Koliko morate primati penziju da biste vratili ono što ste uplatili?

Skoro 18 godina. Toliko bi, prema aktuelnim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, prosječan radnik sa punim radnim stažom trebalo da prima penziju kako bi kroz mjesečne isplate dobio približno onoliko novca koliko je tokom radnog vijeka uplatio u sistem kroz doprinose.

Drugim riječima, granica se nalazi na 213,36 mjeseci života u penziji. Tek nakon toga, posmatrano isključivo kroz zbir uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija, penzioner počinje da prima više nego što je kroz svoj rad izdvojio za penzijsko osiguranje.

To je računica koju su za BL portal iznijeli iz Fonda PIO Republike Srpske, objašnjavajući kako danas izgleda finansijska slika prosječnog penzionera i osiguranika.
Do ovog broja dolazi se jednostavnom, ali vrlo ilustrativnom matematikom.

Polazna osnova je prosječna bruto plata za maj ove godine, koja je iznosila 2.530 KM. Na taj iznos obračunava se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto. To znači da se svakog mjeseca u penzijski sistem po jednom zaposlenom uplati 468,05 KM.

Kada se isti iznos projektuje na puni radni vijek od 40 godina, dobija se cifra koja mnogima djeluje iznenađujuće.

“Iznos doprinosa za 40 godina staža osiguranja iznosi ukupno 224.664,00 KM. To je ako se uzme u obzir iznos uplaćenih doprinosa za maj ove godine”, navode iz Fonda PIO RS.
Međutim, taj novac ne čeka radnika na posebnom računu.

Penzijski sistem Republike Srpske funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti. To znači da doprinosi koje današnji radnici uplaćuju ne ostaju sačuvani za njihove penzionerske dane. Taj novac se odmah koristi za isplatu penzija sadašnjim korisnicima.

Kada današnji zaposleni odu u penziju, njihove penzije finansiraće nove generacije radnika.

Upravo zato se često postavlja pitanje koliko dugo penzioner mora da prima penziju da bi kroz isplate dobio iznos približno jednak onome što je tokom radnog vijeka uplatio kroz doprinose.

Odgovor zavisi od visine penzije.

Prema podacima Fonda PIO RS, prosječna samostalna starosna penzija za korisnike sa 40 godina staža osiguranja, bez srazmjernih penzija, u maju je iznosila 1.052,94 KM.
Na osnovu tog iznosa napravljena je procjena vremena potrebnog da zbir isplaćenih penzija dostigne ukupno uplaćene doprinose.

“Procjena prosječnog vremenskog perioda korišćenja prava na bazi uplaćenog doprinosa od 224.664,00 KM i prosječne penzije od 1.052,94 KM je 213,36 mjeseci, odnosno 17,78 godina”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

Statistika pokazuje i kakvi su današnji penzioneri u Republici Srpskoj.

“Prosječna starosna samostalna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 776,17 KM. Kada se pogleda istorija rada naših osiguranika, prosječan penzijski staž korisnika starosne penzije iznosi 32,36 godine”, navode iz Fonda PIO RS.

Na kraju, ova računica ne predstavlja iznos koji je pojedinac “uštedio”, niti stanje njegovog ličnog računa, već ilustraciju načina na koji funkcioniše sistem međugeneracijske solidarnosti.

Ipak, broj od 213 mjeseci ostaje najplastičniji pokazatelj odnosa između onoga što prosječan radnik tokom radnog vijeka izdvoji za penzijsko osiguranje i onoga što kasnije kroz penziju može da očekuje da će primiti.

Za nekoga će taj prag biti dostignut i premašen. Drugi će penziju koristiti znatno kraće. Upravo zato, u penzijskom sistemu vrijeme često postaje jednako važan faktor kao i novac.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Najavljena nova poskupljenja, potrošači traže hitnu reakciju

Taman kada je kriza na Bliskom istoku počela da jenjava, vlast u Republici Srpskoj građane je obavijestila da mogu očekivati poskupljenja, a “jedino” što stanovništvo ne zna jeste – na koji način će se djelovati da do njih ne dođe.

Jedno je sigurno. Ukoliko se to desi, predstavljaće novi udar na potrošače, koji su već u nezahvalnoj situaciji. Proteklih mjeseci poskupjeli su pojedini komunalni računi te usluge vrtića, a i gorivu su cijene išle u nebo.

Zakasnjeli efekat

I baš kada se na benzinskim pumpama dešavaju trendovi koje su vozači s nestrpljenjem čekali, radovanju se počeo nazirati kraj.

Naime, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac rekao je da je zbog stabilizacije prilika na Bliskom istoku došlo do pada cijena nafte i na domaćem tržištu, ali da su zbog takozvanog zakašnjelog efekta krize u narednom periodu moguća određena poskupljenja.

Puhovac je dodao da na tržište tek stiže roba koja je proizvedena i transportovana u periodu kada su cijene energenata bile znatno više, zbog čega su moguća poskupljenja.

Ministar se nada

“Nadamo se da taj efekat neće značajnije uticati na kretanje cijena. Ali ćemo nastaviti pažljivo da pratimo stanje na tržištu i reagujemo ukoliko bude potrebe”, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

Poručuju mu iz udruženja za zaštitu potrošača da nije dovoljno pratiti stanje na tržištu i reagovati ako bude trebalo, nego se, kažu, mora reagovati odmah.

“To je zadatak ne samo ministra, nego cijele Vlade. Politika u vezi sa cijenama je veoma loša. I sama priča o poskupljenjima izaziva mučan efekat, a pogotovo ako nešto ne preduzmu. To da će oni pratiti cijene, pa to i građani mogu da prate. Već sada bi trebalo da budu pripremljene mjere da se poskupljenje ne desi”, ocjenjuje Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Goran Mrkić, urednik poslovnog portala BiznisInfo, kaže da je razumljivo da skuplji transport od prije nekoliko mjeseci tek sada dolazi na naplatu, ali, kako dodaje, građanima sama ta informacija i objašnjenje ne znače mnogo.

“Umjesto da vlasti samo prate situaciju, od njih se očekuju konkretni potezi prije nego što te nove cijene udare ljude po džepu. Država mora odmah da pošalje inspekcije na teren i maksimalno stegne kontrolu marži na osnovne namirnice, kako trgovci ne bi iskoristili ovu situaciju za vještačko podizanje cijena i ekstraprofit”, naveo je Mrkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Takođe, prema njegovim riječima, u ovakvim momentima moraju se paliti alarmi i aktivirati subvencije za domaće proizvođače, da se taj udar ublaži.

“Posao institucija nije da budu samo nijemi posmatrači i hroničari poskupljenja, već da aktivno brane i zaštite ionako ugrožen životni standard građana”, poručuje Mrkić.

Dinamika pada cijena

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da se, imajući u vidu stabilizaciju prilika na Bliskom istoku, na svjetskom tržištu cijena sirove nafte vratila na pretkrizni nivo.

“Dinamika pada cijena derivata ne prati taj trend i nesporno je da će se pokušati uspostaviti novi cjenovni nivo koji bi bio što je moguće viši u odnosu na period prije krize. Ovdje će se kao opravdanje koristiti izgovor o tome da su zavisni troškovi nabavke i dalje viši iako cijena nafte pada. Takođe igraće i na psihološki efekat prihvatanja nove ekonomske realnosti od strane potrošača koji će biti zadovoljniji sa nižim cijenama u odnosu na vrh inflatornog talasa”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, ono što treba da uradi država jeste istrajavanje na kontroli marži “uz prijetnje zatvaranjem, a ne prekršajnim kaznama”. Takođe, prema njegovim riječima, Konkurencijsko vijeće treba da preduzima mjere u sprečavanju i kažnjavanju dosluha i dogovaranja cijena.

Ograničenje marži

“Što se tiče mjera u segmentu ograničenja marži, one su imale kratkoročan efekat. Zbog linearnog pristupa nisu realizovale puni potencijal. Mnogo bolji model bi bio uspostavljanje indeksa cijena hrane i energije kao proizvoda na koje srednja klasa troši blizu 70 odsto svog dohotka, te na osnovu socijalnih karti usmjeravanje pomoći iz budžeta u nivou rasta troškova izazvanih rastom cijena tih proizvoda. Na taj način bi se smanjilo rasipanje novca kroz linearnu pomoć, a sredstva bi došla do onih koji su najviše pogođeni”, naglasio je Mlinarević.

Ministar Puhovac je, podsjetimo, prije nekoliko dana izjavio da je Vlada Republike Srpske u periodu najvećih izazova preduzela niz mjera kako bi zaštitila građane i privredu. On tvrdi da je Vlada ograničenjem marži na naftne derivate, ali i na osnovne životne namirnice, sredstva za higijenu i lijekove nastojala da očuva stabilnost cijena i zaštiti životni standard građana.

“Uz to, kroz mjeru povrata od 10 feninga po litar goriva obezbijeđena je dodatna podrška i građanima i privredi. Posebno je važno što su ovom mjerom bili obuhvaćeni i poljoprivredni proizvođači . I to u periodu sjetve, kada su troškovi proizvodnje najveći. Na taj način olakšan je njihov rad i pružena podrška domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji”, podsjetio je Puhovac.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pale cijene goriva, ali trgovci ne snižavaju cijene hrane i usluga

Pad cijena nafte na svjetskom doveo je i do pojeftinjenja goriva na domaćem tržištu. Ipak, na policama trgovina nema značajnijih promjena. Cijene osnovnih životnih namirnica, proizvoda i usluga uglavnom su ostale iste, uz najave novih poskupljenja, zbog, kako se navodi, zakašnjelih efekata prethodne krize.

U Udruženju za zaštitu potrošača “DON” upozoravaju da se godinama ponavlja isti obrazac, kada gorivo poskupi, rastu cijene osnovnih životnih namirnica, proizvoda i usluga, ali kada pojeftini, sniženja uglavnom izostanu.

“Osjetno je to da nemamo plan ni poskupljenja ni pojefitnjenja. Sada definitivno treba uključiti inspekcijske organe i Vlada RS treba da se uključi u raspravu sa trgovcima upravo oko marži i nabavke robe koja danas treba biti znatno jeftinija. A ne da pričamo o tome kako će poskupiti bilo koji proizvod. Nisu toliko porasle cijene u nabavci robe, da bismo danas imali veće cijene proizvoda sa padom cijene goriva. Imamo uvijek opravdanja, a vidljivo je da to nisu pravi razlozi poskupljanja”, rekla je Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “DON”.

Građani kažu da svakodnevno kalkulišu i prilagođavaju kupovinu svojim mogućnostima. Smatraju da najava novih poskupljenja nije opravdana, piše Kozarski vijesnik.

Proizvođači izbjegavaju da snize cijene

Ekonomisti ističu da je situacija na Bliskom istoku i dalje nestabilna, zbog čega trgovci i proizvođači izbjegavaju da snize cijene iz straha od novog rasta troškova.

“Kada kupci smanje kupovinu, onda trgovci, prodavci ili proizvođači traže načina da očuvaju tempo i obim plasmana i prodaje. Time idu u varijantu da smanjuju cijene. Ozbiljnije pojeftinjenje može se očekivati tek ukoliko dođe do pada potražnje. Tada će trgovci, kako bi zadržali kupce, vjerovatnije posezati za akcijskim sniženjima. Prije će to nego trajni smanjiti cijene”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Reagovali su i iz Saveza sindikata Republike Srpske. Uputili su zahtjev Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, institucijama, inspekcijskim organima i drugim kontrolnim mehanizama da pojačaju nadzor nad kretanjem cijena i utvrde da li su sva poskupljenja bila ekonomski opravdana, kao i da li postoji osnov za korekciju cijena u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Grad Banjaluka uručio još kartica za besplatan prevoz penzionera

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke uručio je karte za besplatan javni prevoz banjalučkim penzionerima i sugrađanima starijim od 65 godina.

Trenutno ovu podršku Grada koja se sprovodi petu godinu – koristi gotovo 27.000 penzionera i lica starijih od 65 godina.

“Nikada ranije penzioneri nisu dobili ovakvu pažnju jedne lokalne samouprave. O tome najbolje govore brojke. Prije uvođenja ovih kartica javni prevoz koristilo je oko 10.000 naših penzionera, a danas je taj broj utrostručen. To jasno pokazuje da ova politika ima smisla i da daje konkretne rezultate”, poručio je Stanivuković.

Troškovi života rastu, penzije ne prate taj rast

Kako je istakao, ova mjera je značajna i sa stanovišta zdravog starenja, čiji su ključni preduslovi mobilnost, kretanje i uključenost u društveni život.

“Svjesni smo da troškovi života stalno rastu, dok penzije ne prate taj rast. Zato je važno da ovom karticom olakšamo kućni budžet naših penzionera. Kada se saberu troškovi mjesečne karte tokom 12 mjeseci, dolazimo do iznosa koji je gotovo kao jedna penzija. To znači da penzioneri u Banjoj Luci od svog Grada, simbolično rečeno, dobijaju trinaestu penziju”, kazao je Gradonačelnik.

Grad Banja Luka, kako je rekao – osim za penzionere i lica starija od 65 godina, je obezbijedio i besplatan javni prevoz za djecu iz višečlanih i hraniteljskih porodica. Besplatan prevoz je i za štićenike Doma „Rada Vranješević“, a plaća se subvencije za djecu iz osnovih škola za koje prevoz u potpunom iznosu ne plaća resorno ministarstvo. Obezbijeđen je i popust pri kupovini mjesečnih karata studentima i srednjoškolcima.

“Pored toga, modernizovaćemo javni prevoz nabavkom električnih autobusa i uvođenjem prvih tramvaja u gradu. To su veliki i važni projekti koji će značajno unaprijediti kvalitet života svih naših sugrađana”– zaključio je Stanovuković, a saopšteno je iz Grada Banjaluka.

Penzioneri zadovoljni mjerom

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac poručila je da je veliki broj korisnika bespaltnog javnog prevoza i poruka svim penzionerima i dokaz da se može razmišljati o svim kategorijama ovog društva.

“Bnja Luka se posvetila porodici i razmišalja i o ovoj kategoriji i ne samo njihovom budžetu, nego i o zdravom starenju”, istakla je Savić – Banjac.

Jedan od sugrađana koji je dobio karticu za javni prevoz Jovo Katalović kazao je da je ovo samo jedan od pozitivnih primjera koje Grad radi.

“Zahvalni smo i za ovo, posebno mi penzioneri koje nas je neko konačno počeo da gleda i podržava. Ja sam lično zahvalan još više. Među prvima sam koji je od Grada dobio i besplatnu legalizaciju kuće. Prije toga sam 15 godina pokušavao da to riješim. Sve ovo nije bilo ranije i hvala gradonačelniku Stanivukoviću”, poručio je Katalović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Šamca razgovarali sa načelnikom opštine

Članovi šamačkog Udruženja penzionera razgovarali su  sa načelnikom opštine Đorđom Milićevićem i direktorima javnih preduzeća i ustanova o unapređenju saradnje i rješavanju problema u oblastima komunalne infrastrukture, zdravstva i socijalne zaštite.

Milićević je rekao da ovakvi razgovori doprinose boljem razumijevanju potreba ove populacije. Takođe razgovori su i prilika da penzioneri dobiju konkretne odgovore na brojna pitanja.

On je naveo da je razgovarano o novim oblicima podrške Udruženju, posebno kada je riječ o banjskom liječenju i rehabilitaciji.

Ukazao je da je grant iz opštinskog budžeta za Udruženje penzionera naredne godine planiran u iznosu između 25.000 i 30.000 KM. Dodatna sredstva biće obezbijeđena kroz javne pozive i saradnju sa međunarodnim organizacijama.

Predsjednik Udruženja penzionera Ljubo Čordašević izrazio je zadovoljstvo otvorenim dijalogom sa predstavnicima lokalne vlasti i javnih preduzeća. Ocijenio je da ovakvi sastanci doprinose unapređenju saradnje

Podijeli tekst sa drugima na:

Nabavite drva za ogrjev na vrijeme, na jesen i zimu će biti skuplje

Iako je ljeto već počelo treba planirati grejnu sezonu. U drvoprerađivačkom sektoru upozoravaju da bi građani trebalo da se obezbijede na vrijeme. Posebno oni koji se griju na drva.

Dok je pažnja javnosti uglavnom usmjerena na cijene peleta, ogrevno drvo, koje koriste hiljade domaćinstava, posebno penzioneri i porodice sa nižim primanjima, ostaje u drugom planu.

Da li će drva biti dovoljno, kakve su cijene, šta se može očekivati do jeseni i sa kakvim se izazovima suočava domaća drvoprerađivačka industrija?

“Imamo dovoljne količine drvnih sortimenata. Sada je idealno vrijeme za nabavku ogrevnog drveta. Cijena je sada povoljnija nego što će biti na jesen i zimu”, naveo je Zoran Đurašinović, predsjednik Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske.

Cijena drvnih sortimenata zavisi, kaže Đurašinović, od sirovine, radne snage, kao i od nafte.

“Sirova nafta je ključni pokretač globalne ekonomije. Njena cijena direktno ili indirektno utječe na troškove gotovo svih proizvoda i usluga. Kada nafta poskupi, taj se trošak kroz lančanu reakciju preliva na cijelo tržište, ali s različitim intenzitetom”, naveo je Đurašinović.

Naveo je da će cijena drvnih sortimenata na jesen i zimu najvjerovatnije biti povećana od 15 do 18 odsto.

“Sad je pravo vrijeme i trenutak za nabavku ogrevnog drveta”, poručio je Đurašinović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ratari nezadovoljni, žetva dobra ali se cijena još ne zna

Iako ovogodišnja žetva pšenice donosi dobar rod i kvalitetno zrno, poljoprivrednici u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nezadovoljni su jer otkupna cijena još nije utvrđena.
Upozoravaju da cijena ispod 40 feninga po kilogramu ne može pokriti troškove proizvodnje te očekuju da nadležni i otkupljivači što prije postignu dogovor.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, rekao je  da je u Semberiji, najvećoj žitnici Republike Srpske, ove godine zasijano oko 23.000 hektara žitarica. Od toga je oko 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

“Trenutno je u jeku žetva pšenice. Ministar dolazi, razgovara s proizvođačima, ali već tri godine slušamo iste priče. Konkretnih rješenja nema. Mlinari imaju svoju priču, a mi se nikada nismo uzdali u njih. Očekivali smo da država pomogne, da organizuje otkup, kako za robne rezerve, tako i za druge potrebe. Predlagali smo i da se u svaku vreću brašna uključi određeni procenat domaće pšenice, kako bismo barem pokrili troškove proizvodnje”, kazao je Bakajlić.

Visoki troškovi sjetve

Kako je rekao, troškovi su bili izuzetno visoki.

“Gorivo je dostizalo cijenu od četiri marke i više po litru, a đubrivo, prihrana i ostali repromaterijali poskupjeli su za oko 30 odsto. S obzirom na to da ove godine imamo dobar kvalitet i solidan rod pšenice, očekujemo i odgovarajuću otkupnu cijenu”, kazao je on.

S obzirom na to da poljoprivrednici u Federaciji navode da je realno da cijena bude od 40 do 50 feninga, Bakajlić navodi da bi ta cijena odgovarala i njima.

“Na sastancima sam više puta rekao, kao predsjednik Udruženja, da bismo bili zadovoljni sa 45 feninga po kilogramu. Tom cijenom bismo mogli pokriti troškove proizvodnje. Naravno, bilo bi poželjno da ostane i određena zarada, ali ako to nije moguće, veći prinosi i određene subvencije države, poput regresiranog goriva, mogli bi pomoći da se proizvodnja održi”, rekao je Bakajlić, dodajući da su sve ostalo prazne priče.

Da li je ulica rješenje?

“Spominje se cijena od 35 feninga i razne druge spekulacije, ali još niko nije izašao sa konkretnom ponudom. Među poljoprivrednicima vlada veliko nezadovoljstvo i ljudi su spremni na radikalne poteze. Rekao sam da ćemo, kada bude pokošen i posljednji hektar pšenice, morati izaći na ulicu. Suština je da se mora donijeti konkretno i dugoročno rješenje. Pšenica, zajedno s mlijekom i mesom, predstavlja strateški proizvod i država mora stati iza takve proizvodnje”, kazao je on.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, istakao je  da otkupna cijena pšenice još nije zvanično formirana ni u Federaciji BiH.

“Situacija je ista kao i u Republici Srpskoj. Pratimo dešavanja i vidimo da će pšenica biti otkupljena, ali zvanična otkupna cijena još nije poznata. To je veoma loša situacija. Rod je dobar i žetva se odvija svojim

Kako je dodao, cijena ne bi smjela biti ispod 40 feninga po kilogramu.

“Međutim, pominju se iznosi od 30 ili 32 feninga, što je neprihvatljivo. Mi smatramo da bi minimalna otkupna cijena trebalo da bude 40 feninga, a realna između 40 i 50 feninga po kilogramu”, rekao je Bićo.

Dodatno vrijeme za odluku o prodaji

Naime, prije nekoliko dana resorna ministarka Anđelka Kuzmić održala je sastanak sa otkupljivačima pšenice. Na sastanku nisu dogovorili otkupnu cijenu, nego samo da će proizvođačima biti omogućeno besplatno lagerovanje pšenice mjesec dana od prijema roba.

Kuzmićeva je istakla da će besplatno skladištenje pšenice proizvođačima dati dodatno vrijeme za donošenje odluke o prodaji.

“Otkupljivači i prerađivači iskazali su spremnost da otkupe sve ponuđene količine tržišnih viškova. To je od velikog značaja za domaće proizvođače”, rekla je Kuzmićeva.

Govoreći o otkupnoj cijeni, navela je da je još rano za precizne procjene. Ona će biti formirana na tržišnim principima, uz uvažavanje kretanja cijena u zemljama regiona.

“Zadovoljni smo kvalitetom i očekivanim prinosima pšenice na terenu. Ministarstvo će nastaviti da prati tok žetve i proces otkupa”, naglasila je Kuzmićeva.

Vlasnik poljoprivredne kompanije “Gold MG” iz Donjeg Žabara Goran Mitrović rekao je da su vremenske prilike tokom vegetacije bile veoma povoljne, zbog čega proizvođači očekuju natprosječan rod.

“Cijena pšenice biće formirana na osnovu cijena u okruženju, uz uračunate troškove transporta i carinske dažbine”, pojasnio je Mitrović, a pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanje plata je dobra vijest i za penzionere, evo i zašto

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je redovnu sjednicu za 7. juli, a na predloženom dnevnom redu je set zakona o povećanju plata za pet odsto.

Predloženim zakonskim rješenjima predviđeno je povećanje plata od 1 avgusta.

Narodna skupština Republike Srpske je 17. juna usvojila Prijedlog rebalansa budžeta kojim je omogućeno povećanje plata za još pet odsto, te redovno povećanje penzija od 3,55 odsto i dodatna isplata jednokratne pomoći za sve penzionere.

Ovo povećanje plata uticaće i na rast penzija, ali tek od januara. Naime, Zakonom o PIO predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje se radi na principu  50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo. Dakle rast plata značajno utiče na visinu penzije. Tačnije što više raste prosječna plata to znači da će za veći procenat rasti penzija.

U ovogodišnjem januarskom usklađivanju penzija, one su rasle za 6,25 posto. Prosječna plata na osnovu koje se došlo do tog procenta rasla je za 8,3 posto.

Možda vas zanima i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U petak isplata penzija u FBiH, osigurano 356,4 miliona KM

Isplata penzija u FBiH za 470.291 korisnika počeće u petak, 3. jula, 2026. godine. Za te namjene osigurano je  356,4 miliona KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara, najniža penzija iznosi 666 KM, zagarantovana 795 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333 KM.

Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842 KM.

Prosječna samostalna penzija za jun iznosi 851 KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Federacija BiH povećava penzije, pogledajte nove iznose

Osnovica za obračun najniže penzije iz člana 81. stava 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o PIO  iznosi 724,36 KM.

Na osnovu toga, najniže penzije su utvrđene prema dužini penzijskog staža:

  • Manje od 20 godina 434,62 KM
  • Od 20 do 25 godina 470,83 KM
  • Od 25 do 30 godina 507,05 KM
  • Od 30 do 35 godina 543,27 KM
  • Od 35 do 40 godina 615,71 KM
  • 40 godina i više 688,14 KM
Podijeli tekst sa drugima na:

Sindikat traži smanjenje cijena i nadzor trgovaca

Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva od Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, institucija, inspekcijskih organa i svih drugih kontrolnih mehanizama da pojačaju nadzor nad kretanjem cijena i utvrde da li su sva poskupljenja bila ekonomski opravdana. Takođe, traže i da li postoji osnov za korekciju cijena u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima.

“Od svih trgovačkih lanaca i privrednih subjekata očekujemo društvenu odgovornost prema radnicima koji su već podnijeli najveći teret inflacije i ekonomske neizvjesnosti”, kazali su iz Saveza.

Dodaju da svakodnevno prate kretanje cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, energenata i svih proizvoda i usluga koji direktno utiču na životni standard radnika i građana Republike Srpske.

“Nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku došlo je do naglog rasta cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Taj rast se gotovo trenutno odrazio na cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj. Potom i na cijene brojnih proizvoda i usluga, posebno osnovnih životnih namirnica. Poskupljenja su stizala brzo, a kao glavni razlog navođeni su povećani troškovi transporta, nabavke i poslovanja”, pojašnjavaju iz Saveza.

Cijene nafte bilježe pad

Ističu da danas, kada se prilike na svjetskom tržištu postepeno stabilizuju i kada cijene nafte bilježe pad, cijene goriva na benzinskim pumpama ne prate u dovoljnoj mjeri pad cijene nafte na svjetskom tržištu. Sniženja dolaze sporo i nedovoljno, iako su poskupljenja ranije uvođena gotovo preko noći.

“Posebno zabrinjava činjenica da čak i onda kada dođe do pada cijena nafte i smanjenja troškova poslovanja, to se gotovo nikada ne odražava na cijene osnovnih životnih namirnica, proizvoda i usluga. Dok su poskupljenja brza i gotovo trenutna, pojeftinjenja su rijetka, simbolična ili ih uopšte nema”, ističu iz Saveza sindikata RS.
Prema njihovim riječima još više zabrinjava činjenica da veliki broj onih koji su povećavali cijene svojih proizvoda i usluga pozivajući se na rast cijene goriva sada ne pokazuje istu spremnost da te cijene koriguju naniže.

“Ispada da su razlozi za poskupljenja bili privremeni, a poskupljenja trajna”, kazali su iz Saveza.

Savez sindikata Republike Srpske podsjeća da su upravo oni inicirali donošenje Uredbe kojom su ograničene marže na osnovne životne namirnice, naftne derivate, lijekove i dječiju opremu.

Vlada prepoznala značaj inicijative

Vlada Republike Srpske je prepoznala značaj ove inicijative i usvojila predložene mjere, koje su dale određene pozitivne efekte i doprinijele ublažavanju udara na životni standard radnika i očuvanju kupovne moći građana i njihovih porodica.

Pojašanjavaju da ohrabruje i činjenica da su inflatorni pritisci danas značajno manji nego u prethodnom periodu i da je inflacija na nižem nivou nego u vrijeme najvećih tržišnih poremećaja.

To dodatno potvrđuje da postoji prostor za korekciju cijena i da su stvoreni uslovi da radnici i građani konačno osjete konkretne efekte stabilizacije tržišta.

“Ekonomski rast, stabilnost tržišta i pad inflacije imaju smisla samo ako ih građani osjete kroz niže cijene, veću kupovnu moć i bolji životni standard. Radnici i građani Republike Srpske zaslužuju pravedno tržište. Zaslužuju odgovorno poslovanje i cijene koje će odražavati stvarne ekonomske okolnosti, a ne isključivo interes za što većim profitom”, kazali su iz Saveza.

Podijeli tekst sa drugima na: