo. Kila trešanja je deset maraka, a i grah košta deset maraka. Ja živim u Busnovima, kući imam trešanja i povrća. Ali za građane koji žive u gradu s malom penzijom, ovdje oni ne mogu sebi priuštiti voće”, navodi Topić.

Drago Topić, penzioner iz Prijedora

Potrošači tiho bojkotuju kupovinu

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana „DON”, upozorava da sve glasnijeg negodovanja od strane građana nema, jer ga je zamijenio “tihi bojkot” odnosno suzdržanost od kupovine, što se jasno vidi na prijedorskim tržnicama i u prodavnicama.

Murisa Maric Don Prijedor

“Negodovanje izražavamo time što ne kupujemo te proizvode i to je očigledno i na našim pijacama i u svim ostalim trgovačkim radnjama. Bobičasto i sezonsko voće ionako brzo gubi na kvalitetu i da svakodnevno sebacaju velike količine, pa visoka cijena nije opravdana. Prosječan kupac danas uzima svega 300 do 400 grama, koliko stane u jednu plastičnu zdjelicu, što za porodicu s djecom nije ni blizu dovoljno”, ističe Marićeva.

Ona je ukazala i na problem transparentnosti porijekla voća, navodeći da se na tržištu mnogo toga prodaje pod oznakom „domaće”, bez jasnog dokaza o tome. Pozvala je nadležne kontrolne organe da pojačaju nadzor i osiguraju da svaki proizvod bude jasno obilježen i da potrošači zaista znaju što kupuju.

“Ako se i prodaje domaće, neka to bude obilježeno, da su to neke plantaže, nebitno odakle iz naše zemlje, ali da se zna. Ili mi zaista plaćamo pod domaće sve ono što ipak uvozimo”, zaključila je Murisa Marić, a piše Kozarski vijesnik.

Podijeli tekst sa drugima na: