Koliki rast penzija mogu očekivati penzioneri u Republici Srpskoj

Penzioneri u Srpskoj i regionu već razmišljaju o tome koliko bi povećanje penzija mogli da dobiju u 2027. Što se tiče Srpske, bar ako je suditi po obećanju lidera SNSD Milorada Dodika, u 2027. slijedi povećanje penzija od najmanje 7%.

“U prvom tromjesečju iduće godine planiramo da povećamo plate za sve budžetske korisnike za 8 do 10%. Osim toga, planiran je rast penzija od najmanje 7%, a boračkog dodatka 10%”, poručio je prije desetak dana Dodik.

U ovom slučaju, najniža penzija će u prvom tromjesečju 2027. sa 361 porasti na najmanje 386 KM, a prosječna sa 724 na 775 KM.

U Federaciji BiH zakon jasan: penzije se usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja, indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

U Srpskoj su ove godine penzije povećane za 10%, dok su penzioneri u FBiH dobili 15,2% povećanja, piše Srpskainfo.

U Srbiji će penzije biti povećane za 7,5 odsto od 1. decembra, najavili su iz Republičkog fonda za PIO.

Najniža penzija za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, koja iznosi 31.092 dinara (oko 520 KM). Nakon povećanja od 7,5% iznosila bi približno 33.424 dinara (oko 560 KM). Dakle, za 2.332 dinara (oko 40 KM) više.

Prosečna penzija za avgust 2026. u Srbiji je iznosila 56.813 dinara (oko 950 KM). Sa povećanjem od 7,5% otišla bi na 61.074 dinara (oko 1.020 KM) ili za 70 KM više.

Što se tiče Crne Gore, a kako je najavio tamošnji premijer, u 2027. penzije će biti usklađivane 4, umjesto dosadašnja tri puta. Tako, minimalna penzija bi u aprilu trebalo da premaši 500 evra, a prosječna 600 evra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako su prošli penzioneri u BiH i Srbiji: Ko je dobio više novca?

Jednokratna pomoć penzionerima u Srpskoj isplaćena je krajem avgusta. Iznos jednokratne pomoći zavisio je od visine penzije obračunate za juli 2026. godine, kada je prosječna penzija iznosila 698,48 KM.

Korisnici Fonda PIO Srpske čija je penzija bila manja ili jednaka ovom prosjeku dobili su 120 KM. Penzionerima sa većim primanjima 27. avgusta legla je pomoć od 80 KM.

U Srbiji je jednokratna pomoć isplaćena 14. septembra, a iznosi su takođe zavisi od visine penzije. Penzioneri sa primanjima do 31.092 dinara (520 KM) dobili su 35.000 dinara (oko 580 KM). Oni sa penzijama od 31.092 do 56.822 dinara (od oko 520 do oko 950 KM) dobili su 27.500 dinara (oko 460 KM), dok je za penzionere čija su primanja iznad tog iznosa predviđena pomoć od 20.000 dinara (oko 340 KM), saopšteno je iz Fonda PIO Srbije.

U Federaciji BiH za 2026. godinu nije donesena opšta federalna uredba o jednokratnoj pomoći za sve penzionere. Pomoć je isplaćivana parcijalno. Oko 39.000 penzionera Tuzlanskog kantona sa najnižom i srazmjernom penzijom dobilo je po 100 KM od kantonalne Vlade uz avgustovsku penziju. Penzioneri opštine Novo Sarajevo dobili su po 50 KM, a bilo ih je više od 5.600.

Posljednja opšta jednokratna pomoć za sve penzionere u FBiH isplaćena je u novembru 2024. godine. Tada su penzioneri čija je penzija bila manja ili jednaka zagarantovanoj dobili po 100 KM, dok su oni sa penzijom većom od zagarantovane (a do 1.000 KM) dobili po 50 KM novčane pomoći, piše Srpksainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovoj godini Fond PIO obustavio isplatu penzija za 1.885 korisnika

Fond PIO Republike Srpske tokom 2026. godine obustavio je isplatu penzija za ukupno 1.855 korisnika. Njima je obustavljena istraga zbog nedostavljanja potvrde o životu ili potvrde o redovitom školovanju.

Nakon dostavljanja potrebne dokumentacije, većini je isplata ponovno omogućena.

Iz Fonda su potvrdili da je zaključno s obračunom za septembar u sistem isplate vraćeno 1.430 korisnika.

“Još uvijek postoje korisnici kojima je isplata obustavljena, a za koje nije utvrđeno činjenično stanje u pogledu činjenice života”, naveli su iz Fonda.

Kako bi se isplata penzija u 2027. godini odvijala nesmetano, potvrdu o životu do kraja ove godine trebaju dostaviti 6.773 korisnika. U prvih devet mjeseci 2026. godine tu je potvrdu dostavilo njih 126.

Obveza se odnosi na korisnike penzija s prebivalištem izvan Republike Srpske, uz određene iznimke.

“Potvrdu o životu dužni su dostaviti korisnici penzije koji imaju prebivalište izvan Republike Srpske. Izuzetak su penzioneri koji žive u Federaciji BiH i državama bivše SFRJ. S njima je potpisan sporazum o elektronskoj razmjeni podataka“, objasnili su iz Fonda.

Naveli su i da su potpisani sporazumi s austrijskim penzionim osiguranjem i Deutsche Postom, ali da sporazum s austrijskim nositeljem osiguranja još nije u primjeni zbog određenih tehničkih ograničenja na njegovoj strani. Usuglašavanje sporazuma s njemačkim penzionim fondom u završnoj je fazi.

Isplata porodičnih penzija od septembara je obustavljena i za 365 srednjoškolaca koji nisu dostavili potvrdu o redovnom školovanju u predviđenom roku, do 24. septembra.

Potvrdu o školovanju za školsku godinu 2026./2027. trebala su dostaviti ukupno 1.094 srednjoškolca koji koriste pravo na porodičnu penziju.

“Zaključno s 29. septembrom, potvrde o školovanju dostavilo je 729 srednjoškolaca, korisnika porodične penzije”, rekli su iz Fonda za Srpskainfo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata septembarskih penzija u FBiH

U Federaciji BiH /FBiH/ danas je počela isplata penzija za septembar za 473.402 korisnika, za šta je potrebno ukupno 372,9 miliona KM, saopšteno je iz federalnog Zavoda PIO/MIO.

Najniža penzija za septembar iznosi 692 KM, zagarantovana 826 KM, a najviša 3.461 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije iznosi 885 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene na pijaci: Kilogram bijelog luka skuplji od kilograma mesa

Cijene na pijaci u Banjaluci nisu bile nikada veće. Jesenja ponuda na banjalučkoj tržnici donosi širok raspon cijena voća i povrća, a među skupljim proizvodima su bijeli luk, celer, peršun i suve šljive.

Kilogram bijelog luka košta od 17 do 20 KM, dok se celer i peršun prodaju po 10 KM. Suve šljive su od 10 do 12 KM, a pasulj od sedam do 13 KM po kilogramu.

Boranija se može kupiti za devet do 12 KM, feferoni od devet do 10 KM. Cijena bijelog grožđa je od šest do osam KM. Zelena salata košta od šest do osam KM, a svježe smokve osam KM.

Kilogram karfiola i blitve košta od pet do šest KM, paradajz od četiri do pet. Paprika se kreće od tri do pet KM, a patlidžan od četiri do pet KM.

Od voća, kruške se prodaju po tri do pet KM, mandarine od tri do četiri, limun od četiri do pet, a banane od 2,5 do tri KM.

Jabuke koštaju od dvije do 2,5 KM, šljive od 1,5 do 2,5, a svježe smokve osam KM.

Među povrćem, krastavac košta od 2,5 do 3,5 KM, tikvice od 1,5 do 3,5, mrkva od dvije do tri, a cvekla od 2,5 do tri KM.

Kupus i krompir su po 1,5 KM, dok se crveni luk prodaje od 1,5 do 2,5 KM. Crvena roga košta četiri KM, piše Glas Sprske.

Cijene su iskazane po kilogramu, osim proizvoda koji se na tržnici prodaju po drugačijoj mjeri.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas isplata penzija u Srpskoj: Kako izdržati do 10. novembra?

Redovna isplata penzija za septembar u Republici Srpskoj počinje danas.

Novac će biti doznačen na račune više od 280 hiljada korisnika. Sljedeću penziju, penzioneri će dobiti tek 10. novembra. To može predstavljati problem za mnoge.

Iako je vijest o isplati uvijek ohrabrujuća, penzioneri u Banjaluci oktobar dočekuju sa dozom strepnje. Nagli rast jesenjih troškova koji prijete da progutaju veći dio njihovih primanja i predstavljaju opasnost.

Priprema za zimu, nabavka ogreva, kupovina jesenje zimnice i neizbježni lijekovi za sezonu prehlada stavljaju kućne budžete najstarije populacije na ozbiljan test pred kraj godine. Mnogi penzioneri su već unaprijed rasporedili svaku marku od sutrašnje isplate kako bi spremno dočekali hladnije dane, rekao je za BL portal banjalučki penzioner Ratko Mirković.

“Čim penzija legne na račun prvo se odvaja novac za komunalije i rate za drva. Ono što ostane moramo ostaviti za hranu i lijekove“, navodi Mirković.

Treba podsjetiti da su penzije u Srpskoj nedavno usklađene. Međutim inflacija i svakodnevni skok cijena osnovnih životnih namirnica na pijacama i u marketima i dalje predstavljaju najveći svakodnevni izazov.

Zbog visokih cijena povrća ove godine se na banjalučkim tržnicama kupuje isključivo ono najosnovnije, pojašnjava Mirković.

„Nekada smo zimnicu pravili na veliko za cijelu porodicu. Danas se kupus i paprike uzimaju na komad ili manju vreću, čisto da se nađe u kući tokom zime“, ističe Mirković.

Redovna sutrašnja isplata donijeće trenutno olakšanje najstarijoj populaciji, ali prava borba sa jesenjim i zimskim troškovima tek predstoji za većinu domaćinstava u Republici Srpskoj.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Ugljeviku uručena pomoć za 440 penzionera

Načelnik opštine Ugljevik Dragan Gajić uručio je danas jednokratnu novčanu pomoć od 150 KM za 440 penzionera.

Riječ je o penzionerima čija je mjesečna penzija manja od 550 KM, a realizaciju ove mjere pomogao je i Kabinet predsjednika Republike Srpske

Kabinet je, u saradnji sa lokalnom zajednicom, obezbijedio 60.000 KM, a preostalih 6.000 KM lokalno Udruženje penzionera.

Gajić je rekao je da će i u narednom periodu, u skladu sa raspoloživim mogućnostima, nastojati da kroz konkretne mjere pruže podršku ovoj kategoriji stanovništva.

“Ova pomoć je skroman, ali konkretan doprinos njihovom kućnom budžetu. Hvala Kabinetu predsjednika Republike Srpske za podršku u obezbjeđivanju sredstava za realizaciju ove mjere”, rekao je Gajić.

Predsjednik Udruženja penzionera Bojana Đukić istakla je da im posebno znači što se vodi računa o potrebama najstarijih sugrađana. Drago im je i što postoji razumijevanje za njihove svakodnevne potrebe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata septembarske penzije u Srpskoj počinje 1. oktobra

Septembarske penzije u Republici Srpskoj, za čiju je isplatu obezbijeđeno 187 miliona KM, biće isplaćene u četvrtak, 1. oktobra.

Ovo je saopšteno iz Ministarstva finansija RS u kojem kažu da su ove godine penzije povećane za 10 posto.

“Odlukama Vlade Republike Srpske o redovnim i vanrednim usklađivanjima penzije su u 2026. godini veće za 10 odsto u odnosu na prošlu godinu, a u avgustu je s ciljem unapređenja materijalnog položaja svih korisnika penzija u Republici Srpskoj isplaćena jednokratna pomoć”, kazali su iz Vlade RS.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzija za septembar biće isplaćena prije izbora

Inače, isplata penzija u Republici Srpskoj je oko desetog u mjesecu. Tačnije, u normalnim okolnostima sa isplatom se počinje svakog desetog za prethodni mjesec.

Ranija isplata penzija događa se samo u slučaju velikih praznika. Već godinama praksa je da se u Republici Srpskoj isplate dvije penzije u decembru.

Ovaj put ranija isplata penzija može se povezati sa izborima. Izbori u BiH održavaju se u nedjelju 4. oktobra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u Federaciji BiH počeće u ponedjeljak 5. oktobra

Više od 472.000 korisnika u Federaciji BiH penziju za septembar dobit će od 5. oktobra, a za isplatu je potrebno 372 miliona KM

Isplata septembarskih penzija u Federaciji BiH počinje u ponedjeljak, 5. oktobra. Za isplatu penzija za više od 472.000 korisnika potrebno je oko 372 miliona KM.

Za korisnike koji su pravo na penziju ostvarili do 1. januara 2026. godine, najniža penzija iznosi 692,23 KM, zagarantovana 826,14 KM, dok je najviša penzija 3.461,14 KM.

Ovi iznosi potvrđeni su i ranijim podacima Federalnog zavoda PIO/MIO.

Iznosi prema godinama penzijskog staža

Najniže penzije iz člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine zavise od dužine penzijskog staža.

  • Za manje od 20 godina penzijskog staža najniža penzija iznosi 451,22 KM.
  • Za 20 godina staža i više, a manje od 25 godina, iznosi 488,82 KM.
  • Za 25 godina staža i više, a manje od 30 godina, iznosi 526,42 KM.
  • Za 30 godina staža i više, a manje od 35 godina, iznosi 564,02 KM.
  • Za 35 godina staža i više, a manje od 40 godina, iznosi 639,23 KM.
  • Za 40 godina penzijskog staža i više najniža penzija iznosi 714,43 KM. Federalna vlada je ranije potvrdila ove iznose nakon konačnog ovogodišnjeg usklađivanja.

Zagarantovana penzija za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja iznosi 874,62 KM.

U Federaciji BiH ima nešto više od 472.000 korisnika penzija, dok je za isplatu septembarskih penzija potrebno oko 372 miliona KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poskupljenje hrane u BiH u sjeni predizbornih obećanja

Dok građani strahuju od poskupljenja hrane koja su izvjesna do kraja godine, najave o tome, barem za sada, ostaju u sjeni predizbornih obećanja. Oni koji koji mogu donositi mjere sada imaju drugog posla.

Zašto se očekuje novi rast cijena hrane u BiH?

Posljednja u nizu koja je najavila poskupljenja jeste Centralna banka Bosne i Hercegovine.

“U posljednjem kvartalu očekuje se i rast cijena hrane koje se sa značajnim odmakom prelijevaju sa stranog na domaće tržište”, napisali su oni u svom izvještaju. Procijenili su i da bi ukupna i temeljna inflacija mogla iznositi 4,1 odsto u zadnjem kvartalu 2026. godine.

Ranije su poskupljenja najavili i poljoprivrednici.

“Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacija Bosne i Hercegovine.

Kako građani doživljavaju nova poskupljenja?

Da će nova poskupljenja mnogi teško preživjeti, smatra i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, koja ističe da vrlo malo građana ima primanja koja mogu zadovoljiti osnovne potrebe.

“Građani žive u strahu od povećanja cijena. Svjesni su da će sigurno hrana poskupjeti i to iz više razloga. Jedna od njih je taj što poljoprivrednici ne uspijevaju da prodaju na domaćem tržištu svoje proizvode, mimo vremenskih prilika. Drugi razlog je zašto strah postoji. Pratim predizbornu kampanju, a i prije toga, nisu primijećene izjave nikoga iz političkih krugova ko je govorio o tome kako bi se napravili planovi ili programi da se standard građana zadrži na određenom nivou”, ističe Šešlija.

Kako dodaje, ni tokom predizborne kampanje niko nije u svom obraćanju dao nadu ili plan na koji način da se poskupljenje, posebno hrane, stavi pod neku vrstu kontrole i da građani budu sigurni da će moći da prehrane porodicu.

Šta ekonomisti vide kao rješenje?

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da prihodi većine stanovništva, pogotovo onih koji rade u realnom sektoru, ne mogu da prate stalni rast cijena.

“Cijena hrane će rasti ne samo zbog rasta cijena energenata, koji su značajan trošak u proizvodnji, ide i jesenja sjetva. Ove godine, pored troškova goriva, imali smo i nezapamćenu sušu. Ona će dodatno usložniti probleme”, kaže Stanić.

Na pitanje da li vlast može nešto uraditi, Stanić ističe da može, te dodaje da su kod nas niske subvencije prema poljoprivrednim proizvođačima, a pri tome su isplate neredovne.

“Drugi segment, već nekoliko godina imamo inicijativu za nultu stopu PDV-a na hranu i lijekove u Parlamentarnoj skupštini BiH i tu zastane. Tu se vidi odnos vlasti. Njima to ide u prilog, ono što šteti narodu, ide u korist vlasti. Zašto? Zato što puni budžet”, kaže on.

Podijeli tekst sa drugima na: